Marx.ba

U radu objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry navode da bi muzika trebala biti dio načina života koji pomaže održavanju zdravlja mozga. Proučavano je više od 1.100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina, piše miss7zdrava.

Naučnici s Univerziteta u Exeteru analizirali su podatke o njihovim moždanim funkcijama u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju. Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja muzike te muzičkih sposobnosti. Oni su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili muzikom, s onima koji to nikada nisu činili. Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali muzičke instrumente, što može biti zbog “višestrukih kognitivnih zahtjeva” te aktivnosti. Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se posebno korisnim, dok su limeni i duvački instrumenti također bili dobri.

Čini se da jednostavno slušanje muzike ne pomaže kognitivnom zdravlju. Dobrobit koja se vidi kod pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u horu ili grupi, kažu naučnici.

– Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, u mogućnosti smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to. To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno veliki učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist, rekla je voditeljica studije prof. Anne Corbett za BBC.

U studiji su ljudi koji su redovito “čitali” muziku imali bolje numeričko pamćenje.

– Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja muzike pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je, kaže Profesorica Corbett.

Naučnici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja muzikom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla da vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo “vrlo korisno”. Ona je  rekla da, iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje muzičkog obrazovanja može činiti “vrijedan” dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu. Dodala je da bi “bilo naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta značilo da nećete razviti demenciju” jer nije sve tako jednostavno.

VEZANO

Često ste pod stresom: Isprobajte tehniku disanja koja vam pomoći u jednoj minuti