Marx.ba

Naučnici s Univerziteta Southampton iz Ujedinjenog Kraljevstva i Univerziteta Mass General Brigham iz Sjedinjenih Država kažu kako su ranija istraživanja pokazala da rad u noćnim smjenama može rezultirati “ozbiljnim” zdravstvenim rizicima za kardiovaskularni sistem.

Iznose dokaze po kojima njihova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, upućuje na to da smjenski radnici mogu izbjeći neke zdravstvene rizike konzumiraju li hranu samo danju, prenosi Miss7zdrava.

Tokom dvosedmičnog perioda tim je proučavao 20 zdravih i mladih učesnika istraživanja. U tom periodu ispitanici nisu imali pristup prozorima ni satovima koji bi im omogućili da saznaju kakav učinak ima cirkadijalna neusklađenost na njihove tjelesne funkcije. Za potrebe studije učesnici su morali ostati kontinuirano budni 32 sata u slabo osvijetljenom prostoru, održavajući identičan položaj tijela i svaki sat konzumirajući identičnu manju količinu hrane. A nakon učestvovanja u simuliranom noćnom radu od njih se tražilo da izaberu hoće li jesti tokom noći, kako to čini većina noćnih radnika, ili samo tokom dana.

Istraživači su potom ispitali naknadan učinak vremenskog rasporeda konzumiranja hrane na faktore koji mogu utjecati na kardiovaskularni rizik u učesnika, među kojima su bili markeri autonomnog nervnog sistema, inhibitor aktivatora plazminogena-1 (koji može povećati opasnost od nastanka krvnih ugrušaka) i krvni pritisak.

Ustanovili su da ovi faktori rizika nisu pogađali one učesnike istraživanja koji su hranu konzumirali tokom dana.

– Naše prethodno istraživanje pokazalo je da cirkadijalna neusklađenost – nepravilna usklađenost ciklusa našeg ponašanja u odnosu na naš unutrašnji tjelesni sat – povećava kardiovaskularne faktore rizika. Željeli smo ustanoviti što bi se moglo poduzeti da se ovaj rizik smanji, a naše novo istraživanje ukazuje na to da bi taj cilj mogao biti tajming unošenja hrane u organizam, rekao je profesor Frank Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u bolnici Brigham and Women’s Hospital.

– Naša studija kontrolirala je sve moguće faktore koji bi mogli utjecati na krajnji rezultat, tako da možemo reći da je učinak vremenskog rasporeda unosa hrane ono što potiče ovakve promjene kada su posrijedi opasnosti od razvoja kardiovaskularnih bolesti, rekla je dr. Sarah Chellappa, vanredna profesorica na Univerzitetu u Southamptonu i voditeljica istraživanja.

VEZANO

ASA Bolnica obilježava prvu godišnjicu uspješnog rada: Simbol modernog zdravstva u BiH