Marx.ba

Ponekad nakon kratkog odmora ustanemo puni energije, a ponekad se osjećamo još umornije nego prije nego što smo zatvorili oči. Zašto se to događa?
Prema dr. Thomasu Michaelu Kilkennyju, direktoru Instituta za medicinu sna u bolnici Northwell Staten Island University, ključ je u tome kako i koliko dugo drijemamo. Pravilno tempirano drijemanje može poboljšati naše raspoloženje, koncentraciju i opću dobrobit, ali ako ne slijedimo određena pravila, možemo se probuditi potpuno dezorijentirani i iscrpljeni, piše Indexfit.
Ako želite izvući maksimum iz kratkog odmora, Kilkenny tvrdi da je ključno ne spavati predugo.
– Drijemanje bi trebalo trajati između 10 i 30 minuta. Kraće drijemanje, od oko 10 minuta, također može biti korisno, objašnjava.
Duže spavanje može dovesti do takozvane “inercije sna”, odnosno osjećaja dezorijentacije i pospanosti nakon buđenja. To stanje može izazvati probleme s ravnotežom, smanjenu sposobnost komunikacije, loše raspoloženje, slabiju memoriju i razdražljivost.
San se odvija u pet faza: budnost, faza 1, faza 2, faza 3 i REM. Kilkenny objašnjava da problem nastaje ako se probudimo iz faze dubokog sna.
– Kad zaspimo duže od 30 do 45 minuta, tijelo ulazi u fazu dubokog sna, a tada se teško potpuno razbuditi. Mozak želi dovršiti ciklus sna, pa se budimo umorni, naglašava.
Kratko drijemanje, posebno ono do 20 minuta, može biti vrlo korisno, jer tijelo ostaje u lakšim fazama sna iz kojih se lako probuditi.
Oko 35 posto odraslih ne spava dovoljno, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Manjak sna povezuje se s visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, bolestima srca i bubrega, problemima s pamćenjem, depresijom i hroničnim upalama u tijelu.
Osim toga, istraživanja pokazuju da nedostatak sna može oslabiti imunitet, povećati rizik od prehlada i gripe te potaknuti nakupljanje visceralne masti, odnosno masnoće oko vitalnih organa, koja je povezana s metaboličkim poremećajima i inzulinskom rezistencijom.
No, dobra vijest je da drijemanje može pomoći! Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Sleep Health, pokazalo je da redovni kratki odmori tokom dana mogu pridonijeti očuvanju volumena mozga i usporiti njegovo prirodno smanjivanje s godinama.
Stručnjaci za san tvrde da je najbolje vrijeme za kratki odmor između 13 i 15 sati. U tom periodu tijelo prirodno doživljava pad energije, što čini idealan trenutak za kratku regeneraciju.
VEZANO
Sedam koraka uz koje ćete se brzo prebaciti iz radnog u opušteno kućno raspoloženje