Marx.ba
Uz usporavanje globalne potražnje za luksuzom, vodeći svjetski modni brendovi borbu za kupce preselili su s digitala na prestižne gradske lokacije pa ove godine nastavljaju agresivno širiti fizičku maloprodaju u Evropi.
LVMH se pri tome istakao kao najaktivniji investitor u nove trgovine, dok je Kering širio prisutnost kroz brendove poput Saint Laurenta i Bottega Veneta. S druge strane, Richemont bilježi usporavanje nakon nekoliko godina intenzivnog širenja.
Podaci koje je sakupio Cushman & Wakefield, vodeća globalna kompanija za komercijalne nekretnine, pokazuju da su luksuzne trgovačke ulice širom Evrope prošle godine zabilježile rast od 13 posto u broju novih prodajnih mjesta, pri čemu je gotovo trećina novootvorenih trgovina bila u vlasništvu najvećih luksuznih konglomerata kao što su LVMH, Kering i Richemont. Ukupno je tokom 2025. otvoreno 96 novih trgovina – više nego godinu dana ranije, ali ipak manje nego rekordne 2023. kada ih je bilo 107. Pariz prednjači, s nešto više od petine svih novih lokacija što pokazuje da se polako oporavlja od zastoja iz 2024. uzrokovanog organizacijom Olimpijskih igara.
Segment luksuzne mode i modnih dodataka i dalje čini oko polovice svih novih trgovina, dok su parfumerije zabilježile posebno snažan rast. Niže cijene parfema u odnosu na nakit ili satove čine ih privlačnim kupcima u petiodu ograničene potrošnje, a zanimljivo je da su sve nove luksuzne parfumerije otvorene u Parizu.
Nakon postpandemijskog procvata, luksuzni sektor suočava se s padom potrošnje jer kupci postaju oprezniji uslijed neizvjesne ekonomske situacije. Fizičke trgovine ponovno dobivaju na važnosti, ne samo kao prodajna mjesta, već kao ključni alat za privlačenje i zadržavanje zahtjevnijih kupaca pa luksuzni brendovi nastoje usavršiti iskustvo kupovine uživo.
Istodobno, finansijski rezultati vodećih igrača pokazuju da situacija nije baš tako blistava. LVMH je početkom godine izvijestio o slabijoj božićnoj prodaji i opreznim očekivanjima za 2026., dok je izvršni direktor Bernard Arnault najavio ograničavanje troškova. Slični trendovi vidljivi su i kod Guccija, čija je prodaja pala za 10 posto u četvrtom tromjesečju. Time su, doduše, čak i bili zadovoljni jer je riječ o najmanjem padu u posljednje dvije godine.
Dodatni pritisak dolazi s tržišta nekretnina: ograničena ponuda prostora na najatraktivnijim lokacijama podigla je prošlogodišnje cijene najma za 3,5 posto.
Economist je prošlog ljeta pisao o LVMH-ovom padu kao primjeru kompanije koja je iskoristila sve adute luksuzne industrije, ali i na svojoj koži osjetila šta znači prodavati proizvode koji nisu u kategoriji “potrebe”.
Kompanija je u julu objavila da su prihodi u prvoj polovici 2025. pali za četiri posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je neto dobit potonula za čak 22 posto. Potrošači u Americi i Kini, dva najveća tržišta luksuznih proizvoda, počeli su smanjivati potrošnju, a američke carine na evropsku robu stvari su samo dodatno pogoršale. Tržišna vrijednost LVMH je tokom 2024. pala za više od četvrtine, na manje od 250 milijardi eura, dok se danas procjenjuje na još manjih 230 miliona eura.
Godina iza nas je bila izazovna i za Gucci. Luksuzni modni brend, koji svojoj matičnoj kompaniji Kering donosi polovicu ukupne prodaje i dvije trećine operativne dobiti, u drugom tromjesečju 2025. zabilježio je pad prihoda za čak 25 posto u odnosu na isti period godinu prije, a njihove su se skupe krpice slabije prodavale u baš svim većim regijama u svijetu.
