N. D.

Klimatske promjene i degradacija okoliša egzistencijalna su prijetnja Evropskoj uniji i svijetu. Evropski zeleni dogovor nova je strategija rasta Evrope koja za cilj ima Uniju transformirati u moderno, resursno učinkovito i konkurentno društvo te učiniti Evropu klimatski neutralnom do 2050., i primjenom zelene tehnologije stvoriti održivu industriju i transport te smanjiti zagađenje.

Aktivnosti koje pozitivno utječu na klimatske promjene i redukciju emisija CO2 u središtu su Evropskog zelenog plana i u pojedinim zemljama EU već se bilježe dobri rezultati u smanjenju svojih emisija stakleničkih plinova uz održavanje privrednog rasta.

Ovu temu za čitatelje portala Marx.ba detaljnije objašnjavaju iz Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, iz čega se može vidjeti gdje je trenutno naša zemlja kada se radi o ovoj oblasti. Ono što je više nego jasno, u VSK BiH provode niz aktivnosti na tome da se na ovom planu što prije ostvari napredak.

Evropski zeleni dogovor

Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020, zemlje Zapadnog Balkana su prihvatile Evropski zeleni dogovor i time se obavezale na provođenje i poštovanje mjera u pet oblasti od kojih je jedna i zelena/cirkularna ekonomija. Potpisivanjem Sofijske deklaracije BiH se obavezala na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, te prihvatila stavke razvoja i saradnje koje uključuju cirkularnu ekonomiju kao način integracije BiH u industrijske lance EU.

U BiH je evidentan nedostatak strateškog i regulatornog i okvira za podršku tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji. Posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini, nevladin sektor u saradnji s međunarodnim organizacijama je počeo s buđenjem svijesti o važnosti uvođenja cirkularnosti u sisteme proizvodnje. Iako ne postoji sistemski pristup cirkularnoj ekonomiji u našoj državi, evidentan je porast inicijativa za njeno promovisanje. Principi „zelenog poslovanja“ se već nameću domaćim izvoznicima ukoliko žele da budu u sastavu EU lanca vrijednosti te ukoliko žele biti konkurentni na pomenutom tržištu. Pravni okvir i regulativa su osnova i prvi koraci.

Radi približavanja ove tematike domaćim kompanijama, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH pokrenula je i učestovala u nizu aktivnosti vezanih za zelenu tranziciju i cirkularnu ekonomiju i ova oblast je jedna od smjernica našeg djelovanja. Svjesni činjenice da će Bosna i Hercegovina svoje ekonomske interese moći braniti samo ako postupi po istim principima, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH se u zadnje tri godine, još od potpisivanja Sofijske deklaracije, aktivno uključila u ove procese tranzicije BH privrede prepoznajući potencijal “zelenih“ lanaca vrijednosti u smislu stvaranja novih vrijednosti, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa i naravno novih radnih mjesta.

Također, predstavnici VTK/STK BIH učestvovali su u nizu projekata i radnih grupa vezanih za ovu oblast. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je s Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH potpisala Memorandum o razumijevanju povodom zajedničke saradnje na Green Recovery komponenti Covid-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery projekta. Projekat se implementira do avgusta 2024. godine, a fokus je na podizanju svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije (unapređenje javno-privatnog dijaloga), izgradnji kapaciteta svih nadležnih institucija, te podršci uvođenju zelenih poslovnih modela za pet pilot-kompanija iz sektora metaloprerađivačke i drvoprerađivačke industrije u segmentu razvijanja poslovanja po principima cirkularne ekonomije.

Novi web portal

– Glavni partner u implementaciji projektne komponente VTK/STK BiH je prepoznata kao ključna institucija za podršku jačanju bh. kompanija kao pojedinačnih korisnica granta, tako i zelenih lanaca vrijednosti unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem uvezivanja u regionalne i EU lance vrijednosti. U sklopu projekta smo nedavno, u saradnji s GIZ-om, izradili web portal sa sadržajem vezanim uz zelenu tranziciju evropske i bh. privrede https://zelenaekonomija.komorabih.ba/. Na web stranici su dostupni aktuelni projekti i javni pozivi za učešće u projektima u BiH, informacije o najnovijim trendovima u Evropi, publikacije o zelenoj tranziciju Evrope i BiH, legislativni okvir iz segmenta zelene tranzicije i drugo, poručuju između ostalog za Marx.ba iz VTK/STK BiH.

Projektna komponenta Implementacija principa zelene hemije u industriji plastike se provodi u okviru projekta „Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs)“ u industrijskom i sektoru upravljanja opasnim otpadom u BiH kojeg finansira Švedska, a realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH). U sklopu projektne komponente se provode aktivnosti jačanja kapaciteta predstavnika industrija, akademske zajednice i institucija. Održani su treninzi za privrednike s ciljem upoznavanja s idejama i inovacijama u primjeni zelene hemije u industrijama.
U procesu zelene tranzicije bh. kompanija ključnu ulogu imaju nacionalni standardi i propisi koji se tiču zaštite životne sredine i kontrole proizvodnje a koji moraju biti usaglašeni sa principima Europskog zelenog dogovora i kao takvi moraju biti pokretač industrijskih promjena u BiH. Bosna i Hercegovina mora uložiti značajne napore i dugoročno razvijati procese čiji je krajnji cilj postizanje tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji.

Cilj energetske tranzicije je smanjenje emisija u industriji i Nacionalni energetski klimatski plan koji treba sistematizovati djelovanje. Najefikasniji način je energetska efikasnost i nove prakse energetskog menadžmenta, potom povećanje učešća OEI u svrhu smanjenja proizvodnje energije na bazi fosilnih goriva.

Oporezivanje emisija ugljendioksida

Izazovi su jasni i njih nameće EU koji je naš glavni trgovinski partner. Ono što je izvjesno je da uprkos političkim turbulencijama EU neće stati sa procesom dekarbonizacije i očekivati je da će ubrzano vršiti pritisak na svoje trgovačke partnere (REPower EU).

Jedan od najvećih izazova na putu tzv. zelene tranzicije bit će uvođenje mehanizama oporezivanja emisija ugljendioksida (CBAM) u EU – veliki izazov za energetske politike i elektroenergetski sektor u BiH, ali i za ulogu energetike u ekonomiji i društvu. Poruka iz Evropske unije je da zemlje Zapadnog Balkana do januara 2030. treba da uvedu mehanizme za naplatu karbona koji će biti ekvivalentni Sistemu trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System –  EU ETS) da bi izbjegle plaćanje prekograničnog poreza. CBAM kao posljedicu može imati plaćanje većih cijena robe koja se uvozi u EU čime bi se u konačnici umanjila i konkurentnost bh. izvoznika, prije svega na tržištu električne energije, cementa i čelika koji se izvoze iz BiH. Za ispunjavanje uslova za izuzeće BiH iz CBAM mehanizma potrebno je spajanje tržišta el. energije sa susjednim zemljama i jasna mapa puta za uvođenje sistema za trgovinu emisijama (EU ETS) u BiH.
Trenutno je u Bosni i Hercegovini proizvedeno preko 67% električne energije iz fosilnih goriva, od čega je 85.000 tona mrkog uglja i lignita sagoreno samo za toplotne potrebe, te je utrošeno više od 300 mil. KM za subvenciju fosilnih goriva.

CBAM tarife čine: cement, električna energija, gnojiva, željezo i čelik, aluminij, hemikalije. Za 2022. godinu ukupan izvoz navedenih tarifa je iznosio 1 milijardu i 164 miliona KM. Izvoz u Evropsku uniju je iznosio 449 miliona KM. Izvoz ovih tarifa u EU je činio 38,6% izvoza. Električna energija je najznačajnija tarifa u ukupnom izvozu koja čini 1 milijardu i 75 miliona KM izvoza ili 92,4% , a takođe je najznačajnija kada je u pitanju izvoz u Evropsku uniju a čini 373 miliona KM ili 83%.

Ukupan izvoz Bosne i Hercegovine u 2022 godini je iznosio 18 milijardi i 378 miliona KM, a CBAM tarife su činile 1 milijardu i 164 miliona KM što je 6,3% od ukupnog izvoza.

Što se primjene CBAM-a na sve države koje uvoze robu u EU (i električnu energiju) tiče, izuzete će biti zemlje koje do tada budu prihvatile obavezu uključivanja u EU sistem trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System – EU ETS), te koje utvrde svoju vlastitu shemu plaćanja taksi na emisiju stakleničkih plinova odnosno model cap&trade s jasnim planom integracije na EU ETS.

Niska otpornost na tranziciju

Prema prognozama UNDP-a, u prvoj fazi uvođenja poreza na prekogranični CO2 u BiH će biti pogođeni navedeni sektori. Procijenjeno je da će niska otpornost na tranziciju (CBAM) u prvoj fazi imati očekivani pad izvoza za 22%, pad prihoda od preko 300 mil. KM, gubitak 2.461 radnih mjesta po pogođenoj industrijskoj grani i 18,56% stanovništva koje živi u siromaštvu.
Preuzete obaveze dekarbonizacije su:

• NDC – obaveza smanjenja emisije za 33,2% do 2030. godine, te 66% do 2050. godine
• Sofijska deklaracija – karbonska neutralnost do 2050. godine
  Najvažniji alat za sistematizovanje potrošnje CO2 je ETS (Emision Trading System). Održiv ETS funkcioniše na principu određivanju datuma CO2 neutralnosti, izrade dinamike dekarbonizacije, te postepenog, linearnog smanjivanja emisija CO2. Finansijska sredstva u ovom procesu treba angažovati za restruktuiranje rudarskih regiona, smanjivanje energetskog siromaštva, pa tek onda ulaganja u OIE.
  Zaključci brojnih konferencija i u BiH, ali i regionu podržavaju uvođenje ETS-a. Prvi neophodan korak je Plan ekonomskog restruktuiranja regija uglja jer je ovim trendovima direktno pogođeno 15.000 radnih mjesta u termoenergetskom sektoru.
  Bez obzira na stepen pripreme unutar Bosne i Hercegovine, primjena CBAM kreće sa prijelaznom fazom 1.1.2023.
  Najava uspostave CBAM u EU predstavlja veliki izazov i prijetnju,  a posebno za elektroenergetski sektor kao i za energetski intenzivne grane kao što su industrija cementa, željeza, čelika, umjetnih đubriva i aluminija s mogućnošću proširenja i na druge grane industrije. Istovremeno, to predstavlja i veliku priliku za tranziciju cjelokupne privrede u skladu s zahtjevima tekuće industrijske revolucije.
  Za zemlje izvan EU, pa i BiH, postoje dva scenarija:
  (1) prihvatiti obavezu uključivanja u EU ETS  ili (2) biti podvrgnut CBAM-u (Mehanizmu prekograničnog poravnanja emisije ugljika). U prvom slučaju (implementacija modela cap&trade i plan integracije na ETS) će novac od trgovine emisijama ostajati u domicilnom proračunu, a u drugom slučaju (CBAM) će sredstva od oporezivanja roba ići u proračun EU (kao neka vrsta granične takse, carine). Primjena CBAM na proizvode iz BiH bi ih učinila nekonkurentnima, a to bi dugoročno moglo biti pogubno za cjelokupnu privredu BiH.