Marx.ba
Prema Gallupovom testu osobnosti one osobe koje u sebi imaju izraženu empatiju, odnosno jednu od ukupno 34 osobnosti, opisuju se kao one osobe koje mogu osjetiti tuđe emocije, gledati svijet kroz njihove oči, osjetiti potrebu pa i onu neizgovorenu te im pomoći da se izraze. Zbog te izuzetno cijenjene osobine, osobe s empatijom će logično biti one koje baš svi želimo u svom životu. Ipak, koliko god je ova osobina poželjna, ona ima i svoju negativnu stranu.
Ako razgovarate s nekim ko osjeća intenzivnu tugu, sram ili žalost, ponekad kao osoba s izraženom empatijom možete doživjeti osjećaj teškog tereta na vašim ramenima. Kao, čini se, da je odjednom teško izbjeći situaciju, a da vas pritom ne preplave osjećaji patnje drugih ljudi i silna potreba biti tu za njih. Kako to preokrenuti?
Tu sam, ali postoje granice
Profesor psihologije Itai Ivtzan je u tu svrhu za Psychology Today izdvojio balans između dvije važne stvari.
– Dok komuniciram, želim biti tu za drugu osobu s prisutnošću, otvorenim srcem i ljubaznošću, a u isto vrijeme želim postaviti jasne granice za vlastitu empatiju kako bih osigurao da je interakcija zdrava i ispravna za mene, objašnjava i dodaje kako nam empatija omogućuje da se povežemo s drugima na dubljem nivou, ali prioritet nam je briga o sebi.
Drugim riječima, ako u ovom procesu dopustite da vas osjećaji preplave, nivo stresa s kojima se možete susresti, mogu biti štetne za vaše mentalno i fizičko zdravlje.
Ovaj profesor izdvaja nekoliko načina kako postaviti zdrave granice i osigurati da vam empatija, koja je prirodna snaga u vama i sama po sebi dobra, ipak ne naškodi.
1. Vježbajte samosvijest
Osluškujte to što osjećate. Ako primijetite da se osjećate iscrpljeno nakon što ste bili u blizini određenih ljudi ili situacija, to može biti znak da morate postaviti granice svojoj empatiji. U trenutku kad vam ove vježbe samosvijesti pređu u naviku, postat će i određeni znak upozorenja kada je vrijeme da odstupite iz konverzacije.
2. Shvatite svoja ograničenja
Spoznajte koliko emocionalne energije možete dati i naučite reći ne kada je potrebno. Ključno je prepoznati kada ste dosegli svoju granicu i to jasno komunicirati prema drugima. Ako vam se čini izazovnim napraviti ovaj korak, započnite odbijanjem malih zahtjeva za koje nemate vremena. Jednostavna izjava poput: “Žao mi je, ali ne mogu to učiniti sada” može vam biti od velike pomoći.
3. Ja izjave
Korištenje JA izjava za izražavanje svojih osjećaja i potreba bez okrivljavanja drugih odlična je metoda u postavljanju granica. To može izgledati “Osjećam se preplavljeno trenutno i cijenila bih malo prostora sada” rečenica.
4. Budite izbirljivi i brinite o sebi
U redu je birati s kim se okružujete i koliko vremena provodite s njima. Dajte prednost trenucima s onima koji vas podižu i podržavaju i primijetite kada vas podrška nekome iscrpljuje.
Briga o sebi ključna je kod postavljanja granica svojoj empatiji.
– Dajte prednost svojoj dobrobiti baveći se aktivnostima koje vam donose radost i opuštanje, poput tjelovježbe, meditacije ili provođenja vremena u prirodi. Pokušajte odvojiti pola sata dnevno kako biste se usredotočili na nešto što volite raditi, zaključuje profesor.
