Marx.ba

Evo nam školski primjer kako se okolnosti mogu promijeniti preko vikenda. U petak su na tržištu vladale jedne pretpostavke, ali na početku nove sedmice tu je gotovo nova situacija. Rizik od novog svjetskog rata nikad nije bio veći, nakon napada Irana na Izrael. Sa druge strane napad Izraela na Iran uzburkao bi strasti na Bliskom istoku, a lako bi za sobom mogao povući svjetske velesile u prikriven ili otvoren sukob. I to sve dok se priča o novoj ruskoj ofenzivi na Ukrajinu.

Vrlo je lako zaključiti kako bi se takav scenarij odrazio na cijene nafte, agri robe, metala ili zlata… a onda se postavlja pitanje što će biti s inflacijom, monetarnom politikom i kamatama, tokovima robe i opskrbnim lancima i svime ostalim povezanim. Ukratko, geopolitika danas vodi tržišta, kaže se u analizi Lidera.

Stoga je jasno da će u fokusu tržišta ove sedmice biti Bliski istok i što će biti s premijom rizika za sirovu naftu i globalne cijene energije. Američki dolar je ojačao, dijelom zbog Bliskog istoka, dijelom zbog odgode smanjenja kamata u SAD. Dolar je proše sedmice zabilježio najveći sedmični rast od 2022., a trenutno je odnos dolara i eura 1,065. Sljedeća tačka podrške je nivo od 1,05, a ako se ona probije onda je cilj paritet.

Interesantno će biti i na agri tržištima. Fondovi su i dalje s velikom short pozicijom (pogotovo pšenica), globalna tržišta fizičke robe su vrlo heterogena, a vrijeme u SAD i dijelu Evrope nije idealno.

U sjeni događanja na Bliskom istoku, ostaje činjenica da su prošlosedmični podaci za inflaciju u SAD bili iznad očekivanja tržišta, 3,5 posto. To je bio bearish signal za dionice, obveznice i tržište roba nominiranih u dolarima, a dovelo je i do toga da tržište propitkuje hoće li uopće biti promjene monetarne politike i smanjenja kamata u ovoj godini, pogotovo što nas na jesen čekaju izbori u SAD. Pritom Kina, a rekao bih i ECB čekaju da po tom pitanju SAD napravi prvi korak i smanje kamatne stope.

Rast ekonomije SAD

Najutjecajniji bankar u SAD, Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, očekuje da će američka ekonomija biti otporna i ponovno rasti ove godine. No, on se boji da bi geopolitički događaji, uključujući rat u Ukrajini i rat na Bliskom Istoku, kao i politička polarizacija u SAD mogli stvoriti okruženje koje bi lako moglo stvoriti rizike koji bi mogli zasjeniti sve što se događalo od Drugog svjetskog rata pa do danas.

Prema nedavnoj publikaciji MMF-a, neizbježna neispunjenja obaveza do kojih će doći zbog trenutne globalne dužničke krize “izazvat će paniku na finansijskim tržištima”. Danas je globalni dug narastao na više od 336 posto svjetskog BDP-a. Globalni dug sada raste stopom nikad viđenom u historiji. Nadalje, gledano u postotku BDP-a, svjetska ekonomija se smanjuje po najbržoj stopi ikada zabilježenoj. Od sada će globalni dug eksponencijalno rasti. Ali paradoks je da nema dovoljno duga da sistem funkcionira. I to je razlog zašto vidimo kako globalni dug raste rekordnom brzinom.

Sadašnji sistem temelji se na dugu. To znači da jednostavno da biste funkcionirali morate stvarati sve više i više duga. Da bi sistem temeljen na dugu funkcionirao, na njegovoj trenutnom nivou mora se stvoriti eksponencijalno više duga. Stvaranje duga ne može biti linearno, mora se širiti. Ovaj mehanizam stalnog i neprekidnog stvaranja duga pokretačka je snaga funkcioniranja sadašnjeg sistema. U trenutku kada prestane, cijeli finansijski sistem se zamrzava, što je fenomen poznat i kao kreditno zamrzavanje ili kriza likvidnosti.

Ako se odmaknemo od događanja za vikend, gledajući prošlu sedmicu, cijene nafte su blago pale zbog straha od usporavanja ekonomije. Trenutno se terminska cijena Brent kreće oko nivoa od 90 $bbl, dok je WTI na razini od oko 85 $/bbl. No sve to uz jedno veliko ALI! Polovicom prošle sedmice cijene nafte dosegle su najviši nivo u zadnjih šest mjeseci, no potom su pale nakon što su izašli podaci o inflaciji u SAD. 

Porasle cijene prirodnog plina

Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF porasle su na nivo od 30 €/MWh, blizu tromjesečnih najviših nivoa, usred eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Iako je napad Irana na Izrael prouzročio malu štetu, još uvijek postoji neizvjesnost oko odgovora Izraela i hoće li sukob eskalirati. U međuvremenu, rizici opskrbe povezani s ratom u Evropi i dalje postoje, nakon ruskih napada na dva podzemna skladišta u Ukrajini.

Istodobno raste uvoz LNG-a iz azijskih zemalja, pri čemu je uvoz iz Kine u martu dosegao 6,61 miliona tona. Unatoč tome, evropska tržišta plina su dobro opskrbljena, s rezervama trenutno na 61,7 posto popunjenosti kapaciteta. Osim toga, faktori kao što su projekcije toplijeg vremena, povećana proizvodnja energije vjetra, snažna francuska proizvodnja nuklearne energije i povećana norveška opskrba plinom imaju bearish utjecaj na tržište.

Pad cijena žitarica

Što još pokreće tržišta poljoprivrednih proizvoda? Rastuće kamatne stope dovele su do pada cijena žitarica u posljednjih 18 mjeseci i prisilili su novac da napusti agri tržišta. Kao odgovor na to, fondovi su izgradili short poziciju. Rekordno visoka proizvodnja u Južnoj Americi, prvenstveno u Brazilu u soji i kukuruzu, promijenila je dinamiku. Tu je i Kina koja je odobrila uvoz brazilskog kukuruza u decembru 2022. i kupuje rekordne količine. Kinezi diverzificiraju svoju ponudu koliko god mogu. Upravo su odobrili argentinsku pšenicu, a očekujemo da će odobriti i argentinski kukuruz. U međuvremenu, SAD je ostao kao otok, sa svojom zalihom kukuruza. Povrh toga, SAD gubi prednost od Crnog mora u pšenici i Brazilu u soji. Zbog toga su Chicago i svjetske cijene žitarica pale su na najniže trogodišnje nivoe.

Ulazimo u treću godinu rata u Ukrajini.  Premda izvoz iz Ukrajine ide, tempo je nešto ispod prošlogodišnjeg. Paralelno, Rusi nastavljaju ciljati lučke objekte u Odesi i električnu i energetsku infrastrukturu drugdje u zemlji. To bi moglo negativno utjecati na izvoz u budućnosti. Rusija proživljava politički spor oko toga tko će izvoziti pšenicu. Sve više izgleda kao da vlast želi preuzeti kontrolu. Prije godinu dana izbacili su multinacionalke, a sada postoji spor između najistaknutijeg privatnog izvoznika TD Rif i države. Moguće je da Rusi idu prema nacionalnom odboru za žito? Omjer svjetskih zaliha i potrošnje globalnih izvoznika pšenice rekordno je nizak. Ako Rusi prestanu izvoziti, postanu pasivniji u izvozu ili imaju problema s vremenom, svjetsko tržište pšenice će se okrenuti. To je intrigantna dinamika za pšenicu.

Nove sankcije

Londonska burza metala (LME) zabranila je bilo kakve isporuke ruskih aluminija, bakra i nikla. To treba staviti u kontekst činjenica da Rusija predstavlja 6 posto globalne ponude nikla, 5 posto globalne ponude aluminija te 4 posto globalne ponude bakra. To će svakako imati utjecaja na svijet metala i na tržišne tokove. Terminske cijene bakra skočile su čak 3,2 posto na nivou sedmice, na 4,39 $/lbs, dosegnuvši nove najviše nivoa u zadnja 22 mjeseca jer su nove zapadne sankcije na ruske metale uzdrmale robna tržišta. SAD i UK zabranile su isporuke bilo kakvih ruskih zaliha proizvedenih nakon ponoći u petak. Uvoz metala u SAD i UK također je zabranjen. Najnovije sankcije izdane su u nastojanju da se ograniče prihodi Rusije od izvoza metala koji pomažu u finansiranju njezinih vojnih operacija u Ukrajini. Cijene bakra također su podržali podaci koji pokazuju da je uvoz sirovog bakra u Kinu, najvećeg svjetskog potrošača metala, porastao za 16 posto na 474 hiljada tona u marta. Ista priča i kod aluminija. Terminske cijene aluminija porasle su gotovo 10 posto na iznad 2.700 $/t, najviše od juna 2022., prije nego što su vratile dio tih dobitaka, piše Lider.