Š.M.

Poznato je da Vanjskotrgovinska komora naše zemlje ima ključnu ulogu u podršci i promicanju međunarodne trgovine te povezivanju domaćih kompanija s globalnim tržištima. Misija Komore ogleda se u otvaranju puteva privrednicima i industriji ka inostranstvu u cilju poboljšanja i bržeg razvoja kapaciteta te povećanja konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga na domaćem i stranom tržištu. O postignutim rezultatima u ovoj godini i narednim projektima, za Marx.ba ekskluzivno je govorio Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovniske komore BiH.

Marx.ba: Prema posljednim podacima za prvu polovinu 2023. godine primjetno je da je izvoz manji za 4,03 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a uvoz manji za 0,58 %. Šta je konkretan razlog tome?

Evidentno je da ekonomija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isti period prošle godine. To se prije svega ogleda u smanjenju izvoza i lične potrošnje. Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU, koja je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a zbog usporavanja privredne aktivnosti u EU te globalne tržišne neravnoteže koju je izazvao rat u Ukrajini. Značajna smanjenje izvoza zabilježena su u dva sektora koji se mogu smatrati nosiocima bh. privrede. U metalskom i elektro sektoru smanjenje je najviše izraženo u razmjeni s Italijom, s kojom je izvoz smanjen za 314 miliona KM, i to posebno u grupi proizvoda od aluminijuma. Izvoz u ovoj kategoriji smanjen je zbog međuzavisnosti uvoza i izvoza, jer se uvozi repormaterijal u obliku nelegiranog aluminijuma koji se prerađuje u našoj zemlji, a potom izvozi u Italiju i ostala tržišta. Značajno je pao i uvoz u istoj kategoriji. Značajan pad je zabilježen i u kategoriji željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika, te izvoz energenata. Od zemalja izvan EU najznačajnije smanjenje izvoza je u Srbiju i to električne energije za 40% i drugih energenata, pa je vrijednost izvoza koksa u ovu zemlju manja za 99 miliona KM.

Pad izvoza drvne industrije jednim dijelom je uvjetovan i odlukom Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata radi proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti i zaštite domaćih proizvođača. U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima zbog stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.

Marx.ba: Kakva su predviđanja za naredni period kada je odnos izvoza i uvoza u pitanju obzirom da se nalazimo u jednom ekonomski nestabilnom periodu, ne samo za našu zemlju nego i za cijeli svijet?

Imajući u vidu ključnu povezanost između nivoa izvoza i bruto domaćeg proizvoda (BDP), ukoliko se trend pada izvoza nastavi do kraja godine, neminovno će doći do smanjenja BDP-a, kao ključne makroekonmske varijable. Međutim, ohrabrujuće djeluju prognoze makroekonomskih pokazatelja Svjetske banke za naredne dvije godine, kako za Bosnu i Hercegovinu (rast realnog GDP-a, obima vanjskotrgovinske razmjene, rast industrijske proizvodnje i izvoza, pad nezaposlenosti i cijena) tako i za EU. Nakon slabog rasta GDP na nivou EU u prvoj polovini 2023. godine, te ulaska Njemačke u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine,

Pozitivne projekcije za 2024. i 2025. godinu na nivou EU daju optimizam i za oporavak bh. ekonomije, pogotovo uzimajući u obzir našu zavisnost od trgovine s EU, jer se više od 70% vanjskotrgovinskog prometa odvija upravo s privrednim subjekima iz EU.

Marx.ba: Njemačka ekonomija zabilježila je manji pad u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni tromjesečni period, zbog čega je ušla u recesiju, da li se to reflektira na stanje izvoza naših proizvoda prema njemačkom tržištu?

Najznačajnije izvozno tržište za bh. privrednike je i dalje Njemačka s ukupnim izvozom od 1.413.303 KM, što predstavlja povećanje od 4,5% u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. I pored ulaska Njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao zbog već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje. Prema posljednim rezultatima za drugi kvartal (rast GDP-a za 0,3%) i projekcijama do kraja godine, Njemačka će ostvariti pozitivna, ali minimalna kretanja GDP-a, pa predviđamo zadržavanje pozitivnog trenda u izvozu s Njemačkom do kraja godine. Ključni izvozni proizvodi su: namještaj, proizvodi od metala, mašine, aparati, djielovi za autoindustriju, plastika i hemijski proizvodi.

Marx.ba: Da li država daje određene poticaje i stimulans izvoznicima?

Na državnom nivou ne postoje poticaji i subvencije koje se diretkno dodjeljuju izvoznicima. Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u budžetu BiH osigurava grant za sajamske i druge manifestacije u inozemstvu radi promocije i razvoja privrede Bosne i Hercegovine koje implementira Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovim grantom se daje podrška nastupu bh. izvoznika na prestižnim međunarodnim sajmovima koje organizira Vanjskotrgovinska komora BiH.

Marx.ba: Kada je riječ o granama industrije, koja industrija je u prošlom periodu zabilježila značaj rast i kakav trend nas očekuje u nastavku?

Ukoliko izuzmemo bazne metale i poluproizvode, najveći rast i u procentualnom i u apsolutnom iznosu u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila je metalska i elektro industrija, odnosno elektro industrija, autoindustrija i mašinogradnja. Važna kategorija, prvenstveno zbog proizvoda koje obuhvata, a kojima je uglavnom znatno više dodana vrijednost u odnosu na druge kategorije je elektro industrija koja kontinuirano bilježi značajan trend rasta, te je izvoz ovog podsektora 2022. sam premašio 1,3 milijardi. KM, što je povećanje od 20%. Pozitivne trendove rasta bilježi i autoindustrija, sektor koji je prije tri godine bio izuzetno ranjiv zbog promjena tržišta. Automobilska industrija Bosne i Hercegovine strateški je opredijeljena za izvoz pa samim tim pad potražnje na svjetskom tržištu zabilježen u periodu prije pandemije je u velikoj mjeri uticao na domaću proizvodnju. Trendovi bh. metalske i elektro industrije zavise isključivo od globalnih kretanja, kako berzanskih cijena repromaterijala, tako i svjetskog indeksa proizvodnje koji diktira količinu i tempo našeg izvoza. Ono što zavisi od nas i što možemo unaprijediti jeste konkurentnost naših kompanija. Ukoliko trendovi prelaska na cirkularnu ekonomiju, zelene modele poslovanja i energetsku efikasnost budu pozitivni, povećanje izvoza ove, ali i drugih grana industrije će biti održivo.

Marx.ba: Evropska Unija sve više insistira na principu zelenog poslovanja, kakve se aktivnosti provode u tu svrhu i na koji način se unaprjeđuje industrija kako bi odgovorila tim zahtjevima?

Prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju je kompleksan proces koji ima svoje zakonodavne, tehnološke i ekonomske aspekte. Uvođenje cirkularnog umjesto lineranog modela proizvodnje ima, osim svojih ekoloških razloga, i temeljnu ekonomsku logiku – uštede u domenu nabavke sirovina, uspostavljanje održivih modela, korištenje otpada sopstvene kompanije ili nekog drugog proizvođača kao sirovine, stvaranje takozvane industrijske simbioze u kojoj je otpad jednog proizvođača sirovina drugog, povećanje nivoa svijesti o mogućnostima uštede energije u procesu proizvodnje, korištenje alternativnih izvora energije, kombinovanje cirkularne ekonomije s mogućnostima digitalne transformacije u smislu naprednijih i preciznijih modaliteta proizvodnje i smanjenje restova, drugačije kanale prodaje, uštede u domenu nabavke, primjenu poslovanja bez papira, smanjenje zaliha i proizvodnih viškova, korištenje virtuelnih simulacija radi smanjenja otpada u fazi ispitivanja, redizajniranje proizvoda koje omogućava zamjenu dijelova, cirkularnost ili razgradivost, upotrebu adekvatnih sastavnih komponenti u proizvodnji, drugačiji i duži vijek proizvoda itd.

VTK BiH nastoji da inicijative privrednika u ovom segmentu usmjeri ka usklađivanju legislative i sinhronizovano donošenje podzakonskih akata i poboljšanje komunikacije nadležnih institucija s privatnim sektorom. Nastojimo promovirati i uvezati BiH s regionalnim zelenim lancima vrijednosti. Nužno je i intezivirati procese dekarbonizacije industrije kroz podršku uvođenju novih čistih proizvodnih tehnologija, reducirati administrativne procedure za obnovljive izvore energije i promovirati i educirati i privrednike i odnosioce odluka o reciklaži, cirkularnoj ekonomiji i zelenim lancima vrijednosti. U tom smislu, samo u prvoj polovini ove godine organizirali smo pet edukacija, od koje su dvije specijalizirane- o implementaciji Montrealskog protokola i karbonskom računovodstvu.

Takodjer, u ovom segmentu imamo partnersku saradnju u okviru implementacije komponente projekta Covid-19 Investment Response/ EU4BusinessRecovery – „Green recovery“. VTK BiH, kao glavni partner u implementaciji projektne komponente, prepoznata je kao ključna institucija za podršku jačanju bh. kompanija kao pojedinačnih korisnica granta.

Projekt se implementira do augusta 2024. godine, a fokus je na podizanju svijesti o važnosti primjene zelene ekonomije, izgradnji kapaciteta svih nadležnih institucija te podršci uvođenju zelenih poslovnih modela za pet pilot-kompanija iz sektora metaloprerađivačke i drvoprerađivačke industrije u segmentu razvijanja poslovanja po principima cirkularne ekonomije. Organizirali smo i seminar o novom njemačkom Zakonu o lancu snabdijevanja, jer izvozno orjentirane kompanije u BiH trebaju uskladiti svoje poslovanje sa ovim zakonom, koji je stupio na snagu 1. januara.

Njemačka je naše glavno izvozno tržište i bez obzira na to što se Zakon ne primjenjuje direktno na naše kompanije, primjenom na njemačke kompanije kojima su bh. kompanije dobavljači, može imati uticaja. Neophodno je da se bh. izvoznici, ukoliko žele nastaviti poslovanje i biti dobavljači za njemačko tržište, počnu prilagođavati novonastalim uvjetima. Kompanije moraju zadovoljiti principe kojima će se poštovati i unaprijediti ljudska prava, prava radnika i princip zaštite životne okoline i preduzimanja mjera zelene ekonomije u proizvodnim procesima.

Marx.ba: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s Privrednom Komorom Republike Srpske, Privrednom Komorom Federacije Bosne i Hercegovine i Privrednom komorom Brčko distrikta BiH, implementira projekt pod nazivom „Podrška MSP-ovima za uvođenje mjera energetske efikasnosti putem kreiranja Mreže energetske efikasnosti (MEE)“, možete li nam reći nešto više o tom projektu?

Identifikacija najboljih i najprofitabilnijih mjera energetske efikasnosti predstavlja značajan izazov za mala i srednja preduzeća. Iz tog razloga, u okviru komponente Zeleni oporavak, GIZ ima za cilj uspostaviti Mrežu energetske efikasnosti (EEN) – koju čine mala i srednja preduzeća koja posluju u različitim podsektorima na prostoru BiH. EEN će se razvijati uz podršku glavnog implementacijskog partnera – Vanjskotrgovinske komore BiH), kao i Privredne komore Federacije BiH, Privredne komore Republike Srpske i Privredne komore Brčko Distrikta.

Ovaj projekt će biti razvijen za do 15 kompanija s područja BiH, a provodit će se do jula 2024.

Sarađujemo i sa visokoškolskim ustanovama u BiH, s kojima smo potpisali Sporazum o saradnji a radi poticanja diskusije o unaprjeđenju zelenog poslovanja i inovacija kroz saradnju industrije i istraživačkih institucija u BiH. Sporazum je iznimno važan za uspostavljanje bolje komunikacije, razmjene informacija na putu unapređenje zelenog poslovanja i razvoja inovativnih rješenja koja vode ka optimizaciji tehnoloških procesa.

Nedavno je na Sarajevskom energetskom forumu bilo riječi o tranziciji na zeleni hidrogen i korištenju bio mase, do kojih ste zaključaka došli, šta je potrebno da uradi država, a šta privreda kako bi se to sproveo u djelo?

Plan uvođenja hidrogena u industriju Bosne i Hercegovine podrazumijeva sinergijsko djelovanje i uključivanje industrije, znanstvene zajednice i predstavnika zakonodavne vlasti. Proizvodnja i upotreba zelenog hidrogena je neizostavan dio Strategije EU-a za smanjenje zavisnosti o fosilnim gorivima, energetskoj tranziciji s ciljem stopostotnog korištenja obnovljivih izvora energije i potpune dekarbonizacije. Količina zelenog hidrogena trenutno je nedovoljna, a za povećanje njegove upotrebe treba dosta vremena i ulaganja u razvoj savremenih tehnologija. Rukovodeći se direktivama Europske komisije, Zelenim planom EU, te prateći aktualna dešavanja na tržištu energenata i razvojno istraživačkim iskoracima u primjeni vodika u industriju i prometu EU, izvjesno je da se i Bosna i Hercegovina mora kretati u istom pravcu i s drugim zemljama iz okruženja biti predvodnica u proizvodnji i potrošnji ovog energenta. Prvi neophodni koraci su izrada strategijskog okvira, odnosno donošenje razvojne energetske strategije koja će osim ostalih obnovljivih izvora energije promovirati i proizvodnju i potrošnju vodika u industriji Bosne i Hercegovine te biti osnov za unaprjeđenje zakonskog okvira koji je preduvjet za dalje djelovanje. Da bi se olakšalo operativno djelovanje, jedan od zaključaka konferencije u organizaciji VTK BiH je neophodno uspostavljenje stručnog udruženja koje bi učestvovalo u procesu izrade regulatornog okvira, te dalo podršku u neophodnoj izgradnji kapaciteta i transferu znanja iz oblasti proizvodnje i upotrebe vodika u industriji.

Marx.ba: Da li Komora koristi određene marketinške strategije kako biste povećali svijesti o važnosti vanjske trgovine i učešća na međunarodnoj sceni?

Većina komorskih usluga se odnosi na pružanje podrške bh. kompanijama za podizanje konkuretnosti te za samopromociju potencijala bh. privrede u inostranstvu. Primjer za podizanje konkrentnosti je i projekt “Priprema MSP za uvođenje standarda kvaliteta u MSP s ciljem internacionalizacije preduzeća” koji smo počeli provoditi od maja mjeseca ove godine. Cilj je pružanje podrške izvozno orijentiranim bh. kompanijama radi implementacije certifikata po međunarodnim standardima u mala i srednja preduzeća, čime bi se omogućilo podizanje kvaliteta poslovanja na veći nivo, povećanje efikasnosti i produktivnosti, jačanje sistema kontrole kvaliteta proizvoda i usluga, povećanje konkurentnosti firme na tržištu, omogućavanje efikasnijeg nadzora procesa i troškova poslovanja, te upravljanje okolišem na kvalitetan način. Tema projekta je usklađena sa preporukama Akta o malom biznisu i Indeksa politika MSP 2022 i određena je kao prioritet u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Kroz projekat “Priprema MSP za uvođenje standarda kvaliteta u MSP s ciljem internacionalizacije preduzeća”, predviđeno je da će oko 20 kompanija uspješno izvršiti pripremu za uvođenje standarda kvaliteta.

Očekujemo da će uspješna implementacija projekta donijeti značajne pozitivne rezultate ne samo za mala i srednja bosanskohercegovačka preduzeća već i privredu BiH i cjelokupno društvo. Kroz jačanje konkurentnosti kompanija i usvajanje standarda kvalitete, otvaraju se nove mogućnosti za izvoz, stvaranje radnih mjesta i privredni rast.