Kojim brzinom vozi regionalna elektromobilnost: Subvencije 5-10 hiljada eura

Bloomberg Adria Sve države Adria regije u manjem ili većem iznosu potiču kupovinu električnih i hibridnih vozila. Najveće subvencije nudi Hrvatska – u pojedinačnom iznosu od 9.000 eura po potpuno električnom vozilu. Slijedi Slovenija sa 6.500 eura, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nabavku elektrificiranih vozila subvencioniraju s oko 5.000 eura. U Sjevernoj Makedoniji subvencija nema. Cijena EV izvedbe određenog modela često je i dvostruko viša od benzinskih i dizelskih varijanti istog vozila. Stoga čak i uz državni novac ne čudi podatak da u zemljama regije (s kupovnom moći ispod EU prosjeka) udio električnih vozila u ukupnom voznom parku iznosi manje od jedan posto. U elektrifikaciji (po broju električnih vozila i punionica) najdalje je odmakla Slovenija, dok je istovremeno gotovo u svim zemljama primjetan rast prodaje hibridnih modela automobila. No, elektrificirani automobili mogli bi postati dostupniji zbog sve snažnije konkurencije, prvenstveno prodora kineskih proizvođača na evropsko tržište. BiH: Rast uvoza EV i hibrida Bosna i Hercegovina je u protekloj godini bilježila porast uvoza električnih i hibridnih automobila, uz istovremeno unapređenje infrastrukture za njihovo punjenje. Prema podacima dostavljenim Upravi za neizravno oporezivanje BiH, tijekom 2023. godine uvezeno je 240 električnih automobila, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Haris Muratović, brend menadžer DasWelt Auta i MOON-a, za Bloomberg Adriu ističe da su cijene električnih automobila u Bosni i Hercegovini usklađene s automobilima s unutrašnjim sagorijevanjem. U istom razdoblju vlasnici su za hibridna vozila potrošili oko 97,6 miliona KM. Lani je uvezeno 1.512 hibridnih vozila, od čega 1.150 novih i 362 rabljena. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani trend rasta interesa za vozila koja koriste alternativne izvore energije. Muratović ističe važnost ekonomske isplativosti korištenja električnih automobila u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem. – Za pogon električnih automobila potrošite deset puta manje novca od SUS motora. S druge strane, vaša usluga je 70 posto jeftinija za te automobile. Nema više zamjene ulja, zamjene filtera itd, rekao je. Hrvatska: Oporavak prodaje i najveće subvencije dosad Interes kupaca za električna vozila prošlog decembra splasnuo za 57,3 posto, dok hibridi bilježe skok od 93 posto. Ukupna prodaja automobila u Hrvatskoj raste. U 2023. godini registrirano je 56.697 novih automobila, što je povećanje od 28,6 posto u odnosu na 2022. godinu. – To je potvrda oporavka i stabilizacije tržišta. Doduše, to je rezultat i isporuke vozila koja su naručena godinu prije. Ako se po jutru dan poznaje, 2024. će biti dobra godina, procjenjuje Tomislav Miletić, predsjednik udruženja trgovine motornim vozilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U ožujku u Hrvatskoj kreće i novi krug državnih subvencija. Opet po metodi “najbrži prst”, od koje se uvoznicima diže kosa na glavi, jer ne mogu planirati nabavku. Doduše, ukupan iznos fonda je udvostručen i sada iznosi 15 miliona eura. Pojedinačne subvencije iznose do 9.000 eura, ali pritom vrijedi i ograničenje da vozilo za koje ih možete dobiti – smije vrijediti najviše 50.000 eura. – Ne podržavam ovakve poticaje jer su oni vrsta dopinga. Kad budu konzumirani, opet će zakočiti tržište. Model treba mijenjati. Možda bi kupovinu trebalo poticati kroz fiskalnu politiku i da budu dostupni kroz cijelu godinu, a ne jedan dan u godini, dok se ostala 364 dana ništa ne događa, zaključuje Miletić. Broj javnih punionica za električne automobile u Hrvatskoj daleko je ispod prosjeka najrazvijenijih evropskih zemalja. U zemlji, naime, postoje 34 punjača na 100.000 stanovnika, što je 20 puta manje od primjerice Nizozemske i tri puta manje od prosjeka Evropske unije. Slovenija: Stagnacija interesa za EV Gotovo svaki deseti prodani osobni automobil u Sloveniji u 2023. bio je električni. Tomaž Kavčič, urednik sadržaja u Avto Briefu, otkrio je u intervjuu za Bloomberg Adria TV da udio Slovenaca koji žele električni automobil ne raste. Barem tako pokazuje istraživanje koje svako tromjesečje provode u saradnji s istraživačkom kućom Valicon među onima koji izražavaju želju za kupovinom automobila u sljedeće tri godine. Prema posljednjem istraživanju, samo 11 posto ispitanika razmišlja o električnim vozilima, što je isti udio kao i u prvom istraživanju 2021. U međuvremenu je udio narastao na 20 posto, objašnjava Kavčič, a viši je postotak i među najmlađima. Vjerovatno je više razloga za generalni pad trenda, od cijene do dosega vožnje s jednim punjenjem, kao i činjenica da ponuda polovnih električnih automobila nije velika. Problem je i dostupnost punionica, posebice u blokovskim naseljima. Inače, bolje prodajne brojke novih električnih vozila u prošloj godini rezultat su interesa kompanija. Prema Kavčičevim riječima, dolazak jeftinijih električnih automobila iz Kine svakako će učiniti svoje jer će u tom segmentu “ti automobili sniziti cijene”. Srbija: Subvencije za električna vozila prepolovljene Podaci za februar pokazuju da je u Srbiji ukupno registrirano 2.699 električnih automobila i oko 18.000 hibridnih automobila svih vrsta. Rast postoji, ali u Srbiji EV i dalje čine oko jedan posto ukupnog voznog parka Srbije. Taj postotak ukazuje na činjenicu da zemlja prilično zaostaje za prosjekom EU, gdje je taj udio 12-14 posto. Subvencije su u odnosu na prošlu godinu i više nego prepolovljene. Konkretno, Srbija će ove godine izdvojiti 1,5 miliona eura za kupovinu električnih vozila, dok je prošle godine taj iznos bio 3,7 miliona eura. Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova, kaže da će, ako se subvencije povećaju ove godine, prodaja električnih vozila porasti na 400 primjeraka (2023. je taj broj bio 310). Po dostupnosti javnih punjača za EV Srbija nije konkurentna u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju. – Ako posmatramo broj javnih punjača na 100.000 stanovnika, u Evropi prednjači Norveška s više od 580 punjača, u Njemačkoj je iznad 200, u Sloveniji 39, a u Hrvatskoj preko 40. U Srbiji imamo jedan javni punjač na 100.000 stanovnika. Trenutno postoji između 120 i 130 javnih punjača, naglasio je. Ćorović kaže da, ako se uspješno realiziraju projekti koje je najavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, stvari se mogu preokrenuti. – Koliko mi znamo, sada je finalizacija javnog poziva za preuređenje 16 odmorišta na autocestama u zelene stanice, gdje ćemo dobiti 160 novih DC brzih punjača. Također, zakonskom regulativom je propisano da sve benzinske pumpe u naredne četiri godine moraju imati određeni broj punjača, objašnjava Ćorović. Sjeverna Makedonija: Dominira dizel, električnih oko 0,1 posto U Sjevernoj Makedoniji se i dalje najviše vozi dizel, a građani
Spojili ugodno s korisnim: Švedski grad grije se “na servere”

Marx.ba U švedskom gradu Falunu odlučili su biti klimatski pozitivni i dogovorili grijanje na – podatkovni centar. Tačnije, podatkovni centar EcoDataCenter reciklira otpadnu toplotu koja nastaje radom servera i drugih uređaja unutar centra, te se šalje u sistem grijanja u gradu i tako grije zgrade. S druge strane, višak pare koja nastaje u lokalnoj elektrani, koristit će se za hlađenje podatkovnog centra tokom ljeta. S obzirom na to da ICT sektor troši do 10 posto svjetske električne energije, a jedan podatkovni centar može potrošiti više električne energije od grada srednje veličine, jasno je da ima puno prilika koje je moguće dodatno iskoristiti. – Moramo promijeniti način razmišljanja prilikom dizajniranja podatkovnih centara imajući na umu njihovu održivost i energetsku učinkovitost. No trebaju se uložiti zajednički napori kako bi energetska učinkovitost bila djelotvorna, zato je ovaj podatkovni centar dio jedinstvenog energetskog ekossistema. Tako višak toplotnog otpada niskog stupnja šaljemo našem komšiji, lokalnom postrojenju za proizvodnju biogoriva i peleta. Naša prenamijenjena toplina pohranjuje se u njihovom objektu i koristi se u radu u hladnijim mjesecima tokom godine. Time u konačnici koriste manje fosilnih goriva pri proizvodnji peleta za grijanje., rekao je Mikael Svanfeldt, glavni tehnološki direktor u EcoDataCenteru. Podatkovni centar u Falunu do sada je najučinkovitiji i najnapredniji objekt EcoDataCentera. Implementacijom naprednih rješenja Schneider Electric podatkovni centar opskrbljuje se 100% obnovljivom električnom energijom, odnosno hidroenergijom i energijom vjetra, a istovremeno šalje višak svoje toplinske energije u grad. Višak topline predstavlja uštedu od oko 700 – 800 sati godišnje u radu na fosilna goriva, što je više od ukupne emisije CO₂ koju EcoDataCenter generira u jednoj godini, prenosi Zimo.
MG Cyberster – novi detalji o električnoj jurilici

Marx.ba Mg je jedan od proizvođača koji je odlučio javnosti ponuditi malenu, agilnu električnu jurilicu kompaktnih dimenzija. MG se kao brend izgradio upravo na malim sportskim automobilima, te je stoga Cyberster pun pogodak za novi, reinkarnirani MG. Nakon brojnih špekulacija, MG je objavio konkretne podatke o svom dugoočekivanom modelu. Najsnažnija izvedba Cyberstera dobiva par elektromotora čija je kombinirana snaga vrlo respektabilnih 400 kW, dok će okretni moment iznositi također visokih 725 Nm. Visoka snaga i okretni moment katapultirat će Cyberster od nule do stotke za samo 3,2 sekunde, što je ujedno najbolje ubrzanje ikad za model koji nosi MG značku. Za sve kojima 400 kW zvuči pretjerano, MG u ponudu je uvrstio i nešto slabiju inačicu Cyberstera, koju pokreće jedan elektromotor. Snaga tog elektromotora je 250 kW, dok okretni moment iznosi 475 Nm. Nešto manje brojke ujedno su rezultirale i manje impresivnim, ali i dalje vrlo agilnim ubrzanjem od 5,2 sekunde 0-100. Iz MG-a još uvijek nisu potvrdili podatke o baterijskoj konfiguraciji, kao niti o hemijskom sastavu iste, stoga se moramo osloniti na podatke koji su nedavno procurili u javnost. Prema specifikacijama koje su navedene u podacima koji su procurili, svi modeli za evropsko tržište bit će opremljeni baterijom kapaciteta 77 kWh. Prema predviđanjima, Cyberster bi s baterijom tog kapaciteta trebao moći ostvariti domet od oko 450-500 km, što će biti i više ne dovoljno za većinu vozača ciljane publike. Osim o bateriji, MG je bio prilično tajnovit i o cijeni nadolazećeg Cyberstera, tako da se ponovno moramo uzdati u nagađanja ljudi iz industrije. Navodna cijena Cyberstera iznosit će oko 60.000 eura, te se odnosi na osnovni model. Budući da bi početak prodaje Cyberstera trebao biti ovog ljeta, uskoro bismo trebali dobiti i konkretne podatke o cijeni novog modela, Autonet.
Toyota objavila rast proizvodnje i prodaje, hibridi vodeća snaga

Marx.ba Japanska kompanija Toyota Motor objavila je da je globalna proizvodnja njenih vozila porasla za sedam posto u januaru, označavajući porast u odnosu na prethodnu godinu 13. mjesec zaredom jer je proizvođač automobila imao koristi od velike potražnje u SAD. Proizvodnja u januaru porasla je na 740.332 vozila, dok je prodaja širom svijeta porasla za oko 11 posto u odnosu na godinu ranije pošto je rast na inostranim tržištima kao što su Sjedinjene Američke Države nadoknadio pad prodaje u Japanu. Obe brojke uključuju luksuzni brend Lexus. Prodaja u SAD za mjesec dana porasla je za 23 posto, dok je u Evropi porasla za dva posto, nadoknadivši oštar pad domaće prodaje od 14 posto. Dok je prodaja u Kini skočila za 39 posto, rast je djelimično bio posljedica odluke dilera koji su prodavali automobile više dana nego prošle godine zbog promjena kalendara vezanih za kinesku Novu godinu. Toyota je objavila da je konkurencija u Kini nastavila da se intenzivira. Skoro dvije petine vozila najvećeg svjetskog proizvođača automobila po količini prodatih u januaru bili su benzinsko-električni hibridi.
Predstavljene revolucionarne kočnice za automobile: Ne treba im hidraulika

Marx.ba Njemački dobavljač auto-dijelova ZF dizajnirao je novi sistem za kočenje kojem za rad nije potrebna tečnost za kočnice ili hidraulika. Umjesto toga, silu kočenja obezbjeđuje električni motor direktno na točku. Dok bi osjećaj kočenja trebalo da odgovara hidrauličnim kočnicama, ZF obećava zaustavni put od 100 km/h do 0 km/h devet metara kraći od konvencionalnih kočnica, piše HAK revija.Osim toga, domet električnih automobila trebalo bi da se poveća za 17 posto zbog efikasnije rekuperacije. Dobavljač također obećava niže troškove održavanja. Emisija sitnih čestica je takođe manja.ZF omogućava proizvođačima vozila da sastave svoj optimalni sistem kočenja od klasičnih hidrauličnih do novih električnih sistema, u zavisnosti od zahtjeva. Hibridni oblici su također mogući sa, na primjer, hidrauličnim sistemom na prednjoj osovini i električnim sistemom na zadnjoj osovini. Kompanija za sada ne daje informacije o tačnom datumu lansiranja na tržište.
EU će 160 milijardi eura uložiti u zelene tehnologije i proizvodnju čipova

Marx.ba U sklopu revizije višegodišnjeg budžeta Evropske unije, u Evropskom je parlamentu jučer tokom plenarne sjednice velikom većinom glasova prihvaćena Platforma za strateške tehnologije za Evropu (STEP), uspostavljena da bi se ojačala konkurentnost i otpornost EU u strateškim sektorima. Čak 160 milijardi eura EU novca kroz STEP će se preliti u razvoj digitalnih tehnologija poput poluvodiča, odnosno čipova, kao i “zelenih” tehnologija s nultom neto stopom emisija te biotehnologija. S obzirom na to da globalna konkurencija, posebno SAD i Kina, u tehnološkom aspektu svakim danom jača, EU već godinama traži načine da uskoči u voz digitalne i zelene transformacije kako bi poboljšala svoj položaj u ključnim tehnološkim područjima poput proizvodnje poluvodiča. Prihvatanjem STEP-a je, čini se, korak bliže tom cilju – kako i samo ime platforme govori. Pojednostavljeno rečeno, platforma će omogućiti da se racionalizacijom programa i fondova EU ulaganja usmjere u relevatne tehnološke projekte. Kompanije će moći dobiti “pečat suverenosti”, svojevrsnu potvrdu kvalitete, a koja im može biti uskraćena ako projekt presele izvan EU. Spomenuti pečat pomoći će im da pristupe finansijskim sredstvima EU i privuku druga ulaganja. STEP, čije je osnivanje Evropska komisija predložila još u junu prošle godine, odobren je s 517 glasova za, 59 protiv i 51 suzdržanim. Državama članicama STEP-om je također omogućena veća fleksibilnost za postizanje klimatskih ciljeva u okviru Evropskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, i to na način da se “projekti viškovi” iz jednog fonda ubroje pod ciljeve drugog fonda. Da bi države članice razvile svoje kapacitete i da bi se u konačnici osigurali jednaki uvjeti za ulaganje u tehnologije ključne za konkurentnost EU, stopa sufinansiranja od sto posto i stopa pretfinanciranja od 30 posto primjenjivat će se na prioritete STEP-a, a ulaganja će biti moguća i u velika preduzeća, i to već ove godine, piše Lider.
Tinejdžeri u Evropi prije punoljetstva mogu za volan: Prilika za to je električni Microlino Lite

Marx.ba Na sajmu automobila u Ženevi je promovirana i nova verzija malog gradskog električnog vozila Microlino, i to verzija Lite prilagođena da ispuni propise koji omogućavaju vozačima od 14 godina da sjednu za volan. Dok standardna verzija sa 17 KS omogućava maksimalnu brzinu od 90 km/h, novi Microlino Lite ima tek 12 KS, uz najveću brzinu ograničenu na 40 km/h (maksimalna brzina dozvoljena prema propisima za četvorocikl L6e). Ispunjavanje uslova L6e znači da mladi tinejdžeri mogu sjesti za volan, iako minimalni uzrast za vožnju varira od zemlje do zemlje: u Francuskoj i Italiji je 14, u Švedskoj, Njemačkoj, Austriji i Španiji 15, a u većini drugih zemalja morate imati 16 godina. Microlino Lite dolazi samo u Venice Blue i Berlin Anthracite bojama, uz nekoliko spoljašnjih detalja u narandžastoj boji da bi mu dali „energetski“ izgled. Ispod dizajna inspirisanog BMW Isettom je ista čelična i aluminijumska karoseriju, čija cijela prednja ploča se otvara u stranu kako bi se omogućilo ulazak u kabinu sa dva sjedišta. Kupci mogu da biraju između baterija od 5,5 i 11 kWh, pri čemu je kod prve opcije domet 100 km i potrebna su dva sata da se napuni do 80 procenata, dok veći paket nudi 180 km dometa i potrebna su četiri sata da se napuni. Kompletan cjenovnik za Lite još nije objavljen, ali se navodi da će biti dostupan za 149 švicarskih franaka mjesečno na četvorogodišnji ugovor ako kupci polože depozit od 25 posto. Lite kreće u prodaju u Evropi ovog proljeća.
Haris Muratović, direktor brenda MOON za Marx.ba: Nastavljamo širenje mreže brzih punionica širom BiH

N. DEMIROVIĆ Prije skoro dvije godine u prostorijama Porsche Sarajevo, održana prezentacija novog brenda MOON. Brend je tada zvanično predstavljen bh. javnosti, a od tog trenutka se nije sjedilo skrštenih ruku. Brend MOON je projekat Porsche Holding Salzburg i distributer je široke palete električnih punjača, a i na našem području ostvaruju sve zapaženije rezultate. U razgovoru za Marx.ba Haris Muratović, direktor brenda MOON govorio je o urađenom, planovima, izazovima… Kako funcionira brend MOON, kao dio Porsche Holding grupacije? – Brand MOON je krilatica elektromobilnosti u Porsche Holding grupaciji, odraz inovativnosti i posvećenosti kompanije da do 2050. godine budemo potpuno karbonski neutralni. Šta je osnovna djelatnost i koji su dosadašnji rezultati? – Kroz ponudu električnih punionica želimo aktivno učestvovati u jačanju infrastrukture punjenja električnih vozila i Plug In Hibrida. Također, naš brend nudi i solarne panele, baterije za skladištenje energije, te pametne sisteme za upravljanje energijom. Kada su u pitanju rezultati na našem tržištu, od 350 električnih punionica 230 koje su postavljene širom BiH pripada brendu MOON. Najbrže punionice u BiH su snage 150 kW također pripadaju našem brendu. Sklopili smo saradnju sa kompanijom e-GO koja se bavi car sharing-om i ostvarili zajedno odlične rezultate kada je u pitanju razvoj infrastrukture i promocija e-mobilnosti. Kako gledate na aktuelno stanje na bh. tržištu kada se radi o segmentu e-mobilnosti? – Mi smo veoma potentno tržište iz više razloga, električna energija je vlastiti resurs i imamo velike šanse da kroz prizmu proizvodnje vlastite energije iz obnovljivih izvora pojeftinimo transport roba i usluga, ali i optimiziramo kretanje i mobilnost ljudi. Radi konkurentnosti cijena energije, imajući u vidu da za 100 pređenih kilometara sa električnim vozilom utrošite samo 2 KM, također doprinosimo i smanjenju zagađenja koje dolazi iz transporta, a 35 posto je značajan udio zagađenja zbog koga veliki broj osoba ima ozbiljne zdravstvene posljedice. Moramo spomenuti i izazove koji su pred nama a tiču se kompleksne procedure za postavljanje punionica, te se nadamo da će se uskoro zakon u tom smislu izmijeniti. Punionica se trenutno tretira kao objekat, što ona nije ni u kom slučaju, već se radi o priključku. U poređenju sa Evropom i svijetom, šta je to što MOON može ponuditi kada se radi o kapacitetima? – Polovinom protekle godine usvojeni su novi zakoni o obnovljivim izvorima energije i električnoj energiji, što nam otvara ogromne mogućnosti za sticanje energetske neovisnosti. MOON brend na nivou našeg Holdinga pažljivo sa nama promatra kretanje na našem tržištu i vrlo brzo ćemo biti u prilici da dobre prakse sistema upravljanja energijom, softwarea za uvezivanje punionica, kao i skladištenje proizvedene električne energije kroz pilot projekat predstavimo našem tržištu. U sklopu novog objekta Porsche Inter Auto u Blažuju pravit ćemo najmoderniji “Charging Hub” na kojem će klijenti 24 sata imati dostupne super-brze punjače na kojima će se dopunjavati električni automobili za cca. 15-20 minuta. Koji su planovi za budućnost kada se radi o tržištu punjača za električna vozila? – Nastavljamo sa širenjem mreže brzih punionica širom Bosne i Hercegovine u saradnji sa našim ovlaštenim partnerima VW grupacije. Ove godine planiramo postaviti dodatne super brze punionice snage 150 – 200 kW na prioritetnim dionicama u regiji grada Mostara, Tešnja i na putnom pravcuprema Krajini. Naredne godine nastavljamo širiti mrežu brzih punionica duž 5C koridora, brzih cesta i glavnih čvorišta puteva u našoj domovini. Koliko je izazovno raditi u jednoj takvoj relativno novoj oblasti koja tek zauzima scenu? – Veoma je izazovno raditi na ovakvim projektima koji su izazovni, ali je i čast i zadovoljstvo biti dio tima koji uvijek pronalazi rješenja i načine kako je nešto moguće realizovati. Vrlo često znamo kazati kako smo mi ti koji pomjeramo granice i to nas čini ponosnim kada znamo da projekti koje realizujemo vraćaju i našu državu na kolosjek uspješnih zemalja, koje turisti neće zaobilaziti jer nema izgrađene infrastrukture. Koliko je u svemu bitan ljudski faktor u kompaniji i koliko se polaže na edukaciju obzirom da se radi o specifičnoj djelatnosti? – Naša kompanija se rukovodi principom da timski rad, izlazak iz zone komfora, inovativnost u poslovanju nemaju alternativu. Preuzimanjem odgovornosti, hrabro i smjelo, kao i biti pouzdan i djelovati sa integritetom su temeljni principi filozofije kojom se rukovodimo. Edukacija je faktor bez koga ne bismo mogli uspjeti, a opredijeljenost na cjeloživotno učenje kako individualno tako i kroz poslovne edukacije su važni za kontinuitet i istrajnost. Svakom projektu unutar firme pristupamo sa aspekta preduzetničkog duha sa zadatim ciljevima, rokovima i odgovornim osobama. Smatram da sa takvim pristupom ne postoji djelatnost u kojoj ne bismo uspjeli. Na kraju bih zaključio sa tim da posao kojim se bavimo mora imati i svrhu, te pozitivan učinak na društvo u cjelini kako bi naše zalaganje imalo smisla.
BYD-ova električna jurilica želi konkurirati najvećima

Marx.ba Kineski proizvođač električnih vozila, BYD, zabljesnuo na tržištu s lansiranjem svog najnovijeg i najskupljeg modela, Yangwang U9, čija cijena iznosi impresivnih 1,68 miliona juana (233.450 američkih dolara). Ovaj potpuno električni superautomobil visokih performansi ne samo da izaziva klasične konkurente poput Ferrarija i Lamborghinija, već također predstavlja snažan potez kompanije prema luksuznom segmentu tržišta. Premda će se Yangwang U9 u početku ekskluzivno nuditi na kineskom tržištu, kompanija je najavila ambiciozne planove za širenje svog luksuznog portfolia s drugim skupim električnim modelima pod markom Yangwang, uključujući luksuznu limuzinu koja će se pojaviti kasnije ove godine i to po prodajnoj cijeni od milion juana. Yangwang U9 impresionira ne samo cijenom već i performansama, s impresivnim ubrzanjem do 100 km/h (62 mph) za samo 2,36 sekundi te maksimalnom brzinom od 309,19 km/h. Ovaj model označava korak naprijed za BYD, koji je nedavno pretekao Teslu kao najvećeg prodavača električnih vozila na svijetu u posljednjem kvartalu 2023. godine. S obzirom na mogući rat cijenama na kineskom tržištu električnih automobila nakon lunarne Nove godine, BYD čini se ulaže u premium proizvode, vjerujući da će se potražnja za visokokvalitetnim proizvodima održati, čime će se očuvati i proizvodne marže. – Ova strategija ima za cilj zadržati našu konkurentsku prednost i u teškim vremenima, izjavio je predsjednik BYD-a, Wang Chuanfu. BYD-ove dionice zabilježile su rast od 4,7% na berzi u Hong Kongu nakon što je Chuanfu najavio planove za udvostručenje programa otkupa dionica u vrijednosti od 400 miliona juana, s nadom da će to povećati povjerenje ulagača i stabilizirati tržište.
Ipak ima nade za Nikolu: Isporučili su prve kamione na vodik

Marx.ba Nikola, američki proizvođač koji je započeo s baterijsko-električnim i vodikovim pogonima za kamione-tegljače, pa svoj poslovni put nastavio gotovo pa propašću kompanije, sada se polako oporavlja. Nakon što im je bivši prvi čovjek osuđen za prevaru, okrenuli su se spašavanju kompanije i potpuno se ogradili od njega. No, ni to nije prošlo glatko, pa su prošlog ljeta bili prisiljeni povući sve isporučene baterijsko-električne kamione zbog rizika od požara baterije te privremeno zaustaviti njihovu daljnju prodaju. Ove sedmice objavili su i poslovne rezultate za prošlu godinu, u kojima se vidi šarena finansijska slika – prihodi su im rasli u posljednjem tromjesečju, ali na nivou godine i dalje su u padu, dok gledano ukupno kompanija proizvodi (uz kamione) tek ogromne gubitke, veće od 800 miliona dolara na godišnjem nivou. Međutim, i dalje isporučuju stotinjak kamiona na godinu, uz najavu rasta tog broja. Njihov godišnji izvještaj intonirano je optimistično, a otvoreno je objavom prve isporuke vodikovih kamiona krajnjim kupcima. Tegljači pokretani energijom iz vodikovih gorivnih ćelija stigli su do svojih kupaca tokom posljednjeg tromjesečja prošle godine – od proizvedena 42 komada, isporučeno ih je 35. Ostali su rezervirani za testiranja i kao pokazni primjerci za buduće kupce. Jedan od kupaca, američka logistička kompanija Biagi Bros, podijelila je na društvenim mrežama fotografije svojih prvih deset kamiona marke Nikola na vodikov pogon. – U svijetu koji se brzo mijenja, inovacije su temelj za napredak, rast i održivost. Nema ništa inovativnijeg od kamiona s nultim emisijama, poruka je njihove direktorice Stacey Biagi. Kad je riječ o povučenim baterijsko-električnim vozilima, u Nikoli kažu da će ih preraditi i popraviti, pa kupcima vratiti tokom drugog ili trećeg tromjesečja ove godine. Ipak, sve te informacije nisu impresionirale ulagače. Nikolina dionica, kojom se na vrhuncu popularnosti trgovalo po cijeni od 65 dolara, danas vrijedi tek – 70 centi, piše Autonet.