Marx.ba

U vremenu stalnih ratova, globalnih kriza, političkih napetosti i ekonomskih neizvjesnosti, mentalno zdravlje postaje sve važnije. Prema istraživanju iz 2012. godine, prosječan čovjek tokom jednog dana primi oko 74 gigabajta informacija, što pokazuje koliko brzo može doći do preopterećenja vijestima.

Ljudi su evolucijski skloni obraćati više pažnje na negativne informacije, a u digitalnom dobu, gdje su loše vijesti neprekidno dostupne, to može ozbiljno uticati na psihičko i fizičko zdravlje.

– To utiče na način da može izazvati određenu vrstu anksioznosti, da poremeti određene fiziološke potrebe vezano za ishranu i san. Kada koristimo telefon postoji algoritam koji prepoznaje na čemu zadržavamo pažnju, tako da ako naša pažnja bude zadržana na lošim vijestima, on će nam izbacivati loše vijesti, kaže Aleksandra Radanović, diplomirani psiholog, piše e-kapija.

Novinar Ljubo Ljubojević dodaje da ispada da nam je kompletan život sveden na neku crnu hroniku.

– One čovjeka opterete, na neki način ga pasiviziraju i dovode ga u stanje da ima loše misli, a ne optimistične misli koje bi ga pokretale.

Brzina informacija danas prelazi granice onoga što čovjek može procesuirati, a loše vijesti utiču i na ponašanje potrošača.

Đorđe Savić, stručnjak za promet derivatima, navodi:

– Početkom sukoba na Bliskom istoku bila je osjetno veća potražnja na benzinskim pumpama, i sve pumpe su bilježile dva do tri puta veću prodaju nego što je uobičajeno u ovom dijelu sezone. Prvobitno je bio strah od rasta cijena, a sada je dijelom bio strah od nestašica, piše e-kapija.

Dodatni problem je nepouzdanost dijela sadržaja koji kruži internetom.

– Bez obzira na to kojim formama se sadržaj proizvodi, kako se koristi i distribuira, to je ono što publika mora očekivati od novinara i sudionika u javnom prostoru, da se izvještava odgovorno i profesionalno, naglašava Maida Muminović, izvršna direktorka Fondacije Mediacentar.

Stručnjaci savjetuju zdrav balans: budite informisani, ali ne po cijenu vlastitog mira. Svijet je danas prepun negativnih informacija, ali način na koji ih konzumiramo i koliko prostora im dajemo u svom životu ostaje na nama.