Njemački startup za fuzijsku elektranu prikupio 411 miliona eura
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Njemački startup Proxima Fusion planira izgraditi komercijalnu fuzijsku elektranu do kraja tridesetih godina. Za to je prikupio 411 miliona eura, uz podršku investitora, uključujući Google i energetsku kompaniju RWE. Ova runda finansiranja procjenjuje vrijednost Proxime na više od 2,4 milijarde eura, dajući kompaniji status “jednoroga”, izraz koji se koristi za startupove vrijedne više od milijardu dolara. To otključava dodatnih 400 milijuna eura podrpke od pokrajine Bavarske, u skladu sa sporazumom iz februara, prenosi Seebiz. Proxima planira izgraditi demonstracijski reaktor pod nazivom Alpha početkom 1930-ih u Garchingu, nedaleko od Münchena, a nešto kasnije razviti komercijalni reaktor za isporuku električne energije. Očekuje se da će samo projekt Alfa koštati oko dvije milijarde eura. Proxima kaže da se nadaju i sredstvima od njemačke vlade. Svježi kapital bit će usmjeren u izgradnju reaktora Alpha, proširenje istraživačkih, razvojnih i proizvodnih kapaciteta, kao i razvoj ključnih tehnologija. Proizvodnja komponenti za reaktor već je započela, a završetak prvog magneta očekuje se do kraja sljedeće godine. Istraživanje fuzijske energije, kojim su nekada dominirale vlade i međunarodne suradnje, sve više oblikuju startupi koji razvijaju nove pristupe izgradnji fuzijskih reaktora. Konkurencija je izuzetno jaka. Milijarde dolara već su uložene u fuzijske startupove u Sjedinjenim Državama i Kini. Fuzijska energija nastaje fuzijom atomskih jezgri. Smatra se mnogo čišćom od nuklearne fisije jer ne proizvodi izravne emisije ugljičnog dioksida tijekom rada, za razliku od elektrana na fosilna goriva.
Njemačka dobiva gotovo tri petine električne energije iz zelenih izvora
Marx.ba (Foto: Ilustracija) U prvoj polovini 2026. Njemačka je primila rekordnih 58 posto električne energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno iz energije vjetra, prema preliminarnim podacima objavljenim u srijedu, piše Seebiz. To je gotovo tri postotna boda iznad prethodnog rekorda, iz cijele prošle godine, naveli su u zajedničkoj izjavi Istraživački centar za solarnu energiju i vodik Baden-Württemberg (ZSW) i Savezno udruženje energetske i vodne industrije (BDEW). Vjetroelektrane na moru i kopnu, povećanjem proizvodnje za 28,3 i sedam posto, dale su ključni doprinos rastu udjela zelene električne energije. Proizvodnja električne energije iz solarne energije porasla je nešto skromnijom stopom od 3,7 posto, dok su hidroelektrane proizvele 7,7 posto manje zbog nedostatka oborina. Proizvodnja električne energije iz biomase porasla je za neznatnih 0,6 posto, naveli su ZSW i BDEW. Direktor ZSW-a Frithjof Staiss naznačio je da razvoj obnovljivih izvora smanjuje zavisnost o uvozu fosilnih goriva i čini domaće gospodarstvo otpornijim na šokove s energetskog tržišta. Energetske krize proteklih mjeseci i godina uzrokovane su fosilnim gorivima, a ne obnovljivim izvorima, dodao je. Osim toga, obnovljivi izvori energije među su najučinkovitijim alatima za borbu protiv klimatskih promjena. Istovremeno, elektrifikacija u tom smislu donosi pune koristi samo ako se napaja zelenom električnom energijom, rekao je Steiss.
Električna vozila po prvi put u prodaji prestigla benzince u Britaniji
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Po prvi put u historiji, električna vozila prodana su u većem broju od benzinskih automobila u Britaniji u periodu od 12 mjeseci. Prema analizi Carbon Briefa zasnovano na podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, u Britaniji je kupljeno 516.490 novih potpuno električnih vozila, naspram 504.010 novih benzinskih automobila. Podaci pokazuju da rast električne mobilnosti nije stao. U samom maju 2026. prodaja električnih vozila porasla je za 34% u poređenju s istim periodom prošle godine, dostigavši 43.931 prodano vozilo, dok je prodaja benzinskih automobila pala za 14% na 35.068 primjeraka. Plug-in hibridi također bilježe snažan rast od 24% na godišnjem nivou. Ovaj preokret dolazi usred živahne debate o britanskom mandatu za vozila s nultim emisijama, poznatom kao ZEV mandat, koji postavlja rastuće ciljeve za udio potpuno električnih vozila u ukupnoj prodaji novih automobila. Automobilska industrija godinama tvrdi da prirodna potražnja za električnim vozilima nije dovoljna za ispunjenje tih ciljeva. Carbon Brief navodi da podaci govore suprotno – potražnja za električnim vozilima dosljedno je rasla i sada je po prvi put prestigla potražnju za benzincima. Zanimljivo je i da je sličan preokret već zabilježen i na nivou EU, gdje su električna vozila prestigla benzinska u decembru 2025. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, globalna prodaja električnih vozila trebala bi porasti za dodatnih 15% do kraja 2026. godine.
EU odlučila: Kompanije koje kopaju naftu mogu i dalje biti u zelenim investicijskim fondovima
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Većina EU vlada javno podržava prelazak s fosilnih goriva. Međutim, kada je u pitanju ulaganje u velike naftne kompanije, stvari izgledaju drugačije. Prema pisanju Politica, EU države članice postigle su dogovor koji bi velikim naftnim i plinskim kompanijama mogao otvoriti vrata zelenih investicijskih fondova, čak i dok nastavljaju graditi nova naftna polja i gasne projekte. Suština dogovora je da kompanije koje djeluju na naftnim bušotinama i plinskim poljima i dalje mogu biti svrstane u fondove za zelena ulaganja, pod uslovom da istovremeno ulažu i u vjetroelektrane, solarnu energiju, vodik ili tehnologije hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida. Ovaj potez značajno ublažava prijedlog Evropske komisije koji je imao za cilj usmjeriti više novca ka kompanijama koje se u potpunosti okreću zelenoj tranziciji, a ne samo djelimično. Radi se o dijelu šire revizije EU zakona o zelenim ulaganjima, a kritičari imaju podijeljena mišljenja. Jedni smatraju da će se ovim obesmisliti zeleni fondovi i podrška kompanijama sa zelenim predznakom, dok drugi misle da će ovakav model ohrabriti kompanije koje to još nisu, da počnu raditi sa obnovljivim izvorima energije. Ostaje da vidimo da li će ovaj kompromis Evropske unije biti upamćen kao pragmatičan i jedan od ključnih na putu energetske tranzicije ili će produžiti izvođenje plana potpunog prelaska sa fosilnih goriva.
New York sada prima čistu energiju iz Kanade kroz podzemni kabl dug 546 kilometara
Marx.ba (Foto: NYS Office of Governor Hochul) New York City je obznanio završetak jednog od najvećih infrastrukturnih projekata čiste energije u historiji države. Champlain Hudson Power Express, poznat kao CHPE, prijenosna linija duga 546 kilometara koja spaja Quebec (Kanada) s New Yorkom, zvanično je pustena u komercijalni rad, a ceremoniju je obilježila guvernerka Kathy Hochul. Projekat je vrijedan šest milijardi dolara i u potpunosti privatno finansiran. Razvila ga je kompanija Transmission Developers Inc. u partnerstvu s Hydro-Québec, a kabl je u cijelosti ukopan pod zemljom i vodom – kroz jezero Champlain, rijeku Hudson te Harlemsku i East River. Radi se o najdužem potpuno ukopanom visokonaponskom prijenosnom kablu u Sjevernoj Americi. Linija je sposobna isporučiti 1.250 megavata električne energije, što je dovoljno za napajanje oko milion njujoških domova i pokriva do 20% ukupnih energetskih potreba grada. Godišnje se očekuje isporuka 10,4 teravat-sata čiste hidroenergije iz kanadskih rezervoarskih sistema, a do 2040. godine projekat bi trebao smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 37 miliona metričkih tona. Ugovor s njujorškim Institutom za energetska istraživanja i razvoj traje 25 godina, a predviđa se da će projekat u tom periodu donijeti više od 3,4 milijarde dolara ekonomskih koristi za državu New York, uz 1.400 radnih mjesta u fazi izgradnje i rada. Projekat uključuje i Zeleni ekonomski fond vrijedan 40 miliona dolara koji već finansira organizacije usmjerene na razvoj radne snage u sektoru čiste energije, posebno u zapostavljenim zajednicama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
Amazon traži evropske climate tech startupe – rok prijave do 10. jula
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Amazon je otvorio prijave za treće godišnje izdanje svog programa Amazon Sustainability Accelerator (ASA) za klimatske tehnologije u Evropi i Velikoj Britaniji, javlja Sifted. Program povezuje startupe i rastuće kompanije s Amazonovim operativnim timovima kako bi pilotirali svoju tehnologiju u realnim uslovima, s krajnjim ciljem da kompanija dostigne neto-nula emisije ugljenika do 2040. godine. Odabrani učesnici prolaze kroz dvomjesečni intenzivni program koji kulminira pitchom za pokretanje potpuno finansiranog pilota unutar Amazonovih operacija. Od pokretanja programa 2024. godine, 28 startupa odabranih iz više od 1.100 prijava dobilo je ukupno više od tri miliona dolara u bespovratnim sredstvima za 16 projekata. Kompanije iz prethodnih kohorti već su pokazale konkretne rezultate. Shayp, kompanija za praćenje potrošnje vode, osigurala je ugovor koji pokriva 60 lokacija s ciljem smanjenja potrošnje vode za 15% po objektu. Solaq je pokrenuo pilot koji dnevno proizvodi hiljadu litara vode za piće iz okolnog zraka. Ono što program razlikuje od sličnih inicijativa je brzina – ono što bi inače trajalo godinama pitchanja velikoj kompaniji ovdje se kompresuje u osam sedmica, s konkretnim odgovorom na kraju. Ove godine program se fokusira na šest ključnih oblasti dekarbonizacije zgrada, uključujući napredne sisteme skladištenja energije, visokoučinkovite obnovljive izvore s malim otiskom, pametno upravljanje energijom i zgrade koje mogu funkcionisati kao virtualne elektrane. Pored energetske tematike, program uključuje i vodeni i biodiverzitetski segment, tražeći inovativna rješenja za upravljanje vodom i praćenje ekoloških performansi na stotinama lokacija širom Evrope. Prijave su otvorene do 10. jula 2026. godine, a uslov je da kompanija ima tehnologiju dokazanu u realnim uslovima, a ne samo na razini prototipa.
Solarna energija u SAD-u prvi put prestigla energiju vjetra po instaliranom kapacitetu
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Novi izvještaj Američkog udruženja za čistu energiju (ACP) pokazuje da su američki developeri u prvom kvartalu 2026. godine pustili u rad ukupno 6,4 gigavata novih kapaciteta solarne, vjetro i energije iz baterijskih skladišta, čime je ukupni domaći kapacitet čiste energije premašio 370 gigavata. Prema izvještaju, novi kapaciteti u prva tri mjeseca 2026. godine sastojali su se od 3,625 gigavata solarne energije, 2,382 gigavata skladištenja energije i 415 megavata vjetra. Ovim dodacima je instalirani kapacitet solarne energije po prvi put premašio kapacitet vjetra kao najvećeg izvora proizvodnje čiste energije u zemlji. Savezna država Teksas trenutno čini više od četvrtine ukupnog instaliranog kapaciteta čiste energije sa 96,4 gigavata, čime se približava tome da postane prva savezna država koja će instalirati 100 gigavata. Kalifornija je na drugom mjestu s gotovo 46,4 gigavata, a Oklahoma na trećem s nešto preko 15 gigavata. Iako je čista energija dosegla nove visine, izvještaj otkriva da su novi kapaciteti bili 17 posto manji u odnosu na skoro 7,7 gigavata pokrenutih u prvom kvartalu 2025. godine. Razlog je 6,4 gigavata kapaciteta koji je trebao biti operativan do kraja prvog kvartala, a čije pokretanje je odgođeno. Izvještaj prati ukupno 59,5 gigavata projekata koji su trenutno odgođeni zbog dugotrajnih procesa izdavanja dozvola, nagomilanih redova čekanja za priključak na mrežu i promjenjivih cijena opreme. Na kraju prvog kvartala 2026. godine, autori izvještaja zabilježili su listu projekata u razvoju s ukupnim kapacitetom od preko 195 gigavata širom zemlje. Prema izvještaju, ta brojka je 6 posto veća nego u prvom kvartalu 2025. godine, a rast je uglavnom pokrenut povećanjem planiranih kapaciteta solarne energije, koji su porasli za 13 posto na godišnjem nivou, te skladištenja energije, koje je poraslo za 8 posto. Za razliku od solarne energije i skladištenja, projekti vjetra na tlu ostali su nepromijenjeni na 28 gigavata planiranog kapaciteta, dok je vjetar na moru pao na 10 gigavata, što je smanjenje od 33,3 posto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine. Izvještaj navodi da bi značajan dio tog planiranog kapaciteta trebao postati operativan kasnije u 2026. godini, kada veliki projekti dosegnu očekivane datume komercijalnog rada. Među njima je i projekat SunZia u Novom Meksiku, kapaciteta 3,5 gigavata, koji kombinuje proizvodnju vjetroenergije i 550 milja dugu visokonaponsku prijenosnu liniju za direktnu struju.
Brisel domaćin najvećeg evropskog skupa posvećenog čistoj energiji
Marx.ba (Foto: EUSEW) Danas u Briselu počinje evropska sedmica održive energije, poznata kao EUSEW 2026 – najveći godišnji skup u Evropi posvećen obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Konferencija traje do 11. juna, a organizira je Evropska agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Ovo je jubilarno, 20. izdanje ovog događaja, a centralna tema ovogodišnjeg skupa je čista, sigurna i konkurentna Energetska unija. Kroz trodnevnu Policy konferenciju, energetski sajam i svečanu dodjelu nagrada, okupljaće se kreatori politika, inovatori i stručnjaci iz cijele Evrope kako bi razgovarali o budućnosti čiste energije na kontinentu. Posebno mjesto na ovogodišnjem skupu imaju mladi. Kroz program Mladih energetskih ambasadora, mladi lideri između 18 i 35 godina imat će priliku predstaviti svoje ideje za transformaciju Evrope u prvi klimatski neutralan kontinent. Tu je i Evropski dan energije mladih, koji naglašava da energetska tranzicija nije samo tema za donosioce odluka, nego i za generacije koje dolaze. Konferencija se odvija u zgradi Charlemagne Evropske komisije u Briselu, a dostupna je i putem livestreama za sve zainteresirane koji ne mogu prisustvovati uživo. Sve aktivnosti i najave mogu se pratiti i na društvenim mrežama putem oznake #EUSEW2026.
Zbog umjetne inteligencije SAD ulaže više u fosilna goriva od Kine
Marx.ba (Foto: Ilustracija) Veliki razvoj podatkovnih centara pokreće nagli rast ulaganja u plin u SAD-u, gurajući tamošnju potrošnju na fosilnu energiju ispred Kine, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Brza ekspanzija podatkovnih centara širom zemlje u srži je planova američkog tehnološkog sektora da nastavi dominirati globalnom industrijom umjetne inteligencije. Visoka potražnja za strujom za napajanje ovih centara navela je kompanije da žurno grade nova plinska postrojenja širom zemlje. Ovaj trend, u kombinaciji s rastućim cijenama plinskih turbina, doveo je do trostrukog povećanja ulaganja SAD-a u plinsku energiju u 2025. godini – a IEA očekuje da će se to nastaviti tokom 2026. Istovremeno, očekuje se da će kineska ulaganja u energiju iz uglja i plina ove godine pasti, uslijed domaćih promjena politike i rata u Iranu koji je doveo do spiralnog rasta cijena plina. Zajedno, ovi trendovi znače da će ulaganja SAD-a u postrojenja za fosilna goriva prestići kineska u 2026. godini. Najnoviji IEA-in izvještaj o svjetskim energetskim ulaganjima pokazuje da ulaganja u obnovljive izvore i elektroenergetske mreže i dalje dominiraju na globalnom nivou. Ipak, u SAD-u su Trumpove politike – poput ukidanja poreskih olakšica za obnovljive izvore – navele IEA-u da revidira prognozu za novu energiju vjetra i sunca prema dolje. Potražnja za strujom u SAD-u trebala bi rasti u prosjeku za 2% godišnje od 2026. do 2030. godine, pri čemu će podatkovni centri doprinositi polovini ukupnog povećanja. To pokreće talas izgradnje novih plinskih elektrana u SAD-u, najvećem svjetskom tržištu podatkovnih centara i najvećem svjetskom proizvođaču plina. Na globalnom nivou, narudžbe za nova plinska postrojenja porasle su na 130 gigavata (GW) u 2025. godini, što je rekord u posljednjih 25 godina, a američka potražnja bila je glavni faktor toga. Velik dio te potražnje dolazi od tehnoloških kompanija koje zaobilaze redove čekanja na priključak na mrežu izgradnjom vlastitih plinskih elektrana. Ukupna ulaganja u nadogradnju mreže, energetsku opremu i proizvodnju struje za infrastrukturu podatkovnih centara dostigla su 105 milijardi dolara u 2025. godini. To je više od ukupnih ulaganja u energetski sektor na cijelom afričkom kontinentu, gdje više od 600 miliona ljudi još uvijek nema pristup električnoj energiji. IEA upozorava da snažna potražnja za plinskim turbinama u SAD-u i na Bliskom istoku ograničava njihovu dostupnost za ostatak svijeta. Agencija ipak ističe da tehnološki sektor, koji danas čini oko 40% svih korporativnih ugovora o kupovini energije, podupire i razvoj čistih tehnologija poput malih modularnih nuklearnih reaktora i napredne geotermalne energije.
Važna strateška odluka: MG gradi novu evropsku fabriku automobila!
Marx.ba (Foto: MG) Automobili sa značkom MG će se proizvoditi u Evropi prvi put nakon više od decenije. Naime, firma koja stoji iza MG-ja, kineski SAIC, najavila je da će otvoriti novi proizvodni pogon u Španiji. Uložit će oko 200 miliona eura u izgradnju novog pogona u sjeverozapadnoj regiji Galiciji. Očekuje se da će fabrika otvoriti vrata 2028. godine s godišnjim kapacitetom od oko 120.000 vozila. Bit će to prva evropska fabrika marke otkako je 2016. godine zatvoren pogon u engleskom Longbridgeu nakon gotovo 116 godina proizvodnje automobila. Taj pogon, koji je proizvodio MG-jeve modele do 2005. godine, ponovno je otvoren 2011. godine kako bi se provela završna montaža limuzina MG 6, koje su se uglavnom proizvodile u Kini. Novi španski centar imat će integrirano istraživanje i razvoj vozila, proizvodnju i opskrbu ključnim komponentama te koordinirati logistiku. To će omogućiti produbljivanje saradnje s evropskim tehnološkim firmama i dobavljačima, radeći na inovacijama poput tehnologije baterija i rješenja za čistu energiju. SAIC je posljednji veliki kineski proizvođač koji je uložio u evropski proizvodni pogon, što će mu omogućiti da ispuni nadolazeća pravila EU o porijeklu i pravila za električne automobile te izbjegne plaćanje uvoznih carina. Dok je većina kineskih firmi odlučila kupiti postojeće pogone ili se udružiti s postojećim evropskim firmama (kao što su Leapmotor i Stellantis ili Ford i Geely), SAIC otvara novu fabriku.