Hyundai ima nove elektromotore: Nude veliku snagu, bit će jeftiniji i lakši za održavanje
Marx.ba Hyundai Mobis, dobavljač dijelova za korejsku automobilsku grupu, razvio je novi modularni električni pogonski sklop koji obećava kompatibilnost s mnoštvom EV platformi. Sa snagom od 160 kW (218 KS), pogonska jedinica integrira elektromotor, pretvarač i reduktor u jedno kućište. Nova jedinica je drugi integrirani pogonski sklop koji je Hyundai Mobis razvio interno, nakon visokoučinkovite verzije od 250 kW (340 KS), a u prvoj polovici ove godine slijedit će cjenovno prihvatljivija verzija od 120 kW (163 KS) prilagođena kompaktnim automobilima. Ono što ovu novu pogonsku jedinicu izdvaja iz mase jest Hyundaijev pristup standardizaciji i modularnom dizajnu. Umjesto oslanjanja na vanjske dobavljače za dizajniranje i proizvodnju unutrašnjih komponenti koristeći njihove specifične tehnike, Mobis se odlučio za pristup standardizacije na razini sistema. Drugim riječima, stator za pogonski motor, pretvarač i energetski modul su zamjenjivi na različitim pogonskim sklopovima, što smanjuje troškove i ubrzava proizvodnju. Hyundai Mobis tvrdi da je također poboljšao strukturu motora integrirajući novu tehnologiju hlađenja i energetski učinkovitije poluvodiče snage. Sve to rezultira pogonskom jedinicom sve u jednom koja ima 16% veću specifičnu izlaznu snagu u usporedbi sa sličnim proizvodima drugih proizvođača, dok je ukupni volumen gotovo 20% manji. Također vrijedi napomenuti da se na električno vozilo mogu ugraditi dva motora, jedan sprijeda i jedan nazad, što učinkovito udvostručuje izlaznu snagu. Hyundai Mobis sada je uvjeren da ima kompletnu liniju pogonskih sistema koji pokrivaju sve vrste električnih vozila, od kompaktnih mobilnih vozila do velikih, visokoučinkovitih električnih vozila. To također znači da bi popravak budućih električnih modela Hyundaija, Kije i Genesisa mogao biti brži i jeftiniji zahvaljujući modularnom dizajnu novih pogonskih jedinica, piše Inside EV.
Evropski projekti OIE s baterijama će porasti za više od 450 posto do 2030. godine
Marx.ba Kapacitet evropskih projekata koji kombiniraju obnovljive izvore energije i baterijsko skladištenje mogao bi porasti za više od 450 posto do 2030. godine, pokazuje izvještaj kompanije Aurora Energy Research. Prema podacima, ukupni kapacitet takvih projekata dosegao je 6,3 GW u 2025. godini, pri čemu je solar-plus-storage činio više od 60 posto instalacija, piše Reuters. Do 2030. godine očekuje se rast na oko 35 GW. Njemačka je ocijenjena kao najatraktivnija zemlja za ulaganja zbog očekivanih visokih povrata, a slijede Britanija i Bugarska. Kao tržišta u fokusu zbog regulatornih reformi izdvojene su Španija, Mađarska i Francuska. Izvještaj upozorava da su u 2025. godini negativni sati cijena električne energije naglo porasli, u Španiji, Nizozemskoj i Njemačkoj zabilježeno je više od 500 takvih sati. Istovremeno, očekuje se da će smanjenje proizvodnje radi zaštite mreže porasti s više od 10 TWh u 2024. na oko 33 TWh do 2030. godine. Izvještaj obuhvata 20 glavnih evropskih energetskih tržišta i ukazuje da će kombinacija obnovljivih izvora i baterija postati ključna za stabilnost i profitabilnost elektroenergetskog sistema.
Nordschleife ima novog kralja s prednjim pogonom: Volkswagen Golf je oduzeo titulu Hondi Civic Type R
Marx.ba Volkswagen Golf GTI Edition 50 postavio je novi standard. Jubilarni model s 239 kW (325 KS) najbrže je serijsko vozilo s pogonom na prednje točkove na Nürburgring Nordschleifeu. Golf GTI Edition 50 kojim je upravljao Volkswagenov testni i razvojni vozačem Benjamin Leuchter, prešao je krug od 20.832 kilometra na legendarnoj trkaćoj stazi za samo 7:44,523 minute. Posebni VW-ov model ima ubrzanje od 0 do 100 km/h od 5,3 sekunde i maksimalnu brzinu od 270 km/h. MacPherson prednja osovina i zadnja osovina s četiri spone su konfiguracija za ozbiljne vozne osobine. Jubilarni model je 15 mm niži od klasičnog Golfa i serijski je opremljen adaptivnom kontrolom šasije DCC. Još je sportskiji s opcijski dostupnim GTI Performance paketom EDITION 50, koji uključuje posebno podešenu šasiju sniženu za dodatnih pet milimetara, lagani R-Performance ispušni sistem sa zadnjim prigušivačima od titana, kao i 19-inčne kovane aluminijske naplatke i polu-slick gume Bridgestone Potenza Race dimenzija 235/35 R19 91Y. Najsnažniji serijski model Golfa GTI bio je opremljen ovim Performance paketom za rekordnu vožnju, piše HAK. Benjamin Leuchter poznaje Golf GTI Edition 50 do najsitnijih detalja i poznaje Nordschleife kao svoj džep. – Nordschleife je jedinstven sa svojim zavojima, vrlo različitim dijelovima, neravninama, pa čak i skokovima. Isto vrijedi i za ovaj GTI: s impresivnom snagom, neutralnim postavkama i sposobnošću da se nosi sa svim neravninama, rekao je. Golf GTI Edition 50 nastao je kao posveta prvom Golfu GTI-ju, predstavljenom 1976. godine. Do sada je rekord za vozila s prednjim pogonom držala Honda Civic Type R s vremenom 7:44.88. Volkswagen je prvi put pokušao srušiti rekord prošle godine, ali nije uspio. Sada se vratio i postavio rekord.
Većina malih i srednjih bh. preduzeća prepoznaje zelenu tranziciju kao priliku
Marx.ba Centar za odgovorno poslovanje BiH, koji djeluje u sklopu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) objavio je Zeleni barometar malih i srednjih preduzeća (MSP) za 2025. godinu prema kojem u BiH 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku. Centar je uspostavljen kroz inicijativu EU za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke, a implementira GIZ. Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u BiH u kontekstu zelene tranzicije, piše Biznis.ba. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova. Direktor Sektora privrede VTK BiH Ognjenka Lalović smatra da rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. Dodala je da, u poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije. Naime, 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73 posto preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP. Profesor na SSST-u Nedim Čelebić navodi da čak 56 posto preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega šest posto MSP. Dodao je da spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću finansijske i tehničke podrške. – MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije, dodao je Čelebić. Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Te mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Naprimjer, 46 posto MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29 posto preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije. Kao ključne prepreke, 61 posto MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60 posto, dok 57 posto ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima. Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje finansijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.
Ravnomjeran rast prodaje automobila u Evropi u prvom tromjesečju
Marx.ba Prodaja novih automobila u Ebropskoj uniji porasla je u prvom tromjesečju gotovo istim tempom kao i na kraju 2025. godine, ponajviše zahvaljujući skoku u martu, pokazao je izvještaj Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). U periodu od januara do marta prodaja je porasla za četiri posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, uz registrirana 2,82 miliona novih automobila. U četvrtom tromjesečju bila je porasla za 4,6 posto, pokazuju podaci ACEA-e. Mart je donio skok prodaje na godišnjem nivou za čak 12,5 posto, nakon 1,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Tržište je poduprla snažna potražnja, dodatno potaknuta novim i izmijenjenim poreznim olakšicama i poticajima u većim evropskim ekonomijama, navodi udruženje. Skok odražava dobre rezultate na četiri vodeća tržišta pa je tako Njemačka bilježila rast prodaje u martu za čak 16,0 posto, a Francuska za 12,9 posto. Blizu je i Španija s 11,7-postotnim skokom prodaje. Najblaže je u grupi “velike četvorke” u martu porasla prodaja u Italiji, za 7,6 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca registrirano je 546.937 novih potpuno električnih automobila, za 30 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Time je njihov tržišni udio porastao na 19,4 posto, s prošlogodišnjih 15,2 posto. U grupi četiri vodeća tržišta najviše je prorasla prodaja potpuno električnih automobila u Italiji, za 65,7 posto. Slijedi Francuska sa skokom prodaje za 50,4 posto, te Španija i Njemačka gdje je porasla nešto više od 41 posto. Najpopularniji pogonski sklop bili su i na početku ove godine hibridni električni automobili s udjelom u tržištu od 38,6 posto i 1.089.421 novih registracija, za 12,8 posto više nego lani. Prema definiciji ACEA‐e, grupa obuhvata “potpune i parcijalne hibride” koji, ovisno o snazi baterije, mogu u prosjeku voziti do 62 posto vremena samo na električni pogon. Prodaja plug-in hibrida također je snažno porasla, za čak 30 posto, uz registriranih 268.344 vozila. Njihov tržišni udio iznosio je u prvom tromjesečju 9,5 posto. Prodaja benzinaca i dizelaša ponovo je pak smanjena, za 18,2 odnosno za 15,7 posto. Tržišni udio benzinaca pao je u prvom tromjesečju na 22,6 posto, a onaj dizelaša na 7,7 posto, pokazuju podaci ACEA-e.
Uber ulaže 10 milijardi dolara u robotaksije
Marx.ba Uber je uložio više od 10 milijardi dolara u kupovinu hiljada autonomnih vozila i preuzimanje udjela u njihovim programerima, odstupajući od svog poslovnog modela “gig ekonomije” usmjerenog na smanjenje imovine kako bi se izbjegao poremećaj uzrokovan robotaksijom, izvijestio je Financial Times. Uber se pozicionira kao tržište za više operatera robotaksa i sarađuje s većim dijelom industrije autonomnih vozila, uključujući Baidu, Rivian i Lucid, te je iznio planove za pokretanje usluga robotaksa u najmanje 28 gradova do 2028. godine. Ovi poslovi stavljaju Uber na put da uloži više od 2,5 milijardi dolara u vlasničke udjele i potroši više od 7,5 milijardi dolara na flote robotaksa u sljedećih nekoliko godina, izvijestio je FT pozivajući se na njihove izračune temeljene na procjenama analitičara i ljudi upoznatih s Uberovim poslovima. Sporazumi ovise o tome hoće li njegovi partneri postići određene prekretnice u implementaciji. Interes za taksije bez vozača porastao je posljednjih mjeseci nakon godina propuštenih obećanja, a partnerstva s umjetnom inteligencijom i tehnologijom nude nadu u brže rješavanje složenih prometnih scenarija i ublažavanje visokih troškova.
Rimac i BMW najavili prvi serijski automobil koji je rezultat njihovog partnerstva
Marx.ba Rimac Technology i BMW Grupa najavili su prvi serijski automobil – novi BMW i7, nastao kao rezultat njihovog tehnološkog partnerstva uspostavljenog 2023. godine, za koji će se visokonaponski baterijski sistem proizvoditi na Rimac Kampusu. Novi BMW i7, čija je svjetska premijera planirana na sajmu Auto China 2026 u Pekingu, 22. aprila, bit će prvi potpuno električni automobil BMW Grupe sa zajednički razvijenim baterijskim sistemom, koji kombinira Gen6 4695 litij-ionsku cilindričnu ćelijsku tehnologiju BMW Grupe s njihovom Gen5 modul baziranom tehnologijom, u skalabilnu arhitekturu razvijenu od strane kompanije Rimac Technology, istaknuto je. U samo nekoliko godina, navodi se, Rimac Technology razvio je novi baterijski sistem, izgradio potpuno novi proizvodni pogon, industrijalizirao dvije pune proizvodne linije i uspostavio end-to-end opskrbni lanac, sposoban zadovoljiti zahtjevne standarde kvalitete i količine koje traži globalni “premium” proizvođač automobila. U pogonu u Hrvatskoj već tri godine na razvoju baterije radi oko 200 zaposlenika, pretežno inženjera, a za potrebe serijske proizvodnje planira se dodatno zaposliti još više od 100 ljudi. Kako je rečeno u saopćenju, baterijski sustem zajednički se razvija s BMW-om i proizvodi u Rimac Kampusu u blizini Zagreba, namjenski izgrađenom kompleksu i jednom od najvećih industrijskih projekata te vrste u Evropi. Proizvodni prostor namijenjen ovom programu prostire se na 15.000 metara kvadratnih unutar pogona od 90.000 kvadrata, u kojem je 70 posto kapaciteta posvećeno proizvodnji baterijskih sistema za nekoliko programa globalnih proizvođača automobila. Pritom iz Rimca navode da je godišnji proizvodni kapacitet dvije linije 300.000 baterijskih modula i 48.000 baterijskih sistema.
OIE kao razvojna šansa: BiH planira snažan rast kapaciteta i investicija u zelenu energiju
Marx.ba Bosna i Hercegovina ulazi u snažan investicioni ciklus u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE). Tako su samo Programom ekonomskih reformi (PER) u Federaciji BiH planirana ulaganja veća od milijardu eura u periodu od 2026 do 2028. godine. Ovaj dokument ključan je u procesu usklađivanja sa ekonomskim kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji. Prema PER-u, implementacija Direktive o obnovljivim izvorima energije podrazumijeva instalaciju oko 0,9 GW kapaciteta iz solarnih i vjetroelektrana do 2028. godine, uz dodatnih 180 MW prozjumerskih sistema do 2026. Procijenjena vrijednost ovih ulaganja iznosi približno 1,2 milijarde eura, pri čemu se najveći dio odnosi na privatni sektor, u skladu s pravilima integrisanog energetskog tržišta, piše e-kapija. Analize ukazuju da bi ovaj investicioni ciklus mogao imati značajan ekonomski efekat. Procjene Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) pokazuju da bi ulaganja u OIE mogla otvoriti oko 8.300 novih radnih mjesta s punim radnim vremenom. Istovremeno, očekuje se povećanje prosječnog godišnjeg rasta investicija za oko 4,7 procentnih poena, uz umjeren rast uvoza i prosječan godišnji rast BDP-a od oko 0,3 procentna poena. Poseban fokus stavljen je na razvoj prozjumerskog modela, odnosno proizvodnje električne energije za vlastite potrebe domaćinstava. U Federaciji BiH već su definisani modeli podrške, prema kojima domaćinstva mogu ostvariti grant do 3.500 eura, odnosno do 60 posto investicije za solarne sisteme prosječne snage oko 6 kW. Ukupan direktni fiskalni trošak ove mjere procjenjuje se na oko 102 miliona eura. Ipak, očekuje se da će indirektni fiskalni efekti u velikoj mjeri neutralisati ove izdatke. Kroz rast ekonomske aktivnosti i poreskih prihoda, u periodu 2026–2028. predviđa se kumulativno povećanje javnih prihoda od oko 97 miliona eura, čime bi neto fiskalni trošak reforme iznosio svega oko pet miliona eura.
U Sarajevu predstavljena treća generacija Mazde CX-5: STIŽE VEĆA, SNAŽNIJA I TEHNOLOŠKI NAPREDNIJA
Marx.ba U salonu AC Betanija u Sarajevu održana je novinarska promocija potpuno nove Mazde CX-5 – modela koji za japanskog proizvođača ima posebno mjesto, jer je riječ o najprodavanijem automobilu u historiji marke Mazda Motor Corporation. Dodatnu težinu ovom događaju daje činjenica da je upravo Bosna i Hercegovina prva u regiji dobila zvaničnu prezentaciju nove generacije ovog SUV-a, što potvrđuje važnost domaćeg tržišta u Mazdinoj regionalnoj strategiji. CX-5 je od početka proizvodnje 2012. godine, do danas, proizveden u više od pet miliona primjeraka. Prvi milion dostignut je već 2015. godine, druga generacija dodatno je ubrzala prodaju na globalnom tržištu, dok je do kraja 2025. ukupna proizvodnja i prodaja svih generacija premašila granicu od pet miliona. Upravo zahvaljujući kontinuiranoj potražnji, CX-5 već godinama nosi status ključnog SUV-a u Mazdinoj ponudi. Prva Mazda CX-5 pojavila se 2012. godine kao prvi serijski Mazdin SUV razvijen u potpunosti prema filozofiji Skyactiv. Tokom 2015. godine prošla je blago osvježenje, uz manje promjene na vanjštini i u unutrašnjosti. Druga generacija predstavljena je krajem 2016. godine. Donijela je kvalitetniju kabinu, bolju zvučnu izolaciju i zreliji nastup. Facelift je uslijedio 2021, s novim svjetlima, maskom i doradama ovjesa. Nova, treća generacija CX-5 danas donosi vidljiv evolucijski iskorak u odnosu na prethodni model. Zadržana je prepoznatljiva Mazdina forma, ali su proporcije dodatno naglašene, karoserija djeluje snažnije, a prednji dio je dobio izraženiju masku hladnjaka i tanja svjetla koja ostavljaju ozbiljniji i tehnički precizniji utisak. Bočna silueta ostaje elegantna, ali je automobil vizuelno zreliji i robustniji nego ranije, dok stražnji dio karakterišu nova svjetlosna grafika i čistije linije. U unutrašnjosti su promjene još izraženije. Kabina djeluje prostranije, preglednije i tehnološki naprednije. Centralni ekran je veći nego kod modela prethodne generacije, digitalni instrumenti su pregledniji, a raspored komandi prilagođen lakšoj svakodnevnoj upotrebi. Poseban naglasak stavljen je na kvalitet materijala i na završnu obradu, što dodatno učvršćuje utisak da Mazda želi CX-5 pozicionirati bliže premium konkurenciji. Jedna od važnijih razlika u odnosu na prethodnu generaciju jeste osnova pogona. Dok je raniji model u ponudi imao više benzinskih i dizelskih opcija, nova generacija zasad dolazi isključivo s 2,5-litarskim benzinskim motorom e-Skyactiv G, uz blagu hibridnu tehnologiju od 24 V. Taj motor razvija 141 KS i 238 Nm obrtnog momenta, a zamijenio je dosadašnji osnovni dvolitarski motor. Mazda je dodatno doradila ovjes i upravljački sistem, pa nova CX-5 nudi još stabilnije ponašanje u vožnji, uz viši nivo udobnosti na lošijim podlogama. Upravo taj spoj preciznosti i uglađenosti ostaje jedna od ključnih osobina po kojima je ovaj model prepoznatljiv. Nova Mazda CX-5 osjetno je narasla u odnosu na prethodni model, što se jasno vidi i u proporcijama i u korisnom prostoru. Dužina sad iznosi 4.690 mm, širina 1.860 mm, visina 1.695 mm, dok je međuosovinsko rastojanje produženo na 2.815 mm, pa je automobil duži za oko 115 mm i nešto širi nego ranije. Upravo zahvaljujući tome, u kabini je osigurano više prostora, posebno na stražnjoj klupi, gdje putnici imaju više mjesta za koljena i ramena, a ulazak je jednostavniji. Povećane dimenzije donijele su i veći te pravilnije oblikovan prtljažni prostor sa širim otvorom, što olakšava utovar većih predmeta i dodatno naglašava praktičnost modela za porodičnu i svakodnevnu upotrebu. Kupcima u Bosni i Hercegovini nova CX-5 dostupna je u četiri nivoa opreme – Prime-Line, Centre-Line, Exclusive-Line i Homura. Osnovna verzija Prime-Line predstavlja ulaz, Centre-Line sadrži bogatiji paket sigurnosti i udobnosti, Exclusive-Line donosi naprednije multimedijalne i audiosadržaje, dok Homura kao najviši nivo opreme uključuje najbogatiju unutrašnju izvedbu, ambijentalno osvjetljenje i najveći centralni ekran. Početna cijena nove Mazde CX-5 na bh. tržištu iznosi 66.980 KM, dok najopremljenija izvedba dostiže 93.760 KM, čime ovaj model ulazi u vrlo konkurentan dio SUV segmenta, ali uz snažan argument u vidu bogate serijske opreme i tradicionalno visokog kvaliteta završne obrade. Nova CX-5 za Mazdu ima poseban značaj, jer upravo ovaj model godinama nosi najveći dio globalne prodaje marke. Zato nije iznenađenje što je nova generacija razvijena pažljivo, bez radikalnih eksperimenata, ali s jasnim ciljem da unaprijedi sve ono zbog čega je prethodna generacija bila toliko uspješna: udobnost, pouzdanost, funkcionalnost i osjećaj kvaliteta. Iz Mazda Centra Betanija naglašavaju da je i za najnoviji model važi garancija od 6 godina ili 150.000 pređenih kilometara.
Model Cayenne: Porsche razvija novi V8 motor
Marx.ba Voditelj odjeljenja Porsche SUV vozila Ralf Keller, potvrdio je za Auto Express da je u toku i razvoj benzinske verzije modela Cayenne koji je bio planiran kao samo električni. Ideja je da benzinci i hibridi budu dostupni još barem petnaestak godina. Novi benzinski Cayenne neće dijeliti tehnologiju s električnom verzijom. Očekuje se da će se novi model temeljiti na daljnjem razvoju takozvane PPC platforme (Premium Platform Combustion), iste tehnologije koja se nalazi u nadolazećem Audiju Q7. U tom kontekstu, Porsche razvija novi V8. Novi model nudit će se kao klasični SUV i kao popularni model Coupé, koji trenutno čini čak 60 posto prodaje u Evropi. Očekujte se najkasnije 2029. godine.