Marketing X Business

Društvene mreže bi mogle odgovarati za oglase finansijskih prevara na njihovim platformama

Marx.ba

(Foto: Ilustracija)

Evropska komisija je pod pritiskom više zemalja članica da uvede zakonsku obvezu prema kojoj bi platforme za društvene medije snosile teret borbe protiv prevara vezanih za plaćanje online koje svake godine iz džepova građana izvuku milijarde eura.

Inicijativu je pokrenula Irska u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pokušava pritisnuti Evropsku uniju da ublaži regulativu vezanu za velike tehnološke kompanije.

Istodobno Bruxelles želi uvesti pravo na automatski povrat novaca od PayPala, Vise, Mastercarda i banaka klijentima koji su prevareni u online plaćanjima. Taj prijedlog Evropske komisije nalazi se u paketu o kojem sada pregovaraju zemlje članice EU.

Ono što dodatno predlaže Irska i što je naišlo na pozitivan odjek među zemljama članicama je obaveza da velike tehnološke kompanije moraju provjeriti legitimnost oglašivača prije objavljivanja njihovih oglasa.

Prema zadnjim podacima, online prevaranti su koristeći sofisticirane oglase koji su naveli korisnike da unesu svoje osobne podatke Evropljane u 2022. oštetili za 4,3 milijarde eura.

Prema irskom prijedlogu, dopušteni bi u EU bili samo oglasi registriranih davatelja finansijskih usluga, navodi Financial Times.

– Ne možemo imati zakonodavne praznine koje kriminalcima dopuštaju da ljudima ukradu njihovu životnu ušteđevinu, rekla je evropska parlamentarka iz Irske Regina Doherty.

Google nije htio komentirati trenutne pregovore unutar EU o novoj legislativi, ali je rekao da se bori protiv finansijskih prevara svojim alatima, ljudima i politikama. Tako ima program certifikacije finansijskih usluga koji je aktivan u 17 država. Oglašivači finansijskih usluga moraju dokazati da su ovlašteni pružati takve usluge od nacionalnih regulatora.

Meta, koja upravlja društvenim platformama Facebook i Instagram, također je odbila komentar.

Irska ističe da njen prijedlog u fokus stavlja onoga ko postavlja sadržaj, a ne sam sadržaj, te traži da prije nego što neko postane oglašivač platforma provjeri radi li se o ovlaštenom pružatelju finansijskih usluga.

Prema izvorima bliskim razgovorima, oko polovice EU zemalja je podržalo taj prijedlog.

Bruxelles pak upozorava da je traženje od tehnoloških kompanija da provjeraju oglašivače zbog prevara suprotno odredbi zakona o digitalnim uslugama koja kaže da tehnološke kompanije nisu dužne provoditi širok nadzor sadržaja. Predlagatelji irske inicijative smatraju da se može iznaći način da se novi zahtjev uklopi u zakon.

Prema jednoj od najvećih irskih banaka Bank of Ireland koja podupire prijedlog, više od 75 posto gubitaka njenih klijenata prošle godine uzrokovano je investicijskim prevarama.

Oglasi iza kojih se kriju prevare mogu biti nakon postavljanja povučeni u bilo kojem trenutku, ali obično nakon što je šteta već učinjena i prije no što regulator i vlasti uoče što se dogodilo. U puno slučajeva žrtve ne mogu povratiti svoj novac, a prevaranti nastavljaju djelovanje postavljanjem novih sličnih oglasa u drugačijem formatu, pišu Financije.

VEZANO

Zalando nadmašio prognozu prihoda za prvi kvartal, potvrdio prognoze za 2025.