Dolar najslabiji prema euru od 2021. godine
Marx.ba Azijske berze pokazale su nestabilnost u četvrtak, a dolar se nalazi pod pritiskom, jer je mogućnost da predsjednik SAD Donald Trump rano imenuje novog predsjednika Federalnih rezervi izazvala zabrinutost zbog nezavisnosti i kredibiliteta američke centralne banke. Pritisak na dolar dodatno je porastao nakon medijskih izvještaja da Trump razmatra da do septembra ili oktobra najavi nasljednika aktuelnog šefa Feda Jerome Powell, iako mu mandat ističe tek u maju 2026. Analitičari ovakav potez tumače kao pokušaj da Trump izvrši uticaj na monetarnu politiku preko predsjednika Feda „u sjenci“, prenosi Reuters. Tržišta su se djelimično smirila zahvaljujući primirju između Izraela i Irana, koje za sada funkcioniše i time smanjuje rizike za snabdijevanje naftom. Ipak, trgovci ostaju napeti zbog Trumpovog roka 9. jula, do kada je najavio nove carine ukoliko se ne postignu trgovinski dogovori, kao i zbog njegovog pritiska na Fed. Na berzama, MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija (bez Japana) bio je blago u plusu, dok je tokijski Nikei skočio 1,5 posto, dostigavši najviši nivo od kraja januara. Fjučersi na evropske akcije ukazuju na miran početak trgovanja, dok su valutna tržišta bila u fokusu. Euro je ojačao na najviši nivo od septembra 2021, dostigavši 1,6837 dolara. Švicarski franak dostigao je najviši nivo u posljednjih deset godina, dok je japanski jen ojačao 0,3 odsto na 144,815 za dolar. Tramp je više puta kritikovao Powella jer ne spušta kamatne stope i javno razmatrao da ga smijeni ili uskoro imenuje nasljednika, što je uzdrmalo povjerenje investitora u američku imovinu i kredibilitet Feda. Analitičari očekuju da će Trump imenovati za Powellovog nasljednika nekoga sa labavim stavovima u vezi sa monetarnom politikom, što podriva povjerenje u Fed i dolar. Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest drugih valuta, pao je na najniži nivo od marta 2022. Od početka godine, oslabio je deset procenata, jer investitori traže alternative zbog bojazni od posljedica Trumpovih carina po američki rast. Dvogodišnji prinos na američke državne obveznice, koji se obično kreće u skladu s očekivanjima kamata, pao je za 1,5 baznih poena, na 3,764 procenata, što je najniži nivo u posljednjih sedam sedmica. Powell je u svjedočenju pred Kongresom rekao da američke carine mogu izazvati jednokratni skok cijena, ali da postoji ozbiljan rizik da podstaknu trajniju inflaciju, zbog čega Fed mora biti oprezan sa eventualnim sniženjem kamata. Zvaničnici Feda i dalje očekuju da ove godine dva puta snize kamatne stope, ali tajming zavisi od razvoja situacije sa trgovinskim sporazumima i većom jasnoćom o opsegu carina. Tržišta trenutno procjenjuju gotovo 25 posto šanse da Fed smanji stope na sastanku krajem jula, u poređenju sa 12,5 posto prošle sedmice.
BiH sve privlačnija stranim ulagačima u obnovljive izvore energije
Marx.ba Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme postaje sve privlačnija stranima investitorima za ulaganje u obnovljive izvore energije, a u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti. Iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) ocijenili su kako je najavljeno više projekata stranih investitora u energetski sektor, naročito u obnovljive izvore energije. Kako kažu, s obzirom na to da se veći projekti realiziraju kroz više godina, dio aktivnosti očekuju već u tekućoj, kao i u narednoj godini. Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d.o.o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Kantona Sarajevo, koja je puštena u probni rad 2025. godine. Investiciju je realizirala kompanija Interenergo iz Slovenije, članica austrijske Kelag grupe. U prethodnim godinama je, navode, jedan od najznačajnijih investitora Lidl, a aktivnosti te kompanije i izgradnja prodajnih objekata se nastavljaju i u ovoj godini. Kada je riječ o proizvodnim objektima, izdvojili su austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja je je osnovala firmu ASTA Bosnia d.o.o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), a radovi su u završnoj fazi, zatim belgijsku kompaniju Temex koja je uz dugogodišnju proizvodnju građevinskog materijala u okviru kompanije TEMAX BH d.o.o. Orašje, pokrenula i proizvodnju u Brčko Distriktu i osnovala kompaniju Temax Tech d.o.o. Brčko Distrikt, te slovenačku kompaniju Iskra Tela L d.o.o. koja je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli. Također ističu i da je prema prošlogodišnjim podacima, potvrđeno značajno povećanje stranih investicija u Bosni i Hercegovini od 2021. godine.
Dobar primjer saradnje: Podravka i Kraš udružili snage na američkom tržištu
Marx.ba Podravka i Kraš su početkom juna započeli poslovnu suradnju na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, dodatno osnaživši saradnju kroz distribucijsko partnerstvo u kojem je Podravkino društvo Podravka USA Inc. preuzelo ulogu uvoznika i distributera Kraševih proizvoda na teritoriju SAD. Prema objavi Podravke, ta saradnja predstavlja strateški iskorak u jačanju prisutnosti hrvatskih brendova na zahtjevnom američkom tržištu. – Krašev bogati asortiman pridonijet će širenju i obogaćivanju portfelja Podravke USA, kako u segmentu etničke ponude, tako i u sve snažnijem nastupu prema generalnoj potrošnji, stoji u saopćenju. Cilj saradnje je, navodi se, ostvariti dodatne sinergije u distribuciji, učvrstiti tržišne pozicije obje kompanije te osnažiti prepoznatljivost hrvatskih brendova među potrošačima širom SAD, piše Seebiz. – Tokom 2024. godine Podravka je zabilježila značajan rast prihoda u SAD te je naša namjera i dalje nastaviti plasirati svoje proizvode na tom tržištu, kao i pružati usluge distribucije za druge kompanije. Podravka i Kraš dijele zajedničke vrijednosti, dugu tradiciju i snažne brendove te vjerujem da ćemo ovom saradnjom dodatno osnažiti prepoznatljivost naših proizvoda među američkim potrošačima, naglasila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić. Udruživanjem snaga na američkom tržištu zadovoljan je i predsjednik Uprave Kraša Tomislav Bagić, istaknuvši kako su Kraš i Podravka i kroz prethodne saradnje pokazali da zajedno postižu dobre rezultate. Svakako radi se o dobrom primjeru saradnje dvije kompanije koje imaju i na našem tržištu veliki udio sa svojim proizvodima.
Skoro 100 miliona eura za poddionice na korodiru 5c Medakovo – Ozimice i Tunel Kvanj – Buna
Marx.ba Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela dvije odluke o davanju saglasnosti za prihvatanje grantova Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan za dvije poddionice na autocesti Koridora 5c u ukupnom iznosu od skoro 100 miliona eura. Radi se o poddionicama Medakovo – Ozimice i Tunel Kvanj – Buna. Jednom odlukom, koja se odnosi na poddionicu Medakovo – Ozimice, Federacija BiH prihvata grant namijenjen za finansiranje u iznosu do 79.072.600 eura koji će se koristiti za finansiranje izgradnje nove dionice autoceste od 35 kilometara na Koridoru 5c na sjeveru Bosne i Hercegovine, a koja obuhvata dio projekta Medakovo-Ozimice. Ovom odlukom Vlada Federacije BiH je potvrdila da je dokumentacija prihvatljiva za Federaciju, a posebno Ugovor o grantu zaključen 30.12.2024. godine u Sarajevu i Luksemburgu, između BiH i EIB-a za Projekat. Drugom odlukom Federacija BiH prihvata grant namijenjen za finansiranje „Projekta Mediteranski Koridor: Poddionica Autoceste 5c Tunel Kvanj – Buna u BiH“ u iznosu do 20.671.580,77 eura, a koji će se koristiti za finansiranje izgradnje približno 5,16 kilometara poddionice Tunel-Kvanj na Autocesti Vc između Mostara jug i Počitelja, uključujući jedan most, te jedan dugi tunel (tunel Kvanj-Buna) i pristupni put. Ovom odlukom Vlada Federacije BiH je potrvdila da je dokumentacija prihvatljiva za Federaciju, a posebno Ugovor o grantu zaključen 14.3.2025. godine u Sarajevu i 17.3.2025. godine u Luksemburgu između BiH i EIB-a.
Analitičari: Hoće li dalje rasti cijena zlata
Marx.ba Analitičari Citija smatraju da se u budućnosti ne očekuje daljnji rast cijena zlata te da će u drugoj polovici sljedeće godine cijena unce zlata biti između 2.500 i 2.700 dolara. Goldman Sachs ima drugačije mišljenje – do kraja ove godine očekuje se da će unca zlata od 31,1 grama dosegnuti 3.700 dolara, a do sredine sljedeće godine već će iznositi 4.000 dolara, piše Seebiz. Centralne banke, koje su najvažniji kupci zlata, i dalje će biti važan faktor. Bank of America također vjeruje da će zlato sljedeće godine dosegnuti 4.000 dolara.
Više konzorcija u trci za nadzor gradnje tunela Prenj
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj objavila je skraćenu listu kompanija/konzorcija koje se takmiče za konsultantske usluge nadzora na građevinskim radovima za dionicu Koridora 5c – Ovčari – tunel Prenj – Mostar Sjever. Na listi su: turski konzorcij EMAY International Engineering and Consulting Inc. (EMAY Uluslararası Mühendislik ve Müşavirlik A.Ş.) and Gözlem Engineering Consultancy Plan. i Trade Inc. (Gözlem Mühendislik Müteahhitlik Planlama ve Ticaret A.Ş.), konzorcij Hill International N.V. – YUKSEL PROJE A.S. (Nizozemska), konzorcij Proyapı Mühendislik ve Müşavirlik A.Ş. i Technital S.p.A (Turska), konzorcij IGT-KuK-Infra (Austrija), konzorcij Pini – IRD (Švicarska) i YOOSHIN-PPG (Republika Koreja), piše Indikator. Poziv za izražavanje interesa je raspisan 17. maja 2024. godine, a podrazumijevao je konkursnu proceduru u dvije faze. Ranije je dodijeljen ugovor za konsultantske usluge koje se tiču provedbe projekta izgradnje tunela Prenj i praćenja zaštite okoliša i to konzorciju tri kompanije iz Austrije i Slovenije. Konzorcij koji je dobio poslove čine iC consulenten ZT GesmbH Beč, Austrija, ILF Consulting Engineers Austria GmbH Rum, Austrija i Elea iC d.o.o. Ljubljana, Slovenija. Vrijednost potpisanog ugovora je 8.989.200,00 eura, a planirani datum završetka 7. april 2031. godine. Dionica Koridora Vc Ovčari – Tunel Prenj – Mostar sjever ima dužinu 12,4 kilometara, a ukupna procijenjena vrijednost je 960 miliona eura.
Preuzimanje Krajinapetrola: Uprava dala pozitivno mišljenje, INA izdvojila stav
Marx.ba Uprava banjalučkog Krajinapetrola dala je pozitivno mišljenje o ponudi za preuzimanje koju je objavio Aktiva invest, ali u tome nije bila jednoglasna. Naime, predstavnica zagrebačke INA-e dala je negativno mišljenje na ponudu Aktiva investa. U izdvojenom mišljenju predstavnica INA-e Tatjana Jandrić je navela da nisu ispoštovane sve obaveze ponudioca te da ponuda ne sadrži premiju s obzirom na to da je riječ o cijeni istoj kao na berzi, piše BL portal. – Nejasne su namjere ponuđača vezane za buduće poslovanje društva te izostanak podataka koji bi potvrdili finansijsku i operativnu sposobnost ponudioca za vođenje društva, navela je ona. Ostali članovi uprave bili su pozitivnog stava navodeći da postoje realne mogućnosti za ostvarenje planova koje je ponudilac naveo u ponudu. Podsjećamo, Aktiva invest nedavno je objavio ponudu za preuzimanje svih akcija „Krajinapetrola“ u kojem trenutno ima 14,6 odsto vlasništva. Za svaku akciju obavezao se da će platiti 0,84 KM, što bi iznosilo oko 10 miliona KM. „Krajinapetrol“ ima 16 benzinskih pumpi, dva skladišta, upravnu zgradu u centru grada, ali još uvijek ima i neriješene imovinsko – pravne odnose i sa INA-om vodi niz sporova u vezi sa tim.
Tržište plemenitih metala: Zlato pokazuje neke netipične reakcije
Marx.ba Brojni analitičari slažu se da je ovo godina zlata. Cijene zlata već su ove godine porasle za 29 posto. Ako u ostataku godine rast bude samo nekoliko posto, zlato će na godišnjem nivou dobiti najviše od 1979. godine, kada je poraslo za 126 posto. Rast rezervi Centralne banke širom svijeta nastavljaju mijenjati dolare za zlato, prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, čak 95 posto centralnih banaka očekuje rast globalnih zlatnih rezervi u sljedećih pet godina, a rekordnih 43 posto njih samih planira povećati svoje pozicije u zlatu. Ipak, protekle sedmice zlato nije nudilo sigurno utočište, a vrijednošću unce zlata pala je gotovo dva posto, čime je cijena zlata pala na nivo od dana prije izraelskog napada na Iran, piše Seebiz. To je dijelom bilo posljedica jačeg dolara (indeks dolara porastao je za 0,6 posto prošle sedmice, najviše u više od mjesec dana, ali je i dalje u padu od 9 posto ove godine, što je njegov najveći pad u prvoj polovici godine u historiji) i ishoda sastanka FED-a, jer inflacija može ograničiti daljnje smanjenje kamatnih stopa. Sigurno utočište Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga smatra se jednim od najefikasnijih i najsigurnijih instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti, što se na poseban način ističe u nesigurnim vremenima. Riječ je o instrumentu kojeg istovremeno krase nizak rizik i visoki prinos. Cijena zlata u posljednjih je pet godina porasla više od 100%, a sličan fenomen vidjeli smo i tokom velike finansijske recesije od 2007. do 2011. kada je cijena zlata porasla za gotovo 200%. Ovakvi primjeri najzornije prikazuju zašto investicijsko zlato, osim što čuva kupovnu moć od inflacije, svojim ulagačima donosi i pozamašnu zaradu.
Geotermalna energija u FBiH: UNDP pokreće izradu studije o neiskorištenom potencijalu
Marx.ba Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u BiH raspisao je javni poziv za izradu Studije o geotermalnom potencijalu Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj strateški dokument, čija je izrada planirana u saradnji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, treba da posluži kao temelj za održiv razvoj ovog obnovljivog energetskog resursa, koji je do sada u FBiH gotovo u potpunosti neiskorišten. Javni poziv, otvoren do 9. jula 2025. godine, definiše pet ključnih zadataka za budućeg izvođača studije: od prikupljanja i analize postojećih podataka, preko izrade nacrta i organizacije javnih rasprava, do finalizacije dokumenta i pribavljanja neophodnih saglasnosti. Cilj Studije je višestruk – ona treba da pruži stručnu procjenu ukupnog geotermalnog potencijala FBiH, sagleda trenutni stepen istraženosti i iskorištenosti geotermalnih izvora, analizira strateški i regulatorni okvir, te ponudi konkretne preporuke za nove istraživačke projekte, investiranje i bolje upravljanje postojećim resursima. Neiskorišteni potencijal Kako se navodi u pratećoj dokumentaciji UNDP-a geotermalna energija spada u obnovljive izvore koji se mogu koristiti tokom cijele godine, i to u različite svrhe: grijanje i hlađenje objekata, balneologija, turizam, industrija, poljoprivreda, pa čak i proizvodnja električne energije. Prema navedenim podacima, u FBiH su geotermalne vode do sada identifikovane u 7 kantona (Unsko-sanski, Posavski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski i KS), sa ukupno 203,41 MWt dostupne toplotne snage, što odgovara godišnjem energetskom potencijalu od oko 6,42 PJ. Međutim, stvarna upotreba ostaje marginalna – direktno se geotermalna energija koristi na 16 lokacija, uglavnom u balneološke i rekreativne svrhe, te za grijanje pojedinačnih objekata. Najveći korisnici su Termalna rivijera Ilidža i lokalni hoteli. Nema nijedne geotermalne elektrane, iako se upravo Posavski region smatra posebno perspektivnim, s najvišom zabilježenom temperaturom vode od 96°C u Domaljevcu. Usklađivanje s evropskim obavezama i razvoj zelene industrije BiH je potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici i ima formalnu obavezu da implementira evropski pravni okvir u energetskom sektoru. Nakon što je Evropski savjet u decembru 2020. usvojio cilj smanjenja emisija stakleničkih gasova za najmanje 55% do 2030. godine, BiH mora uskladiti svoje politike i u praksi početi prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (OIE), piše e-kapija. UNDP ističe da bi pravilna upotreba geotermalne energije mogla značajno doprinijeti ostvarenju ciljeva postavljenih u okviru RepowerEU plana i vizije klimatske neutralnosti do 2050. godine. Geotermalna energija, kao stabilan i lokalni izvor energije, može igrati ključnu ulogu u razvoju energetski efikasnih sistema grijanja, uključujući daljinsko grijanje gradova, kao i u kaskadnom korištenju energije u industrijskim zonama i agrobiznisu. Istraživanja i razvoj geotermalne energije u Bosni i Hercegovini započeti su nakon Drugog svjetskog rata. Od tada su sprovedena značajna osnovna, regionalna i detaljna geotermalna istraživanja u BiH i FBiH. Rezultati ovih istraživanja dokumentovani su u brojnim objavljenim i neobjavljenim radovima. Sva ova istraživanja ukazuju na značajan geotermalni energetski potencijal koji još uvijek nije dobio odgovarajuću pažnju u strateškim dokumentima, istraživačkim aktivnostima niti u praktičnoj upotrebi. Stoga je izrada ove Studije opravdana jer će objediniti ključne nalaze iz prethodnih istraživanja, dati sveobuhvatnu procenu trenutnog stanja geotermalne energije u FBiH i uporediti ga sa najboljim praksama iz zemalja koje su lideri u korišćenju geotermalne energije, kao i postaviti temelje za izradu snažne strategije za razvoj geotermalne energije u FBiH. Ovaj vid energije može se koristiti sinergijski kroz različite industrije u okviru međusektorskih projekata, uključujući i druge obnovljive izvore energije, kao i naftu i gas, zeleni vodonik, ekstrakciju minerala, skladištenje energije u rudnicima i hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida. Ciljevi Izvođač će realizovati zadatak u saradnji sa predstavnicima UNDP-a i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, navedeno je. Glavni cilj Studije je pružiti stručnu procjenu potencijala geotermalne energije, nivoa istraženosti, trenutne upotrebe, kao i strateškog i regulatornog okvira za geotermalnu energiju u FBiH. Studija takođe ima za cilj definisanje smjernica za nova istraživanja u cilju obezbjeđivanja dodatnih kapaciteta, podsticanja razvoja i poboljšanja upotrebe geotermalne energije kao domaćeg obnovljivog izvora energije za potrebe lokalnih zajednica u Federaciji BiH.
ArcelorMittal u BiH prodan Pavgordu
Marx.ba Kompanija ArcelorMittal je u petak potpisala ugovor o kupoprodaji svojih poslovnih jedinica u Bosni i Hercegovini. ArcelorMittal Zenica, fabrika sa integralnom proizvodnjom čelika, i ArcelorMittal Prijedor, rudnik željezne rude koji snabdijevaju fabriku u Zenici, biće prodani grupaciji Pavgord, navodi se u saopćenju kompanije. Iz ArcelorMittala se dodaje da je kompanija tokom godina uložila značajna sredstva i napore da ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor zadrži unutar svoje grupacije. Nakon detaljne strateške analize, navodi se u saopćenju, zaključeno je da je prodaja najbolje rješenje za dalji razvoj poslovanja i zaposlenih u okviru poslovnih jedinica. U skladu s uvjetima transakcije, udjeli ArcelorMittala u društvima ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor biće prodani grupaciji Pavgord, a sva radna mjesta zaposlenih biće prenesena na novog vlasnika. Očekuje se da će kompanija zabilježiti knjigovodstveni gubitak od gotovo 200 miliona američkih dolara, uključujući i gubitke od kursnih razlika zabilježene u kapitalu još od datuma akvizicije, isključujući prihod od prodaje, dodaje se u saopćenju. Dalje se dodaje da je okončanje transakcije planirano u trećem kvartalu 2025. godine, nakon dobijanja odobrenja za spajanje i ispunjenja svih prethodnih uvjeta za implementaciju transakcije. Do tada, sve aktivnosti i rad kompanije će se odvijati uobičajeno, uz punu podršku lokalnog menadžmenta i rukovodstva kompanije. “ArcelorMittal izražava zahvalnost institucijama Bosne i Hercegovine, kao i vlastima Federacije BiH i Republike Srpske, na podršci tokom 21 godine koliko kompanija posluje u ovoj zemlji. Vjerujemo da će kompanija i dalje imati značajan doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine. Zahvaljujemo se svim našim zaposlenim u ArcelorMittal Zenici i ArcelorMittal Prijedoru na njihovom predanom radu i snažnom angažmanu tokom svih ovih godina i želimo im svu sreću u budućnosti, kao i grupaciji Pavgord u ovoj novoj fazi”, izjavio je Sanjay Samaddar, potpredsjednik ArcelorMittala i generalni direktor ArcelorMittal Evrope – dugi proizvodi.