Bloomberg Adria
U posljednjih nekoliko godina, bitcoin je prešao dug put od svog ranog statusa kuriozitetne imovine do prihvaćene klase imovine koju sve više usvajaju velike korporacije. Danas je dio strategija upravljanja blagajnama za mnoge javno trgovane kompanije širom svijeta.
S ukupnim rezervama od 324.468 bitcoina, čija je trenutna vrijednost procijenjena na više od 20,8 milijardi dolara, te kompanije kontroliraju značajan dio globalne ponude najpoznatije kriptovalute.
Vodeća među njima je MicroStrategy, kompanija koja je postala sinonim za institucionalnu kupnju bitcoina. Pod vodstvom bivšeg izvršnog direktora Michaela Saylora, MicroStrategy je stekao čak 226.331 bitcoin, čime drži više od jedan posto ukupne ponude.
Saylorova vizija bitcoina kao digitalnog zlata odražava se u njihovoj strategiji agresivne akumulacije. Od početnog ulaganja od 8,33 milijardi dolara, vrijednost njihovih rezervi porasla je na impresivnih 14,5 milijardi dolara. Taj potez je MicroStrategy učinio jednim od najistaknutijih zagovornika bitcoina, ali i postavio pitanje koliko je razumno za korporaciju toliko ovisiti o jednoj, iako obećavajućoj imovini.
Iako se MicroStrategy ističe, nije jedini. Druga kompanija koja ozbiljno ulazi u igru bitcoina je Marathon Digital Holdings, specijaliziran za rudarenje bitcoina. S 17.320 bitcoina u svom vlasništvu, vrijednih oko 1,11 milijardi dolara, Marathon je zauzeo drugu poziciju na tom popisu. Njihov fokus na rudarenje kao osnovnu djelatnost daje im jedinstvenu poziciju, jer ne samo da drže bitcoin, već ga i kontinuirano proizvode. Njihova strategija je, za razliku od MicroStrategyjeve, više usmjerena na proizvodnju nego na kupnju, što im omogućuje veću fleksibilnost u reagiranju na tržišne promjene.
Tesla, pod vodstvom Elona Muska, također je imala svoj udio u maniji bitcoina. Iako su u jednom trenutku prodali dio svojih rezervi, Tesla i dalje drži 11.509 bitcoina čija je trenutna vrijednost oko 738 milijuna dolara. Muskova odluka da Tesla uloži u bitcoin izazvala je mnogo pažnje i pokazala kako veliki igrači mogu utjecati na tržište samo jednim potezom.
Iako je Tesla dijelom smanjila svoje zalihe bitcoina, njihova prisutnost u kriptoprostoru ostaje značajna, a svaki njihov korak pomno prate ulagači i analitičari.
No institucionalna akumulacija bitcoina nije rezervirana samo za tehnološke divove. Galaxy Digital Holdings, Coinbase Global i Block također su među značajnim vlasnicima bitcoina. Te kompanije, koje djeluju u kriptoindustriji ili su povezane s njom, vide bitcoin ne samo kao sredstvo za diverzifikaciju portfelja, već i kao stratešku imovinu koja im može pružiti konkurentsku prednost u budućnosti.
Iako mnoge od tih kompanija bilježe značajan rast vrijednosti svojih rezervi bitcoina, postavlja se pitanje dugoročne održivosti takvih strategija. Bitcoin, iako sve prihvaćeniji, i dalje je vrlo volatilna imovina. Za kompanije, ta volatilnost predstavlja dvosjekli mač. S jedne strane, nudi mogućnost velikih dobitaka, no postoji rizik od značajnih gubitaka, što može utjecati na financijsku stabilnost i percepciju investitora.
S obzirom na to, nameće se pitanje koliko su te kompanije spremne nositi se s rizicima koji dolaze s držanjem bitcoina. U svijetu korporativnog financijskog upravljanja, stabilnost i predvidljivost ključne su vrijednosti, a bitcoin, unatoč svojim prednostima, ne nudi uvijek te kvalitete. Međutim, unatoč rizicima, sve veći broj kompanija odlučuje ući u igru bitcoina, motivirane potencijalom za visoke povrate, ali i željom da budu pioniri u prihvaćanju onoga što bi moglo postati globalni standard za digitalno bogatstvo.
U konačnici, institucionalno prihvaćanje bitcoina može imati dalekosežne posljedice za budućnost financijskog sustava. Ako se trend akumulacije bitcoina od javnih kompanija nastavi, mogli bismo svjedočiti daljnjoj integraciji kriptovaluta u globalnu ekonomiju, gdje će bitcoin postati ne samo investicijsko sredstvo, već i ključni element korporativnih strategija diljem svijeta.
Međutim, kako se ta priča bude razvijala, tako će se razvijati i pitanja o održivosti, regulaciji i dugoročnim implikacijama te nove financijske paradigme.
