Porast proizvodnje struje iz solarnih i vjetro elektrana u našoj zemlji
Marx.ba Bosna i Hercegovina je u 2025. godini proizvela 14,4 terawat sata (TWh) električne energije što je identično rezultatima iz prethodne godine, unatoč činjenici da je proteklih dvanaest mjeseci zabilježen pad proizvodnje električne energije u termoelektranama i hidroelektranama. Na to ukazuju podaci iz izvještaja Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS) i Agencije za statistiku BiH. Da druge strane proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prijenosnu mrežu je iznosila 1,2 TWh i duplo je veća u odnosu na 2024. godinu, jer su priključene nove vjetro i solarne elektrane. Proizvodnja manjih obnovljivih izvora priključenih na distributivnu mrežu (malih hidroelektrana, industrijskih elektrana, solarnih elektrana, vjetroelektrana i elektrana na biogoriva) iznosila je 1,1 TWh i veća je za 47 procenata.
Prodaja automobila u Evropi u novembru rasla peti mjesec zaredom
Marx.ba Prodaja novih automobila na evropskom tržištu u novembru je opet rasla na godišnjem nivou, već peti mjesec zaredom, čemu je najviše pridonijela bolja prodaja električnih vozila u nekoliko velikih evropskih zemalja poput Njemačke, Italije i Španije, stoji u najnovijim podacima evropskog udruguženja proizvođača ACEA. Registracije novih baterijskih električnih vozila (BEV) imale su tržišni udio od 21 posto u Evropskoj uniji, 26 posto u Velikoj Britaniji i 98 posto u Norveškoj. Podaci o boljoj prodaji stižu u trenutku kad se evropska automobilska industrija suočava s brojnim izazovima – od jeftine konkurencije iz Kine, preko američkih carina, pa sve do teškoća u profitabilnom zadovoljavanju evropskih propisa za zelenu tranziciju i elektrifikaciju tog sektora. Evropska komisija je prošle sedmice predstavila svoj novi plan po kojem je odustala od potpune zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine nakon pritisaka iz automobilskog sektora i nekoliko država s jakom autoindustrijom. Po novim planovima ipak će se dopustiti da manji dio tržišta čine hibridna vozila i sintetska goriva. Neki analitičari to opisuju kao što najveći dosad korak unazad za evropske zelene politike – ali drugi kažu da su usprkos tome električna vozila budućnost. Ukupni broj prodanih vozila u zemljama Evropske unije, EFTA-e i u Velikoj Britaniji u novembru je rasla za 2,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 1,1 milion automobila. Po markama, najviše su rasle registracije novih vozila njemačkog Volkswagena (4,1 posto) i francuskog Renaulta (3,0 posto), dok su Stellantisovi brendovi – među kojima su Peugeot, Citroen, Fiat, Alfa Romeo i drugi – pali za 2,7 posto, u prvom padu nakon tri mjeseca rasta. Registracije novih Tesli pale su za 11,8 posto. Pad bi bio i veći da ga nisu ublažile rekordne brojke prodaje u Norveškoj, jednom od rijetkih tržišta na kojima se taj američki brend još uvijek dobro prodaje. Istovremeno je prodaja njenog najvećeg kineskog konkurenta BYD rasla za 221,8 posto. U novembru je udio Tesle na cjelokupnom tržištu bio 2,1 posto, dok je udio BYD vozila bio 2,0 posto. Kad se gleda samo 27 država Evropske unije, ukupna prodaja je porasla za 2,1 posto, na gotovo 900.000 vozila. Po pogonu, najviše je rasla prodaja baterijskih električnih automobila (44,1 posto), hibridnih baterijskih električnih (4,2 posto) i plug-in hibridnih vozila (38,4 posto). Te tri kategorije zajedno su činile gotovo dvije trećine (65,6 posto) svih novih registracija u EU, u odnosu na 56 posto iz avgusta 2024. godine, dok su benzinski i dizelski modeli u novembru pali na tek 36,1 posto tržišta.
EK ukida zabranu prodaje novih vozila sa klasičnim motorima od 2035.
Marx.ba Evropska komisija bi sutra mogla povuč ili ublažiti faktičku zabranu prodaje novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine, popuštajući pod snažnim pritiscima Njemačke, Italije i evropskih proizvođača automobila koji se suočavaju sa oštrom konkurencijom iz Kine i Sjedinjenih Država. Prema navodima izvora iz institucija EU i industrije, još se razmatraju detalji moguće izmjene, ali opcije uključuju pomjeranje roka za pet godina ili neograničeno ublažavanje pravila. Riječ je o potencijalno najvećem odstupanju Evropske unije od njenih zelenih politika u posljednjih nekoliko godina. Predstavnici Evropske narodne partije ocijenili su da je zabrana bila ozbiljna greška industrijske politike, prenosi Reuters. Zakon usvojen 2023. predviđao je da svi novi automobili i laka komercijalna vozila prodati u EU od 2035. moraju biti bez emisija CO₂, kako bi se ubrzala tranzicija ka električnim vozilima i tehnologijama na vodonik. Međutim, evropski proizvođači zaostaju za vozilima Tesla i kineskim kompanijama BYD i Geely, dok je potražnja za električnim vozilima slabija od očekivane zbog visokih cijena i nedovoljno razvijene infrastrukture za punjenje. Tradicionalni proizvođači, uključujući Volkswagen i Stellantis, zalažu se za ublažavanje ciljeva, dok dio industrije električnih vozila upozorava da bi to dodatno oslabilo evropsku poziciju u odnosu na Kinu. Iz tog sektora poručuju da su tehnologija, infrastruktura i potrošači spremni za potpunu elektrifikaciju. Proizvođači automobila ističu da žele mogućnost da i dalje prodaju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorećijevanjem, uključujući plug-in hibride i modele koji koriste goriva označena kao „CO₂ neutralna“, poput e-goriva i naprednih biogoriva. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ranije je pokazala otvorenost za takva rješenja, uz naglasak na tehnološki neutralan pristup. Istovremeno, Komisija razmatra mjere za povećanje udjela električnih vozila u voznim parkovima kompanija, posebno službenim automobilima, koji čine većinu novih prodaja u Evropi. U planu je i uvođenje posebne regulatorne kategorije za manja električna vozila sa povoljnijim poreskim tretmanom.
Hyundai pretvara vjetrobransko staklo u veliki ekran: Ubrzo dolazi u prve modele
Marx.ba Na sajmu CES 2026 u Las Vegasu proizvođač automobila Hyundai predstavit će najnoviju verziju tehnologije koja vjetrobransko staklo automobila pretvara u veliki infotainment ekran ili golemi head-up zaslon. Hyundai je prvi put predstavio ovu tehnologiju na CES-u 2024. godine, a u januaru ove godine ponovno je prikazana. Za mjesec dana, Hyundai Mobis, kako se zove Hyundaijeva tehnološka kompanija, bit će spreman predstaviti najnoviju verziju tehnologije. Hyundai Mobis ovu tehnologiju naziva holografskim prikazom na vjetrobranskom staklu (HDW). Ona funkcionira kao kombinirani vozački zaslon i infotainment sistem koji se pojavljuje na vjetrobranskom staklu automobila. Za razliku od tradicionalnih reflektirajućih head-up zaslona, Hyundaijev holografski zaslon vjetrobranskog stakla sastoji se od dva glavna dijela: projektora (ili u ovom slučaju, nekoliko projektora) skrivenih ispod instrument ploče i posebnog optičkog filma s pažljivo podešenom osjetljivošću na valne dužine ugrađenog u samo vjetrobransko staklo, piše HAK. Hyundai je razvio ovu tehnologiju u saradnji s njemačkim Zeissom, poznatim po svojoj visoko preciznoj optici i optičkim sistemima. Holografski zaslon zapravo je trio head-up zaslona koji se protežu cijelom širinom vjetrobranskog stakla: dva za vozača, prikazujući važne informacije o automobilu ili putovanju, poput uputa, infotainmenta i sigurnosnih upozorenja, te treći ekran za zabavu, smješten u vizini suvozačevog sjedišta. Očekuje se da će ovaj sistem biti spreman za lansiranje od 2027. godine te će se naći u većim (i skupljim) modelima kompanije.
Nova garancija na baterije u Evropi: BYD dodatno povećao kilometražu
Marx.ba BYD podiže nivo garancije za baterije za svoje električne automobile i plug-in hibride u Evropi. Nova garancija pokriva 8 godina ili 250.000 km s najmanje 70% kapaciteta baterije, što je očito poboljšanje u odnosu na njihovu prethodnu granicu od 200.000 km. Većina automobilskih marki nudi garanciju za bateriju od 8 godina ili 160.000 km, ovisno što nastupi prije. Na taj način, BYD nadmašuje gotovo sve konkurente po kilometraži, što je posebno korisno za one koji voze na duže relacije.
NLB Banka Sarajevo i EBRD jačaju partnerstvo za razvoj zelenog finansiranja: kredit od 2 miliona eura za projekte zelene ekonomije
Marx.ba NLB Banka Sarajevo i EBRD jačaju partnerstvo za razvoj zelenog finansiranja: kredit od 2 miliona eura za projekte zelene ekonomije Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit u iznosu od 2 miliona eura NLB Banci d.d., Sarajevo, čime Banka ostvaruje svoje prvo zeleno finansiranje povezano s EBRD-om. Ova transakcija realizirana je u okviru treće faze programa Western Balkans GEFF III REpower Residential Programme (WBGEFF III). Sredstva su namijenjena jačanju održivog poslovanja NLB Banke kroz finansiranje zelenih projekata u javnom i stambenom sektoru — uključujući individualna domaćinstva, stambene zajednice, upravitelje zgrada, dobavljače i izvođače zelenih tehnologija, kao i javni sektor. Stela Melnic, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, istakla je: „Ponosni smo što podržavamo NLB Banku d.d., Sarajevo u razvoju zelenog finansiranja koje doprinosi čišćoj i održivijoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Ova inicijativa pomoći će u unapređenju energetske efikasnosti i modernizaciju stambenih objekata, stanova i zgrada. U okviru GEFF III REpower Programa radimo s lokalnim partnerima kako bismo zajednicama omogućili stvarne koristi i potaknuli inkluzivan, klimatski otporan razvoj.“ Lidija Žigić, predsjednica Uprave (CEO) NLB Banke d.d., Sarajevo, naglasila je: „Partnerstvo s EBRD-om na ovoj liniji zelenog finansiranja predstavlja važan iskorak u ubrzavanju održive strategije NLB Banke u Bosni i Hercegovini. Ovaj kredit dodatno će osnažiti našu ulogu u zelenoj tranziciji zemlje omogućavanjem ulaganja u energetski efikasne i obnovljive tehnologije domaćinstvima. Smatramo da je ovo ulaganje u čišću, otporniju i konkurentniju ekonomsku budućnost. Zajedno osnažujemo zajednice da smanje potrošnju energije, troškove i doprinesu zelenijem Zapadnom Balkanu.“ Berin Lakomica, član Uprave (CMO) NLB Banke d.d., Sarajevo, dodao je: „Program GEFF III REpower donosi klijentima stvarnu vrijednost jer zelene investicije čini dostupnijim i povoljnijim. Uz atraktivne uslove finansiranja i EU podsticaje do 20%, domaćinstva mogu modernizirati svoje objekte, poboljšati energetsku efikasnost i uvesti obnovljive izvore energije uz značajno niži finansijski teret. Interes u segmentu stanovništva već je izuzetno visok. Ovim programom širimo tržište zelenih tehnologija i podržavamo klijente na putu ka pametnijem, održivijem životu.“ O programu GEFF Program GEFF za Zapadni Balkan uspostavila je EBRD uz podršku donatora. On pruža specijalizirane kreditne linije za stanovništvo, zajedno s poticajima koje finansira Evropska unija, za ulaganja u energetsku efikasnost. Program kofinansiraju EU, Ministarstvo finansija Republike Austrije i bilateralni donatori kroz Western Balkans Investment Framework (WBIF). GEFF je dio Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) za Zapadni Balkan i provodi se u saradnji s Energetskom zajednicom. O NLB Banci Sarajevo NLB Banka d.d., Sarajevo je komercijalna banka koja posluje na području Federacije BiH i Brčko distrikta, pružajući usluge građanima, malim i srednjim preduzećima, korporativnom i javnom sektoru kroz mrežu od 34 poslovnice. O EBRD-u EBRD djeluje u 39 ekonomija na tri kontinenta, podstičući razvoj privatnog sektora i poduzetništva. Vlasnici Banke su 77 država, Evropska unija i Evropska investicijska banka. EBRD ulaganja usmjerena su ka razvoju ekonomija koje su konkurentne, inkluzivne, dobro upravljane, zelene, otporne i integrirane.
CBAM: Evropske industrije tvrde da je porez na ugljik preblag
Evropske industrije s najvećom potrošnjom energije zabrinute su da će porez Evropske unije na ugljik biti preblag za robu koja jako zagađuje okoliš, a uvozi se iz Kine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, čime bi se potkopala sama svrha mjere. Od početka naredne godine, Brisel će naplaćivati naknadu na proizvode poputcementa, željeza, čelika, aluminija i đubriva uvezenih iz zemalja sa slabijim standardima emisija od onih u EU, piše Politico. Svrha zakona, poznatog kao Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici (CBAM), jeste da se osigura da prljaviji uvoz nema prednost nad proizvodima iz EU, koji se oporezuju oko 80 eura za svaku tonu emitiranog ugljičnog dioksida. Jedan od glavnih izazova za EU je kako izračunati ugljični otisak uvoza kada proizvođači ne dostavljaju precizne podatke o emisijama. Posebno su dva dokumenta izazvala pažnju – jedan sadrži nacrte referentnih vrijednosti za procjenu ugljičnog otiska uvezenih CBAM proizvoda, dok drugi pokazuje podrazumijevane vrijednosti emisija CO2 za proizvodnju tih proizvoda u stranim zemljama. Dokumenti su još uvijek podložni izmjenama. Nacionalni eksperti iz zemalja EU raspravljali su o kontroverznim tekstovima prošle srijede na zatvorenom sastanku i zatražili od Komisije da ih preradi prije usvajanja, što se očekuje u narednim sedmicama. Nacionalni eksperti iz zemalja EU raspravljali su o kontroverznim tekstovima prošle srijede na zatvorenom sastanku i zatražili od Komisije da ih preradi prije usvajanja, što se očekuje u narednim sedmicama. Više predstavnika industrije reklo je da su predložene procijenjene vrijednosti ugljičnog otiska preniske za niz zemalja, što bi moglo potkopati učinkovitost CBAM-a. Na primjer, neki čelični proizvodi iz Kine, Brazila i SAD-a imaju mnogo niže pretpostavljene emisije od ekvivalentnih proizvoda proizvedenih u EU.
Bentley Supersports: Zvijer od 666 KS koja prkosi eri elektrifikacije
Marx.ba U eri u kojoj elektrifikacija postaje standard, britanski proizvođač luksuznih automobila Bentley odlučio je plivati protiv struje. Predstavili su novi, moćni superautomobil Supersports, model koji se odriče hibridnih sustava i baterija u korist sirove snage klasičnog benzinskog motora. Prema pisanju britanskog Daily Maila, radi se o povratku ekstremnijim automobilima koji slave nasljeđe motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Srce zvijeri i čista snaga Pokretan ojačanim 4.0-litrenim twin-turbo V8 benzinskim motorom koji razvija “đavolskih” 666 konjskih snaga, novi Bentley Supersports vraća britanskog proizvođača u budućnost s jasno naglašenim “nehibridnim, čistim pogonskim sklopom s unutrašnjim sagorijevanjem”. S maksimalnom brzinom od 309 km/h (192 mph), ovaj dvosjed do 100 km/h ubrzava za samo 3,7 sekundi. Snaga se prenosi putem dorađenog osmostepenog ZF automatskog mjenjača, dok su za kontakt s podlogom zaduženi sportski 22-inčni aluminijski naplatci. Iz Bentleya poručuju kako je ovo “najagresivniji grand tourer” koji su ikada proizveli, a aerodinamički dodaci, uključujući fiksno zadnje krilo, stvaraju 300 kg više potisne sile (downforce) od modela Continental GT Speed, osiguravajući stabilnost pri visokim brzinama. Posebna pažnja posvećena je i zvuku – ispušni sistem od titana podešen je da proizvodi “dubok, snažan i potpuno autentičan” zvuk, bez ikakvih umjetnih pojačala u kabini. Manja masa, više uzbuđenja Jedna od ključnih karakteristika novog Supersportsa je njegova masa. Zamjenom aluminijskog krova onim od karbonskih vlakana i izbacivanjem teških hibridnih komponenti, ovo je prvi moderni Bentley grand tourer čija je masa ispod dvije tone. Time je postao i “najlakši Bentley u posljednjih 85 godina”. Ujedno, ovo je prvi moderni Bentley koji dolazi s pogonom isključivo na zadnje točkove, što obećava istinski vozački doživljaj, prenosi Autonet. Luksuzna unutrašnjost opremljena je s dva nova, izraženo profilirana sportska sjedišta postavljena niže u kabini, dok zadnji dio krase elementi od karbonskih vlakana. Ekskluzivnost i nasljeđe Novi Supersports bit će proizveden u strogo ograničenoj seriji od samo 500 numeriranih primjeraka. Svjetska premijera održana je u New Yorku, a knjige narudžbi otvaraju se u ožujku 2026. godine, dok se prve isporuke očekuju početkom 2027. Cijena ovog ekskluzivnog modela iznosi oko 400.000 eura. Zanimljivo je da je razvojni kodni naziv projekta bio “Project Mildred”, u čast Mildred Mary Petre, rekorderke koja je 1929. godine sama vozila Bentley 4 ½ Litre punih 24 sata na stazi Montlhéry, postižući prosječnu brzinu od gotovo 145 km/h. Ovaj model nije samo automobil, već i jasna poruka. Dok su se neki konkurenti, poput Jaguara, u potpunosti okrenuli električnim modelima, Bentley je odlučio usporiti tranziciju. Uprava je potvrdila da će nastaviti prodavati hibridne modele barem do 2035. godine, prilagođavajući se potražnji kupaca koji još uvijek cijene zvuk i osjećaj klasičnog motora. Novi Supersports stoga predstavlja vrhunac jedne ere i slavlje inženjerstva koje je desetljećima definiralo pojam luksuznog sportskog automobila. Za 500 sretnika, bit će to prilika za posjedovanje dijela automobilske historije.
Volkswagenova nova marka mislila je proizvoditi samo električna vozila: Čak 100.000 kupaca naručilo benzince
Marx.ba Oživljena Volkswagenova marka Scout trebala je proizvoditi samo električne automobile. Ipak, vremena se mijenjaju, a i planovi. Sada je čak 80 posto od 130.000 prednarudžbi za nadolazeće modele Terra i Traveler za benzinsku verziju. To prisiljava marku da promijeni svoju izvornu strategiju proizvodnje isključivo električnih automobila, potvrdio je izvršni direktor kompanije Scout Motors, Scott Keogh. Kupci s anksioznošću oko dometa i problemima s punjenjem prisilili su marku da predstavi verziju automobila s benzinskim motorom i takozvanim produživačem dometa, koji radi tako da točkove pokreću elektromotori, dok benzinski motor služi kao generator koji puni baterije kada je snaga niska, piše HAK. “Tržište je progovorilo, kratko je prokomentirao izvršni direktor kompanije Scout Motors Scott Keogh za Bloomberg. Dodajmo i da potpuno električna verzija SUV vozila Scout Traveler i pick-upa Terra će imati veliku NMC bateriju od 120 kWh, što će prema WLTP normi omogućiti očekivani domet od 560 kilometara. S druge strane, produživač dometa dobiva manju, jeftiniju LFP bateriju s otprilike polovicom kapaciteta električnog automobila (cca. 240 kilometara), ali u kombinaciji s benzinskim motorom ukupni domet se povećava na nešto više od 800 kilometara. Scoutov zaokret najnoviji je primjer zastoja u proizvodnji električnih automobila, ali i interesa tržišta. Potvrda toga dolazi od General Motorsa i Forda, koji su objavili da smanjuju proizvodnju električnih automobila kako bi se usredotočili na benzinske i hibridne modele.
10 zemalja EU i regije na prvoj međunarodnoj konferenciji „Elektromobilnost: početak ili kraj ledenog doba“
Marx.ba Privredna komora FBiH, uz podršku i sufinansiranje Vlade FBiH, Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Grada Sarajeva, UNDP-a i Ambasade Švedske kao Zemlje partnera, 6. i 7. novembra organizirala je prvu međunarodnu konferenciju “Elektromobilnost: početak ili kraj ledenog doba”. Po prvi put u BIH, ali i regiji, konferencija je okupila na jednom mjestu vodeće stručnjake iz 10 zemalja EU i regije i to: Švedske, Norveške, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Austrije, Slovenije, Turske, Srbije i Hrvatske. U skladu s motom konferencije “Živjeti čistim plućima”, predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić, Njena ekselencija ambasadorica Švedske Helena Lagerlof i rezidentni predstavnik UNDP u BiH Renaud Meyer simbolično su zasadili sadnicu i time otvorili konferenciju. Istovremeno, privrednici okupljeni u Udruženju za elektromobilnost svoju poruku o okolinski prihvatljivim vozilima koja ne zagađuju prirodu i ujedno predstavljaju priliku za spoj turizma i zaštite okoliša predstavili su videom “EV Demo show”, koji je kao njihov glas premijerno prikazan tokom otvaranja konferencije. Cilj konferencije je bio razmjena znanja, iskustva i razbijanje predrasuda o elektromobilnosti. Konferencija je kroz predavanja, panel diskusije i radionice okupila međunarodne stručnjake, kompanije sa dokazanim iskustvom, finansijske institucije, osiguravajuća društva, kreatore politika, i eksperte u sektoru održivog transporta – putničkog i teretnog elektrificiranog programa, energije, i tehnologije. Na otvaranju konferencije prisutnim su se osim predsjednika Privredne komore FBiH, obratili i Sanja Kapetina ispred Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIH, Njena ekselencija ambasadorica Švedske Helena Lagerlof i rezidentni predstavnik UNDP u BiH Renaud Meyer. “U Privrednoj komori FBiH već duži period bavimo se pitanjem elektromobilnosti u radu sa našim članicama – privrednim subjektima, te upravo sada nakon svog skupljenog iskustva, i naših pređenih električnih kilometara u cijeloj BIH i van granica, te na osnovu brojnih kontakata, odlučili smo da je vrijeme za prvu međunarodnu konferenciju u BIH, koja će demistificirati brojne predrasude i dati uvide u nova saznanja i nove kontakte prisutnim. Dodatno, inovativnim pristupom organizaciji konferencije i njenom sadržaju, pokazali smo širinu koju donosi elektromobilnost, da to nisu samo električna vozila, već su to i brojne inovacije i poslovne prilike koje donosi kroz aspekt digitalizacije,” istakao je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH. Uvodno predavanje u okviru I panela ”Glas industrije”, powered by Star Import Mercedes-Benz, je imala gđa Ellen Hiep, predstavnica Nizozemskog udruženja vozača električnih vozila, koja je prenijela poruku da su svi izazovi koji su aktuelni u BIH postojali i u svim drugim zemljama, gdje oni sada imaju i neke druge izazove, te da je neminovno da “odrastanje boli” i da je zato potrebno “proslaviti svaki novi instaliran punjač i svaki pomak.” U okviru istoimenog panela kojim je moderirala Anela Karahasan, svi gosti predstavnici zemalja su prenijeli svoja iskustva o broju električnih vozila, trenutnim izazovima, ključu uspjeha i kako vide budućnost elektromobilnosti kao početak ili kraj ledenog doba. Na ovaj način prisutni su dobili uvid u stanje od zemlje do zemlje, kako bi sinergetski odabrali najbolji put za BIH. U nastavku prvog dana, tačnije u okviru II panela, predstavnici institucija i međunarodnih organizacija pod moderatorskim vodstvom Derviša Hadžimuhamedovića su razgovarali o modalitetima vođenja održivog transporta iz ugla predstavnika zagovaračkog stola. Poseban doprinos ovom panelu dala je i Njena ekselencija Maria Molina Toledo, ambasadorica Španije. U drugom dijelu dana, u okviru Bloka 1: SUS vs BEV, učesnici su imali priliku iz prve ruke čuti da je u skandinavskim zemljama (poglavito Norveškoj, što je u svom izlaganju predstavio govornik Petter Haugneland) došao kraj ledenom dobu, tj. vozilima na unutrašnje sagorijevanje, te su prisutni dobili informacije kako i na koji način su to ostvarili. Sličan osvrt na stanje i izazove predstavljen je iz ugla Magnusa Johanssona, Elbil Sverige Švedska. Prisutne su zainteresirale i dojmile sve dogodovštine Franza Liebmanna iz Austrije na putu 777.777 električnih kilometara. Kroz šarm i entuzijazam, Liebmanna je predstavio prve početke i premoštavanje izazova u infrastrukturi, uvjerenjem da je svaka utičnica i potencijalni punjač. Josip Šarić ispred kompanije Etiris, ujedno članice Udruženja za elektromobilnost, premijerno je predstavio prvu aplikaciju ChargerBIH. Prisutne je posebno zainteresirao panel III „Život poslije vozila – quo vadis“, powered by Fondacija Mozaik & Sparkasse Bank. Kroz interaktivnu diskusiju panelisti su razgovarali o prilikama ali i izazovima koje donose baterije u BIH, i to gđa Elma Babić-Džihanić iz ugla ovlaštenog operatera sistema za elektronski i elektronički otpad, gosp. Damir Uzunović iz ugla automobilske industrije i novih EU regulacija u vezi Digitalnog pasoša. Rješenje za druge kategorije otpada, kao ujedno i potencijalno rješenje za baterije kada se ispuni zakonski okvir za to, predstavila je Vilma Tunjić Juzbašić sa ReUseChain platformom, dok je Amel Agić, direktor Sektora za poslovanje sa privredom Sparkasse Bank, dao uvid u potencijale i mogućnosti koje u ovom domenu imaju finansijske institucije, poglavito Sparkasse Bank izlaskom iz klasičnog modela banke, i tako pružajući dodatnu podršku privrednom sektoru u saradnji sa Fondacijom Mozaik. Prof. dr. Omar Noshin je prisutnim dao više detalja o zahtjevima EU i Digitalnog pasoša, ističući više puta rečenicu: „Svaka kriza je ujedno i prilika“. Poseban osvrt i pažnju na izazove u zbrinjavanju baterija iz bezdimnih uređaja, ali i doprinos u kontekstu cirkularne ekonomije dao je gosp. Lorand Szabo, generalni direktor Phillip Morrisa za BIH. Kraj prvog dana začinila je Švedska emobility fika, u okviru koje su se predstavile kompanije iz Švedske uz tradicionalne švedske kolačiće i kafu. Posebnu pozornost privukle su prezentacije Scanie i Volvo Trucks obzirom na njihovo iskustvo u elektrifikaciji teretnog programa, koji još uvijek nije prisutan u BiH. Prezentacije ostalih švedskih kompanija bile su podjednako značajne, posebno jer su se dotakle povezanosti i zajedničkog djelovanja akademske zajednice, donosilaca odluka i privrednog sektora. Drugi dan konferencije počeo je Blokom 2: Bezbijednost – energičnim i stručnim prezentacijama prof. dr. Branislava B. Aleksandrovića i Vlade Plemića, predstavnika Vozim na struju, Srbija, te Vanje Katića ispred EV Clinic, Hrvatska, koje su demistificirale brojne predrasude i isprovocirale publiku na mnoga pitanja. U okviru panela IV: ESG u voznoj floti: održiva vožnja na cesti, powered by Raiffeisen, o iskustvima kompanija iz realnog sektora, prilikama, izazovima i uštedama koje donosi održivi transport i šta znači ESG u voznoj floti, razgovarao je Nedim Milišić, šef Odjela za upravljanje korporativnim odnosima