Marx.ba

Iza nas je još jedna sedmica u kojem je, kada su berzanske robe u pitanju, cijena energije pala, dok su cijene metala i agri roba ili pale ili stagnirale, uz poneke izuzetke koje su zabilježile rast cijene na semičnom nivou. Nafta i kratkoročni trend pada cijene je i dalje u fokusu i glavni razlog zašto su indeksi koji prate kretanje berzanskih roba pali na sedmičnom nivou, piše Lider.

Što se tiče nove sedmice pred nama, fokus tržišta ponovno će biti na makoekonomske pokazatelje, konkretno na vrlo važne podatke o inflaciji u SAD, koje će biti važna podloga za odluku FED-a kasnije o kamatnim stopama, ali će imati u utjecaja na kretanje američkog dolara. U agri svijetu, nakon što je USDA izvještaj iza nas, fokus se okreće na potražnju u SAD-u i vrijeme u Južnoj Americi, dok tekući ratovi u Ukrajini i Gazi nastavljaju pružati neizvjesnu, a iznad svega neželjenu geopolitičku pozadinu. Politika će također igrati ulogu, u obliku drugog kruga argentinskih predsjedničkih izbora sljedeće nedjelje.

Moody‘s je snizio izglede kreditnog rejtinga SAD sa stabilnih na negativne, navodeći zabrinutost zbog velikih fiskalnih deficita i enormnog rasta duga. Nakon sniženja, cijena Credit Default Swaps (CDS), mjera kreditnog rizika koju percipira vlada SAD, dosegla je najviši nivo od vrhunca pandemije COVID-19 2020. godine. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, brzi rast plaća mogao bi zadržati inflaciju visokom duže nego što se očekivalo, a ESB bi sljedeće godine trebao zadržati stope na ili blizu rekordnih nivoa kako bi učinkovito ugasio pritiske na cijene.

Utjecaj na robe i opskrbni lanac

Već je u više navrata u zadnjih godinu-dvije komentirano koliko je geopolitika postala utjecajna na kretanje cijena berzanskih roba. Trenutno je nekoliko stvari na koje treba obratiti pažnju jer će potencijalno neke od njih imati posljedice na robe i dio opskrbnog lanca.

Možda je još rano za reći, ali čini se kao da idemo prema podjeli Ukrajine na dva dijela. Dio koji okupiraju Rusi postat će Rusija, a ostatak će se pridružiti Evropskoj uniji. Anglo-američki projekt, preko Evropske komisije, također je spojiti Moldaviju i Gruziju s EU-om. U tom scenariju, ukrajinska agri roba vidjet će luku Constanta i kopneni put do Unije kao svoje glavne izlaze. To će povećati konkurenciju, prema EU proizvodnji, ne samo u ratarskim nego i u stočarskim proizvodima, jer će Kijev imati povlaštene kanale za svoj izvoz, piše u analizi Lidera.

Osim toga, SAD želi udaljiti Brazil od Kine. CIA-ina javna intervencija u korist Lule na prošlim izborima već je bila snažan signal. Sada SAD i Britanija guraju EU prema Brazilu, kako bi potaknuli uvoz iz te zemlje. To će imati utjecaj na cijene mesa. Na ovo treba nadovezati činjenicu da se Njemačka i Nizozemska zalažu za smanjenje broja životinja za uzgoj stoke u EU za 30 posto, uz izgovor dobrobiti životinja, dok je očito realnost napraviti prostor za uvozne proizvode.

Ovdje treba nadodati i Indiju. Trenutno se radi na sporazumu o slobodnoj trgovini s EU. Angloamerikanci su uspjeli odvojiti Indiju od BRICS-a i za izbor uzvraćaju većim izvozom u EU i favoriziraju senzacionalno širenje u Africi. U Kongu, Angoli i Keniji izravna ulaganja Indije premašuju dvije milijarde dolara, čemu je Svjetska banka dodala 600 miliona dolara godišnje, što je 600 posto više u usporedbi s prije 12 mjeseci. Dugoročno, u Africi se nazire sukob između Indije s jedne strane, podržane od Zapada, te Rusije i Kine s druge strane.

Za kraj, Zapad daje sve od sebe da spriječi stvaranje novog “Puta svile” koji prolazi kroz Iran. Zbog toga je posljednjih godina Zapadu postao drag Ilham Aliyev, azerbajdžanski predsjednik, koji je uvjerio Indiju da ne povezuje svoj koridor s lukom Chabahar i da ga zamijeni prolazom kroz Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Izrael. Projekt komercijalnog koridora prolazi kroz Gazu, pa i to može dodatno pojasniti trenutnu situaciju.

Kineski izvoz pao je šesti uzastopni mjesec u oktobru, za 6,4 posto na godišnjem nivou, što je bio mnogo veći pad od pada od 3,3 posto koji je očekivalo tržište. U međuvremenu, uvoz je porastao 3 posto na godišnjem nivou u oktobru, uglavnom zbog robnih pošiljki koje dolaze u Kinu dok ona gradi zalihe energije zbog nacionalne sigurnosti. Ukupni trgovinski suficit Kine u oktobru je iznosio 56,5 milijardi dolara, što je pad sa 77,7 milijardi dolara u septembru.

Bilateralna trgovina s Rusijom porasla je za 12,2 posto na godišnjem nivou, dok je trgovina sa zemljama sudionicama inicijative ‘Belt and Road‘ porasla za 3,2 posto. Međutim, to nije moglo nadoknaditi izgubljenu trgovinu s Evropom i SAD-om. Izvoz u Evropu smanjio se za 12,6 posto na godišnjoj razini, dok su isporuke u SAD pale za 8,2 posto zbog razduživanja.

Cijene nafte i plina u padu

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale su tri sedmice zaredom, jer je trgovce zabrinula slabost potražnje u najvećim svjetskim gospodarstvima. Cijena barela Brent pala je 4,1 posto, na ispod 81,5 $/bbl, dok je cijena barela WTI pala 4,2 posto na gotvo 77 $/bbl. Na početku nove sedmice trgovina se nastavlja na tim nivoima.

Zalihe nafte u SAD porasle su prije sedamn dana za gotovo 13 miliona barela, a američka vlada je poručila kako, prema novim procjenama, očekuje pad potrošnje u ovoj godini za 300 hiljada barela dnevno, dok je donedavno očekivala rast za 100.000 barela dnevno.

S druge strane, kineski uvoz nafte snažno je porastao u oktobru. No trgovce je zabrinula vijest da su rafinerije u najvećem kupcu sirove nafte u svijetu zatražile od najvećeg svjetskog izvoznika Saudijske Arabije manje nafte za decembar. Trgovce zabrinjava i usporavanje rasta najvećih zapadnih ekonomija, s obzirom na to da centralne banke povišenim kamatnim stopama nastoje suzbiti inflaciju. U takvim okolnostima teško je za očekivati jačanje potražnje, pa cijene nafte može podržati samo smanjenje ponude, odnosno proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača.

Evropski terminski ugovori za prirodni plin, TTF, na početku nove sedmice su na nivou od 45 €/MWh, nakon pada od 2,9 posto prošle sedmice, što je označilo četvrtu uzastopnu sedmicu pada cijene plina. Posljedica je to punih skladišta i snažnih protoka LNG-a.

Ove sedmice očekuje se toplije i vjetrovito vrijeme, a rezerve prirodnog plina u Njemačkoj, kao i Francuskoj, u punom su kapacitetu.

U isto vrijeme, Izrael je naredio Chevronu da nastavi proizvodnju na svom glavnom polju Tamar, koje je zatvoreno nakon napada Hamasa 7. oktobra, a izraelski tokovi prirodnog plina u Egipat povećali su se za čak 60 posto ovog mjeseca. Također, potražnja za LNG-om iz Azije i dalje je prigušena, a cijena spot LNG-a za isporuku u sjevernu Aziju također je u padu, što pridonosi padu cijena plina u Evropi.

Nestalni vremenski uvjeti utječu na agri robe

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), vremenski obrazac El Nino trajat će najmanje do aprila 2024., uzrokujući porast temperatura u godini koja će već biti rekordna. WMO smatra da postoji 90 posto šanse da će se fenomen nastaviti tokom cijele zime na sjevernoj hemisferi.

U Francuskoj, kao najvećoj proizvođačkoj zemlji EU, sjetva pšenice kasni i trenutno je na 67 posto, dok je žetva kukuruza skoro dovršena, trenutno na 95 posto. Ukrajina procjenjuje zimsku sjetvu na 4,36 miliona hektara, što je u skladu s prošlom jeseni.

Ruska vlada odredila je kvotu za izvoz žitarica u drugoj polovici 2023./24. Izvozna kvota pšenice za drugu polovicu tržišne godine, od 15. februara do 30. juna, utvrđena je na 24 miliona tona, 1,5 miliona tona manje nego prošle godine. BAGE procjenjuje sljedeći usjev soje u Argentini na 50 miliona tona, u odnosu na 25 miliona tona prošle sezone.

Trenutno je sjetva soje na početku, uz malo kašnjenje u odnosu na petogodišnji prosjek. Kod kukuruza je žetva na 25 posto, 8 posto manje nego što je petogodišnji prosjek. Oboje je u kašnjenju zbog kiša koje su usporile radove u polju. Žetva pšenice roda 2023./2024. procjenjuje se na 13,5 miliona tona, 0,8 miliona tona manje u odnosu na zadnju procjenu. U Argentini su vremenski izgledi povoljni. Modeli procjenjuju da će oborine nastaviti pomoći u uspostavljanju odgovarajuće razine vlage u tlu širom zemlje, međutim u Brazilu se sljedećih 10 dana očekuju visoke temperature, što znači da se suša nastavlja.

Američko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je u srijedu privatnu prodaju gotovo milion tona soje. To je najveća jednodnevna prodaja soje od kraja septembra. Dogovori o prodaji se podudaraju s nestalnim vremenskim uvjetima, koji su uništili početak sezone sjetve u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču soje, ugrožavajući izglede proizvodnje u Južnoj Americi. Suša je također zakomplicirala transport duž rijeka sjevernog Brazila i SAD-a. Paralelno, Kina planira rekordan uvoz sojinog zrna ove sezone, gotovo 105 miliona tona.

Logistički troškovi dopreme robe brodovima iz Crnog mora porasli su nakon napada na trgovački brod u Crnom moru kod Odese. Prošle srijede ruski je projektil oštetio brod liberijske zastave koji je uplovio u luku u regiji Odese. Brod je trebao prevesti željeznu rudaču u Kinu. Nakon udara, prema Spike Brokeru, prekookeanske vozarine porasle su za 20 $/mt, a broj brodovlasnika voljnih utovara u ukrajinskim lukama se smanjio. Problemi u kopnenoj logistici ostaju i u našoj regiji za isporuke roba prema Italiji. Takvo stanje potrajat će do sredine januara sljedeće godine.

Gledajući berze, na početku novog tjedna CBOT i MATIF su u padu, kao posljedica povećanja globalnih i američkih zaliha. MATIF trenutno oko nivoa od 231 €/t, dok je CBOT i dalje ispod 6 $/bu. I cijene kukuruza u padu zbog rasta svjetskih i američkih zaliha. Američki kukuruz je na najnižem nivou u 3 godine, na nivou od 4,6 $/bu. Kukuruz MATIF 205 €/t. Jedino je soja i njeni derivati u porastu i trenutno je iznad 13,5 $/bu.

Kontrola izvoza metala bit će sve više

Kada smo kod metala, vijest koja nikoga ne bi trebala ostaviti iznenađenog jest da će Kina pooštriti kontrolu izvoza rijetkih metala. Izvoznici će također biti dužni prijaviti vrstu proizvoda i odredište. U kontektsu zelene tranzicije, za očekivati je da će takvih stvari biti sve više.

Isto tako, sada je vrijeme kada se grade dugoročne pozicije, pa ne čudi da rudarski startup pod kontrolom Billa Gatesa želi proširiti svoje aktivnosti u Kongu. Kongo je najveći svjetski proizvođač kobalta i jedan od najvećih proizvođača bakra.

Gomilanje zlata

Centralne banke nastavljaju kupovati zlato. Zlatne rezerve prema izvještajima centralne banke porasle su za neto 77 tona u septembru, pri čemu je devet zemalja kupilo tonu ili više zlata. Sa septembarskim kupovinama centralne su banke u trećem tromjesečju dodale neto 337 tona zlata. Bio je to drugi najveći ukupni iznos u trećem kvartalu ikada zabilježen, iza 2022. godine. Kina je i dalje najveći kupac zlata, dodavši još 26 tona zlata u svoju riznicu. Bio je to jedanaesti uzastopni mjesec povećanja kineskih zlatnih rezervi.

I Japan je akumulirao zlato, i to približno 5.300 tona zlata iliti 10 posto svjetskih rezervi zlata. Japanci su dugo gomilali zlato kako bi se zaštitili od ekonomske nestabilnosti. Zlato je termometar zemlje u kojoj svjedočimo najvećem monetarnom ludilu u historiji čovječanstva.