Marx.ba
Marc Andreessen zasigurno je jedan od najmoćnijih ljudi na američkoj startup i tehnološkoj sceni. Vrhunski softverski inženjer, suosnivač Mosaica, prvog web browsera s vizualnim sučeljem i suosnivač još poznatijeg Netscapea, danas je suvlasnik ulagačkog fonda Andreessen-Horowitz koji je poznat po ranim ulaganjima u neke od najpoznatijih američkih tehnoloških kompanija poput Facebooka, Instagrama, Airbnba, Slacka i drugih.
A upravo je Andreessen ovih dana podigao veliku prašinu na američkoj tehnološkoj sceni objavom svog “Manifesta” pod naslovom “Tehnološki optimist”.
Manifest, napisan u obliku podužeg blog posta, dotakao se brojnih tema koje su Andreessenu od životne važnosti – tehnologije, umjetne inteligencije, energetike, kolonizacije svemira…
Andreessen tako otvoreno kritizira koncept društvene odgovornosti, mjera povjerenja i sigurnosti, održivosti i etike tehnologije – te ih kolekitvno naziva neprijateljima tehnooptimizma. Ismijava ideju da tehnologija gasi radna mjesta, šteti okolišu ili na bilo koji način šteti djeci i maloljetnicima. Manifest navodi mnoge neprijatelje, od mentaliteta žrtve do kartela i komunista…
Moćni američki ulagač u svojoj objavi također se dotiče tržišta i finansija, ističući vjerovanje da “slobodna tržišta” mogu izvući ljude iz siromaštva, dok centralizirani sistemi ne brinu o pojedincu, jer im to nije prioritet. Prema Andreessenu, slobodna tržišta su i najučinkovitiji način podrške tehnologiji.
– Vjerujemo da tehno-kapitalistički stroj tržišta i inovacija nikada ne prestaje, već se neprestano nastavlja razvijati i rasti, poručuje.
Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, Andreessen kaže kako ona može spasiti živote, ali samo ako se dopusti njen nesputani razvoj.
– Bilo kakvo usporavanje razvoja umjetne inteligencije će koštati živote. Ljudske smrti koje su bile spriječive pomoću umjetne inteligencije predstavljaju oblik ubojstva, naglašava.
Vrijedi napomenuti kako je ulagački fond Andreessen-Horowitz jedan od najvećih privatnih ulagača u tehnologije umjetne inteligencije, uključujući i OpenAI, tvorce popularnog ChatGPT AI chatbota.
Kako bi se suprotstavio ideji da će tehnologija uzimati radna mjesta, Andreessen tvrdi kako tehnologija i umjenta inteligencija mogu stvoriti više poslova proširivanjem dosega onoga što ljudi mogu raditi. Upravo nedostatak poslova prijeti čovječanstvu, smatra on.
– Vjerujemo kako bi univerzalni temeljni dohodak pretvorio ljude u životinje u zoološkom vrtu koje uzgaja država. Čovjek nije stvoren da bude uzgojen; čovjek je stvoren da bude koristan, produktivan, ponosan, piše Andreessen.
Amerikanac čije se bogatstvo procjenjuje na iznos od 1,8 milijardi dolara iznosi i poprilično nekonvencionalna stajališta o stanju globalnog stanovništva. Unatoč obilju dokaza koji upućuju na to da se naš planet već neko vrijeme suočava s problemom prenaseljenosti – što doprinosi globalnom zatopljenju, zagađenju i prekomjernoj uporabi prirodnih resursa – Andreessen tvrdi da je planet zapravo “dramatično nenaseljen”.
– Vjerujemo kako se globalno stanovništvo može lako proširiti na 50 milijardi ljudi ili više, te puno dalje od toga kako budemo naseljavali druge planete, piše on.
– Mi smo vlasnici prošlosti i budućnosti. Vrijeme je došlo da postanemo tehnološki optimisti. Vrijeme je da nešto izgradimo, zaključuje Andreessen na kraju svog “Manifesta” o kojem će se sigurno još puno pričati i debatirati.