Otpad kao gorivo budućnosti: Hyundai u Južnoj Koreji pretvara kanalizacijski mulj u čisti vodik
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Dok se svijet ubrzano okreće čistim izvorima energije, jedno rješenje sve više privlači pažnju stručnjaka – proizvodnja vodika iz otpada. Hyundai Motor Group otvorio je u južnokorejskom gradu Cheongjuu prvo postrojenje kojim kompanija samostalno upravlja, a koje otpadne vode i kanalizacijski mulj pretvara u čisto gorivo, prenosi portal Play It Green. Postrojenje pod nazivom HTWO Energy Cheongju izgrađeno je na lokaciji gradskog postrojenja za preradu otpadnih voda i predstavlja prvi objekat ove vrste u Južnoj Koreji zasnovan na principu takozvane kružne ekonomije. Suština je jednostavna – otpad koji nastaje u samom gradu pretvara se u energiju koja se potom troši unutar iste zajednice, čime se uklanja potreba za dovozom vodika iz udaljenih obalnih područja i znatno smanjuju troškovi snabdijevanja. Sam proces je tehnološki zanimljiv. Iz kanalizacijskog mulja prvo se izdvaja biogas, koji potom prolazi kroz postupak prečišćavanja u kojem se uklanjaju nečistoće poput sumporovodika i vlage, čime nastaje visokokvalitetni biometan. Taj se plin zatim obrađuje kroz sistem parnog reformiranja iz kojeg se izdvaja vodik. Postrojenje trenutno proizvodi oko 500 kilograma čistog vodika dnevno, što je dovoljno za punjenje otprilike 100 automobila na vodikove gorive ćelije ili 30 vodikovih autobusa svakoga dana. Hyundai planira do 2030. godine kapacitet proširiti na dvije tone dnevno. Uz samu proizvodnju, kompleks obuhvata i visokotlačne i niskotlačne kompresore, rezervoare za skladištenje vodika te stanicu za punjenje vozila direktno na licu mjesta. Grad Cheongju ranije je odabran u sklopu državnog projekta razvoja vodikovih gradova, ambiciozne inicijative južnokorejske vlade čiji je cilj da do 2040. godine čak 40 posto gradova u zemlji široko koristi vodik. Hyundai naglašava da ovo nije usamljeni projekat. U Hong Kongu kompanija razvija sličan sistem koji koristi plin s deponija za proizvodnju vodika namijenjenog turističkim autobusima i aerodromskim šatlovima, dok je u Indoneziji u razvoju inicijativa za pretvaranje biogasa s deponija u vodik. Prema riječima Seo Gang-hyuna, predsjednika i šefa korporativnog planiranja u Hyundai Motor Group, riječ je o modelu lokalne proizvodnje za lokalnu potrošnju koji kompanija namjerava širiti i na globalna tržišta. U vremenu kada energetska sigurnost i upravljanje otpadom postaju sve veći izazovi, projekti poput ovog pokazuju da bi budućnost čiste energije mogla ležati upravo tamo gdje to najmanje očekujemo – u onome što danas bacamo.
Azijska razvojna banka odobrila 850 miliona dolara Indiji za solarne panele na krovovima domova
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Azijska razvojna banka (ADB) odobrila je Indiji zajam od 850 miliona dolara namijenjen ubrzavanju najvećeg državnog programa za postavljanje solarnih panela na krovove domaćinstava. Cilj je milionima indijskih porodica omogućiti pristup jeftinijoj i čišćoj energiji, uz istovremeno smanjenje ovisnosti zemlje o uglju, saopćeno je iz te finansijske institucije, prenosi Renewables Now. Sredstva su namijenjena drugoj fazi programa za razvoj pristupačnih i inkluzivnih solarnih sistema na krovovima, koji podupire indijsku vladinu inicijativu poznatu pod nazivom Pradhan Mantri Surya Ghar. Taj program ima za cilj ugradnju solarnih sistema na krovove deset miliona domaćinstava s niskim i srednjim primanjima, čime bi se do kraja fiskalne 2027. godine dodalo 30 gigavata nove solarne energije iz stambenih objekata. Prema riječima Mio Oke, direktorice ADB-a za Indiju, program će pomoći zemlji da proširi solarnu energiju u velikom obimu, istovremeno je čineći dostupnijom i pristupačnijom za milione domaćinstava. Dodala je da je riječ o energetskoj tranziciji usmjerenoj na ljude, koja smanjuje izloženost porodica naglim skokovima cijena i poremećajima u snabdijevanju strujom, jača distributivne sisteme, stvara zelena radna mjesta i otvara nove mogućnosti za žene. Konkretni ciljevi programa su ambiciozni. Predviđena je finansijska podrška za najmanje 3,5 miliona solarnih instalacija na krovovima, uz proširenje digitalnih platformi koje pojednostavljuju prijave, odobrenja i praćenje projekata. Veću ulogu u provođenju programa dobit će i kompanije za distribuciju električne energije, uz snažnije učešće privatnog sektora. Osim same ugradnje panela, program predviđa i jačanje domaće proizvodnje solarne opreme, podsticanje primjene tehnologija za skladištenje energije, unapređenje sistema za recikliranje solarnih panela i baterija, te širu upotrebu čiste struje u domaćinstvima. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kvalifikovane radne snage, pa je predviđeno da najmanje 6.000 ljudi prođe obuku za rad u sektoru obnovljive energije. Ovaj zajam nadovezuje se na ranije finansiranje iz decembra 2025. godine, kada je ADB odobrio 650 miliona dolara za isti program, čime se nastavlja kontinuirana podrška ove banke indijskoj energetskoj tranziciji.
Južna Afrika ubrzano napušta ugalj: Obnovljivi izvori već čine trećinu proizvodnje struje
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Južna Afrika, zemlja koja proizvodi oko 40 posto svih emisija ugljika na afričkom kontinentu, ubrzano se okreće od uglja prema obnovljivim izvorima energije poput solara i vjetra, javljaju južnoafrički mediji. Prema zvaničnim podacima, ugalj i dalje dominira energetskim sistemom zemlje s udjelom od oko 58 posto u proizvodnji struje, ali njegova prevlast iz godine u godinu slabi. Obnovljivi izvori u 2025. godini dostigli su udio od oko 32 posto, pri čemu solarna energija na krovovima i ona priključena na mrežu zajedno čine oko 20 posto, a vjetar dodatnih 8 posto. Ukupni instalirani kapacitet zelene proizvodnje premašio je 7 gigavata. Zamah dolazi i iz privatnog sektora. Regulatorne promjene koje su kompanijama omogućile da same proizvode struju otključale su veliki broj projekata, a građani su u protekle tri godine samostalno instalirali više od 5.000 megavata solarnih panela na krovovima, čime su znatno smanjili pritisak na državnu kompaniju Eskom i doprinijeli smanjenju čuvenih redukcija struje. Planovi za budućnost su ambiciozni. Prema Integriranom resursnom planu, do 2039. godine udio vjetra trebao bi porasti na 24 posto, a solarne energije priključene na mrežu na 18 posto, dok bi ugalj pao na 27 posto. Ipak, tranzicija ostaje složena – zemlja se suočava sa zastarjelom prijenosnom mrežom i političkim otporima, s obzirom na to da dio vlade i dalje javno brani ugalj kao oslonac energetske sigurnosti.
Evropa može dodati 25 gigavata čiste energije bez izgradnje nove infrastrukture
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Jedna od najvećih prepreka širenju obnovljivih izvora energije u Evropi nije nedostatak projekata niti novca, nego zastarjela i prezasićena elektroenergetska mreža. Prema analizi think tanka Ember objavljenoj 21. jula, gotovo 700 gigavata projekata vjetra i solara zaglavljeno je u redovima čekanja na priključak u samo deset zemalja Evropske unije. Rješenje bi, kako navodi Ember, moglo biti znčajno jednostavnije nego što se mislilo, prenosi Euronews. Riječ je o pristupu koji se naziva hibridizacija, a suština je da se više izvora energije spoji na isti priključak na mrežu. Umjesto da svaki novi solarni ili vjetroenergetski projekat čeka vlastiti priključak, dodaje se na već postojeći – najjednostavnije rečeno, tri izvora dijele istu utičnicu prema mreži. Hidroelektrane su za ovakav pristup posebno pogodne. Prema analizi, hidroelektrane koje bi ušle u obzir za hibridizaciju rade u prosjeku na svega 19 posto svog maksimalnog kapaciteta, jer proizvode struju uglavnom u jutarnjim i večernjim satima kada je potražnja najveća. To ostavlja veliki dio priključne moći neiskorištenim tokom dana – upravo u vrijeme kada solarne elektrane proizvode najviše. Dodavanjem solara iskorištenost tih priključaka porasla bi na 36 posto, a dodavanjem vjetra na 31 posto, i to bez ikakve promjene u načinu rada samih hidroelektrana. Analiza je obuhvatila sedam zemalja s najvećim hidropotencijalom u Uniji – Austriju, Bugarsku, Francusku, Italiju, Portugal, Rumuniju i Španiju – koje zajedno raspolažu s 93 od ukupno 131 gigavata instaliranih hidrokapaciteta u EU. U tim zemljama moglo bi se na ovaj način dodati 25 gigavata novih kapaciteta vjetra i solara, što predstavlja 18 posto svih obnovljivih kapaciteta koje te zemlje planiraju instalirati do 2030. godine. Potreba je hitna. Sedam analiziranih zemalja planira do 2030. godine dodati oko 138 gigavata novih kapaciteta vjetra i solara, što je povećanje od više od 50 posto u svega pet godina. Istovremeno, prijenosne mreže u Austriji i Bugarskoj trenutno nemaju nikakav slobodan kapacitet za novu proizvodnju, dok je u Portugalu i Rumuniji raspoloživi kapacitet zanemariv u odnosu na ambicije tih zemalja. Elisabeth Cremona, vodeća autorica izvještaja i stručnjakinja za energetsku infrastrukturu u Emberu, poručila je da političke ambicije ne znače ništa ako čisti elektroni ostanu zaglavljeni u redovima za priključak. Prema njenim riječima, dodavanjem vjetra ili solara na istu priključnu tačku gdje se već nalazi hidroelektrana, developeri mogu brže izaći na mrežu, a operatori u prosjeku udvostručiti iskorištenost postojeće infrastrukture. Prepreka, međutim, ostaje regulativa. Od sedam analiziranih zemalja, samo Portugal i Španija trenutno imaju jasna pravila za hibridne projekte obnovljivih izvora. Ember smatra da bi ciljane reforme nacionalnih propisa mogle ubrzati primjenu ovog pristupa i smanjiti ovisnost Evrope o uvoznim fosilnim gorivima.
Historijski trenutak za Evropu: Solarna energija u prvi put pokrila četvrtinu potrošnje struje u EU
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Solarna energija je u junu 2026. godine po prvi put u historiji proizvela četvrtinu ukupne električne energije u Evropskoj uniji, čime je postala najveći pojedinačni izvor struje u bloku za taj mjesec. Prema analizi think tanka Ember, solarne elektrane proizvele su rekordnih 52 teravat-sata struje, čime je oboren prethodni mjesečni rekord od 47 teravat-sati postavljen samo mjesec ranije, prenosi Euronews. Sa udjelom od 25 posto, solarna energija je u junu nadmašila sve ostale izvore – nuklearnu energiju koja je pokrila 21 posto, plin s 15 posto, vjetar sa 14 posto i hidroenergiju s 12 posto, dok je ugalj proizveo svega 8 posto struje u Uniji. Ovo je tek treći mjesec u kojem je solarna energija bila najveći izvor struje u EU, nakon juna 2025. i maja 2026. godine. Brojke postaju još impresivnije kada se pogleda unazad. U junu 2021. godine solarna energija pokrivala je svega 10 posto potrošnje struje u EU, s proizvodnjom od 21 teravat-sata. U periodu od 2021. do 2025. solarna proizvodnja rasla je više od 20 posto godišnje, što je čini najbrže rastućim izvorom energije u Uniji. Samo u 2025. godini instalirano je 65,1 gigavata novih solarnih kapaciteta, čime je ukupni instalirani kapacitet premašio 400 gigavata. Viši analitičar Embera Chris Rosslowe ocijenio je da je uspon solarne energije nadmašio predviđanje za predviđanjem, te da je za svega nekoliko godina od sporednog igrača postala ključni dio evropskog elektroenergetskog sistema, dok vlade i građani traže jeftine i brzo dostupne domaće izvore energije. Rekordna proizvodnja poklopila se s jednim od najtoplijih početaka ljeta ikada zabilježenih u Evropi. Prema podacima EU servisa Copernicus, juni 2026. bio je zvanično najtopliji juni u historiji zapadne Evrope, s temperaturama u pojedinim regijama više od tri stepena iznad prosjeka. Toplotni valovi naglo su povećali potražnju za strujom zbog hlađenja, a solarna proizvodnja pomogla je održati snabdijevanje upravo u uvjetima u kojima su drugi izvori imali poteškoće s radom. Rast solarne energije vidljiv je širom kontinenta. U 2026. godini čak 18 država članica EU postavilo je nove mjesečne rekorde po udjelu solarne struje, a Španija je u junu po prvi put prešla granicu od trećine – solarna energija pokrila je 34 posto njene ukupne proizvodnje.
Lazardov godišnji izvještaj: Obnovljivi izvori i dalje najjeftinija opcija za novu energiju
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Investiciona banka Lazard objavila je jučer 19. izdanje svog godišnjeg izvještaja Levelized Cost of Energy+ (LCOE+), koji se u industriji smatra vodećim referentnim dokumentom za poređenje troškova različitih tehnologija proizvodnje električne energije. Zaključak je jasan – solarna energija i vjetar ostaju najjeftinija opcija za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, i to bez ikakvih subvencija, prenosi Yahoo Finance. Izvještaj dolazi u trenutku koji Lazard opisuje kao prekretnicu za energetski sektor. Potražnja za strujom u SAD-u raste neviđenim tempom, prvenstveno zbog podatkovnih centara, umjetne inteligencije i elektrifikacije industrije, dok troškovi izgradnje rastu kod praktično svih tehnologija – od solara do plina. Prema izvještaju, solarna i vjetroenergija očekivano će činiti većinu novih kapaciteta u SAD-u u bliskoj budućnosti, ponajviše zahvaljujući kratkim rokovima izgradnje. Samuel Scroggins, direktor odjela za obnovljive izvore u Lazardu, ističe da smo ušli u eru u kojoj potražnja nadmašuje ponudu, troškovi rastu kod svake tehnologije, a vrijednost se pomjera prema onima koji kapacitete mogu isporučiti najbrže. Zanimljivo je da developeri istovremeno najavljuju talas novih plinskih elektrana, iako je plinska proizvodnja dostigla najviši nivo troškova u posljednjih 15 godina, uz produžene rokove isporuke opreme i razvoja projekata. Lazard napominje da su i troškovi baterijskih sistema za skladištenje energije ove godine porasli, čime je prekinut višegodišnji trend pada – uzrok su carine na uvoz litij-ionskih baterija i nova američka ograničenja na baterije iz određenih zemalja, što ubrzava preusmjeravanje lanaca snabdijevanja prema jugoistočnoj Aziji i domaćim proizvođačima. Uprkos rastu troškova, izvještaj zaključuje da skladištenje ostaje neophodna komponenta za integraciju većih količina obnovljive energije u mrežu, a kombinacija rastuće potražnje, viših troškova izgradnje i pitanja pouzdanosti povećava vrijednost i obnovljivih izvora i postojećih elektrana – uz jasnu poruku da su ulaganja potrebna u cijeli energetski sistem.
Njemački startup za fuzijsku elektranu prikupio 411 miliona eura
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Njemački startup Proxima Fusion planira izgraditi komercijalnu fuzijsku elektranu do kraja tridesetih godina. Za to je prikupio 411 miliona eura, uz podršku investitora, uključujući Google i energetsku kompaniju RWE. Ova runda finansiranja procjenjuje vrijednost Proxime na više od 2,4 milijarde eura, dajući kompaniji status “jednoroga”, izraz koji se koristi za startupove vrijedne više od milijardu dolara. To otključava dodatnih 400 milijuna eura podrpke od pokrajine Bavarske, u skladu sa sporazumom iz februara, prenosi Seebiz. Proxima planira izgraditi demonstracijski reaktor pod nazivom Alpha početkom 1930-ih u Garchingu, nedaleko od Münchena, a nešto kasnije razviti komercijalni reaktor za isporuku električne energije. Očekuje se da će samo projekt Alfa koštati oko dvije milijarde eura. Proxima kaže da se nadaju i sredstvima od njemačke vlade. Svježi kapital bit će usmjeren u izgradnju reaktora Alpha, proširenje istraživačkih, razvojnih i proizvodnih kapaciteta, kao i razvoj ključnih tehnologija. Proizvodnja komponenti za reaktor već je započela, a završetak prvog magneta očekuje se do kraja sljedeće godine. Istraživanje fuzijske energije, kojim su nekada dominirale vlade i međunarodne suradnje, sve više oblikuju startupi koji razvijaju nove pristupe izgradnji fuzijskih reaktora. Konkurencija je izuzetno jaka. Milijarde dolara već su uložene u fuzijske startupove u Sjedinjenim Državama i Kini. Fuzijska energija nastaje fuzijom atomskih jezgri. Smatra se mnogo čišćom od nuklearne fisije jer ne proizvodi izravne emisije ugljičnog dioksida tijekom rada, za razliku od elektrana na fosilna goriva.
Njemačka dobiva gotovo tri petine električne energije iz zelenih izvora
Marx.ba (Foto: Ilustracija) U prvoj polovini 2026. Njemačka je primila rekordnih 58 posto električne energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno iz energije vjetra, prema preliminarnim podacima objavljenim u srijedu, piše Seebiz. To je gotovo tri postotna boda iznad prethodnog rekorda, iz cijele prošle godine, naveli su u zajedničkoj izjavi Istraživački centar za solarnu energiju i vodik Baden-Württemberg (ZSW) i Savezno udruženje energetske i vodne industrije (BDEW). Vjetroelektrane na moru i kopnu, povećanjem proizvodnje za 28,3 i sedam posto, dale su ključni doprinos rastu udjela zelene električne energije. Proizvodnja električne energije iz solarne energije porasla je nešto skromnijom stopom od 3,7 posto, dok su hidroelektrane proizvele 7,7 posto manje zbog nedostatka oborina. Proizvodnja električne energije iz biomase porasla je za neznatnih 0,6 posto, naveli su ZSW i BDEW. Direktor ZSW-a Frithjof Staiss naznačio je da razvoj obnovljivih izvora smanjuje zavisnost o uvozu fosilnih goriva i čini domaće gospodarstvo otpornijim na šokove s energetskog tržišta. Energetske krize proteklih mjeseci i godina uzrokovane su fosilnim gorivima, a ne obnovljivim izvorima, dodao je. Osim toga, obnovljivi izvori energije među su najučinkovitijim alatima za borbu protiv klimatskih promjena. Istovremeno, elektrifikacija u tom smislu donosi pune koristi samo ako se napaja zelenom električnom energijom, rekao je Steiss.
Električna vozila po prvi put u prodaji prestigla benzince u Britaniji
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Po prvi put u historiji, električna vozila prodana su u većem broju od benzinskih automobila u Britaniji u periodu od 12 mjeseci. Prema analizi Carbon Briefa zasnovano na podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, u Britaniji je kupljeno 516.490 novih potpuno električnih vozila, naspram 504.010 novih benzinskih automobila. Podaci pokazuju da rast električne mobilnosti nije stao. U samom maju 2026. prodaja električnih vozila porasla je za 34% u poređenju s istim periodom prošle godine, dostigavši 43.931 prodano vozilo, dok je prodaja benzinskih automobila pala za 14% na 35.068 primjeraka. Plug-in hibridi također bilježe snažan rast od 24% na godišnjem nivou. Ovaj preokret dolazi usred živahne debate o britanskom mandatu za vozila s nultim emisijama, poznatom kao ZEV mandat, koji postavlja rastuće ciljeve za udio potpuno električnih vozila u ukupnoj prodaji novih automobila. Automobilska industrija godinama tvrdi da prirodna potražnja za električnim vozilima nije dovoljna za ispunjenje tih ciljeva. Carbon Brief navodi da podaci govore suprotno – potražnja za električnim vozilima dosljedno je rasla i sada je po prvi put prestigla potražnju za benzincima. Zanimljivo je i da je sličan preokret već zabilježen i na nivou EU, gdje su električna vozila prestigla benzinska u decembru 2025. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, globalna prodaja električnih vozila trebala bi porasti za dodatnih 15% do kraja 2026. godine.
EU odlučila: Kompanije koje kopaju naftu mogu i dalje biti u zelenim investicijskim fondovima
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Većina EU vlada javno podržava prelazak s fosilnih goriva. Međutim, kada je u pitanju ulaganje u velike naftne kompanije, stvari izgledaju drugačije. Prema pisanju Politica, EU države članice postigle su dogovor koji bi velikim naftnim i plinskim kompanijama mogao otvoriti vrata zelenih investicijskih fondova, čak i dok nastavljaju graditi nova naftna polja i gasne projekte. Suština dogovora je da kompanije koje djeluju na naftnim bušotinama i plinskim poljima i dalje mogu biti svrstane u fondove za zelena ulaganja, pod uslovom da istovremeno ulažu i u vjetroelektrane, solarnu energiju, vodik ili tehnologije hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida. Ovaj potez značajno ublažava prijedlog Evropske komisije koji je imao za cilj usmjeriti više novca ka kompanijama koje se u potpunosti okreću zelenoj tranziciji, a ne samo djelimično. Radi se o dijelu šire revizije EU zakona o zelenim ulaganjima, a kritičari imaju podijeljena mišljenja. Jedni smatraju da će se ovim obesmisliti zeleni fondovi i podrška kompanijama sa zelenim predznakom, dok drugi misle da će ovakav model ohrabriti kompanije koje to još nisu, da počnu raditi sa obnovljivim izvorima energije. Ostaje da vidimo da li će ovaj kompromis Evropske unije biti upamćen kao pragmatičan i jedan od ključnih na putu energetske tranzicije ili će produžiti izvođenje plana potpunog prelaska sa fosilnih goriva.