Marx.ba

Bosna i Hercegovina mora unaprijediti zakone koji regulišu pitanja internet trgovine kako bi pratila svjetske tokove, jedan je od zaključaka sa posljednjeg sastanka o e-trgovini u organizaciji Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH.

Ovo udruženje je osnovano u oktobru 2021. godine upravo s ciljem da unaprijedi standarde e-commerce industrije u BiH, a u martu ove godine je na zajedničkom sastanku sa većinom institucija povezanih sa internet trgovinom, kao i predstavnicima kompanija, dogovoreno osnivanje Radne grupe “E-trgovina i platni sistemi”.

Na trećem koordinacionom sastanku ove radne grupe diskutovalo se o problemima digitalnih platnih servisa u BiH, detektovani su ključni izazovi i dati prijedlozi za unapređenje zakonske regulative kako bi se olakšao proces e-trgovine u BiH.

Jedan od ključnih problema koji koče dalji napredak na ovom polju jesu izrazito visoki troškovi online transakcija u našoj zemlji, za Vijesti.ba je rekla potpredsjednica “eComm” asocijacije, Alma Ahmić.

– Ovu radionicu smo izabrali kao izazov u BiH iz razloga što je platni promet u e-commercu znatno skuplji nego u državama u regiji. Radili smo regionalni projekat gdje smo analizirali te troškove, koristeći platformu ‘E-commerce For All’, a na osnovu tih analiza smo ustanovili da su troškovi za e-trgovce u BiH i do tri puta skuplji nego u regiji. Na osnovu toga smo odlučili oformiti radnu grupu, GIZ nas je podržao. Imali smo vrlo lijep odaziv, bili su tu predstavnici institucija, privrede, bankarskog sektora… To jeste bio cilj, da sastavimo radnu grupu koja će okupiti privredu i institucije BiH na svim nivoima i da pričamo o problemima koje ima privreda. Mi svi pričamo o digitalizaciji i potrebi digitalizacije u BiH, a nismo u stanju dovesti u red neke fundamente koji su potrebni da bi se to napravilo, započela je Ahmić, te dodala:

– Prije svega se to odnosi na troškove. Kad pričamo o digitalizaciji i onda tražimo trošak nekog e-trgovca u prosjeku 3-4% na prodaju robe putem interneta, naravno da trgovci to neće implementirati. To se odnosi samo za debitne, a za kreditne kartice ide znatno više, pa i do 10%. Ustanovili smo da imamo nedostatak zakonodavstva, odnosno da su određeni zakoni zastarjeli. Jedan od razloga je što u državi imamo poprilično razjedinjenu situaciju. RS je početkom godine donijela zakon o e-novcu, dok Federacija to još nije uradila.

Sastanku su se odazvali predstavnici Centralne banke BiH, Ministarstva komunikacija BiH, Agencije za bankarstva FBiH, Udruženja banaka BiH, kao i predstavnici kompanija Mastercard, VISA, ASA banka, Nova banka, BBI banka, Pik doo, Penny Plus doo, Triglav, BBLegal.

Alma Ahmić je istakla da je diskusija bila prijatna i konstruktivna, s čim su saglasni i predstavnici privrede.

– Na ovim radionicama je feedback dobar, a tako je bilo i ovaj put. Ljudi se rado odazivaju jer imaju priliku da razmjenjuju informacije. Jedan od naših prijedloga je da sa bh. institucijama na svim nivoima pokrenemo inicijativu razvoja Retail Paymant strategije kao fundamenta jednog dokumenta, da sagledaju kakvo je trenutno kod nas stanje i da se naprave kratkoročne i dugoročne strategije, baš kao što se to radi i u drugim industrijama. Nažalost, mi pričamo o razvoju fintech industrije, a u tom pogledu smo daleko od regije. Sve se na kraju svodi na nedostatak zakona o e-novcu koji su bazirani na EU regulativi, rekla je Ahmić, te zaključila:

– Platni sistemi su zasebna industrija i treba postojati neka strategija po kojoj će institucije djelovati, da li na nivou BiH ili entiteta, a to bi moglo dosta pitanja riješiti.

Akteri sastanka će, između ostalog, uputiti inicijativu za prilagodbu ili pisanje zakona i regulativa za liberalizaciju i unaprijeđenje usluga platnih transakcija (PSD2) kroz formiranje i licenciranje PSP (digitaliziranih servisa za platne transakcije). Zakoni koje je potrebno adresirati su Zakon o platnom prometu, Zakon o bankama, Zakon o Centralnoj banci.

Prema institucijama će uputiti prijedlog da se uradi Payment Retail Strategija, kao i da se uvede mandat kurirskim kompanijama (za dostavu) da, pored gotovinskog, ponude i elektronsko plaćanje koje trenutno nije u opticaju.

Banke trenutno trgovcima naplaćaju troškove transakcije na ukupne iznose sa PDV-om, a preporuka i prijedlog su izmjene ove prakse prema naplati vrijednosti robe ili usluge bez iznosa PDV-a.

Članovi radne grupe će uputiti prijedloge u pravcu komercijalnog opravdavanja sniženja troškova online transakcija banaka, ali i uklanjanja barijera upotrebe online plaćanja (mjenice i ostala administracija).

Osim toga, predložena je inicijativa da se zakonski reguliše obaveza elektronskog načina plaćanja u BiH i da se pojača sigurnost u e-commerce-u. Cilj je također smanjiti broj pronevjere i prevara (phishing i scam) kroz podizanje svijesti, edukacije i tehnička rješenja.

Najavljeno je i da će biti upućena inicijativa nadležnim ministarstvima (Ministarstva finansija) i regulatorima (Agencije za bankarstvo RS i FBiH) da se poradi na harmonizaciji zakona o međubankarskim naknadama u RS i FBiH, koja je potrebna za brže, kvalitetnije i transparentnije poslovanje između banaka u našoj zemlji.

Kako doznaju Vijesti.ba, privrednici su izrazili negodovanje zbog činjenice da se pozivu na posljednju eComm konferenciju nisu odazvali predstavnici Federalnog ministarstva finansija. Pogotovo jer se isto Ministarstvo nije odazvalo niti na GS1 konferenciju koja je nedavno u Sarajevu okupila imponzanatan broj učesnika.