Dio strategije Aerodroma Sarajevo za povećanje energetske efikasnosti: Novi sistem pušten u rad
Marx.ba Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo je pušten u rad sistem adijabatskog pothlađivanja rashladnih mašina koje se koriste za klimatizaciju Terminala B u ljetnom periodu. Cilj implementacije ovog sistema je ušteda električne energije, objavili su s Aerodroma Sarajevo. Sistem adijabatskog hlađenja funkcioniše tako što se voda pod visokim pritiskom raspršuje oko uređaja u vidu vodene magle i na taj način smanjuje temperature zraka oko rashladnih uređaja do 12 °C. Ova metoda je energetski efikasna jer omogućava uređajima da rade u optimalnim uslovima i sa smanjenim opterećenjem, što direktno smanjuje potrošnju električne energije. Benefiti implementacije sistema adijabatskog hlađenja: Ovaj korak je dio strategije Aerodroma Sarajevo za povećanje energetske efikasnosti i održivosti, čime se Međunarodni aerodrom Sarajevo svrstava među one aerodrome koji primenjuju inovativna rješenja za uštedu energije te očuvanje i zaštitu životne sredine.
ESG pobuđuje sve više pažnje u biznis krugovima: Znate li o čemu se radi
Marx.ba ESG (skraćenica od Environmental, Social and Governance) je termin koji se odnosi na skup standarda koji usmjeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja. Najznačajniji elementi zaštite životne sredine su: korištenje prirodnih resursa, energetska efikasnost, emisija štetnih supstanci u vodi i vazduhu, emisija ugljen dioksida, generisanje otpada, inicijative održivosti. Neki od važnijih elemenata društvene odgovornosti su: bezbjednost i zdravlje na radnom mjestu, ljudska prava, zaštita podataka o ličnosti i privatnosti, obuke zaposlenih, politike različitosti i mogućnosti, programi za zajednicu. Elementi upravljanja su: poslovna etika, prava vlasnika, komunikacija sa zainteresovanim stranama, posvećenost menadžmenta. Pitanje je kako su nekretnine i ESG povezani? Nekretnine su glavna komponenta urbanog razvoja, troše prirodne resurse i takođe su glavni izvor emisija. Industrija nekretnina je odgovorna za više od 20% emisija ugljenika u svijetu, ali i za proizvodnju otpada, zagađenje i ukupnu potrošnju prirodnih resursa. Koristi više energije nego bilo koja druga industrija, a također se procjenjuje da će zgrade koristiti 12% ukupne količine svježe vode i generisati 30 posto ukupnog otpada u Evropskoj uniji. Do 2030. godine, svjetska populacija će premašiti 8 milijardi i očekuje se da će 60% ljudi živjeti u urbanim područjima. Uz brojne inicijative, sektor nekretnina se u određenom dijelu već bavio ovim pitanjem, i već je došlo do značajnog pomaka ka ulaganju u ekološki održivije zgrade. Brojne kompanije su preduzele mjere tako što su počele da grade „zelene zgrade“. Zelene zgrade su dizajnirane da smanje negativan utjecaj na životnu sredinu i poboljšaju ukupan kvalitet života. Čak i u slučaju izgrađenih objekata, investitori teže zelenim sertifikatima pokušavajući da dostignu određeni nivo performansi i kvaliteta. Da bi se stekao zeleni sertifikat, zgrade se procjenjuju na osnovu niza sistema ocenjivanja koji se nazivaju Sistemi sertifikacije zelenih zgrada. Dva najpopularnija sistema sertifikacije su LEED sertifikat iz SAD i BREEAM sertifikat iz Velike Britanije i dok su ova dva sertifikata veoma slična, način sertifikovanja zgrada je drugačiji. Dok se BREEAM sertifikat izdaje dva puta, za projekat i njegov završetak, LEED sertifikat se izdaje samo za završetak projekta. BREEAM je također najstariji metod sertifikacije ekološke održivosti zgrade i da bi se procijenila zgrada, koriste se licencirani procjenitelji koji ispituju dokaze u odnosu na kreditne kriterijume. S druge strane, za LEED sertifikat, tim za projektovanje zgrade prikuplja podatke i šalje ih Savjetu za zelenu gradnju SAD, neprofitnoj organizaciji koja vodi program. BRE, Building Research Establishment, odlučuje da li zgrada ispunjava zahtjeve BREEAM standarda i shodno tome ih akredituje. BREEAM se smatra rigoroznijim u poređenju sa LEED-om. Pet principa se mogu definisati kao ključni za pojam održivosti nekretnina. 1. Važno je da se svaka kompanija koja se bavi nekretninama pridržava najboljih standarda održivosti u svom poslovanju. Menadžment kompanija bi trebalo da bude odgovoran za praćenje učinka održivosti.2. Drugi princip ukazuje da treba da se osigura da sve odluke doprinose poboljšanju održivosti životne sredine na lokalnom i urbanom nivou. Ovo se može postići saradnjom sa zakupcima, gradskim vlastima, urbanistima i planerima, kao i drugim ključnim zainteresovanim stranama.3. Treći princip je posvećenost stalnom poboljšanju standarda i kvaliteta izgradnje novih objekata.4. Četvrti princip podrazumijeva kontinuirano praćenje ekoloških performansi svih nekretnina i poslovanja sa nekretninama.5. Konačno, identifikacija jasnih ciljeva za poboljšanje performansi ekološke održivosti i minimiziranje emisija gasova i štetnih supstanci je neophodna da bi se povećala upotreba obnovljivih izvora energije. Zaključak: Veliki dio urbanog razvoja gradova zavisi od razvoja nekretnina. Da bi se obezbijedilo da čovječanstvo i u budućnosti ima održivu infrastrukturu i čistiju prirodu, praksa održivosti mora biti još više korištena u industriji nekretnina. Iz tog razloga, uvođenje principa koji postavljaju standardnu proceduru za sve zainteresovane strane ključno je za ekološku održivost nekretnina u budućnosti.
Green Mobility Summit: Usvojena Deklaracija za jugoistočnu Evropu
Marx.ba Green Mobility Summit zaključen je danas u Sarajevu usvajanjem Deklaracije za zelenu mobilnost u jugoistočnoj Evropi, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Dvodnevni Samit u Sarajevu okupio je stručnjake i lidere u diskusijama i promociji inovativnih rješenja za održivi transport. Samit je organizovao Stalni sekretarijat Transportne zajednice i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), kroz Regionalno klimatsko partnerstvo između Njemačke i Zapadnog Balkana. Samit je istraživao načine za poboljšanje transportne infrastrukture i otpornosti na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Danas, drugog dana Samita ministri i gradonačelnici sa zapadnog Balkana, Gruzije, Moldavije i Ukrajine diskutovali su o ključnim temama kao što su ulaganje u zelenu infrastrukturu i održivu mobilnost kao ključ za održivu evropsku budućnost, prelazak na mobilnost bez emisija kroz naučene lekcije i premošćavanje jaza između lokalnih i viših nivoa vlasti radi promocije održive mobilnosti. Usvajanjem Deklaracije za zelenu mobilnost vlasti su se obavezale na integraciju svojih transportnih tržišta u EU, fokusirajući se na mobilnost bez emisija, digitalizaciju transporta i proširenje TEN-T mreže. Dokument naglašava održivu mobilnost kroz infrastrukturu za alternativna goriva, stanice za punjenje električnih vozila i planove održive urbane mobilnosti, uz poboljšanje klimatske otpornosti transportnih mreža. Platforma za čiste autobuse i čiste flote, kao dio Deklaracije, ima za cilj smanjenje zagađenja zraka promoviranjem čiste energije i naprednih tehnologija u javnim autobusima, podržanih razvojem infrastrukture, partnerstvima i finansiranjem. Deklaracija također promovira biciklizam kao održivi način transporta, s obavezama za razvijanje nacionalnih politika, poboljšanje sigurnosti, integraciju biciklizma u urbano planiranje i unapređenje međunarodne saradnje, saopćeno je iz Transportne zajednice.
Predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH
Marx.ba Kako EU i globalno tržište sve više zahtijevaju da mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini u svom poslovanju implementiraju zelene standarde i oznake, domaćim kompanijama je neophodna sistemska podrška. Upravo zato su danas u Sarajevu predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju, a sve s ciljem kako bi se ove preporuke mogle integrisati u programe i mjere koje sprovode nadležne institucije. Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine rekao je da su preporuke privatnog sektora proizašle iz višegodišnjeg rada i saradnje Komore s privatnim sektorom, ali i kao rezultat trogodišnjih aktivnosti koje je Komora, kao glavni implementacioni partner u okviru Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) Green Recovery komponente projekta, realizovala u prethodnom periodu, kao što su okrugli stolovi, konferencije, radionice ali i stalni kontakt s kompanijama. – Prema preporukama, kompanije se žele još više edukovati u ovoj oblasti i bolju komunikaciju s nadležnim institucijama, s ciljem planiranja i uvažavanja potreba privatnog sektora u procesu tranzicije za primjenjivanje zelenih poslovnih modela u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Mala i srednja preduzeća trebaju sistemsku podršku da se donekle ostvareni napori na ozelenjavanju proizvodnje uvećaju i olakša tranzicija ka zelenim poslovnim modelima. Očekuju i finansijsku podršku za implementaciju novih poslovnih sistema te da se privrednici uključe u procese donošenja odluka kroz savjetodavne odbore, kao i uvođenje privlačnih i pristupačnih dugoročnih programa finansijske podrške za implementaciju zelenih poslovnih modela u malim i srednjim preduzećima, rekao je Marinković koji se zahvalio GIZ-u i naglasio da će Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i dalje nastaviti da zagovara primjenu navedenih preporuka pred nadležnim institucijama vlasti budući da je i osnovna uloga Komore zastupanje interesa privrede. Značajnu podršku domaćim kompanijama u tranziciji ka zelenim poslovnim modelima pruža Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ). – U proteklom periodu pružili smo podršku kako privatnim tako i javnim akterima da omoguće zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća. Podržali smo i institucije u njihovim nastojanjima da u svoje strateške dokumente koji se odnose na ovu oblast uključe i konkretne preporuke za unapređenje. Želja nam je da se omogući konstruktivni dijalog, i da se kroz razgovore pokušaju naći određena rješenja kako bi se mjere i programi nadležnih institucija prilagodili zahtjevima i potrebama privrednika. Okupljeni smo sa zajedničkim ciljem unapređenja konkurentnosti privrednika na tržištu EU, što se može ostvariti kroz mjere resursne energetske efikasnosti, smanjenje njihovog karbonskog otiska te prelazak na cirkularne poslovne modele, kazala je Adrijana Marić, menadžerica komponente Green Recovery pri GIZ-u. Predstavnici domaćih kompanija su tokom današnjeg susreta prezentirali i praktične primjere iz privatnog sektora, te su iskoristili prisustvo predstavnika brojnih institucija da pošalju jasnu poruku kako se nadaju da će preporuke biti usvojene od strane vlasti u što skorijem periodu. Organizatori susreta su Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, Privredna komora Republike Srpske, Privredna/Gospodarska komora FBiH i Privredna komora Brčko distrikta, a u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).
Green Mobility Summit 2024 Sarajevo: Inovativna transportna rješenja
Marx.ba Green Mobility Summit 2024 Sarajevo, okupio je eksperte i lidere iz te oblasti s ciljem poticanja diskusije i razmjene znanja o zelenom transportnom sektoru i njegovom održivom razvoju te kako bi se promovisala inovativna održiva transportna rješenja. Samit organizuju Stalni sekretarijat Transportne zajednice i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a kako je rekao direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek, intencija je, pronaći najbolja rješenja za transport. Zakonjšek je rekao kako se smatra da će do 2050. godine emisije zagađenja biti udvostručene, te su problem velikih klimatskih promjena detektirali i donosioci odluka, lokalne vlasti. – Nažalost već svjedočimo velikim klimatskim promjenama diljem Evrope, a to pogađa i region zapadnog Balkana. Bili smo svjedoci velikih poplava koje su nanijele veliku štetu infrastrukturi, te kategoriji transporta.Zato smo ovdje kako bi već tražili rješenja i prevenirali problem, krekao je. Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide smatra da je Samit zelene mobilnosti veliki benefit za region, jer, kako je naglasio, budućnost koju čeka ovaj region jeste tranzicija na zelenu održivu energiju. U tom kontekstu, podsjetio je, EU od 2020.godine radi na strategiji razvoja zelene energije i zelenog transporta. – EU ima zajednički cilj da do 2050. godine umanjimo emisiju svih štetnih gasova, ali i da pomognemo regiji da tranzitira ka održivom razvoju i umanjenju emisija. Evropska unija će pomoći BiH, da nastavi na putu tranzicije ka zelenoj pokretljivosti, a ponosni smo na rekonstrukciju električne mreže i ostalog što je vidljivo u Sarajevu. Želimo da pomognemo zapadnom Balkanu da razvija infrastrukturu koja bi ubrzala proces tranzicije ka zelenim opcijama transporta. Ali moram da naglasim, sve ovo zahtijeva sinergiju i rad između vlada različitih država, privatnog i javnog sektora u cijelom regionu, istakao je Babajide. Naglasio je važnost uključivanja građana u te procese kroz različite oblike edukacije i podizanja svijesti kako bi isti ti građan, osjetili tranziciju u svom svakodnevnom životu. Premijer KS-a Nihad Uk je podsjetio da je oko 400 gradova u konkurenciji EU za klimatski neutalne gradove, a Sarajevo je jedan od 12 gradova koji nisu u EU i u konkurenciji je. – To nam pruža priliku da budemo partneri sa različitim međunarodnim organizacijama posredstvom Delegacije EU u BiH koja će nam pomoći da kreiramo akcioni plan, a potom i da finansiramo projekte, rekao je Uk. Da je Sarajevo pozitivan primjer u regiji kako se projekti zelene budućnosti realiziraju, potvrdio je i ministar saobraćaja KS Adnan Šteta. – Urbana mobilnost, zelene politike, ekološki prijevoz su nekene od najbitniji stvari za društvo i državu. Mi intenzivno radimo na tome, i danas već vidimo velike promjene. Idemo u kupovinu dodatnih novih tramvaja, a prvi put ćemo ići u kupovini električnih autobusa. Cilj koji imamo, dodao je, jeste da do 2030. godine građani imaju mogućnost da koriste ekološki javni prevoz, tramvaje, trolejbuse, voz i električne autobuse, a, s obzirom na trenutnu dinamiku realizacije projekata, to će biti izvodljivo i prije 2030. godine, najavio je Šteta. Učesnici Samita zelene mobilnosti danas i sutra će razgovarati o planovima kako to dodatno poboljšati. U okviru samita, bit će upriličeno postavljanje inovativnih parkinga za bicikla, a postavljanje stalka za bicikla poklon je organizatora Samita građanima Sarajeva, s ciljem promovisanja biciklizma kao održivog načina urbane mobilnosti.
U solarnu energiju ulaže se više novca nego u sve druge izvore električne energije zajedno
Marx.ba U solarnu energiju ulaže se više novca nego u sve druge izvore električne energije zajedno, a ulaganja bi ove godine trebala doseći pola triliona dolara, objavila je u četvrtak Međunarodna agencija za energiju (IEA). Najveće svjetsko tijelo za istraživanje energije predviđa u izvještaju da će globalna ulaganja u čistu energiju ove godine dosegnuti 2 triliona dolara, dvostruko više od iznosa koji odlazi na fosilna goriva, prenosi AFP. U izvještaju se navodi da su kombinovna ulaganja u obnovljivu energiju i mreže premašila iznos potrošen na fosilna goriva prvi put 2023. godine. – Ulaganje u čistu energiju postavlja nove rekorde čak i u izazovnim ekonomskim uslovima, naglašavajući zamah koji stoji iza nove globalne energetske ekonomije, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol u izjavi koja prati godišnje izvještaj agencije o ulaganjima u svjetsku energiju. Kompanije i vlade širom svijeta povećavaju izdatke za proizvodnju čiste energije kako bi smanjile emisije ugljika od izgaranja fosilnih goriva koja pokreću smrtonosne klimatske promjene, prenosi Fena. U izvještaju se navodi da poboljšanje opskrbnih lanaca i niži troškovi potiču ulaganja u oblike takozvane čiste energije, što uključuje solarne ploče, vjetroturbine, električne automobile i toplotne pumpe, kao i proizvodnju nuklearne energije. Kombinovano ulaganje u obnovljive izvore i nuklearnu energiju za proizvodnju električne energije sada bi trebalo doseći 10 puta više od iznosa koji ide u energiju iz fosilnih goriva, predvođenu solarnom energijom, pri čemu Kina ulaže najveći udio. – Više novca sada ide u solarni PV (fotonaponski paneli) nego u sve druge tehnologije proizvodnje električne energije zajedno, navodi se u izvještaju, prenosi Energetika.
Zašto je novi Porsche Macan tako efikasan u punjenju
N. D. Proces punjenja novog potpuno električnog Macana najbolje je opisati kao simbioza jednostavnosti i brzine, s nepokolebljivim fokusom na besprijekornu integraciju punjenja u svakodnevni rad. Kao i Taycan, Macan ima trajne sinhrone električne motore (PSM) i tehnologiju od 800 volti, koja ne samo da doprinosi visokim performansama, već ima za cilj i optimiziranje vremena punjenja. – Viši napon poboljšava performanse punjenja i smanjuje gubitak, a istovremeno održava manju težinu u vozilu, objašnjava Tomas Gajdos, menadžer projekta energetskog sistema za seriju Macan. Kapacitet punjenja do 270 kW Novi Macan je prvi Porsche koji je razvijen na bazi Premium Platform Electric (PPE) razvijene u saradnji sa Audijem. Zato što sportski automobil dostiže kapacitet punjenja do 270 kW. Pod optimalnim uslovima*, njegova baterija se stoga može brzo napuniti od 10 do 80 procenata za oko 21 minuta. Bankovno punjenje dolazi u igru ako odabrana stanica radi sa 400-voltnom tehnologijom, uz inteligentni softver koji efektivno dijeli 800-voltnu bateriju na dvije baterije istog napona zahvaljujući ugrađenim visokonaponskim separatorima. Obje baterije se tada mogu puniti istovremeno sa do 135 kW na stanici za punjenje od 400 volti bez dodatnog HV pojačivača, što Macan čini kompatibilnim sa stanicama za punjenje širom sveta i podržava da ga kupci mogu koristiti što efikasnije. Razvijena posebno za performanse i efikasnost, sama baterija sadrži ćelije koje nude optimalnu ravnotežu između gustine snage, sadržaja energije, održivosti i vijeka trajanja. Ovo je dodatno podržano visoko razvijenim termalnim upravljanjem koje reguliše temperaturu baterije radi optimizacije performansi. Cirkulacija stoga obezbjeđuje potrebno hlađenje kada temperature porastu, dok se u hladnijim mjesecima visokonaponske komponente kao što je baterija mogu zagrijati po potrebi integracijom visokonaponskog grijača. – Kao rezultat toga, temperatura baterije uvek ostaje u optimalnom opsegu, bilo da je vozilo na putu ili u režimu brzog punjenja“, kaže Gajdos. Porsche Charging Planner, funkcija integrirana u navigacijski sistem, može dovesti bateriju do optimalne temperature prije punjenja, uzimajući u obzir različite aspekte kao što su profil rute, trenutni nivo potrošnje vozila i očekivane performanse stanice za punjene. Inteligentan proces punjenja Proces punjenja je pojednostavljen za vozača sa intuitivnim konceptom upravljanja u kokpitu. Novi Macan ima inteligentni sistem displeja koji jasno prikazuje informacije kao što su status punjenja, preostalo vrijeme punjenja i trenutni domet. – Novi režim održavanja baterije ima za cilj da optimizuje životni vek visokonaponske baterije. Ako ovu funkciju aktivira vozač, ciljni nivo napunjenosti je postavljen na 80 posto pogodnih za baterije, kaže Gajdos. Sve to upotpunjuje aplikacija My Porsche, koja korisnicima omogućava daljinsko upravljanje i praćenje procesa punjenja. Uz pomoć aplikacije i kontrole vremena integrirane u vozilo, procesi punjenja se mogu programirati da se odvijaju noću kada su cijene struje niže. Vozač također može odabrati vrijeme kada je baterija termički prethodno kondicionirana ili vrijeme do kojeg bi vozilo trebalo biti potpuno napunjeno. Jedna od najvažnijih inovativnih komponenti je Porsche Integrated Power Box (IPB), za koji je Porsche registrovao patent. Kombinira tri komponente: ugrađeni AC punjač, visokonaponski grijač i 12-voltni DC-to-DC pretvarač. Sa težinom od samo 19 kilograma, ultrakompaktni IPB je relativno lagan i pozicioniran je između zadnjeg sjedišta i baterije ispod kako bi se uštedio prostor. – Ovo pakovanje optimizuje raspodelu težine vozila. I nudi više prostora u prednjem dijelu vozila za “prtljažnik”, što je još jedan prtljažni prostor ispod haube sprijeda, objašnjava Gajdos. Port za punjenje sa svake strane Pored ovih tehničkih karakteristika, Macan se može pohvaliti i mogućnošću za punjenje koje nudi visok stepen fleksibilnosti kako kod kuće tako i na putu. S DC priključkom za brzo punjenje na lijevoj strani i dva AC priključka za punjenje – po jedan sa svake strane automobila – punjenje je moguće bez obzira na situaciju na parkiranju. Sam hardver je dizajniran da bude robustan i lak za upotrebu. Novi Macan stoga kombinuje praktičnost sa brzim punjenjem.
Kakvi su potencijali sunca i vjetra u Adrija regiji
Bloomberg Adria Nije tajna da zemlje Adria regiona imaju značajan geolokacijski potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, Adria region se i dalje znatno oslanja na korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što je posebno izraženo u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH). U ovim zemljama udio fosilnih goriva prelazi 60 posto. S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju znatno manje učešće, prije svega zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško. U 2023. godini kapacitet solara je dostigao 2,3GW i vjetra 1,9GW, što je za 687 odsto i 455 posto (redom) viši nivo u odnosu na period od prije 10 godina. Širenje solara i vjetrokapaciteta je omogućeno stimulativnim mjerama država, pojeftinjenjem tehnologije i nižim investicionim troškovima, kao i atraktivnim povratima na ulaganja. Pa ipak, iako se kapaciteti kontinuirano povećavaju, i dalje vlada niska iskorišćenost potencijala u regionu. Prema istraživanju međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), potencijal vjetra u Srbiji iznosi 1,8MW, što je tri puta više u odnosu na 500MW kapaciteta na kraju 2023. godine. U Sloveniji, BiH i Sjevernoj Makedoniji takođe postoji ogroman gep u odnosu na procijenjeni nivo vjetrokapaciteta. Jedino Hrvatska, koja inače raspolaže najvećim kapacitetom u regionu od 1,1GW, i koji doprinosi sa čak 17 posto u ukupnoj proizvodnji struje, jedina je zemlja čiji kapaciteti su iznad procijenjenih vrijednosti kada je riječ o vjetru na kopnu. Kada je riječ o solarima, Slovenija polako dostiže Remap 2030 cilj sa instaliranih jedan GW kapaciteta na kraju 2023. godine. Imajući u vidu da su solarne instalacije obično manjeg kapaciteta, svega nekoliko megavata, jasno je da bi se ostvario ovakav rezultat, morao je biti realizovan ogroman broj pojedinačnih projekata. S druge strane, vjetar u Sloveniji je i dalje skoro potpuno neiskorišćeni resurs. Slovenija raspolaže sa svega tri vjetroelektrane, ukupne snage tri MW. Nepovoljna regulativa i otpor javnosti za izgradnju vjetroelektrana u kontekstu zaštite životne sredine uslovio je da investitori iz Slovenije danas aktivno investiraju u susjedne zemlje regiona. Petrol je izgradio dva vjetroparka u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoje investicije ne samo u Hrvatsku, već i u BiH. Alfi Green Energy fond, zajedno sa MK Groupom je učestvovao u finansiranju i izgradnji vjetroparka u Srbiji, ukupne snage 105,6 MW, koji je nedavno počeo da radi. U Srbiji procijenjeni potencijal solarnih kapaciteta iznosi čak 3,6 GW, dok su trenutni kapaciteti jedva na četiri posto potencijala, sa 137 MW instaliranog kapaciteta na kraju 2023. godine. Veličina pojedinačnih solarnih projekata se postepeno povećava i pojedine zemlje u regionu su najavile gigantske investicije u ovom segmentu. Jedna od takvih predstavlja jedan GW samobalansirajuće solarne elektrane u Srbiji, za čiju je izgradnju zaključen ugovor s Hyundaijem početkom godine i koja će biti izgrađena za potrebe EPS-a po principu “ključ u ruke”. I druge studije ukazuju na značajan neiskorišteni kapacitet regiona. Prema istraživanju koje je finansirao EBRD “Akcioni plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj”, procijenjeni (i potpuno neiskorišćeni) potencijal vjetra na moru iznosi visokih 25 GW, od čega 8,1 GW vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno. U čitavoj Evropi trenutno ima instaliranih 30 GW vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno, te bi iskorištavanjem potencijala u Hrvatskoj bila obezbijeđena značajna energetska sigurnost za Evropu.
Koristi se svaka prilika: Bum balkonskih solarnih panela
Marx.ba U Njemačkoj je broj priključnih solarnih panela, takozvanih “balkonskih elektrana”, ovih dana premašio pola miliona, saopćial je Njemačka agencija za mrežne sisteme. Broj tih “Plug and Play” solarnih panela je, prema podacima registra takvih kućnih elektrana, 1. juna dostigao 500.810. To je dvostruko više nego sredinom 2023. godine. Jutros ih je već bilo 503.134. Samo u prva dva mjeseca tekućeg kvartala na mrežu je priključeno 94.000 takvih mini solarnih elektrana, pa će vjerovatno biti premašen i rekord od 100.000 uređaja iz drugog kvartala prošle godine, pišu njemački mediji. Vjeruje se da je broj tih malih kućnih solarnih elektrana i veći, jer, iako su vlasnici dužni da ih prijave nadležnom državnom registru, za to imaju rok od mjesec dana, a mnogi i ignorišu obavezu prijavljivanja. Jedan od glavnih razloga tog naglog porasta je smanjenje birokratskih prepeka, a i sve povoljnije cijene za kupovinu malih panela. Od ovog proljeća je dovoljna samo prijava kod nadležne državne agencije i Nijemci više ne moraju da obavještavaju nadležnog operatera električne mreže. Uz to, vlasnici mogu da koriste postojeća električna brojila i ona će se okretati unazad kada se u javnu mrežu ubacuje struja iz solarnog uređaja. O zamjeni brojila odlučiće u datom trenutku operater mreže i ta zamjena je besplatna. Priključni solarni paneli se instaliraju obično na balkonima, krovu ili u dvorištu, sastoje se od nekoliko solarnih ploča i pretvarača istosmjerne u naizmeničnu struju, koja zatim preko utikača direktno ide do određenog električnog uređaja u kući. Struja iz “balkonske elektrane” uz postojeću mrežnu struju dodatno napaja kućne električne aparate i na taj način smanjuje i račun domaćinstava za struju. Višak struje iz solarne elektrane odlazi u mrežu. Isplativost, prema ocjeni stručnjaka, zavisi od cijene uređaja, cijene struje i od toga da li se solarni panel nalazi na mjestu koje je najbolje i dovoljno dugo osunčano.
Jeep Wagoneer S: Prvi električni Jeep za globalno tržište imat će 600 KS
Marx.ba Marka Jeep, koja danas djeluje u sklopu grupacije Stellantis, predstavila je svoj prvi baterijsko-električni SUV namijenjen globalnom tržištu. To je Jeep Wagoneer S, koji će u prodaju prvo stići u SAD i Kanadi, a nakon toga i u ostatak svijeta. Bit će izrađen na zajedničkoj platformi grupacije, STLA Large, donekle prilagođenoj za ovaj moćni terenac. Model će biti prodavan isključivo kao 100% električni, s deklariranim dosegom od 482 kilometra (300 milja) i snagom elektromotora od 600 KS. Proizvođač najavljuje da će mu ubrzanje od 0 do 100 km/h iznositi 3,4 sekunde, kao i da će instantni okretni moment iznositi više od 800 Nm. Sve to bit će upareno s poznatim terenskim ovjesom, pa će Wagoneer S biti pogodan kako za cestu, tako i za nešto teže offroad terene. U tome će pripomoći i pogon na sve kotače te velike gume od 20″. Baterijski će sistem biti zasnovan na 400-voltnoj tehnologiji, a baterija od 100 kWh punit će se na brzom istosmjernom punjaču od 20% do 80% kapaciteta za samo 23 minute. Kad je riječ o dizajnu, već na prvi pogled će biti jasno da se ovdje radi o modelu marke Jeep. Zadržan je prepoznatljivi robusni, ali uglađeni izgled, prožet crnim detaljima, uz dodatak rasvijetljene prednje maske, panoramskog krova i zadnjim spojlerom, piše Autonet.