New York sada prima čistu energiju iz Kanade kroz podzemni kabl dug 546 kilometara
Marx.ba (Foto: NYS Office of Governor Hochul) New York City je obznanio završetak jednog od najvećih infrastrukturnih projekata čiste energije u historiji države. Champlain Hudson Power Express, poznat kao CHPE, prijenosna linija duga 546 kilometara koja spaja Quebec (Kanada) s New Yorkom, zvanično je pustena u komercijalni rad, a ceremoniju je obilježila guvernerka Kathy Hochul. Projekat je vrijedan šest milijardi dolara i u potpunosti privatno finansiran. Razvila ga je kompanija Transmission Developers Inc. u partnerstvu s Hydro-Québec, a kabl je u cijelosti ukopan pod zemljom i vodom – kroz jezero Champlain, rijeku Hudson te Harlemsku i East River. Radi se o najdužem potpuno ukopanom visokonaponskom prijenosnom kablu u Sjevernoj Americi. Linija je sposobna isporučiti 1.250 megavata električne energije, što je dovoljno za napajanje oko milion njujoških domova i pokriva do 20% ukupnih energetskih potreba grada. Godišnje se očekuje isporuka 10,4 teravat-sata čiste hidroenergije iz kanadskih rezervoarskih sistema, a do 2040. godine projekat bi trebao smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 37 miliona metričkih tona. Ugovor s njujorškim Institutom za energetska istraživanja i razvoj traje 25 godina, a predviđa se da će projekat u tom periodu donijeti više od 3,4 milijarde dolara ekonomskih koristi za državu New York, uz 1.400 radnih mjesta u fazi izgradnje i rada. Projekat uključuje i Zeleni ekonomski fond vrijedan 40 miliona dolara koji već finansira organizacije usmjerene na razvoj radne snage u sektoru čiste energije, posebno u zapostavljenim zajednicama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
Amazon traži evropske climate tech startupe – rok prijave do 10. jula
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Amazon je otvorio prijave za treće godišnje izdanje svog programa Amazon Sustainability Accelerator (ASA) za klimatske tehnologije u Evropi i Velikoj Britaniji, javlja Sifted. Program povezuje startupe i rastuće kompanije s Amazonovim operativnim timovima kako bi pilotirali svoju tehnologiju u realnim uslovima, s krajnjim ciljem da kompanija dostigne neto-nula emisije ugljenika do 2040. godine. Odabrani učesnici prolaze kroz dvomjesečni intenzivni program koji kulminira pitchom za pokretanje potpuno finansiranog pilota unutar Amazonovih operacija. Od pokretanja programa 2024. godine, 28 startupa odabranih iz više od 1.100 prijava dobilo je ukupno više od tri miliona dolara u bespovratnim sredstvima za 16 projekata. Kompanije iz prethodnih kohorti već su pokazale konkretne rezultate. Shayp, kompanija za praćenje potrošnje vode, osigurala je ugovor koji pokriva 60 lokacija s ciljem smanjenja potrošnje vode za 15% po objektu. Solaq je pokrenuo pilot koji dnevno proizvodi hiljadu litara vode za piće iz okolnog zraka. Ono što program razlikuje od sličnih inicijativa je brzina – ono što bi inače trajalo godinama pitchanja velikoj kompaniji ovdje se kompresuje u osam sedmica, s konkretnim odgovorom na kraju. Ove godine program se fokusira na šest ključnih oblasti dekarbonizacije zgrada, uključujući napredne sisteme skladištenja energije, visokoučinkovite obnovljive izvore s malim otiskom, pametno upravljanje energijom i zgrade koje mogu funkcionisati kao virtualne elektrane. Pored energetske tematike, program uključuje i vodeni i biodiverzitetski segment, tražeći inovativna rješenja za upravljanje vodom i praćenje ekoloških performansi na stotinama lokacija širom Evrope. Prijave su otvorene do 10. jula 2026. godine, a uslov je da kompanija ima tehnologiju dokazanu u realnim uslovima, a ne samo na razini prototipa.
Solarna energija u SAD-u prvi put prestigla energiju vjetra po instaliranom kapacitetu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Novi izvještaj Američkog udruženja za čistu energiju (ACP) pokazuje da su američki developeri u prvom kvartalu 2026. godine pustili u rad ukupno 6,4 gigavata novih kapaciteta solarne, vjetro i energije iz baterijskih skladišta, čime je ukupni domaći kapacitet čiste energije premašio 370 gigavata. Prema izvještaju, novi kapaciteti u prva tri mjeseca 2026. godine sastojali su se od 3,625 gigavata solarne energije, 2,382 gigavata skladištenja energije i 415 megavata vjetra. Ovim dodacima je instalirani kapacitet solarne energije po prvi put premašio kapacitet vjetra kao najvećeg izvora proizvodnje čiste energije u zemlji. Savezna država Teksas trenutno čini više od četvrtine ukupnog instaliranog kapaciteta čiste energije sa 96,4 gigavata, čime se približava tome da postane prva savezna država koja će instalirati 100 gigavata. Kalifornija je na drugom mjestu s gotovo 46,4 gigavata, a Oklahoma na trećem s nešto preko 15 gigavata. Iako je čista energija dosegla nove visine, izvještaj otkriva da su novi kapaciteti bili 17 posto manji u odnosu na skoro 7,7 gigavata pokrenutih u prvom kvartalu 2025. godine. Razlog je 6,4 gigavata kapaciteta koji je trebao biti operativan do kraja prvog kvartala, a čije pokretanje je odgođeno. Izvještaj prati ukupno 59,5 gigavata projekata koji su trenutno odgođeni zbog dugotrajnih procesa izdavanja dozvola, nagomilanih redova čekanja za priključak na mrežu i promjenjivih cijena opreme. Na kraju prvog kvartala 2026. godine, autori izvještaja zabilježili su listu projekata u razvoju s ukupnim kapacitetom od preko 195 gigavata širom zemlje. Prema izvještaju, ta brojka je 6 posto veća nego u prvom kvartalu 2025. godine, a rast je uglavnom pokrenut povećanjem planiranih kapaciteta solarne energije, koji su porasli za 13 posto na godišnjem nivou, te skladištenja energije, koje je poraslo za 8 posto. Za razliku od solarne energije i skladištenja, projekti vjetra na tlu ostali su nepromijenjeni na 28 gigavata planiranog kapaciteta, dok je vjetar na moru pao na 10 gigavata, što je smanjenje od 33,3 posto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine. Izvještaj navodi da bi značajan dio tog planiranog kapaciteta trebao postati operativan kasnije u 2026. godini, kada veliki projekti dosegnu očekivane datume komercijalnog rada. Među njima je i projekat SunZia u Novom Meksiku, kapaciteta 3,5 gigavata, koji kombinuje proizvodnju vjetroenergije i 550 milja dugu visokonaponsku prijenosnu liniju za direktnu struju.
Brisel domaćin najvećeg evropskog skupa posvećenog čistoj energiji
Marx.ba (Foto: EUSEW) Danas u Briselu počinje evropska sedmica održive energije, poznata kao EUSEW 2026 – najveći godišnji skup u Evropi posvećen obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Konferencija traje do 11. juna, a organizira je Evropska agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Ovo je jubilarno, 20. izdanje ovog događaja, a centralna tema ovogodišnjeg skupa je čista, sigurna i konkurentna Energetska unija. Kroz trodnevnu Policy konferenciju, energetski sajam i svečanu dodjelu nagrada, okupljaće se kreatori politika, inovatori i stručnjaci iz cijele Evrope kako bi razgovarali o budućnosti čiste energije na kontinentu. Posebno mjesto na ovogodišnjem skupu imaju mladi. Kroz program Mladih energetskih ambasadora, mladi lideri između 18 i 35 godina imat će priliku predstaviti svoje ideje za transformaciju Evrope u prvi klimatski neutralan kontinent. Tu je i Evropski dan energije mladih, koji naglašava da energetska tranzicija nije samo tema za donosioce odluka, nego i za generacije koje dolaze. Konferencija se odvija u zgradi Charlemagne Evropske komisije u Briselu, a dostupna je i putem livestreama za sve zainteresirane koji ne mogu prisustvovati uživo. Sve aktivnosti i najave mogu se pratiti i na društvenim mrežama putem oznake #EUSEW2026.
Zbog umjetne inteligencije SAD ulaže više u fosilna goriva od Kine
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Veliki razvoj podatkovnih centara pokreće nagli rast ulaganja u plin u SAD-u, gurajući tamošnju potrošnju na fosilnu energiju ispred Kine, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Brza ekspanzija podatkovnih centara širom zemlje u srži je planova američkog tehnološkog sektora da nastavi dominirati globalnom industrijom umjetne inteligencije. Visoka potražnja za strujom za napajanje ovih centara navela je kompanije da žurno grade nova plinska postrojenja širom zemlje. Ovaj trend, u kombinaciji s rastućim cijenama plinskih turbina, doveo je do trostrukog povećanja ulaganja SAD-a u plinsku energiju u 2025. godini – a IEA očekuje da će se to nastaviti tokom 2026. Istovremeno, očekuje se da će kineska ulaganja u energiju iz uglja i plina ove godine pasti, uslijed domaćih promjena politike i rata u Iranu koji je doveo do spiralnog rasta cijena plina. Zajedno, ovi trendovi znače da će ulaganja SAD-a u postrojenja za fosilna goriva prestići kineska u 2026. godini. Najnoviji IEA-in izvještaj o svjetskim energetskim ulaganjima pokazuje da ulaganja u obnovljive izvore i elektroenergetske mreže i dalje dominiraju na globalnom nivou. Ipak, u SAD-u su Trumpove politike – poput ukidanja poreskih olakšica za obnovljive izvore – navele IEA-u da revidira prognozu za novu energiju vjetra i sunca prema dolje. Potražnja za strujom u SAD-u trebala bi rasti u prosjeku za 2% godišnje od 2026. do 2030. godine, pri čemu će podatkovni centri doprinositi polovini ukupnog povećanja. To pokreće talas izgradnje novih plinskih elektrana u SAD-u, najvećem svjetskom tržištu podatkovnih centara i najvećem svjetskom proizvođaču plina. Na globalnom nivou, narudžbe za nova plinska postrojenja porasle su na 130 gigavata (GW) u 2025. godini, što je rekord u posljednjih 25 godina, a američka potražnja bila je glavni faktor toga. Velik dio te potražnje dolazi od tehnoloških kompanija koje zaobilaze redove čekanja na priključak na mrežu izgradnjom vlastitih plinskih elektrana. Ukupna ulaganja u nadogradnju mreže, energetsku opremu i proizvodnju struje za infrastrukturu podatkovnih centara dostigla su 105 milijardi dolara u 2025. godini. To je više od ukupnih ulaganja u energetski sektor na cijelom afričkom kontinentu, gdje više od 600 miliona ljudi još uvijek nema pristup električnoj energiji. IEA upozorava da snažna potražnja za plinskim turbinama u SAD-u i na Bliskom istoku ograničava njihovu dostupnost za ostatak svijeta. Agencija ipak ističe da tehnološki sektor, koji danas čini oko 40% svih korporativnih ugovora o kupovini energije, podupire i razvoj čistih tehnologija poput malih modularnih nuklearnih reaktora i napredne geotermalne energije.
Važna strateška odluka: MG gradi novu evropsku fabriku automobila!
Marx.ba (Foto: MG) Automobili sa značkom MG će se proizvoditi u Evropi prvi put nakon više od decenije. Naime, firma koja stoji iza MG-ja, kineski SAIC, najavila je da će otvoriti novi proizvodni pogon u Španiji. Uložit će oko 200 miliona eura u izgradnju novog pogona u sjeverozapadnoj regiji Galiciji. Očekuje se da će fabrika otvoriti vrata 2028. godine s godišnjim kapacitetom od oko 120.000 vozila. Bit će to prva evropska fabrika marke otkako je 2016. godine zatvoren pogon u engleskom Longbridgeu nakon gotovo 116 godina proizvodnje automobila. Taj pogon, koji je proizvodio MG-jeve modele do 2005. godine, ponovno je otvoren 2011. godine kako bi se provela završna montaža limuzina MG 6, koje su se uglavnom proizvodile u Kini. Novi španski centar imat će integrirano istraživanje i razvoj vozila, proizvodnju i opskrbu ključnim komponentama te koordinirati logistiku. To će omogućiti produbljivanje saradnje s evropskim tehnološkim firmama i dobavljačima, radeći na inovacijama poput tehnologije baterija i rješenja za čistu energiju. SAIC je posljednji veliki kineski proizvođač koji je uložio u evropski proizvodni pogon, što će mu omogućiti da ispuni nadolazeća pravila EU o porijeklu i pravila za električne automobile te izbjegne plaćanje uvoznih carina. Dok je većina kineskih firmi odlučila kupiti postojeće pogone ili se udružiti s postojećim evropskim firmama (kao što su Leapmotor i Stellantis ili Ford i Geely), SAIC otvara novu fabriku.
Ferrari lansira svoj prvi potpuno električni automobil
Marx.ba Ferrari lansira svoj prvi potpuno električnog automobila, kladeći se da se može povezati s vozačima čak i bez prodornog zvuka motora. S maksimalnom brzinom od 310 km/h, Ferrarijev Luce s četvero vrata, što na italijanskom znači “lako”, imat će cijenu veću od 500.000 eura. Bivši Appleov dizajner Jony Ive i njegov studio LoveFrom učestvovali su u razvoju modela Luce, koji izvori opisuju kao automobil čiji se izgled znatno razlikuje od uobičajenih Ferrarijevih modela. Prve isporuke kupcima počet će u oktobru. Ferrari je, piše Reuters, pod vodstvom glavnog izvršnog direktora Benedetta Vigne znatno ulagao u elektrifikaciju, uključujući izgradnju novog pogona pod nazivom “e-building” u svom legendarnom sjedištu u Maranellu u Italiji.
Hyundai ima nove elektromotore: Nude veliku snagu, bit će jeftiniji i lakši za održavanje
Marx.ba Hyundai Mobis, dobavljač dijelova za korejsku automobilsku grupu, razvio je novi modularni električni pogonski sklop koji obećava kompatibilnost s mnoštvom EV platformi. Sa snagom od 160 kW (218 KS), pogonska jedinica integrira elektromotor, pretvarač i reduktor u jedno kućište. Nova jedinica je drugi integrirani pogonski sklop koji je Hyundai Mobis razvio interno, nakon visokoučinkovite verzije od 250 kW (340 KS), a u prvoj polovici ove godine slijedit će cjenovno prihvatljivija verzija od 120 kW (163 KS) prilagođena kompaktnim automobilima. Ono što ovu novu pogonsku jedinicu izdvaja iz mase jest Hyundaijev pristup standardizaciji i modularnom dizajnu. Umjesto oslanjanja na vanjske dobavljače za dizajniranje i proizvodnju unutrašnjih komponenti koristeći njihove specifične tehnike, Mobis se odlučio za pristup standardizacije na razini sistema. Drugim riječima, stator za pogonski motor, pretvarač i energetski modul su zamjenjivi na različitim pogonskim sklopovima, što smanjuje troškove i ubrzava proizvodnju. Hyundai Mobis tvrdi da je također poboljšao strukturu motora integrirajući novu tehnologiju hlađenja i energetski učinkovitije poluvodiče snage. Sve to rezultira pogonskom jedinicom sve u jednom koja ima 16% veću specifičnu izlaznu snagu u usporedbi sa sličnim proizvodima drugih proizvođača, dok je ukupni volumen gotovo 20% manji. Također vrijedi napomenuti da se na električno vozilo mogu ugraditi dva motora, jedan sprijeda i jedan nazad, što učinkovito udvostručuje izlaznu snagu. Hyundai Mobis sada je uvjeren da ima kompletnu liniju pogonskih sistema koji pokrivaju sve vrste električnih vozila, od kompaktnih mobilnih vozila do velikih, visokoučinkovitih električnih vozila. To također znači da bi popravak budućih električnih modela Hyundaija, Kije i Genesisa mogao biti brži i jeftiniji zahvaljujući modularnom dizajnu novih pogonskih jedinica, piše Inside EV.
Evropski projekti OIE s baterijama će porasti za više od 450 posto do 2030. godine
Marx.ba Kapacitet evropskih projekata koji kombiniraju obnovljive izvore energije i baterijsko skladištenje mogao bi porasti za više od 450 posto do 2030. godine, pokazuje izvještaj kompanije Aurora Energy Research. Prema podacima, ukupni kapacitet takvih projekata dosegao je 6,3 GW u 2025. godini, pri čemu je solar-plus-storage činio više od 60 posto instalacija, piše Reuters. Do 2030. godine očekuje se rast na oko 35 GW. Njemačka je ocijenjena kao najatraktivnija zemlja za ulaganja zbog očekivanih visokih povrata, a slijede Britanija i Bugarska. Kao tržišta u fokusu zbog regulatornih reformi izdvojene su Španija, Mađarska i Francuska. Izvještaj upozorava da su u 2025. godini negativni sati cijena električne energije naglo porasli, u Španiji, Nizozemskoj i Njemačkoj zabilježeno je više od 500 takvih sati. Istovremeno, očekuje se da će smanjenje proizvodnje radi zaštite mreže porasti s više od 10 TWh u 2024. na oko 33 TWh do 2030. godine. Izvještaj obuhvata 20 glavnih evropskih energetskih tržišta i ukazuje da će kombinacija obnovljivih izvora i baterija postati ključna za stabilnost i profitabilnost elektroenergetskog sistema.
Nordschleife ima novog kralja s prednjim pogonom: Volkswagen Golf je oduzeo titulu Hondi Civic Type R
Marx.ba Volkswagen Golf GTI Edition 50 postavio je novi standard. Jubilarni model s 239 kW (325 KS) najbrže je serijsko vozilo s pogonom na prednje točkove na Nürburgring Nordschleifeu. Golf GTI Edition 50 kojim je upravljao Volkswagenov testni i razvojni vozačem Benjamin Leuchter, prešao je krug od 20.832 kilometra na legendarnoj trkaćoj stazi za samo 7:44,523 minute. Posebni VW-ov model ima ubrzanje od 0 do 100 km/h od 5,3 sekunde i maksimalnu brzinu od 270 km/h. MacPherson prednja osovina i zadnja osovina s četiri spone su konfiguracija za ozbiljne vozne osobine. Jubilarni model je 15 mm niži od klasičnog Golfa i serijski je opremljen adaptivnom kontrolom šasije DCC. Još je sportskiji s opcijski dostupnim GTI Performance paketom EDITION 50, koji uključuje posebno podešenu šasiju sniženu za dodatnih pet milimetara, lagani R-Performance ispušni sistem sa zadnjim prigušivačima od titana, kao i 19-inčne kovane aluminijske naplatke i polu-slick gume Bridgestone Potenza Race dimenzija 235/35 R19 91Y. Najsnažniji serijski model Golfa GTI bio je opremljen ovim Performance paketom za rekordnu vožnju, piše HAK. Benjamin Leuchter poznaje Golf GTI Edition 50 do najsitnijih detalja i poznaje Nordschleife kao svoj džep. – Nordschleife je jedinstven sa svojim zavojima, vrlo različitim dijelovima, neravninama, pa čak i skokovima. Isto vrijedi i za ovaj GTI: s impresivnom snagom, neutralnim postavkama i sposobnošću da se nosi sa svim neravninama, rekao je. Golf GTI Edition 50 nastao je kao posveta prvom Golfu GTI-ju, predstavljenom 1976. godine. Do sada je rekord za vozila s prednjim pogonom držala Honda Civic Type R s vremenom 7:44.88. Volkswagen je prvi put pokušao srušiti rekord prošle godine, ali nije uspio. Sada se vratio i postavio rekord.