Bloomberg Adria

Globalna potrošnja kompanija i vlada na tehnološke proizvode širom svijeta, uključujući uticaj cijena i valuta, porast će za 7,6 posto, premašivši 6,5 biliona dolara u 2025. Iako su ulaganja u tehnologiju u Bosni i Hercegovini manja nego u razvijenijim tržištima, vidljiv je rast interesa, posebno u sektorima kao što su bankarstvo, energetika i proizvodnja.

– U BiH se predviđa rast ulaganja u AI i IoT rješenja do 2030. godine, sa sve većim interesom kompanija za automatizaciju i optimizaciju operacija i povećanje efikasnosti kroz digitalnu transformaciju, za Bloomberg Adriju kaže Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija.

Dodaje da je državni sektor sporiji u prihvatanju ovih tehnologija, ali projekti poput digitalne transformacije javnog sektora ukazuju na rastuću svijest o značaju naprednih tehnoloških rješenja.

Na globalnom nivou povećanje predvodi Azija, jer se ciklični oporavak u potrošnji uređaja nastavlja, navodi se u izvještaju Oxford Economicsa.

– Tajvan i Južna Koreja predvodit će rast potrošnje na tehnologiju u narednoj godini potaknuti oporavkom u proizvodnji elektronike, kao i osnovnim metalima i farmaceutskim proizvodima, kaže Victoria Tribone, ekonomistica Oxford Economicsa i autorica analize. 

Kina, najveća ekonomija i najveći potrošač tehnologije u Aziji, bit će osma najbrže rastuća zemlja među njih 25 u pogledu korporativnih nabavki. Međutim, rast u Kini bit će raznovrsniji po industrijama, u poređenju s Tajvanom, s boljom potrošnjom u industrijama kao što su komunalne usluge, farmaceutska industrija i uslužni sektor, poput finansija i zdravstvene zaštite. Nije iznenađujuće da će zbog finansijskih izazova tehnološka potrošnja u sektoru nekretnina u Kini biti jedna od najlošijih.

U Americi i Evropi rast će biti potaknut uslužnim sektorima.

– Očekujemo da će informacijski i distribucijski sektori predvoditi potrošnju u Americi, dok će finansijski sektor, javni sektor i usluge transporta potaknuti rast u Evropi, navodi Tribone.

Nasuprot Aziji, potrošnja na tehnologiju u Americi i Evropi prvenstveno se temelji na softverskim uslugama. Potrošnja na IT sisteme i povezane usluge također je važan fokus tehnološke potrošnje u SAD-u i Evropi, no u bliskoj budućnosti očekuje se određeno usporavanje, jer industrijski lideri sve više ističu budžetska ograničenja koja utiču na potrošnju. Osim toga, IT usluge bilježe sporiji rast potaknut umjetnom inteligencijom u poređenju s internetskim i cloud uslugama, budući da se mnogi AI projekti vezani uz IT sisteme provode unutar kompanija, često u manjem obimu i kao eksperimentalni projekti.

U Evropi, slabiji industrijski rast u Njemačkoj i Velikoj Britaniji tokom 2024. usporio je rast njihove tehnološke potrošnje, no očekuje se oporavak u 2025. godini. Regija će doživjeti porast potrošnje kako se bude oporavljala od razdoblja visoke inflacije. Svijetle tačke u evropskoj tehnološkoj potrošnji za proizvodni sektor u 2025. godini su strukturni metalni proizvodi i farmaceutska industrija.

Potrošnja kompanija u Evropi će se povećati na 4,4 posto, prilagođeno inflaciji u 2025. godini. Kao i u SAD-u, potražnja za tehnologijom u Evropi koncentrirana je na softver, ali s IT sistemima i povezanim uslugama koje predvode rast u bliskoj budućnosti. Švedska i Irska bit će među vodećim zemljama u rastu potrošnje na tehnologiju. Među sektorima, finansijske usluge i javna uprava su katalizatori potrošnje u UK, Francuskoj i Švedskoj, dok Irska i Njemačka bilježe veću potrošnju iz ključnih industrija poput mašina nemetalnih minerala.

Uz ciklički oporavak u elektronici i makroekonomiju Evrope, postoje i dugoročni poticaji koji nastavljaju povećavati potrošnju na tehnologiju u kompanijama, potaknuti potencijalnim profitima od umjetne inteligencije, cloud rješenja i kibernetičke sigurnosti. Daljnje digitalne transformacije u nekoliko sektora potaknut će obnovljenu potrošnju na IT usluge i softver za poduzeća.

Ovi dugoročni poticaji također će pozitivno uticati na uređaje, budući da će hardver optimiziran za umjetnu inteligenciju i uređaji omogućeni internetom stvari (IoT) biti potrebni za nadopunu potrošnje na softver.

BiH i u ovom segmentu prati evropske trendove. Bankarstvo, energetika i telekomunikacije su sektori koji najviše ulažu u napredne tehnologije. Privatne kompanije su uglavnom brže u implementaciji novih tehnologija, posebno zbog konkurentskog pritiska na tržištu.

– IoT rješenja posebno su primjenjiva u energetici i proizvodnji, dok cloud computing i AI igraju ključnu ulogu u bankarstvu, dodaje Dedić.

Naglašava da se javni sektor i dalje većinom oslanja na sporije procese i vanjske fondove, što je donekle i prirodno. Svugdje u svijetu privatni sektor prednjači u inovacijama i tehnološkom napretku, pa i kod nas. Dedić navodi da postoje i svijetli primjeri domaćih institucija i ministarstava, odnosno ljudi unutar istih, koji se fokusiraju na digitalna rješenja i transformaciju, međutim suočavaju se s određenim izazovima koji uključuju birokratske i političke prepreke, kao i manjak tehničkog kadra.

Iako su ranije tehnološka ulaganja u BiH doživljavana kao trošak, sve veći broj kompanija sada shvata dugoročne prednosti ulaganja u tehnologiju.

– Ovo posebno važi za sektor proizvodnje, telekomunikacija i bankarstva, gdje tehnologija postaje ključni alat za rast i konkurentnost​. S druge strane, vlada često vidi ulaganja kao trošak, ali međunarodni projekti BiH pomažu da se ova percepcija promijeni​, kaže Dedić.

U Evropi i Americi, usporavanje inflacije omogućit će smanjenje kamatnih stopa, što će podržati potrošnju na softvere za kompanije, budući da većina te potrošnje ide kroz kanal kapitalnih ulaganja.

– Istovremeno, predviđamo nastavak marginalnog pomaka s potrošnje na softver za poduzeća prema internetskim, cloud i IT uslugama, budući da ti softverski sistemi često omogućuju veću prilagodljivost i fleksibilnost u troškovima, ističe Tribone u svom izvještaju.

Rizici za rast kriju se u visokim kamatama duži vremenski period, u kojem kratkoročni cjenovni pritisci, uključujući više cijene energije, uzrokuju dodatno zaoštravanje monetarne politike u SAD-u te odgodu smanjenja stopa u Evropi. U tom scenariju globalna tehnološka potrošnja je 1,2 i 1,8 postotnih bodova niža u 2025. i 2026. godini, pri čemu su internetski, cloud i IT uslužni proizvodi najviše pogođeni.

Očekuje se daljnji rast ulaganja u digitalnu transformaciju u BiH, posebno u privatnom sektoru.

– Istraživanja ukazuju da će niše AI i IoT na tržištu BiH značajno rasti do 2030. godine, sa sve većim fokusom na modernizaciju infrastrukture i efikasnost poslovanja. Javni sektor će također nastaviti digitalizaciju, iako sporijim tempom, nadam se uz kontinuiranu podršku međunarodnih organizacija, naglašava Dedić.

Također, veliki uticaj na potrošnju na tehnologiju imaju i američki predsjednički izbori. Pobjeda Kamale Harris ili s druge strane Donalda Trumpa uticat će različito na ovaj segment korporativne i javne potrošnje.  

Na primjer, scenarij pobjede Trumpa karakteriziraju fiskalni poticaji, ograničenja imigracije i viši carinski nameti. U tom scenariju potrošnja je niža, prvenstveno zato što će trgovinski ratovi smanjiti globalni BDP i ometati lance snabdijevanja za proizvodnju hardvera.

– Kao rezultat toga, rast potrošnje na uređaje je 0,3 postotna boda niži u ovom scenariju u odnosu na osnovnu prognozu, dok je potrošnja na internetske i cloud usluge smanjena za 0,6 postotnih bodova jer je protok informacija između SAD-a i Kine šire ograničen, ne samo na hardver, pojašnjava Tribone.

Ukoliko Harris pobijedi očekuje se veći fokus na proširenje beneficija, uključujući pristupačnu brigu o djeci i druge pomoći porodicama, što je glavni mehanizam kroz koji se poboljšava učestvovanje radne snage, što posljedično povećava BDP.

– U ovom scenariju očekujemo umjereno poboljšanje potrošnje na sve tehnološke proizvode, budući da u ovom scenariju ima manje ciljanih politika koje direktno utiču na tehnološku potrošnju, navodi Tribone.

Konačni faktor koji nije eksplicitno uključen u ove scenarije su regulatorni rizici. Ovaj faktor ima velik uticaj na tehnološke industrije globalno, ali relativno više u Evropi nego u Americi i Aziji, s obzirom na to da je Evropa globalni lider u digitalnoj regulaciji, uključujući AI i Data akte EU-a. Naprimjer, Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji je stupio na snagu 1. augusta 2024., nameće standarde usklađenosti, uključujući procjene rizika i standarde dokumentacije za AI sisteme koji se smatraju visokorizičnima.