Marx.ba
Kineski investitori i domaćinstva kupuju zlato kao utočište od lokalne imovine i haosa na berzi, podstičući rekordno visoke cijene plemenitog metala.
Kina je bila najsvijetlija tačka na globalnom nivou za zlatni nakit i tokove investicija u 2023. godini, prema kvartalnom izvještaju industrijske grupe Svjetskog savjeta za zlato (WGC), nakon što su lokalna tržišta imovine, kapitala i valuta razočarana nakon izlaska zemlje iz pandemijske blokade, prenosi Financial Times.
Zajedno sa „oštrom“ potražnjom centralnih banaka, prema WGC-u, kineska potražnja je pomogla da se cijena zlata podigne na rekordno visok nivo prošlog mjeseca i zadrži iznad 2.000 dolara za uncu (31,1 gram) ove godine.
Kineska investiciona potražnja za zlatnim polugama, kovanicama i fondovima kojima se trguje na berzi, porasla je za 28 posto na 280 tona, što je u velikoj mjeri nadoknadilo nagli pad u Evropi. Potražnja za nakitom porasla je za 10 posto na 630 tona u 2023. godini, iako je globalna potražnja ostala nepromijenjena.
Državni indeks kapitala CSI 300 pao je za više od 20 posto u prošloj godini, dok je vrijednost prodaje novih kuća među najvećim investitorima u Kini u decembru opala za 35 posto u odnosu na godinu dana ranije.
Potražnja za zlatom opala je u prošloj godini za pet posto u odnosu na 2022. godinu na 4.448 tona. Međutim, kada se uključe vanberzanski tokovi i zlato koje su kupili bogati pojedinci, državni fondovi i špekulanti, godišnja potražnja bila je najviša zabilježena, oko 4.899 tona.
