Prva evropska fabrika: Xpeng će sklapati automobile u Austriji
Marx.ba Kineski proizvođač električnih automobila Xpeng pokreće svoju prvu evropsku proizvodnu liniju u fabrici Magna u Grazu, pripremajući se za ulazak ne evropsko tržište. Očekuje se da će prva serija vozila za evropsko tržište uskoro sići s proizvodnih traka, dok su prvi primjerci već napustili montažne trake u Grazu. U početku će biti riječ o električnim SUV modelima G6 i G9 sport, a kasnije i drugim, poput nove električne limuzine P7+. “Ovo je prva Magnina narudžba od kineskog proizvođača u Evropi i strateška prekretnica za Xpeng, potvrdila je Magna Steyr medijima, piše ljubljanski Dnevnik. S Xpengom, Magna je u Graz dovela novog brzorastućeg partnera. Inače, za potpuno sastavljene automobile, Xpeng se trenutno suočava s carinama EU na električna vozila proizvedena u Kini. Uz postojeću uvoznu carinu od 10 posto, naplaćuje se dodatna naknada od 21,3 posto – gotovo trećina ukupnog iznosa. S montažom u Austriji, ove dodatne carine više se ne primjenjuju. Xpeng sa sjedištem u Guangzhou prodao je gotovo 200.000 vozila širom svijeta u 2024. godini, a očekuje se da će ovogodišnji rezultat udvostručiti na gotovo 400.000.
Fond za zaštitu okoliša FBiH na ZEPS-u: Partner privredi i lider u transparentnosti
Marx.ba Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, nakon dugo godina pauze, prvi je nastupio na međunarodnom sajmu privrede u Mostaru, a od 10. do 13. septembra uspješno je predstavio svoj rad i na Generalnom BH sajmu ZEPS 2025 u Zenici. Svojim nastupom Fond je potvrdio status pouzdanog partnera privredi i javnom sektoru, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja u unapređenju zaštite okoliša. Posebnu pažnju privukla je prezentacija “Sistemsko unapređenje zaštite okoliša – iskustva Fonda za zaštitu okoliša FBiH”, kroz koju su posjetioci mogli detaljnije upoznati aktivnosti i moderne informacione sisteme koje Fond razvija, navodi se u saopćenju iz tog fonda. Direktor Fonda Slađan Bevanda istaknuo je da je transparentnost ključ u radu institucije. – Naša je želja da naš rad predstavimo javnosti – da postane što transparentniji i vidljiviji – rekao je Bevanda. Prisutni su imali priliku saznati i više o proceduri apliciranja na javne pozive, što otvara nove mogućnosti gospodarstvenicima, lokalnim zajednicama i drugim partnerima da koriste raspoloživa sredstva i doprinesu održivom razvoju, prenosi Fena. – Kroz ovakve nastupe Fond za zaštitu okoliša FBiH potvrđuje svoju prepoznatljivost i liderstvo, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire, gradeći mostove saradnje i osiguravajući da zaštita okoliša bude temelj odgovornog i modernog razvoja – navodi se u saopćenju iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Prave veliki iskorak: U našem komšiluku se instalira 130 punionica za električna vozila
Marx.ba Hrvatska kompanija Intis Engineering, kroz svoj inovativni brend ChargePort, započela je instalaciju 130 novih punionica za električna vozila širom Hrvatske. Projekt se provodi u saradnji s HEP-om i ELEN mrežom, čime se dodatno jača podrška e-mobilnosti i elektrifikaciji cestovne infrastrukture u ovoj zemlji. Prvih 20 punionica već je instalirano, a cjelokupni projekt doprinosi izgradnji pouzdane i svima dostupne mreže za e-mobilnost. Nema sumnje da se radi o iskoraku koji će biti od koristi hrvatskim građanima, ali i mnogobrojnim turistima koji žele električnim automobilima putovati u Hrvatsku ili kroz ovu zemlju.
Za sedam dana slijedi ključni sastanak: Električni automobili neće biti jedina opcija u EU od 2035.
Marx.ba Za sedam dana, automobilska industrija i EU sjest će za sto na vjerovatno najvažnijem sastanku, sudbonosnom, reklo bi se. Tema će biti samo jedna, ublažavanje mjera Evropske unije po kojima se od 2035. godine mogu prodavati samo vozila koja imaju nulte emisije štetnih plinova. – Postizanje strogih ciljeva CO2 za automobile i laka komercijalna vozila u 2030. i 2035. godini u današnjem svijetu jednostavno više nije izvedivo – kaže Ola Källenius, direktor Mercedesa i udruženja automobilske industrije ACEA. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastat će se s ACEA-om, europskim udruženjem proizvođača automobila, 12. septembra. Ideja ACEA-e je da električni automobili budu najvažnija opcija, ali mora biti mjesta i za plug-in hibride, hibride, električna vozila s range extender motorima, visokoučinkovite motore s unutrsšnjim sagorijevanjem, vodik i dekarbonizirana goriva. ACEA ima snažan adut. Nizozemska statistička agencija CBS objavila je nove podatke. Količina čestica dušikovih oksida se ozbiljno smanjuje. CBS uspoređuje aktuelne podatke s 2005. godinom, koja je ujedno i referentna vrijednost EU za usporedbu emisija. Te je godine nizozemski prometni sektor emitirao 205 miliona kilograma NOx čestica. Nakon najnovijeg mjerenja, vrijednost je 78,5 miliona, što je ozbiljan pad. Dušikovi oksidi su plinovi koji nastaju izgaranjem goriva u vozilima, prije svega u dizelašima, piše HAK. Mnogi evropski proizvođači, od Volkswagena, Mercedesa, Volva do Opela mijenjaju svoje planove s predstavljanjem vozila. Slabija prodaja električnih automobila mnoge je natjerala da produže proizvodnju vozila s motorima s unutrapnjim sagorijevanjem.
Rast prodaje novih automobila u Evropi
Marx.ba Prodaja novih automobila u Evropi porasla je u julu za 5,9 procenata, što je najbolji rezultat u više od godinu dana i podstrek za posrnulu industriju suočenu sa padom povjerenja potrošača, pokazali su podaci Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Najveći skok prodaje u EU zabilježila su plug-in hibridna vozila, dok su električni automobili na baterije imali najbrži rast još od augusta 2023. godine. Njemačka, koja je u junu uvela novi plan podsticaja za EV umjesto ukinutih subvencija iz 2023, ostvarila je rast prodaje BEV (na baterije) vozila od 58 posto i PHEV (hibridi) od 83,6 posto u julu, prenosi Reuters. I pored rasta prodaje električnih vozila, Tesla je izgubila tržišni udio u Evropi sedmi mjesec zaredom i pala ispod kineske kompanije BYD, koji se prvi put našao u mjesečnim podacima o prodaji. Teslina prodaja pala je za 40,2 posto, pa joj je tržišni udio smanjen na 0,8 sa 1,4 posto prošle godine, dok je BYD skočio za 225,3 posto i zauzeo 1,2 posto tržišta. Ukupna prodaja automobila u EU porasla je 7,4 posto, a registracije električnih, hibridnih i plug-in hibrida povećane su za 39,1, 56,9 i 14,3 posto. Ovi modeli sada čine skoro 60 procenata ukupne prodaje, u odnosu na 51,1 posto u julu 2024. godine. Volkswagen i Renault su ostvarili rast registracija od 11,6 i 8,8 procenata, dok je Stellantis zabilježio pad od 1,1 posto. U Njemačkoj je ukupna prodaja porasla za 11,1 posto, dok je u Velikoj Britaniji pala za pet procenata, u Francuskoj za 7,7 procenata, a u Italiji za 5,1 posto. Najveća povećanja prodaje zabilježile su Španija, Poljska i Austrija. ACEA upozorava da evropska auto-industrija i dalje trpi zbog američkih carina, konkurencije iz Kine i teškoća u ispunjavanju ciljeva EU za smanjenje emisija, koji predviđaju potpunu eliminaciju CO₂ kod automobila do 2035. godine, cilj za koji sada smatraju da je nerealan.
Musk konačno može biti zadovoljan: SpaceX napokon ostvario dugo očekivanu prekretnicu
Marx.ba SpaceX masivna raketa Starship lansirana je u utorak navečer na svoj deseti probni let, dosegnuvši dvije dugo očekivane prekretnice i okončavši niz neuspjeha. Vozilo dugo 122 metra lansirano je iz Starbasea, SpaceX-ovog lansirnog centra i nedavno inkorporiranog grada, u 19:30 sati po istočnom vremenu nakon dva probna leta ranije ovog tjedna. Raketa se uzdigla na 33 Raptor motora na metan prije nego što se odvojila oko tri minute nakon lansiranja. Prilikom spuštanja, Super Heavy booster testirao je novi manevar: namjerno isključivanje motora koji se koriste za slijetanje i prelazak na rezervne motore. Test će pomoći inženjerima da shvate kako bi se Booster mogao ponašati u slučaju kvara. Čini se da je test prošao po planu, a booster visok 78 metara uspješno je izvršio ciljano slijetanje u Meksičkom zaljevu. U međuvremenu, gornji stepen, također nazvan Starship, stigao je u svemir. Tamo je, prvi put na letu Starshipa, otvorio svoja vrata za teret u stilu Peza i ispustio osam Starlink satelita koji simuliraju masu. Ovo je mogućnost koju je SpaceX planirao, ali nije uspio demonstrirati na ranijim misijama. Kompanija Elona Muska je također uspješno ponovno upalila jedan od Raptorovih motora u svemiru prije nego što je usmjerila vozilo prema Indijskom oceanu, gdje se srušilo, prevrnulo i odmah eksplodiralo. Na putu prema dolje, vanjski dio broda bio je izložen nevjerovatnoj toplini tokom ponovnog ulaska u atmosferu, pružajući izvrsno testno okruženje za nadograđeni sustav toplinske zaštite. SpaceX je također koristio ovaj test za isprobavanje niza eksperimenata, poput uklanjanja pločica s dijelova broda kako bi se vidjelo kako njegova “koža” funkcionira pri ponovnom ulasku, plus nove metalne pločice i aktivno hlađene pločice. Međutim, najvažnije je da je gornji stepen završio cijeli test i spustio se u Indijski ocean bez gubitka komunikacije sa SpaceX inženjerima, pa tako nakon niza neuspjeha i sam Musk može biti zadovoljan.
Tesla kreće u novu avanturu: Raste cijena Cybertruck modela
Marx.ba Sve je izgledalo kao idila, još jedan marketinški uspjeh Elona Muska. Više od dva miliona potencijalnih kupaca rezerviralo je električni Tesla Cybertruck kada je automobil prvi put pokazan u studenom 2019. godine. Ipak, rezervacije su jedno, a kupovine su nešto sasvim drugo. Dosad je prodano samo 50.000 primjeraka pick-upa, što je poprilično skromno. Cybertruck je najveća Teslina pogrešna procjena i prodajni fijasko. Kako se Tesla nosi s prvim neuspjehom? Na poprilično zanimljiv način. Istovremeno s padom prodaje, cijena top modela Cyberbeast povećava se za 15.000 dolara, javlja Electrek. Tesla opravdava povećanje cijene informacijom da model sad ima autonomnu vožnju, uslugu i punjenje, prenosi HAK. Strategija cijena je neobična, obično se smanjuje cijena modela koji se sporo prodaju, ali u Tesli očigledno procjenjuju da će tako motivirati kupce.
Marketing bez prakse: ESG u regionu još uvijek samo lijepa riječ
Marx.ba Istraživanje otkriva da se ESG principi češće koriste u komunikaciji nego u svakodnevnoj poslovnoj praksi. U regionu Zapadnog Balkana, ESG se sve češće spominje u marketinškim kampanjama i strateškim dokumentima velikih kompanija. Međutim, rezultati istraživanja LEAD projekta pokazuju da iza ove javne slike rijetko stoji ozbiljna praksa. ESG je, za mnoge organizacije, još uvijek više komunikacijski alat nego operativna stvarnost. Kao što istraživanje otkriva, više od polovine firmi nema ni osnovnu ESG strategiju, dok čak 77,6% njih još nema zakonsku obavezu izvještavanja. U praksi, ESG se svodi na upotrebu poznate skraćenice u korporativnim izvještajima i promocijama, bez stvarnog, materijalnog ulaganja u procese, interne politike ili edukaciju zaposlenih. „Mnoge kompanije nemaju dovoljno znanja o ESG-u i njegovim koristima,“ ističe jedna od ekspertica koja je učestvovala u kvalitativnom dijelu istraživanja. “Ovaj nedostatak znanja ne sprečava upotrebu ESG-a u promotivnim materijalima, ali predstavlja ozbiljnu prepreku za njegovo uvođenje u svakodnevnu poslovnu praksu.” ESG kao „korak unazad“? Stručnjaci upozoravaju da trenutni pristup ESG-u u regionu može čak imati i kontraproduktivan efekat. Projekti poput Omnibus-a, koji bi trebali olakšati implementaciju održivih praksi, stručnjaci su ocijenili kao „korak unazad“. U tom kontekstu, ESG postaje još jedna korporativna parola, lišena stvarne težine. Pojava „greenwashinga“, odnosno lažnog predstavljanja firmi kao održivih, sve češće se prepoznaje i u zemljama regiona. Marketing sektor koristi ESG kao sredstvo reputacijskog pozicioniranja, dok operativne službe nemaju kapacitete da odgovore na obećanja. Zašto firme koriste akronim ESG, ali ne primjenjuju standard u praksi? Rezultati istraživanja jasno pokazuju nekoliko ključnih razloga za ovaj paradoks: · Nedostatak znanja i stručnosti: gotovo 41% anketiranih firmi ističe to kao glavni izazov. · Nedostatak vremena i budžeta: za male i mikro firme, ESG je dodatno administrativno i finansijsko opterećenje. · Nejasan regulatorni okvir: firmama nedostaju jasne smjernice koje bi ESG pretvorile iz opcije u standard. Uprkos tome, poslovni sektor je svjestan reputacijskog značaja ESG-a, što objašnjava njegovu prisutnost u marketinškim porukama čak i kad izostaje stvarna primjena. Od riječi do prakse: potrebna konkretna rješenja Rješenje trenutne situacije u kojoj ESG ostaje „lijepa riječ“ krije se u uspostavljanju praktične i dostupne infrastrukture za poslovnu zajednicu regiona. Ključna prepreka nisu samo nedostatak znanja i resursa, već i činjenica da mnoge kompanije, posebno male i srednje, nemaju jasnu predstavu odakle uopšte da počnu. Upravo zbog toga, istraživanje ističe važnost razvoja lokalizovanih digitalnih alata, jednostavnih i pristupačnih svima, uključujući i nestručne članove timova. Potrebne su aplikacije za samoprocjenu ESG znanja i statusa, mobilne i web platforme koje omogućavaju početnu orijentaciju, edukaciju i kontinuirano praćenje napretka. Takvi alati bi mogli biti transformacijski za mala i mikro preduzeća pretvarajući ESG iz složenog administrativnog zahtjeva u konkretan i izvediv poslovni proces. Osim tehnologije, firmama je potrebna i regulatorna jasnoća, sistemska edukacija, te podrška kroz konkretne studije slučaja i regionalne „hubove“ znanja. ESG se ne može širiti organski kroz individualni entuzijazam – potrebno ga je spustiti sa nivoa globalnih trendova na teren mikro i malih firmi, koje čine okosnicu ekonomija regiona. Ako se ne krene tim putem, ESG će u regionu ostati marketinška fasada, iza koje stvarne održive prakse neće postojati. A to, pokazuje ovo istraživanje, već prepoznaju i sami učesnici poslovne zajednice. ESG nije pitanje reputacije, nego poslovne održivosti. Vrijeme da ta razlika postane vidljiva je upravo sada. Pratite projekat putem interneta i društvenih mreža da budete u toku: Instagram – https://www.instagram.com/esg.coach/ LinkedIn – https://www.linkedin.com/company/esg-coach/ Facebook – https://www.facebook.com/profile.php?id=61574549316304 Web – www.esgcoach.me LEAD se realizuje zahvaljujući podršci EmBRACE projekta za unapređenje konkurentnosti mikro i malih preduzeća koji provodi HAMAG-BICRO, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Projekat je sufinansiran sredstvima Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027 Programa. Sadržaji u okviru LEAD projekta izrađeni su uz pomoć Evropske unije. Svi sadržaji kreirani u okviru LEAD projekta su isključiva odgovornost konzorcijuma koji čine Alicorn (CG), PRO-MAP (HR) i PRIME Communications (BiH) i ni na koji način se ne može smatrati da odražavaju stavove Evropske unije.
U proizvodnji je nova baterija za električne automobile: Njena cijena je čak 90 posto niža od litij-ionskih baterija
Marx.ba CATL, najveći svjetski proizvođač baterija za električne automobile, lansirao je revolucionarnu novu hemiju baterija napravljenu od sastojaka koji uključuju i sol, a troškovi njezine proizvodnje iznose samo 10% aktuelnih litij-ionskih baterija. Baterija može zadržati 85% svog kapaciteta nakon nevjerovatnih 579.000 kilometara, piše Motorbiscuit. Baterija je već u proizvodnji i ugradit će je u modele šest velikih kineskih proizvođača automobila od 2026. godine. Baterija je natrij-ionska baterija, a natrij je sastojak obične kuhinjske soli. Natrij se ekstrahira iz slanih otopina u morskoj vodi ili rudnicima soli i koristi se kao jedna od glavnih komponenti baterije. Mnogi dobavljači baterija istražuju natrij-ionske baterije kao alternativu litij-ionskim baterijama. Razlog je jednostavan: natrij je jedan od najčešćih elemenata na Zemlji i nalazi se u velikim količinama u morskoj vodi. Prije su natrij-ionske baterije imale nižu gustoću energije od litij-ionskih, ali CATL-ove nove Naxtra baterije dosežu 175 Wh/kg, rade na ekstremnim temperaturama i mogu uravnotežiti snagu između natrij-ionskih i litij-ionskih ćelija. To omogućuje električnim vozilima dobar domet bez povećanja mase u odnosu na ostale baterije, piše HAK. Baterija od 70 kWh koja trenutno košta oko 6.200 eura s Naxtr tehnologijom košta samo 600 eura. To je ogromna razlika koja bi električne automobile mogla učiniti mnogo pristupačnijima.
Zajedno za održiviju budućnost: Coca-Cola u BiH i Sarajevo Film Festival u misiji reciklaže
Coca Cola/Marx.ba Nije kadar iz filma, nego se nastavlja stvarno partnerstvo, dobre navike, pravilno odlaganje otpada u misiji za čistije okruženje. Već petu godinu zaredom Coca-Colina održiva inicijativa Recikliraj me. Pokloni mi novi život. vraća se na ulice glavnog grada, upravo tamo gdje se svake godine slave film, kultura, održive prakse i društvena odgovornost. Ova inicijativa postala je sastavni dio identiteta Sarajevo Film Festivala, ali i konkretan pokazatelj promjene načina razmišljanja i ponašanja koje zajedno gradimo i živimo. Tokom prethodna četiri izdanja Festivala prikupljeno je skoro 130 tona otpada koji je proslijeđen na reciklažu. Ove godine postavljeno je ukupno sedamnaest setova za odvojeno odlaganje otpada, organizovanih u tri cjeline – za plastične boce, limenke i miješani otpad, na pažljivo odabranim i prometnim lokacijama. Lokacije su: Festivalski trg, Festivalski kafić (plato ispred Narodnog pozorišta Sarajevo), Box Office (prostor unutar BKC-a, do samog ulaza) i Branilaca Sarajeva (prekoputa BKC-a), trg ispred Pozorišta mladih, četiri pozicije u Ljetnom kinu Coca-Cola – ulaz Obala, ulaz Gimnazija i dvije lokacije Ljetnog kina Coca-Cola, Eating Point kod Doma armije, kino Cineplexx, UNIQA Ljetno kino Stari Grad (Vijećnica), BH Telecom Ljetno kino Centar, dvije pozicije Festivalske bašte kod SCC-a, Ljetno piknik kino Ilidža te Ljetno kino Centar “Safet Zajko”. Kontejneri su jasno obilježeni i postavljeni na način koji posjetiocima omogućava jednostavno i odgovorno odlaganje otpada. Inicijativa Recikliraj me. Pokloni mi novi život. iz godine u godinu jača svijest o značaju recikliranja, ne samo kroz povećan broj prikupljenih boca već i kroz promjenu navika građana te širenje pozitivnih primjera unutar zajednice. “Projekt Recikliraj me. Pokloni mi novi život. započeo je upravo na Sarajevo Film Festivalu i drago nam je što je od tada postao njegova integralna i strateški važna komponenta. Naše partnerstvo s Festivalom raste iz godine u godinu, ne samo kao dio festivalskog sadržaja već i kao primjer odgovornog odnosa prema okolišu i društvu. O uspjehu projekta svjedoči i to što je s vremenom zaživio na novim lokacijama te se dodatno razvio kroz saradnju s novim partnerima”, naglasio je Igor Zgrabljić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost Coca-Cole HBC Adria. Coca-Cola u Bosni i Hercegovini posluje već 56 godina, a putem inicijativa poput Recikliraj me. Pokloni mi novi život., ali i u okviru vlastite proizvodnje u Sarajevu, aktivno radi na smanjenju okolišnog otiska i uvođenju održivih praksi u svakodnevno poslovanje. Sav otpad prikupljen u sklopu ove inicijative bit će, u saradnji s preduzećem KJKP RAD i kompanijom Ekopak, pravilno zbrinut, a sav reciklabilni materijal poslan na daljnju reciklažu, što je još jedan dokaz da su Coca-Cola u BiH i Sarajevo Film Festival uvijek u svom filmu kada je riječ o održivijoj budućnost.