Brisel domaćin najvećeg evropskog skupa posvećenog čistoj energiji
Marx.ba (Foto: EUSEW) Danas u Briselu počinje evropska sedmica održive energije, poznata kao EUSEW 2026 – najveći godišnji skup u Evropi posvećen obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Konferencija traje do 11. juna, a organizira je Evropska agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Ovo je jubilarno, 20. izdanje ovog događaja, a centralna tema ovogodišnjeg skupa je čista, sigurna i konkurentna Energetska unija. Kroz trodnevnu Policy konferenciju, energetski sajam i svečanu dodjelu nagrada, okupljaće se kreatori politika, inovatori i stručnjaci iz cijele Evrope kako bi razgovarali o budućnosti čiste energije na kontinentu. Posebno mjesto na ovogodišnjem skupu imaju mladi. Kroz program Mladih energetskih ambasadora, mladi lideri između 18 i 35 godina imat će priliku predstaviti svoje ideje za transformaciju Evrope u prvi klimatski neutralan kontinent. Tu je i Evropski dan energije mladih, koji naglašava da energetska tranzicija nije samo tema za donosioce odluka, nego i za generacije koje dolaze. Konferencija se odvija u zgradi Charlemagne Evropske komisije u Briselu, a dostupna je i putem livestreama za sve zainteresirane koji ne mogu prisustvovati uživo. Sve aktivnosti i najave mogu se pratiti i na društvenim mrežama putem oznake #EUSEW2026.
Zbog umjetne inteligencije SAD ulaže više u fosilna goriva od Kine
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Veliki razvoj podatkovnih centara pokreće nagli rast ulaganja u plin u SAD-u, gurajući tamošnju potrošnju na fosilnu energiju ispred Kine, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Brza ekspanzija podatkovnih centara širom zemlje u srži je planova američkog tehnološkog sektora da nastavi dominirati globalnom industrijom umjetne inteligencije. Visoka potražnja za strujom za napajanje ovih centara navela je kompanije da žurno grade nova plinska postrojenja širom zemlje. Ovaj trend, u kombinaciji s rastućim cijenama plinskih turbina, doveo je do trostrukog povećanja ulaganja SAD-a u plinsku energiju u 2025. godini – a IEA očekuje da će se to nastaviti tokom 2026. Istovremeno, očekuje se da će kineska ulaganja u energiju iz uglja i plina ove godine pasti, uslijed domaćih promjena politike i rata u Iranu koji je doveo do spiralnog rasta cijena plina. Zajedno, ovi trendovi znače da će ulaganja SAD-a u postrojenja za fosilna goriva prestići kineska u 2026. godini. Najnoviji IEA-in izvještaj o svjetskim energetskim ulaganjima pokazuje da ulaganja u obnovljive izvore i elektroenergetske mreže i dalje dominiraju na globalnom nivou. Ipak, u SAD-u su Trumpove politike – poput ukidanja poreskih olakšica za obnovljive izvore – navele IEA-u da revidira prognozu za novu energiju vjetra i sunca prema dolje. Potražnja za strujom u SAD-u trebala bi rasti u prosjeku za 2% godišnje od 2026. do 2030. godine, pri čemu će podatkovni centri doprinositi polovini ukupnog povećanja. To pokreće talas izgradnje novih plinskih elektrana u SAD-u, najvećem svjetskom tržištu podatkovnih centara i najvećem svjetskom proizvođaču plina. Na globalnom nivou, narudžbe za nova plinska postrojenja porasle su na 130 gigavata (GW) u 2025. godini, što je rekord u posljednjih 25 godina, a američka potražnja bila je glavni faktor toga. Velik dio te potražnje dolazi od tehnoloških kompanija koje zaobilaze redove čekanja na priključak na mrežu izgradnjom vlastitih plinskih elektrana. Ukupna ulaganja u nadogradnju mreže, energetsku opremu i proizvodnju struje za infrastrukturu podatkovnih centara dostigla su 105 milijardi dolara u 2025. godini. To je više od ukupnih ulaganja u energetski sektor na cijelom afričkom kontinentu, gdje više od 600 miliona ljudi još uvijek nema pristup električnoj energiji. IEA upozorava da snažna potražnja za plinskim turbinama u SAD-u i na Bliskom istoku ograničava njihovu dostupnost za ostatak svijeta. Agencija ipak ističe da tehnološki sektor, koji danas čini oko 40% svih korporativnih ugovora o kupovini energije, podupire i razvoj čistih tehnologija poput malih modularnih nuklearnih reaktora i napredne geotermalne energije.
Važna strateška odluka: MG gradi novu evropsku fabriku automobila!
Marx.ba (Foto: MG) Automobili sa značkom MG će se proizvoditi u Evropi prvi put nakon više od decenije. Naime, firma koja stoji iza MG-ja, kineski SAIC, najavila je da će otvoriti novi proizvodni pogon u Španiji. Uložit će oko 200 miliona eura u izgradnju novog pogona u sjeverozapadnoj regiji Galiciji. Očekuje se da će fabrika otvoriti vrata 2028. godine s godišnjim kapacitetom od oko 120.000 vozila. Bit će to prva evropska fabrika marke otkako je 2016. godine zatvoren pogon u engleskom Longbridgeu nakon gotovo 116 godina proizvodnje automobila. Taj pogon, koji je proizvodio MG-jeve modele do 2005. godine, ponovno je otvoren 2011. godine kako bi se provela završna montaža limuzina MG 6, koje su se uglavnom proizvodile u Kini. Novi španski centar imat će integrirano istraživanje i razvoj vozila, proizvodnju i opskrbu ključnim komponentama te koordinirati logistiku. To će omogućiti produbljivanje saradnje s evropskim tehnološkim firmama i dobavljačima, radeći na inovacijama poput tehnologije baterija i rješenja za čistu energiju. SAIC je posljednji veliki kineski proizvođač koji je uložio u evropski proizvodni pogon, što će mu omogućiti da ispuni nadolazeća pravila EU o porijeklu i pravila za električne automobile te izbjegne plaćanje uvoznih carina. Dok je većina kineskih firmi odlučila kupiti postojeće pogone ili se udružiti s postojećim evropskim firmama (kao što su Leapmotor i Stellantis ili Ford i Geely), SAIC otvara novu fabriku.
Ferrari lansira svoj prvi potpuno električni automobil
Marx.ba Ferrari lansira svoj prvi potpuno električnog automobila, kladeći se da se može povezati s vozačima čak i bez prodornog zvuka motora. S maksimalnom brzinom od 310 km/h, Ferrarijev Luce s četvero vrata, što na italijanskom znači “lako”, imat će cijenu veću od 500.000 eura. Bivši Appleov dizajner Jony Ive i njegov studio LoveFrom učestvovali su u razvoju modela Luce, koji izvori opisuju kao automobil čiji se izgled znatno razlikuje od uobičajenih Ferrarijevih modela. Prve isporuke kupcima počet će u oktobru. Ferrari je, piše Reuters, pod vodstvom glavnog izvršnog direktora Benedetta Vigne znatno ulagao u elektrifikaciju, uključujući izgradnju novog pogona pod nazivom “e-building” u svom legendarnom sjedištu u Maranellu u Italiji.
Hyundai ima nove elektromotore: Nude veliku snagu, bit će jeftiniji i lakši za održavanje
Marx.ba Hyundai Mobis, dobavljač dijelova za korejsku automobilsku grupu, razvio je novi modularni električni pogonski sklop koji obećava kompatibilnost s mnoštvom EV platformi. Sa snagom od 160 kW (218 KS), pogonska jedinica integrira elektromotor, pretvarač i reduktor u jedno kućište. Nova jedinica je drugi integrirani pogonski sklop koji je Hyundai Mobis razvio interno, nakon visokoučinkovite verzije od 250 kW (340 KS), a u prvoj polovici ove godine slijedit će cjenovno prihvatljivija verzija od 120 kW (163 KS) prilagođena kompaktnim automobilima. Ono što ovu novu pogonsku jedinicu izdvaja iz mase jest Hyundaijev pristup standardizaciji i modularnom dizajnu. Umjesto oslanjanja na vanjske dobavljače za dizajniranje i proizvodnju unutrašnjih komponenti koristeći njihove specifične tehnike, Mobis se odlučio za pristup standardizacije na razini sistema. Drugim riječima, stator za pogonski motor, pretvarač i energetski modul su zamjenjivi na različitim pogonskim sklopovima, što smanjuje troškove i ubrzava proizvodnju. Hyundai Mobis tvrdi da je također poboljšao strukturu motora integrirajući novu tehnologiju hlađenja i energetski učinkovitije poluvodiče snage. Sve to rezultira pogonskom jedinicom sve u jednom koja ima 16% veću specifičnu izlaznu snagu u usporedbi sa sličnim proizvodima drugih proizvođača, dok je ukupni volumen gotovo 20% manji. Također vrijedi napomenuti da se na električno vozilo mogu ugraditi dva motora, jedan sprijeda i jedan nazad, što učinkovito udvostručuje izlaznu snagu. Hyundai Mobis sada je uvjeren da ima kompletnu liniju pogonskih sistema koji pokrivaju sve vrste električnih vozila, od kompaktnih mobilnih vozila do velikih, visokoučinkovitih električnih vozila. To također znači da bi popravak budućih električnih modela Hyundaija, Kije i Genesisa mogao biti brži i jeftiniji zahvaljujući modularnom dizajnu novih pogonskih jedinica, piše Inside EV.
Evropski projekti OIE s baterijama će porasti za više od 450 posto do 2030. godine
Marx.ba Kapacitet evropskih projekata koji kombiniraju obnovljive izvore energije i baterijsko skladištenje mogao bi porasti za više od 450 posto do 2030. godine, pokazuje izvještaj kompanije Aurora Energy Research. Prema podacima, ukupni kapacitet takvih projekata dosegao je 6,3 GW u 2025. godini, pri čemu je solar-plus-storage činio više od 60 posto instalacija, piše Reuters. Do 2030. godine očekuje se rast na oko 35 GW. Njemačka je ocijenjena kao najatraktivnija zemlja za ulaganja zbog očekivanih visokih povrata, a slijede Britanija i Bugarska. Kao tržišta u fokusu zbog regulatornih reformi izdvojene su Španija, Mađarska i Francuska. Izvještaj upozorava da su u 2025. godini negativni sati cijena električne energije naglo porasli, u Španiji, Nizozemskoj i Njemačkoj zabilježeno je više od 500 takvih sati. Istovremeno, očekuje se da će smanjenje proizvodnje radi zaštite mreže porasti s više od 10 TWh u 2024. na oko 33 TWh do 2030. godine. Izvještaj obuhvata 20 glavnih evropskih energetskih tržišta i ukazuje da će kombinacija obnovljivih izvora i baterija postati ključna za stabilnost i profitabilnost elektroenergetskog sistema.
Nordschleife ima novog kralja s prednjim pogonom: Volkswagen Golf je oduzeo titulu Hondi Civic Type R
Marx.ba Volkswagen Golf GTI Edition 50 postavio je novi standard. Jubilarni model s 239 kW (325 KS) najbrže je serijsko vozilo s pogonom na prednje točkove na Nürburgring Nordschleifeu. Golf GTI Edition 50 kojim je upravljao Volkswagenov testni i razvojni vozačem Benjamin Leuchter, prešao je krug od 20.832 kilometra na legendarnoj trkaćoj stazi za samo 7:44,523 minute. Posebni VW-ov model ima ubrzanje od 0 do 100 km/h od 5,3 sekunde i maksimalnu brzinu od 270 km/h. MacPherson prednja osovina i zadnja osovina s četiri spone su konfiguracija za ozbiljne vozne osobine. Jubilarni model je 15 mm niži od klasičnog Golfa i serijski je opremljen adaptivnom kontrolom šasije DCC. Još je sportskiji s opcijski dostupnim GTI Performance paketom EDITION 50, koji uključuje posebno podešenu šasiju sniženu za dodatnih pet milimetara, lagani R-Performance ispušni sistem sa zadnjim prigušivačima od titana, kao i 19-inčne kovane aluminijske naplatke i polu-slick gume Bridgestone Potenza Race dimenzija 235/35 R19 91Y. Najsnažniji serijski model Golfa GTI bio je opremljen ovim Performance paketom za rekordnu vožnju, piše HAK. Benjamin Leuchter poznaje Golf GTI Edition 50 do najsitnijih detalja i poznaje Nordschleife kao svoj džep. – Nordschleife je jedinstven sa svojim zavojima, vrlo različitim dijelovima, neravninama, pa čak i skokovima. Isto vrijedi i za ovaj GTI: s impresivnom snagom, neutralnim postavkama i sposobnošću da se nosi sa svim neravninama, rekao je. Golf GTI Edition 50 nastao je kao posveta prvom Golfu GTI-ju, predstavljenom 1976. godine. Do sada je rekord za vozila s prednjim pogonom držala Honda Civic Type R s vremenom 7:44.88. Volkswagen je prvi put pokušao srušiti rekord prošle godine, ali nije uspio. Sada se vratio i postavio rekord.
Većina malih i srednjih bh. preduzeća prepoznaje zelenu tranziciju kao priliku
Marx.ba Centar za odgovorno poslovanje BiH, koji djeluje u sklopu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) objavio je Zeleni barometar malih i srednjih preduzeća (MSP) za 2025. godinu prema kojem u BiH 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku. Centar je uspostavljen kroz inicijativu EU za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke, a implementira GIZ. Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u BiH u kontekstu zelene tranzicije, piše Biznis.ba. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova. Direktor Sektora privrede VTK BiH Ognjenka Lalović smatra da rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. Dodala je da, u poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije. Naime, 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73 posto preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP. Profesor na SSST-u Nedim Čelebić navodi da čak 56 posto preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega šest posto MSP. Dodao je da spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću finansijske i tehničke podrške. – MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije, dodao je Čelebić. Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Te mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Naprimjer, 46 posto MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29 posto preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije. Kao ključne prepreke, 61 posto MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60 posto, dok 57 posto ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima. Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje finansijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.
Ravnomjeran rast prodaje automobila u Evropi u prvom tromjesečju
Marx.ba Prodaja novih automobila u Ebropskoj uniji porasla je u prvom tromjesečju gotovo istim tempom kao i na kraju 2025. godine, ponajviše zahvaljujući skoku u martu, pokazao je izvještaj Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). U periodu od januara do marta prodaja je porasla za četiri posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, uz registrirana 2,82 miliona novih automobila. U četvrtom tromjesečju bila je porasla za 4,6 posto, pokazuju podaci ACEA-e. Mart je donio skok prodaje na godišnjem nivou za čak 12,5 posto, nakon 1,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Tržište je poduprla snažna potražnja, dodatno potaknuta novim i izmijenjenim poreznim olakšicama i poticajima u većim evropskim ekonomijama, navodi udruženje. Skok odražava dobre rezultate na četiri vodeća tržišta pa je tako Njemačka bilježila rast prodaje u martu za čak 16,0 posto, a Francuska za 12,9 posto. Blizu je i Španija s 11,7-postotnim skokom prodaje. Najblaže je u grupi “velike četvorke” u martu porasla prodaja u Italiji, za 7,6 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca registrirano je 546.937 novih potpuno električnih automobila, za 30 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Time je njihov tržišni udio porastao na 19,4 posto, s prošlogodišnjih 15,2 posto. U grupi četiri vodeća tržišta najviše je prorasla prodaja potpuno električnih automobila u Italiji, za 65,7 posto. Slijedi Francuska sa skokom prodaje za 50,4 posto, te Španija i Njemačka gdje je porasla nešto više od 41 posto. Najpopularniji pogonski sklop bili su i na početku ove godine hibridni električni automobili s udjelom u tržištu od 38,6 posto i 1.089.421 novih registracija, za 12,8 posto više nego lani. Prema definiciji ACEA‐e, grupa obuhvata “potpune i parcijalne hibride” koji, ovisno o snazi baterije, mogu u prosjeku voziti do 62 posto vremena samo na električni pogon. Prodaja plug-in hibrida također je snažno porasla, za čak 30 posto, uz registriranih 268.344 vozila. Njihov tržišni udio iznosio je u prvom tromjesečju 9,5 posto. Prodaja benzinaca i dizelaša ponovo je pak smanjena, za 18,2 odnosno za 15,7 posto. Tržišni udio benzinaca pao je u prvom tromjesečju na 22,6 posto, a onaj dizelaša na 7,7 posto, pokazuju podaci ACEA-e.
Uber ulaže 10 milijardi dolara u robotaksije
Marx.ba Uber je uložio više od 10 milijardi dolara u kupovinu hiljada autonomnih vozila i preuzimanje udjela u njihovim programerima, odstupajući od svog poslovnog modela “gig ekonomije” usmjerenog na smanjenje imovine kako bi se izbjegao poremećaj uzrokovan robotaksijom, izvijestio je Financial Times. Uber se pozicionira kao tržište za više operatera robotaksa i sarađuje s većim dijelom industrije autonomnih vozila, uključujući Baidu, Rivian i Lucid, te je iznio planove za pokretanje usluga robotaksa u najmanje 28 gradova do 2028. godine. Ovi poslovi stavljaju Uber na put da uloži više od 2,5 milijardi dolara u vlasničke udjele i potroši više od 7,5 milijardi dolara na flote robotaksa u sljedećih nekoliko godina, izvijestio je FT pozivajući se na njihove izračune temeljene na procjenama analitičara i ljudi upoznatih s Uberovim poslovima. Sporazumi ovise o tome hoće li njegovi partneri postići određene prekretnice u implementaciji. Interes za taksije bez vozača porastao je posljednjih mjeseci nakon godina propuštenih obećanja, a partnerstva s umjetnom inteligencijom i tehnologijom nude nadu u brže rješavanje složenih prometnih scenarija i ublažavanje visokih troškova.