Marx.ba
Širenje stablecoina u eurozoni moglo bi oslabiti učinkovitost monetarne politike, odvući depozite iz banaka i smanjiti kreditiranje realne ekonomije.
Za tradicionalne zajmodavce ključni je problem to što rastuća upotreba stablecoina može navesti klijente na premještanje novca iz bankovnih depozita, prisiljavajući zajmodavce na skuplje finansiranje na tržištu. Drugim riječima, mogu smanjiti količinu kredita koje banke pružaju realnoj ekonomiji, navedeno je u istraživanju ekonomista Evropske scentralne banke (ECB).
Bankovni depoziti u eurozoni iznose oko 17 biliona eura, dok globalno tržište stabilnih kriptovaluta iznosi otprilike 300 milijardi američkih dolara, što sugerira kako banke još nisu suočene sa značajnijim udarom na depozite.
Za ECB je ključni problem to što većina stablecoina kovanica biva izdana u dolarima, valuti koju ne kontrolira. Ako imovina temeljena na dolarima dobije širu upotrebu u Evropi, politički potezi izvan bloka mogli bi utjecati na likvidnost i uvjete potrošnje, smanjujući utjecaj ECB-a.
Udarac na banke također bi oslabio ECB, jer se ekonomija eurozone oslanja na zajmodavce kako bi prenijeli promjene kamatnih stopa u realnu ekonomiju. To bi utjecaj političkih poteza učinilo manje predvidljivim.
Ovi rizici zahtijevaju smislenu regulaciju stablecoina, kao što su stroži zahtjevi za transparentnost rezervi, robusna gstancija otkupa, adekvatan kapitalni zaštitni sloj za apsorpciju gubitaka. Učinkovit nadzor može smanjiti finansijske rizike, poručili su autori istraživanja.
