Evropa može dodati 25 gigavata čiste energije bez izgradnje nove infrastrukture
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Jedna od najvećih prepreka širenju obnovljivih izvora energije u Evropi nije nedostatak projekata niti novca, nego zastarjela i prezasićena elektroenergetska mreža. Prema analizi think tanka Ember objavljenoj 21. jula, gotovo 700 gigavata projekata vjetra i solara zaglavljeno je u redovima čekanja na priključak u samo deset zemalja Evropske unije. Rješenje bi, kako navodi Ember, moglo biti znčajno jednostavnije nego što se mislilo, prenosi Euronews. Riječ je o pristupu koji se naziva hibridizacija, a suština je da se više izvora energije spoji na isti priključak na mrežu. Umjesto da svaki novi solarni ili vjetroenergetski projekat čeka vlastiti priključak, dodaje se na već postojeći – najjednostavnije rečeno, tri izvora dijele istu utičnicu prema mreži. Hidroelektrane su za ovakav pristup posebno pogodne. Prema analizi, hidroelektrane koje bi ušle u obzir za hibridizaciju rade u prosjeku na svega 19 posto svog maksimalnog kapaciteta, jer proizvode struju uglavnom u jutarnjim i večernjim satima kada je potražnja najveća. To ostavlja veliki dio priključne moći neiskorištenim tokom dana – upravo u vrijeme kada solarne elektrane proizvode najviše. Dodavanjem solara iskorištenost tih priključaka porasla bi na 36 posto, a dodavanjem vjetra na 31 posto, i to bez ikakve promjene u načinu rada samih hidroelektrana. Analiza je obuhvatila sedam zemalja s najvećim hidropotencijalom u Uniji – Austriju, Bugarsku, Francusku, Italiju, Portugal, Rumuniju i Španiju – koje zajedno raspolažu s 93 od ukupno 131 gigavata instaliranih hidrokapaciteta u EU. U tim zemljama moglo bi se na ovaj način dodati 25 gigavata novih kapaciteta vjetra i solara, što predstavlja 18 posto svih obnovljivih kapaciteta koje te zemlje planiraju instalirati do 2030. godine. Potreba je hitna. Sedam analiziranih zemalja planira do 2030. godine dodati oko 138 gigavata novih kapaciteta vjetra i solara, što je povećanje od više od 50 posto u svega pet godina. Istovremeno, prijenosne mreže u Austriji i Bugarskoj trenutno nemaju nikakav slobodan kapacitet za novu proizvodnju, dok je u Portugalu i Rumuniji raspoloživi kapacitet zanemariv u odnosu na ambicije tih zemalja. Elisabeth Cremona, vodeća autorica izvještaja i stručnjakinja za energetsku infrastrukturu u Emberu, poručila je da političke ambicije ne znače ništa ako čisti elektroni ostanu zaglavljeni u redovima za priključak. Prema njenim riječima, dodavanjem vjetra ili solara na istu priključnu tačku gdje se već nalazi hidroelektrana, developeri mogu brže izaći na mrežu, a operatori u prosjeku udvostručiti iskorištenost postojeće infrastrukture. Prepreka, međutim, ostaje regulativa. Od sedam analiziranih zemalja, samo Portugal i Španija trenutno imaju jasna pravila za hibridne projekte obnovljivih izvora. Ember smatra da bi ciljane reforme nacionalnih propisa mogle ubrzati primjenu ovog pristupa i smanjiti ovisnost Evrope o uvoznim fosilnim gorivima.
Historijski trenutak za Evropu: Solarna energija u prvi put pokrila četvrtinu potrošnje struje u EU
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Solarna energija je u junu 2026. godine po prvi put u historiji proizvela četvrtinu ukupne električne energije u Evropskoj uniji, čime je postala najveći pojedinačni izvor struje u bloku za taj mjesec. Prema analizi think tanka Ember, solarne elektrane proizvele su rekordnih 52 teravat-sata struje, čime je oboren prethodni mjesečni rekord od 47 teravat-sati postavljen samo mjesec ranije, prenosi Euronews. Sa udjelom od 25 posto, solarna energija je u junu nadmašila sve ostale izvore – nuklearnu energiju koja je pokrila 21 posto, plin s 15 posto, vjetar sa 14 posto i hidroenergiju s 12 posto, dok je ugalj proizveo svega 8 posto struje u Uniji. Ovo je tek treći mjesec u kojem je solarna energija bila najveći izvor struje u EU, nakon juna 2025. i maja 2026. godine. Brojke postaju još impresivnije kada se pogleda unazad. U junu 2021. godine solarna energija pokrivala je svega 10 posto potrošnje struje u EU, s proizvodnjom od 21 teravat-sata. U periodu od 2021. do 2025. solarna proizvodnja rasla je više od 20 posto godišnje, što je čini najbrže rastućim izvorom energije u Uniji. Samo u 2025. godini instalirano je 65,1 gigavata novih solarnih kapaciteta, čime je ukupni instalirani kapacitet premašio 400 gigavata. Viši analitičar Embera Chris Rosslowe ocijenio je da je uspon solarne energije nadmašio predviđanje za predviđanjem, te da je za svega nekoliko godina od sporednog igrača postala ključni dio evropskog elektroenergetskog sistema, dok vlade i građani traže jeftine i brzo dostupne domaće izvore energije. Rekordna proizvodnja poklopila se s jednim od najtoplijih početaka ljeta ikada zabilježenih u Evropi. Prema podacima EU servisa Copernicus, juni 2026. bio je zvanično najtopliji juni u historiji zapadne Evrope, s temperaturama u pojedinim regijama više od tri stepena iznad prosjeka. Toplotni valovi naglo su povećali potražnju za strujom zbog hlađenja, a solarna proizvodnja pomogla je održati snabdijevanje upravo u uvjetima u kojima su drugi izvori imali poteškoće s radom. Rast solarne energije vidljiv je širom kontinenta. U 2026. godini čak 18 država članica EU postavilo je nove mjesečne rekorde po udjelu solarne struje, a Španija je u junu po prvi put prešla granicu od trećine – solarna energija pokrila je 34 posto njene ukupne proizvodnje.
Lazardov godišnji izvještaj: Obnovljivi izvori i dalje najjeftinija opcija za novu energiju
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Investiciona banka Lazard objavila je jučer 19. izdanje svog godišnjeg izvještaja Levelized Cost of Energy+ (LCOE+), koji se u industriji smatra vodećim referentnim dokumentom za poređenje troškova različitih tehnologija proizvodnje električne energije. Zaključak je jasan – solarna energija i vjetar ostaju najjeftinija opcija za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, i to bez ikakvih subvencija, prenosi Yahoo Finance. Izvještaj dolazi u trenutku koji Lazard opisuje kao prekretnicu za energetski sektor. Potražnja za strujom u SAD-u raste neviđenim tempom, prvenstveno zbog podatkovnih centara, umjetne inteligencije i elektrifikacije industrije, dok troškovi izgradnje rastu kod praktično svih tehnologija – od solara do plina. Prema izvještaju, solarna i vjetroenergija očekivano će činiti većinu novih kapaciteta u SAD-u u bliskoj budućnosti, ponajviše zahvaljujući kratkim rokovima izgradnje. Samuel Scroggins, direktor odjela za obnovljive izvore u Lazardu, ističe da smo ušli u eru u kojoj potražnja nadmašuje ponudu, troškovi rastu kod svake tehnologije, a vrijednost se pomjera prema onima koji kapacitete mogu isporučiti najbrže. Zanimljivo je da developeri istovremeno najavljuju talas novih plinskih elektrana, iako je plinska proizvodnja dostigla najviši nivo troškova u posljednjih 15 godina, uz produžene rokove isporuke opreme i razvoja projekata. Lazard napominje da su i troškovi baterijskih sistema za skladištenje energije ove godine porasli, čime je prekinut višegodišnji trend pada – uzrok su carine na uvoz litij-ionskih baterija i nova američka ograničenja na baterije iz određenih zemalja, što ubrzava preusmjeravanje lanaca snabdijevanja prema jugoistočnoj Aziji i domaćim proizvođačima. Uprkos rastu troškova, izvještaj zaključuje da skladištenje ostaje neophodna komponenta za integraciju većih količina obnovljive energije u mrežu, a kombinacija rastuće potražnje, viših troškova izgradnje i pitanja pouzdanosti povećava vrijednost i obnovljivih izvora i postojećih elektrana – uz jasnu poruku da su ulaganja potrebna u cijeli energetski sistem.
Njemački startup za fuzijsku elektranu prikupio 411 miliona eura
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Njemački startup Proxima Fusion planira izgraditi komercijalnu fuzijsku elektranu do kraja tridesetih godina. Za to je prikupio 411 miliona eura, uz podršku investitora, uključujući Google i energetsku kompaniju RWE. Ova runda finansiranja procjenjuje vrijednost Proxime na više od 2,4 milijarde eura, dajući kompaniji status “jednoroga”, izraz koji se koristi za startupove vrijedne više od milijardu dolara. To otključava dodatnih 400 milijuna eura podrpke od pokrajine Bavarske, u skladu sa sporazumom iz februara, prenosi Seebiz. Proxima planira izgraditi demonstracijski reaktor pod nazivom Alpha početkom 1930-ih u Garchingu, nedaleko od Münchena, a nešto kasnije razviti komercijalni reaktor za isporuku električne energije. Očekuje se da će samo projekt Alfa koštati oko dvije milijarde eura. Proxima kaže da se nadaju i sredstvima od njemačke vlade. Svježi kapital bit će usmjeren u izgradnju reaktora Alpha, proširenje istraživačkih, razvojnih i proizvodnih kapaciteta, kao i razvoj ključnih tehnologija. Proizvodnja komponenti za reaktor već je započela, a završetak prvog magneta očekuje se do kraja sljedeće godine. Istraživanje fuzijske energije, kojim su nekada dominirale vlade i međunarodne suradnje, sve više oblikuju startupi koji razvijaju nove pristupe izgradnji fuzijskih reaktora. Konkurencija je izuzetno jaka. Milijarde dolara već su uložene u fuzijske startupove u Sjedinjenim Državama i Kini. Fuzijska energija nastaje fuzijom atomskih jezgri. Smatra se mnogo čišćom od nuklearne fisije jer ne proizvodi izravne emisije ugljičnog dioksida tijekom rada, za razliku od elektrana na fosilna goriva.
Njemačka dobiva gotovo tri petine električne energije iz zelenih izvora
Marx.ba (Foto: Ilustracija) U prvoj polovini 2026. Njemačka je primila rekordnih 58 posto električne energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno iz energije vjetra, prema preliminarnim podacima objavljenim u srijedu, piše Seebiz. To je gotovo tri postotna boda iznad prethodnog rekorda, iz cijele prošle godine, naveli su u zajedničkoj izjavi Istraživački centar za solarnu energiju i vodik Baden-Württemberg (ZSW) i Savezno udruženje energetske i vodne industrije (BDEW). Vjetroelektrane na moru i kopnu, povećanjem proizvodnje za 28,3 i sedam posto, dale su ključni doprinos rastu udjela zelene električne energije. Proizvodnja električne energije iz solarne energije porasla je nešto skromnijom stopom od 3,7 posto, dok su hidroelektrane proizvele 7,7 posto manje zbog nedostatka oborina. Proizvodnja električne energije iz biomase porasla je za neznatnih 0,6 posto, naveli su ZSW i BDEW. Direktor ZSW-a Frithjof Staiss naznačio je da razvoj obnovljivih izvora smanjuje zavisnost o uvozu fosilnih goriva i čini domaće gospodarstvo otpornijim na šokove s energetskog tržišta. Energetske krize proteklih mjeseci i godina uzrokovane su fosilnim gorivima, a ne obnovljivim izvorima, dodao je. Osim toga, obnovljivi izvori energije među su najučinkovitijim alatima za borbu protiv klimatskih promjena. Istovremeno, elektrifikacija u tom smislu donosi pune koristi samo ako se napaja zelenom električnom energijom, rekao je Steiss.
Električna vozila po prvi put u prodaji prestigla benzince u Britaniji
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Po prvi put u historiji, električna vozila prodana su u većem broju od benzinskih automobila u Britaniji u periodu od 12 mjeseci. Prema analizi Carbon Briefa zasnovano na podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, u Britaniji je kupljeno 516.490 novih potpuno električnih vozila, naspram 504.010 novih benzinskih automobila. Podaci pokazuju da rast električne mobilnosti nije stao. U samom maju 2026. prodaja električnih vozila porasla je za 34% u poređenju s istim periodom prošle godine, dostigavši 43.931 prodano vozilo, dok je prodaja benzinskih automobila pala za 14% na 35.068 primjeraka. Plug-in hibridi također bilježe snažan rast od 24% na godišnjem nivou. Ovaj preokret dolazi usred živahne debate o britanskom mandatu za vozila s nultim emisijama, poznatom kao ZEV mandat, koji postavlja rastuće ciljeve za udio potpuno električnih vozila u ukupnoj prodaji novih automobila. Automobilska industrija godinama tvrdi da prirodna potražnja za električnim vozilima nije dovoljna za ispunjenje tih ciljeva. Carbon Brief navodi da podaci govore suprotno – potražnja za električnim vozilima dosljedno je rasla i sada je po prvi put prestigla potražnju za benzincima. Zanimljivo je i da je sličan preokret već zabilježen i na nivou EU, gdje su električna vozila prestigla benzinska u decembru 2025. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, globalna prodaja električnih vozila trebala bi porasti za dodatnih 15% do kraja 2026. godine.
EU odlučila: Kompanije koje kopaju naftu mogu i dalje biti u zelenim investicijskim fondovima
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Većina EU vlada javno podržava prelazak s fosilnih goriva. Međutim, kada je u pitanju ulaganje u velike naftne kompanije, stvari izgledaju drugačije. Prema pisanju Politica, EU države članice postigle su dogovor koji bi velikim naftnim i plinskim kompanijama mogao otvoriti vrata zelenih investicijskih fondova, čak i dok nastavljaju graditi nova naftna polja i gasne projekte. Suština dogovora je da kompanije koje djeluju na naftnim bušotinama i plinskim poljima i dalje mogu biti svrstane u fondove za zelena ulaganja, pod uslovom da istovremeno ulažu i u vjetroelektrane, solarnu energiju, vodik ili tehnologije hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida. Ovaj potez značajno ublažava prijedlog Evropske komisije koji je imao za cilj usmjeriti više novca ka kompanijama koje se u potpunosti okreću zelenoj tranziciji, a ne samo djelimično. Radi se o dijelu šire revizije EU zakona o zelenim ulaganjima, a kritičari imaju podijeljena mišljenja. Jedni smatraju da će se ovim obesmisliti zeleni fondovi i podrška kompanijama sa zelenim predznakom, dok drugi misle da će ovakav model ohrabriti kompanije koje to još nisu, da počnu raditi sa obnovljivim izvorima energije. Ostaje da vidimo da li će ovaj kompromis Evropske unije biti upamćen kao pragmatičan i jedan od ključnih na putu energetske tranzicije ili će produžiti izvođenje plana potpunog prelaska sa fosilnih goriva.
New York sada prima čistu energiju iz Kanade kroz podzemni kabl dug 546 kilometara
Marx.ba (Foto: NYS Office of Governor Hochul) New York City je obznanio završetak jednog od najvećih infrastrukturnih projekata čiste energije u historiji države. Champlain Hudson Power Express, poznat kao CHPE, prijenosna linija duga 546 kilometara koja spaja Quebec (Kanada) s New Yorkom, zvanično je pustena u komercijalni rad, a ceremoniju je obilježila guvernerka Kathy Hochul. Projekat je vrijedan šest milijardi dolara i u potpunosti privatno finansiran. Razvila ga je kompanija Transmission Developers Inc. u partnerstvu s Hydro-Québec, a kabl je u cijelosti ukopan pod zemljom i vodom – kroz jezero Champlain, rijeku Hudson te Harlemsku i East River. Radi se o najdužem potpuno ukopanom visokonaponskom prijenosnom kablu u Sjevernoj Americi. Linija je sposobna isporučiti 1.250 megavata električne energije, što je dovoljno za napajanje oko milion njujoških domova i pokriva do 20% ukupnih energetskih potreba grada. Godišnje se očekuje isporuka 10,4 teravat-sata čiste hidroenergije iz kanadskih rezervoarskih sistema, a do 2040. godine projekat bi trebao smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 37 miliona metričkih tona. Ugovor s njujorškim Institutom za energetska istraživanja i razvoj traje 25 godina, a predviđa se da će projekat u tom periodu donijeti više od 3,4 milijarde dolara ekonomskih koristi za državu New York, uz 1.400 radnih mjesta u fazi izgradnje i rada. Projekat uključuje i Zeleni ekonomski fond vrijedan 40 miliona dolara koji već finansira organizacije usmjerene na razvoj radne snage u sektoru čiste energije, posebno u zapostavljenim zajednicama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
Amazon traži evropske climate tech startupe – rok prijave do 10. jula
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Amazon je otvorio prijave za treće godišnje izdanje svog programa Amazon Sustainability Accelerator (ASA) za klimatske tehnologije u Evropi i Velikoj Britaniji, javlja Sifted. Program povezuje startupe i rastuće kompanije s Amazonovim operativnim timovima kako bi pilotirali svoju tehnologiju u realnim uslovima, s krajnjim ciljem da kompanija dostigne neto-nula emisije ugljenika do 2040. godine. Odabrani učesnici prolaze kroz dvomjesečni intenzivni program koji kulminira pitchom za pokretanje potpuno finansiranog pilota unutar Amazonovih operacija. Od pokretanja programa 2024. godine, 28 startupa odabranih iz više od 1.100 prijava dobilo je ukupno više od tri miliona dolara u bespovratnim sredstvima za 16 projekata. Kompanije iz prethodnih kohorti već su pokazale konkretne rezultate. Shayp, kompanija za praćenje potrošnje vode, osigurala je ugovor koji pokriva 60 lokacija s ciljem smanjenja potrošnje vode za 15% po objektu. Solaq je pokrenuo pilot koji dnevno proizvodi hiljadu litara vode za piće iz okolnog zraka. Ono što program razlikuje od sličnih inicijativa je brzina – ono što bi inače trajalo godinama pitchanja velikoj kompaniji ovdje se kompresuje u osam sedmica, s konkretnim odgovorom na kraju. Ove godine program se fokusira na šest ključnih oblasti dekarbonizacije zgrada, uključujući napredne sisteme skladištenja energije, visokoučinkovite obnovljive izvore s malim otiskom, pametno upravljanje energijom i zgrade koje mogu funkcionisati kao virtualne elektrane. Pored energetske tematike, program uključuje i vodeni i biodiverzitetski segment, tražeći inovativna rješenja za upravljanje vodom i praćenje ekoloških performansi na stotinama lokacija širom Evrope. Prijave su otvorene do 10. jula 2026. godine, a uslov je da kompanija ima tehnologiju dokazanu u realnim uslovima, a ne samo na razini prototipa.
Solarna energija u SAD-u prvi put prestigla energiju vjetra po instaliranom kapacitetu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Novi izvještaj Američkog udruženja za čistu energiju (ACP) pokazuje da su američki developeri u prvom kvartalu 2026. godine pustili u rad ukupno 6,4 gigavata novih kapaciteta solarne, vjetro i energije iz baterijskih skladišta, čime je ukupni domaći kapacitet čiste energije premašio 370 gigavata. Prema izvještaju, novi kapaciteti u prva tri mjeseca 2026. godine sastojali su se od 3,625 gigavata solarne energije, 2,382 gigavata skladištenja energije i 415 megavata vjetra. Ovim dodacima je instalirani kapacitet solarne energije po prvi put premašio kapacitet vjetra kao najvećeg izvora proizvodnje čiste energije u zemlji. Savezna država Teksas trenutno čini više od četvrtine ukupnog instaliranog kapaciteta čiste energije sa 96,4 gigavata, čime se približava tome da postane prva savezna država koja će instalirati 100 gigavata. Kalifornija je na drugom mjestu s gotovo 46,4 gigavata, a Oklahoma na trećem s nešto preko 15 gigavata. Iako je čista energija dosegla nove visine, izvještaj otkriva da su novi kapaciteti bili 17 posto manji u odnosu na skoro 7,7 gigavata pokrenutih u prvom kvartalu 2025. godine. Razlog je 6,4 gigavata kapaciteta koji je trebao biti operativan do kraja prvog kvartala, a čije pokretanje je odgođeno. Izvještaj prati ukupno 59,5 gigavata projekata koji su trenutno odgođeni zbog dugotrajnih procesa izdavanja dozvola, nagomilanih redova čekanja za priključak na mrežu i promjenjivih cijena opreme. Na kraju prvog kvartala 2026. godine, autori izvještaja zabilježili su listu projekata u razvoju s ukupnim kapacitetom od preko 195 gigavata širom zemlje. Prema izvještaju, ta brojka je 6 posto veća nego u prvom kvartalu 2025. godine, a rast je uglavnom pokrenut povećanjem planiranih kapaciteta solarne energije, koji su porasli za 13 posto na godišnjem nivou, te skladištenja energije, koje je poraslo za 8 posto. Za razliku od solarne energije i skladištenja, projekti vjetra na tlu ostali su nepromijenjeni na 28 gigavata planiranog kapaciteta, dok je vjetar na moru pao na 10 gigavata, što je smanjenje od 33,3 posto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine. Izvještaj navodi da bi značajan dio tog planiranog kapaciteta trebao postati operativan kasnije u 2026. godini, kada veliki projekti dosegnu očekivane datume komercijalnog rada. Među njima je i projekat SunZia u Novom Meksiku, kapaciteta 3,5 gigavata, koji kombinuje proizvodnju vjetroenergije i 550 milja dugu visokonaponsku prijenosnu liniju za direktnu struju.