Brisel planira značajnu podršku tehnologiji za hvatanje CO2
Marx.ba Brisel navodno planira da pruži značajnu političku i finansijsku podršku tehnologiji hvatanja i skladištenja ugljen-dioksida (CCS), smatrajući je neophodnom za ostvarivanje ambicioznog cilja EU da do 2050. postigne klimatsku neutralnost, prema procurjelom nacrtu “industrijskog plana upravljanja ugljeničnim emisijama”. Dokument, koji je Euronews otkrio 16. januara, otkriva namjeru EU da godišnje hvata čak 450 miliona tona CO2 kako bi ostvarila cilj klimatske neutralnosti. Plan, koji se očekuje da bude zvanično objavljen 6. februara, uključuje i privremeni cilj smanjenja emisija do 2040. godine, preporučen od strane naučnih savjetnika da iznosi barem 90%. Nacrt predviđa privremeni cilj od 50 miliona tona godišnje do 2030. godine, usklađen s nedavno usvojenim Zakonom o neto nuli u industriji. Ovaj zakon obavezuje naftne i gasne kompanije da do kraja decenije obezbijede stalni kapacitet za skladištenje, o sopstvenom trošku. U odgovoru, Komisija razmatra različite oblike političke i finansijske podrške, uključujući razvoj regulatornog paketa za transport CO2 i saradnju sa geološkim službama radi stvaranja Atlasa investicija potencijalnih lokacija za skladištenje. Obaveza se proteže i na zajednički poziv za finansiranje sa državama članicama putem Fonda za povezivanje Evrope, sa budžetom od preko 20 milijardi eura za infrastrukturu prekograničnog transporta CO2, koja je prioritetna kao “važni projekti od evropskog interesa”. Procurjeli dokument također nagovještava uspostavljanje posvećenog visokog nivoa platforme za kontinuirani rad nakon 2030. godine. Ovaj pomak u strategiji usklađen je sa zahtjevima zagovornika CCS, posebno kompanija u oblasti petrohemijske industrije, koje CCS smatraju ključnim za dekarbonizaciju postojećih industrijskih procesa. Kris Davis, bivši britanski poslanik Evropskog parlamenta i čvrsti zagovornik CCS, istakao je priznanje Komisije da CCS treba da dobije širu podršku vlada širom EU kao legitimna opcija za dekarbonizaciju. Međutim, kritičari, uključujući ekološke aktiviste, izražavaju zabrinutost zbog nastavka oslanjanja na fosilna goriva i dovode u pitanje hitnost smanjenja emisija. Boris Jankoviak iz Climate Action Network (CAN) Europe protivi se stvaranju “poslovnog slučaja” za skladištenje, naglašavajući nužnost minimiziranja infrastrukture i potreba za skladištenjem CO2. On poziva na jasnije isključenje sektora sa dokazanim alternativnim rješenjima iz potencijalnog razvoja CCS, uz apel za sveobuhvatan i strateški pristup.
Evropa svake godine treba dodati 30 gigavata energije vjetra kako bi dosegla ciljeve za 2030. godinu
Marx.ba Evropsko udruženje industrije vjetra Wind Europe (WindEurope) objavilo je da bi Evropska unija svake godine trebala dodati 30 gigavata energije vjetra kako bi dosegla ciljeve postavljene za 2030. godinu. Prema podacima Wind Europe, prošle je godine EU dobila 14 gigavata novih kopnenih vjetroelektrana te još tri gigavata iz offshore vjetroelektrana, što je nešto više nego 2022. godine. Najviše novih vjetroelektrana izgrađeno je u Njemačkoj, a zatim u Nizozemskoj i Švedskoj. Lani je 19 posto električne energije proizvedene u Evropi dobiveno iz energije vjetra. Hidroelektrane su proizvele 13 posto, solarna energija osam, a biomasa tri posto. Sveukupno, 44 posto električne energije proizvedene 2023. dobiveno je iz obnovljivih izvora. Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, u periodu od 2024. do 2028. godine u Evropi će se godišnje instalirati 23 gigavata nove vjetroelektrane. Mjere predviđene EU paketom energije vjetra i Evropskom poveljom o vjetru pridonijet će povećanju godišnje izgradnje vjetroelektrana i jačanju evropskog lanca opskrbe energijom, navodi se u saopćenju organizacije Wind Europe, ističući da je provedba na nacionalnom nivou najvažnija. Ključne radnje uključuju daljnje pojednostavljenje izdavanja dozvola, poboljšanja u dizajnu dražbi za izgradnju novih vjetroelektrana i državnu finansijsku podršku za proizvodnju vjetroturbina i izgradnju ključne infrastrukture, saopćio je Wind Europe.
Volkskwagen slavio na domaćem terenu: Tesla ostala iza njemačkog proizvođača
Marx.ba Volkswagen je dominirao njemačkim tržištem električnih vozila u 2023., prestigavši Teslu, pokazuju podaci o registracijama objavljeni od strane Njemačke uprave za motorni promet (KBA). U protekloj godini, oko 70.600 potpuno električnih vozila iz Volkswagena je pronašlo put do njemačkih cesta, ostvariviši impresivan rast od 11,7% u usporedbi s prethodnom godinom. Dok su nove registracije Teslinih vozila zabilježile pad od 9% u odnosu na 2022., sa 63.700 vozila što im je dovoljno za drugu poziciju. Unatoč tome, Teslin Model Y zadržao je titulu najpopularnijeg električnog vozila u Njemačkoj s impresivnih 45.800 novoregistriranih automobila u 2023. godini. Ukupno gledano, 524.200 vozila s isključivo električnim pogonom registrirano je u Njemačkoj tokom 2023., što označava rast od 11,4% u odnosu na prethodnu godinu. Potpuno električna vozila sada čine 18,4% od ukupnih 2,84 miliona novoregistriranih vozila u zemlji, predstavljajući porast u odnosu na 17,7% zabilježenih 2022. godine. Pored Volkswagena i Tesle, i druge marke unutar Volkswagen grupe ostvarile su značajan prodajni uspjeh u segmentu električnih vozila u Njemačkoj. Audi je registrirao 30.600 vozila, Škoda 23.500, SEAT 17.500, dok je Porsche zabilježio 5.700 novih električnih automobila. Volkswagen grupa kao cjelina sada drži impresivnih 28% tržišnog udjela za novoregistrirana električna vozila u Njemačkoj. Stellantis grupa, koja obuhvata marke Citroen, Fiat, Peugeot i Opel zabilježila je gotovo 71.300 novoregistriranih električnih automobila u 2023. godini. Njemački divovi automobilske industrije – VW, Mercedes-Benz i BMW – ostvarili su značajne dobitke na tržištu električnih vozila. Analiza konsultantske kuće EY pokazuje da je broj novih registracija električnih automobila od strane ovih tri kompanije porastao za 32% u 2023., gotovo tri puta više nego na ukupnom tržištu. Njihov tržišni udio u sektoru električnih vozila povećao se s 38% u 2022. na impresivnih 46% u 2023. I dok su brendovi u vlasništvu kineskih proizvođača imali niži udio, njihov značajan porast na njemačkom tržištu posljednjih godina sada iznosi 9%, dvostruko više nego godinu ranije i osam puta više nego u 2021. godini. Ovaj dinamičan rast sugerira da će električna revolucija na njemačkom tržištu nastaviti s ubrzanjem, otvarajući prostor za inovacije i konkurenciju.
Da li bi tkanina od plute mogla biti “materijal budućnosti”
Marx.ba U vrijeme kada su vještački materijali svuda oko nas, što u enormnoj mjeri utiče na zdravlje naše planete, u isti mah se traga za održivijim rješenjima, odnosno za tzv. “materijalima budućnosti”. Jedan od njih mogla bi biti tkanina od plute. Kao ključna prednost plute, koja se dobija od drveta, ističe se njena šira primjena u modi, bez ugrožavanja drveća, i činjenica da služi kao „veganska koža“. Inače, pluta se koristi hiljadama godina unazad. U prošlosti, ljudi su bili fascinirani ovim prirodnim i veoma korisnim materijalom, ali je upotreba plute – kao savitljive tkanine – relativno nova. Prirodna tkanina od plute („pluta koža“) pravi se od strugotine dobijene direktno sa drveta hrasta (Quercus suber) – srednje veličine, porijeklom iz sjeverozapadne Afrike i jugozapadne Evrope (Španija, Francuska, Italija, Portugal, Alžir, Tunis i Maroko). Proces dobijanja tkanine od plute počinje „berbom“, pri čemu se spoljašnji dio kore guli, da bi se „otkrila“ unutrašnja pluta, ali se sve odvija bez ugrožavanja drveta jer je spoljna kora u stanju da se sama regeneriše. Inače, neki stručnjaci su sugerirali da sakupljanje plute može čak produžiti životni vijek kore. Pluta se koristi u razne svrhe – za podove, izolaciju, čepove za boce vina, „ekološki prihvatljive“ prostirke za jogu i, sve više, za održive modne artikle kao što su novčanici, tašne, cipele. Njena glavna svojstva su to što je lagana i elastična. Pritom, u pitanju je materijal koji nije zapaljiv, otporan je na mrlje i ogrebotine, i slično vosku – odbija vodu.
Ovaj grad je proglašen zelenom prijestonicom Evrope
Marx.ba Valencia, treći grad po veličini u Španiji, ponosno nosi titulu Zelene prijestonice Evrope za 2024. godinu. Sa preko 400 planiranih aktivnosti, grad naglašava tri ključna ekološka problema – zagađenje, biodiverzitet i klimatske promjene. Slogan “U misiji zajedno” odražava saradnju gradske uprave i građana u ostvarivanju ciljeva klimatske neutralnosti. Gradonačelnica španskog grada će preuzeti Zelenu knjigu od zamjenika gradonačelnika Talina, prethodne Zelene prijestonice, simbolično ističući kontinuitet i zajednički rad gradova na ekološkim ciljevima. Valencia, osim kulturne i istorijske važnosti, ističe se i kao jedan od pet španskih gradova nagrađenih oznakom Misije EU za 2023. godinu. Ova oznaka potvrđuje gradove u njihovim planovima za postizanje klimatske neutralnosti do 2030. godine, omogućavajući im pristup javnom i privatnom finansiranju. Evropska komisija nagrađuje Zelene prijestonice Evrope od 2010. godine za gradove iznad 100.000 stanovnika, dok se manja urbana područja nagrađuju Evropskim zelenim listom. Viljnus, glavni grad Litvanije, već je proglašen Zelenom prijestonicom za 2025. godinu, dok su Viladekans (Španija) i Trevizo (Italija) osvojili titulu za Evropski zeleni list 2025. godine. S obzirom na to da većina evropskog stanovništva živi u urbanim područjima, ekološka svijest gradova postaje ključna, prenoseći globalne probleme na lokalni nivo. Od 2010. godine, brojni gradovi su nosili ovu prestižnu titulu, uključujući Talin (2023.), Grenobl u Francuskoj (2022.), Lahti u Finskoj (2021.), Lisabon (2020.), Oslo (2019.), i mnoge druge, pokazujući predanost evropskih gradova održivom razvoju i zaštiti prirode.
MIT isprobava vodik kao gorivo budućnosti za motocikle
Marx.ba MIT tim za električna vozila već dugo eksperimentira s inovativnim električnim automobilima i motociklima, no sada su isprobali su nešto sasvim drugačije – koristeći sistem gorivnih članaka izradili su električni motocikl na vodik. Dizajniran je poput platforme otvorenog koda koja bi trebala olakšati razvoj i testiranje niza različitih komponenti te i drugima omogućiti da isprobaju vlastite verzije na temelju materijala postavljenih na Internetu. Istraživački projekt Riječ je prvom motociklu s gorivnim člancima potpuno “otvorenog koda”, rigorozno dokumentiranim, testiranim i objavljenim kao platforma. Motocikl je u potpunosti dizajniran za istraživanje, tako da se sve njegove komponente mogu mijenjati, oduzimati i dodavati po želji i dobiti stvarne hardverske podatke o kvaliteti dizajna. Motocikl se tokom godine oblikovao dio po dio, a početni testovi provedeni su na dinamometru. U izradi je korišten okvir motocikla iz 1999. na koji su nadodavani razni, po narudžbi izrađeni dijelovi, od držača elektromotora, preko spremnika vodika i gorivnih članaka, do pogonskog sklopa. Korejski gorivni članci Vozilo je tokom razvoja koristilo bateriju, sve dok im Koreanci nisu isporučili gorivne članke. Kompanija Doosan Fuel Cell poznata je po relativno malim i laganim gorivnim člancima kakvi se obično koriste u bespilotnim letjelicama, a uz njih izrađuju i sisteme za skladištenje i isporuku vodika. Projekt se nastavlja, kažu istraživači koji namjeravaju izgraditi još jači i bolji motocikl pogonjen vodikom koji oni smatraju gorivom budućnosti.
Cijena čistih tehnologija: Kako minerali oblikuju budućnost energetike
Marx.ba U doba energetske tranzicije, čiste tehnologije postaju ključne za smanjenje emisija i poboljšanje zdravlja planete. No, paradoksalno, proizvodnja ovih tehnologija zahtijeva obilje kritičnih minerala poput bakra, litijuma, nikla, kobalta i elemenata rijetke zemlje. Podaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA) otkrivaju da su čiste tehnologije, poput solarnih i vjetroelektrana te električnih vozila, zavisnije od ovih resursa nego tehnologije bazirane na fosilnim gorivima. Električni automobili, na primjer, zahtevaju čak šest puta više mineralnih sirovina od konvencionalnih vozila, dok vjetroelektrane na moru zahtijevaju i do 13 puta više resursa od gasne elektrane iste veličine. Proizvodnja baterija, ključnih za električna vozila, zahtijeva litijum, nikl, kobalt i grafit, dok su elementi rijetkih zemalja neophodni za vjetroturbine. Brz razvoj ovih tehnologija stvara zabrinutost zbog sigurnosti snabdijevanja kritičnim mineralima. Od 2017. do 2022. godine, sektor energije utrostručio je potražnju za litijumom, dok su kobalt i nikl doživjeli porast od 70%, odnosno 40%, prema IEA. Predviđa se da će potražnja za ovim mineralima do 2030. više nego udvostručiti. U pogledu investicija, litijum je zabilježio najveći rast od 50%, pratili su ga bakar i nikl. Osiguravanje sigurnog snabdijevanja zahtijeva strategije, a reciklaža i ponovna upotreba minerala su ključne. Važno je napomenuti da rudarenje donosi društvene rizike poput kršenja ljudskih prava i korupcije, ali i ekološke rizike, uz stvaranje emisija CO2, uništavanje prirodnih staništa i gubitak biodiverziteta. U svjetlu ovih izazova, razvoj održivih praksi poput reciklaže postaje imperativ za dugoročnu održivost čistih tehnologija.
Bosanac koji se proslavio proizvodnjom električnih automobila, sada testira korištenje fosilnih goriva
Marx.ba Livnjak Mate Rimac u svijetu je poznat po električnim automobilima i tehnologiji koju je njegova kompanija razvila. Iako je nakon spajanja s Bugattijem, u Rimčevom portfelju uz električne, stavljen i niz automobila s klasičnim motorima, Rimac Automobili i dalje su bili predani razvoju električnih automobila. No, čini se kako bi, u želji da unaprijedi električni automobil, Rimac mogao posegnuti za – fosilnim gorivima. U razgovoru za britanski časopis Autocar, Rimac je otkrio kako eksperimentiraju s novom radikalnom tehnologijom koja proizvodi električnu energiju ne iz baterija, već korištenjem tekućeg goriva – poput onih fosilnih koje već dobro poznajemo. Ali ne na način na koji se do sad koristi. Ideja je dovesti do zagrijavanja kemijski različitih tekućih goriva kako bi došlo do kemijske reakcije koja bi uz pomoć ugljičnih nanocijevi proizvela struju za pokretanje elektromotora. Upravo to Rimac želi napraviti. Pronašli su startup koji testira ovu metodu i koji je do sad imao dobre rezultate. Pogotovo ako bi se, kako je Rimac naveo, mogla koristiti fosilna goriva poput dizela ili ukapljenog naftnog plina. Naime, testovi su pokazali da nanocijevi mogu imati 80 postotnu učinkovitost u iskorištavanju ove tehnologije. Za usporedbu motor s unutrašnjim sagorijevanjem ima učinkovitost od otprilike 30 posto. No, ima i loša strana takve tehnologije – emitira CO2 i druge plinove, ali manje od klasičnog motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Znači li to da bi u budućnosti baterije, na koje otpada najveći dio težine samog automobila, mogle “nestati” iz električnih automobila, a oni bi (indirektno) za pogon koristili fosilna goriva? Zvuči pomalo kontradiktorno, a Rimac će pokušati pokazati je li i izvedivo.
Hyundaijev zračni taksi mogao bi poletjeti 2028. godine
Marx.ba Supernal, firma za naprednu zračnu mobilnost pod Hyundai Motor Grupom, predstavila je na ovogodišnjem CES-u S-A2, svoju najnoviju inačicu električnog aviona za okomito polijetanje i slijetanje, za koju kompanijini rukovodioci tvrde da će prevoziti putnike 2028. godine. Naime, S-A2 predstavlja zapravo gotovo potpunu verziju onoga što Supernal namjerava komercijalno izbaciti na tržište te uz to potvrđuje da Hyundai još uvijek namjerava ući u trenutno nepostojeći posao električnih zračnih taksija. O tome su, podsjetimo, govorili još na CES-u 2020. godine, objavivši svoju saradnju s Uberom. Kako prenosi TechCrunch, avion S-A2 radi na električni pogon, ima rep u V obliku, osam potpuno nagibnih rotora, a sadržava i sve komponente te sustave ključne za komercijalno vazduhoplovstvo. Dizajniran je za let od oko 190 kilometara na sat na visini od oko 460 metara, što potvrđuje da je namijenjen kraćim putovanjima, uglavnom iz predgrađa u gradove. Jedan od glavnih rukovodilaca Supernala, Ben Diachun, rekao je na CES-u da će avion praviti buku od 65 decibela prilikom uzlijetanja i slijetanja, dok će se tokom leta to smanjiti na 45 decibela, otprilike na nivoa kao i mašina za suđe. Zanimljiva stavka je i ta da je interijer modularan i da se baterija može zamijeniti za neku većeg kapaciteta kako se tehnologija bude razvijala.
Nova budućnost: Honda se na CES-u predstavila novim znakom i futurističkim konceptima
Marx.ba Nastavljaju se objave proizvođača automobila koji se ove sedmice predstavljaju na Sajmu potrošačke elektronike (CES) u Las Vegasu, a Honda je predstavila svoju veoma zanimljivu viziju skore električne budućnosti. Honda 0 nova je linija radikalno dizajniranih električnih vozila, namijenjenih globalnom tržištu. Prati je i osvježeni “H” logotip, ubuduće na svim električnim modelima marke. Linija vozila Honda 0 bi trebala zaživjeti na cestama do 2026. godine, a za sada su tu dva koncepta Saloon i Space-Hub. Osnovna ideja iza ove serije vozila jest da budu “tanka, lagana i pametna”. To će postići radikalnim artističkim dizajnom, (polu)autonomnom vožnjom nivoa 3 te vrhunskim performansama električnog pogona, a automobili iz te bi serije morali povećati zadovoljstvo u vožnji te povezati njihove putnike sa svijetom nizom bežičnih tehnologija. Serija Honda 0 pokazuje odlučnost marke u dekarbonizaciji, razvoju potpuno novih modela “on nule”, namijenjenih za novo doba mobilnosti. Najavljuju se i tehnologije vezane uz baterije, koje će omogućiti brzo punjenje (od 15% do 80% za 10-15 minuta) i dugi vijek trajanja bez degradacije kapaciteta (samo 10% u 10 godina). Honda Saloon bit će sportski “flagship” model, prostran iznutra ali i dinamičan, pun digitalnih tehnologija na raspolaganju vozaču i putnicima. Space-Hub je još radikalniji, nudeći dojam minibusa u unutrašnjosti, s ciljem da se putnici u njemu mogu opustiti i družiti za vrijeme vožnje. Za sada o tehničkim karakteristikama iz Honde ne otkrivaju ništa. Oba ova modela, ali i svi električni automobili iz Hondine ponude u budućnosti će biti označeni i novim znakom. Riječ je o moderniziranom logotipu u obliku slova “H”, koje je sada stilizirano, pojednostavljeno i bez “okvira”.