Donald Trump pokrenuo novu platformu za kriptovalute
Marx.ba Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i kandidat republikanaca na predstojećim novembarskim predsjedničkim izborima Donald Trump pokrenuo je danas novu platformu za kripto valute World Liberty Financial i pozvao javnost na ulaganje u svijet digitalnih valuta. Projekat je u u ovom dijelu Evrope predstavljen u dva sata ujutru preko platforme X Spaces, prenosi CNBC. Prema strukturi kapitala, 20 posto tokena projekta će biti dodijeljena osnivačkom timu među kojem je i porodica Trump, 17 posto tokena je izdvojeno za nagrade korisnika, a preostalih 63 posto će biti dostupno za kupovinu javnosti, izjavio je osnivač platforme Zak Folkman. Osnovan je i novi token WLFI koji će biti zasnovan na blokchainu itirijuma (ETH). Donald Trump je naveo kako ranije nije bio previše zainteresovan za kripto valute, ali da su ga njegova djeca ubijedila da promijeni mišljenje. – Kripto je jedna od onih stvari koje moramo da uradimo. Sviđalo nam se to ili ne, moramo to da uradimo, rekao je Trump pred kraj svog obraćanja.
Dobit banaka u FBiH u prvom polugodištu 336 miliona KM, rast 25 posto
Marx.ba Komercijalne banke u Federaciji Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ostvarile su neto dobit od 336.019.000 KM, što je za 25,32 posto više u odnosu na isti period lani, naveli su iz Agencije za bankarstvo FBiH. Prema podacima Agencije, ukupni prihod banaka u prvih šest mjeseci iznosio je 834.088.000 KM i veći je za 15,54 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupni rashod bio je 486.000.000 KM i veći je za 9,11 posto u odnosu na prvo polugodište 2023. godine. Ukupni depoziti bankarskog sektora u FBiH na kraju prvog polugodišta iznosili su oko 24,73 milijarde KM, što je više za 3,48 posto u odnosu na stanje depozita na kraju prošle godine. Od ukupnih depozita na kraju prvog polugodišta, 50 posto odnosi se na depozite stanovništva, 23,9 posto na privatna preduzeća i društva, a 12,6 posto na Vladu FBiH i njene institucije. Ukupni krediti banaka sa sjedištem u FBiH na kraju prvog polugodišta iznosili su oko 18,55 milijardi KM i veći su za oko 6,12 posto nego na kraju prošle godine. Od ukupnih kredita na kraju prvog polugodišta 49,5 posto odnosi se na stanovništvo, 43,8 posto na privatna preduzeća i društva, a dva posto na bankarske institucije. U FBiH na kraju prvog polugodišta poslovalo je 13 banaka i 6.642 zaposlena.
Američki Apollo preko BP-a kupuje udio u Transjadranskom plinovodu
Marx.ba Američka kompanija za upravljanje imovinom Apollo Global Management potpisala je s britanskim energetskim div BP-om ugovor o kupovini udjela u Transjadranskom plinovodu (TAP) za milijardu dolara. Apollo će postati manjinski dioničar u BP Pipelines TAP Limitedu koji drži 20 posto udjela u TAP-u. BP želi prodajom imovine pribaviti dvije do tri milijarde dolara do kraja godine, a transakcija s Apollom trebala bi biti zaključena u četvrtom tromjesečju, prenosi Hina, nakon pribavljanja potrebnih regulatornih dozvola. Plinovod je gradio konzorcij koji čine britanski BP, azerbejdžanski SOCAR i italijanski Snam s udjelima od po 20 posto, belgijski Fluxys s udjelom od 19, španski Enagás sa 16 i švicarski Axpo s udjelom od pet posto. Ukupna je vrijednost projekta iznosila 3,9 milijardi dolara. Plinovod je dovršen u oktobru 2020. i doprema plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog jezera kroz Tursku do granice s Grčkom Transanatolskim plinovodom (TANAP), dugim gotovo 2.000 kilometara. U Grčkoj TAP transportira plin 550 kilometara dugom dionicom do Albanije, gdje nakon 205 kilometara izlazi na obalu Jadranskog mora i cijevima na potezu dugom 110 kilometara stiže u prihvatni terminal u Italiji. Projekt bi trebao omogućiti transport deset milijardi prostornih metara plina godišnje, a u konačnici kapaciteti bi mu mogli biti udvostručeni. – TAP u roku od 45 do 65 mjeseci može udvostručiti svoj kapacitet i proširiti se, u fazama od po 20 milijardi prostornih metara, rekla je u martu 2022. voditeljica komercijalnog odjela Marija Savova. U planu je i gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plin dopremao i u Hrvatsku, a gradi se i krak prema Bugarskoj i Rumuniji. Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije i spojio se na TAP, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u junu prošle godine nakon samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Podgorici. – To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konsultacije s Azerbejdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu, rekao je tom prilikom Plenković. Projekt TAP-a podržao je u septembru 2018. i tadašnji američki ministar energetike Rick Perry, istaknuvši na završetku trećeg samita Inicijative triju mora da je energetska sigurnost ključna za nacionalnu sigurnost. – To je posebno važno za ovu regiju gdje se zemlje srednje i istočne Evrope i dalje suočavaju s izazovima energetske sigurnosti i ovisnošću o jednom opskrbljivaču te ruskom agresivnom postavljanju, rekao je Perry. Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je znatno smanjila uvoz ruskog plina i danas najviše plina kupuje od Norveške, pišu Financije.
Kakav je utjecaj sirovinskih materijala na cijenu proizvodnje kozmetike u regiji
Marx.ba U proizvodnji kozmetike, cijena proizvoda može značajno varirati ovisno od sirovinskih materijala koji se koriste. Ovi materijali, koji obuhvataju sve od aktivnih sastojaka do pomoćnih sredstava, igraju bitnu ulogu u određivanju konačne cijene proizvoda. Razumijevanje kako različite sirovine utječu na troškove proizvodnje može pomoći proizvođačima da optimiziraju svoje lance opskrbe, dok potrošačima omogućava bolje razumijevanje vrijednosti proizvoda koje koriste, piše u analizi Seebiz. Troškove proizvodnje Sirovinski materijali čine osnovu svakog kozmetičkog proizvoda. Uključujući aktivne sastojke kao što su vitamini i ekstrakti, kao i pomoćne komponente kao što su emulgatori i konzervansi, kvalitet i porijeklo sirovina direktno utiču na konačnu cijenu proizvoda. Na primjer, parafin, koji se često koristi u proizvodnji balzama i krema, može biti relativno jeftin, ali njegova upotreba u velikim količinama može povećati troškove proizvodnje. Pored parafina, drugi sirovinski materijali kao što su esencijalna ulja, ekstrakti biljaka i prirodni voskovi često su skuplji zbog složenosti njihove proizvodnje i nabavke. Ova razlika u troškovima sirovina odražava se na krajnjoj cijeni proizvoda na tržištu. Takođe, sirovine sa specifičnim funkcijama, kao što su stabilizatori ili specifični emulgatori, mogu povećati troškove proizvodnje zbog svoje specijalizirane prirode. Na primjer, tržište parafinskog voska je bilo promjenljivo tokom drugog tromjesječja 2024. godine u Evropi, pa je tako cijena tokom prvog mjeseca porasla za 1%, a potom nastavila padati. Porast cijene najbitnijeg sirovinskog materijala, sirove nafte, je utjecao na povećanu proizvodnju i cijenu energije tokom ovog perioda, što je potom utjecalo na cijenu i parafinskog voska. Utjecaj kvaliteta sirovina Kvaliteta sirovinskih materijala je bitna u određivanju cijene kozmetičkih proizvoda. Visokokvalitetne sirovine, kao što su organski ekstrakti i esencijalna ulja, obično imaju višu cijenu zbog svog porijekla i procesa obrade. Na primjer, organska esencijalna ulja često su skuplja od sintetičkih alternativa zbog strožih standarda proizvodnje i kontrole kvaliteta. Ovi materijali ne samo da dodaju vrijednost proizvodu, već i povećavaju njegovu cijenu zbog većih troškova proizvodnje i nabavke. S druge strane, sintetičke sirovine, iako često jeftinije, mogu imati drugačiji utjecaj na tržište. Mnoge kompanije koriste sintetičke alternative kako bi smanjile troškove, ali to može utjecati na percepciju kvaliteta proizvoda kod potrošača. Na primjer, sintetički emulgatori su često 50% jeftiniji od prirodnih alternativnih emulgatora. U nekim slučajevima, upotreba sintetičkih sastojaka može smanjiti troškove proizvodnje, ali može imati negativan uticaj na reputaciju proizvoda ako potrošači preferiraju prirodne ili organske opcije. Geopolitički i ekonomski faktori Geopolitički i ekonomski faktori također igraju bitnu ulogu u cijeni sirovinskih materijala. Na primjer, promjene u političkoj situaciji ili ekonomskim uslovima u zemljama proizvođačima sirovina mogu uticati na cijene tih materijala. Ako su sirovine uvozno porijeklo, promjene u valutnim kursevima ili trgovinskim politikama mogu direktno uticati na troškove. Ove varijacije mogu izazvati nepredvidive fluktuacije u cijeni proizvodnje, što može biti izazov za proizvođače u planiranju budžeta i cijena. Na primjer, tokom prethodnih godina promjene u valutnim tečajevima između američkog dolara i eura ujeicale su na cijene sirovina u Evropi, a to je moglo dovesti do povećanja od 5-10% u troškovima uvoza. Održivost i ekološki utjecaj S obzirom na sve veću svijest o održivosti i ekološkom utjecaju, mnoge kompanije prepoznaju potrebu da koriste ekološki prihvatljive sirovine. Organski sastojci i materijali koji su uzgajani na održiv način često su skuplji zbog dodatnih troškova proizvodnje i certifikacije, troškovi organske proizvodnje mogu biti 20-30% viši od konvencionalne proizvodnje zbog dodatnih koraka u proizvodnom procesu i oštrijih standarda. Međutim, ove investicije mogu se isplatiti dugoročno kroz bolju reputaciju brenda i privlačnost kod potrošača koji su sve više zainteresirani za ekološki prihvatljive proizvode. Na primjer, korištenje biljnih ekstrakta koji su uzgajani bez upotrebe pesticida može povećati troškove sirovina, ali može također poboljšati tržišnu poziciju proizvoda. Kao rezultat, kompanije koje investiraju u održive prakse često mogu postići viši nivo lojalnosti potrošača i dugoročne koristi, iako su početni troškovi proizvodnje viši. Tehnološki napredak i inovacije Tehnološki napredak također igra važnu ulogu u cijeni sirovinskih materijala. Novi procesi obrade i proizvodnje mogu smanjiti troškove i povećati efikasnost. Na primjer, napredne tehnologije ekstrakcije mogu omogućiti proizvodnju koncentrisanijih i efikasnijih sastojaka po nižoj cijeni. Ove tehnologije mogu smanjiti potrebu za velikim količinama sirovina, čime se smanjuju troškovi proizvodnje i eventualno konačna cijena proizvoda. Pored toga, inovacije u oblasti proizvodnje mogu omogućiti korištenje alternativnih sirovina koje su jeftinije ili ekološki prihvatljivije. Na primjer, istraživanje novih vrsta biološki razgradivih polimera može smanjiti zavisnost od skupljih materijala poput parafina, što može rezultirati smanjenjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijena proizvodnje kozmetike je kompleksan rezultat mnogih faktora, uključujući vrste i kvalitet sirovinskih materijala, ekonomske i geopolitičke uslove, kao i tehnološke inovacije. Razumijevanje kako različite sirovine utiču na troškove može pomoći proizvođačima da bolje upravljaju svojim budžetom i optimizuju procese proizvodnje, piše Seebiz.
Je li groznica počela: Najbogatiji su krenuli u potragu za „bijelim zlatom“
Marx.ba Mnogi vide vodonik kao gorivo budućnosti. Taj plin mogao bi biti ključ za postizanje nultih emisija globalne privrede, jer kad se koristi u industrijskim procesima ili kao gorivo, ne proizvodi ugljendioksid (CO2). Startup koji podržava Bill Gates objavio je da globalna zlatna groznica za zakopanim vodonikom uzima maha. Ispod površine Zemlje Koloma, američka startup kompanija koju podržavaju milijarderi Gates i Jeff Bezos, saopštila da želi iskoristiti stručnost koja je tradicionalno služila industriji fosilnih goriva za pokretanje globalne zlatne groznice za zakopanim vodonikom. Geološki vodonik – ponekad poznat kao bijeli, zlatni ili prirodni vodonik – odnosi se na gas vodonik koji se nalazi u svom prirodnom obliku ispod površine Zemlje. Smatra se da se proizvodi reakcijom visoke temperature između vode i minerala bogatih gvožđem. Ogroman porast broja kompanija koje aktivno tragaju za geološkim nalazištima vodonika posljednjih godina podstakao je analitičare u Rystad Energy da opisuju tu potragu kao „groznicu bijelog zlata“. Ova nada dolazi u trenutku kada se traži način oko iskorištavanja potencijala čiste energije geološkog vodonika, dugo zanemarenog resursa za koji zagovornici kažu da bi mogao da igra ključnu ulogu u prelasku sa fosilnih goriva. Pete Johnson, izvršni direktor i suosnivač Koloma, rekao je za CNBC da je geološki vodonik u osnovi posao istraživanja i proizvodnje. – Možemo koristiti stručnost i pružaoce usluga koji su tradicionalno služili industriji nafte, gasa i rudarstva i brzo ih pokrenuti u otkrivanju resursa bez ugljenika. Korištenje i modifikovanje onoga što već postoji omogućiće nam da brže razvijemo industriju, rekao je on. Sa sjedištem u Denveru u Koloradu, Koloma je prikupila više od 305 miliona dolara otkako je osnovana pre samo nekoliko godina, rekli su iz kompanije za CNBC. Podržavaoci startupa uključuju američku firmu rizičnog kapitala Khosla Ventures, Amazon’s Climate Pledge Fund, United Airlines i Breakthrough Energi Ventures, fond za klimu i tehnologiju koji je osnovao Bill Gates 2015. godine. Tu su i investitori Ray Dalio iz Bridgevater Associatesa, Richard Branson iz Virgin grupe i Jack Ma iz Alibabe. Istraživački napori za izvor energije sa niskim sadržajem ugljenika trenutno su u toku u SAD, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Španiji, Kolumbiji, Južnoj Koreji i drugima. – Geološki vodonik bi trebalo da ima veoma nizak uticaj ugljenika, ali i mali otisak zemlje i veoma mali uticaj na vodu, rekao je Johnson. Napori za dekarbonizaciju Upitan o izgledima za industriju koja se brzo razvija, on je rekao da bi neiskorišteni geološki resursi vodonika u SAD mogli da igraju značajnu ulogu u naporima zemlje za dekarbonizaciju. – Geološki resursi vodonika u SAD će nam omogućiti da povećamo našu domaću proizvodnju amonijaka i postanemo neto izvoznik, čak i kada dramatično smanjimo ugljenični otisak proizvoda, dodao je. Vodonik se već dugo smatra jednim od mnogih potencijalnih izvora energije koji bi mogli igrati značajnu ulogu u energetskoj tranziciji, ali većina se proizvodi korištenjem fosilnih goriva kao što su ugalj i prirodni gas kroz proces koji generira značajne emisije gasova staklene bašte. U ovom kontekstu je zamah rastao u odnosu na potencijal geološkog vodonika. Geoffrei Ellis, istraživački geolog u Programu energetskih resursa američkog Geološkog zavoda (USGS), rekao je za CNBC ranije ove godine da bi mogla postojati ogromna količina prirodnog vodonika zakopana u podzemnim rezervoarima širom svijeta. On je rekao da bi samo mali procenat geološkog oporavka vodonika mogao biti dovoljan da zadovolji svu projektovanu potražnju za 200 godina. Nisu svi uvjereni u to da je to potencijal čiste energije. Koalicija za nauku o vodoniku, grupa akademika, naučnika i inženjera saopštila je da geološka otkrića vodonika trenutno snabdijevaju svijet sa manje dnevne energije nego što to čini jedna vjetroturbina. Koalicija kaže da postoji zabrinutost za životnu sredinu u vezi sa procesom ekstrakcije, a izazovi transporta i distribucije znače da se geološki vodonik vjerovatno neće naći tamo gdje je najpotrebniji. Johnson iz Kolome je rekao da, iako je to još mnogo prepreka koje treba prevazići, kompanija je „veoma dobro kapitalizovana, što nam omogućava da prihvatimo ove izazove na pravi način, promišljeno i strpljivo“. – Koloma ima sreću što ima podršku različitih investitora. Neki koji su više fokusirani na prednosti tehnologije i podataka koje Koloma gradi, neki koji vide ogromne potencijalne povrate otkrića velikih resursa, a drugi koji su najentuzijastičniji za preuzimanje pozicija oko cijene jeftinih proizvoda derivata sa niskim sadržajem ugljenika koji mogu da koriste geološki vodonik. Kao i sa svakim istraživačkim poslom i bilo kojom novom tehnologijom, još uvijek imamo mnogo izazova koje treba da prevaziđemo kako bismo otključali potencijal geološkog vodonika, rekao je Johnson.
Cijene zlata ponovo obaraju rekorde
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su danas u porastu dok su cijene zlata ponovo oborile rekordne vrijednosti kada su porasle iznad 2.560 dolara za uncu. Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je na svom septembarskom sastanku da snizi kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na 3,5 posto, što je značajno utjecalo na kretanje na berzama. Kamatne stope na glavne operacije refinansiranja su smanjene na 3,65 posto, a kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice će iznositi 3,9 posto, objavila je ECB. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.25 sati porastao na 18.581,65 poena, britanski FTSE 100 na 8.260,87 poena, francuski CAC 40 na 7.461,47 poena, dok je moskovski MOEX pao na 2.626,63 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama porasla na 41.096,77 poena, indeks S&P 500 na 5.595,76 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.569,68 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 69,421 dolar, a cijena nafte Brent na 72,317 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 35,245 evra za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.567,88 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,8289 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,10768, što je otprilike isto kao u četvrtak.
Logistički div kupljen za 14,3 milijarde eura
Marx.ba Danski DSV objavio je u petak da je potpisao ugovor o kupovini Schenkera, logističke jedinice njemačkog državnog željezničkog operatera Deutsche Bahn, za 14,3 milijarde eura u ugovoru koji bi ga mogao učiniti najvećim svjetskim špediterom. – Akvizicija Schengera transformativna je transakcija za DSV, stvarajući vodećeg svjetskog igrača unutar globalne transportne i logističke industrije, rekla je logistička firma DSV u izjavi. Reuters je u srijedu izvijestio da je danska grupacija pobijedila u utrci za kupovinu Schenkera, pozivajući se na izvore u Deutsche Bahnu i njemačkoj vladi. DSV-ova akvizicija Schenkera, najskuplja za dansku firmu do sada, trebala bi je izdići iznad švicarske grupe Kuehne und Nagel i po obimu i po prihodu, čineći je vodećim globalnim špediterom, prema brokerskoj kući Sydbank, piše SEEbiz.
Deset najboljih poreskih utočišta na svijetu
Marx.ba Pojedinci i korporacije koriste poreske oaze kako bi minimizovali svoje poresko opterećenje i zaštitili bogatstvo u jurisdikcijama s niskim ili nultim porezima. Visual Capitalist donosi pregled prvih 10 zemalja s najvećim offshore finansijskim bogatstvom, prema podacima iz Atlasa offshore svijeta za 2022. Šta je poreski raj?Poreski raj nudi stranim preduzećima i pojedincima minimalnu ili nikakvu poresku obavezu, uz politički i ekonomski stabilno okruženje. Entiteti mogu legalno koristiti poreske oaze za skladištenje novca zarađenog u inostranstvu, izbjegavajući veće poreze u SAD i drugim zemljama. U tu svrhu kompanije često osnivaju fiktivnu korporaciju—korporaciju bez aktivnih poslovnih operacija ili značajnih sredstava u zemlji u kojoj se nalaze, prenosi Investitor me. Hongkong je na vrhu liste sa preko 2,8 biliona dolara deponovanih u offshore bogatstvu. Teritorija se može pohvaliti snažnom bankarskom infrastrukturom i okruženjem pogodnim za poslovanje. Osim toga, njegov zakon za porez na dobit iz offshore-a omogućava offshore vlasnicima da plate 0% poreza na offshore prihod. Ipak, ostaje da se vidi kako će najavljeno kinesko zatezanje pravila i čvršća kontrola nad regionom posebne administracije dugoročno uticati na offshore poreski tretman ove lokacije. Nakon Hongkonga, Švicarska je domaćin najvećeg offshore finansijskog bogatstva u Evropi. Zemlja je dugo služila kao sigurno utočište za bogatstvo, posebno iz zapadnoevropskih zemalja.
Bitcoin ETF-ovi dosegnuli više od hiljadu institucionalnih ulagača
Marx.ba Od svog debija na američkom tržištu u januaru 2024., spot bitcoin ETF-ovi bili su magnet za institucionalne ulagače. Ovi ETF-ovi omogućuju direktno uključivanje bitcoina u portfelj, zaobilazeći izazove direktne kupovine i sigurne pohrane. Reakcija tržišta bila je izrazito pozitivna, s više od hiljadu institucionalnih ulagača koji su se prijavili unutar samo dva perioda podnošenja 13F obrazaca. Podnesci 13F, obvezna tromjesečna objavljivanja za institucionalne upravitelje ulaganja, odražavaju rastuće i trajno zanimanje za bitcoin ETF-ove. Eric Balchunas, viši analitičar Bloomberga, raspravljao je o izvanrednom rastu bitcoin ETF-ova. Štaviše, uporedio ih je s tipičnim ETF-ovima, koji se često bore privući znatnu ranu institucionalnu pažnju. BlackRockov iShares Bitcoin Trust (IBIT) je posebno vrijedan pažnje. Može se pohvaliti sa 661 institucionalnim vlasnikom i 20 posto dionica u vlasništvu institucija i velikih savjetnika. Balchunas predviđa da bi se ta brojka sljedeće godine mogla udvostručiti. Nadalje, značajan pomak primijećen je među vodećim američkim hedge fondovima. Naime, 60 posto tih fondova sada posjeduje bitcoin ETF-ove, što je nagli porast od početka godine. Naime, nijedan od tih fondova nije prodao svoje udjele tokom drugog kvartala, već su mnogi povećali svoje investicije. Glavni igrači poput Citadel Investmentsa, Millennium Managementa, Mariner Investmenta i Fortress Investmenta među onima su koji su povećali svoja ulaganja. Privlačnost bitcoin ETF-ova nadilazi hedge fondove. Zanimljivo je da 13 od 25 najboljih registriranih investicijskih savjetnika u SAD sada izvještava o izloženosti bitcoinu putem ovih ETF-ova. Kompanije kao što su Cambridge Associates i Hightower Advisors postupno povećavaju svoja ulaganja, signalizirajući šire institucionalno povjerenje u vrijednost bitcoina. Ova institucionalna podrška mijenja percepciju kriptovaluta. Nakon lansiranja bitcoin ETF-ova, predstavljeni su i ethereum ETF-ovi, privlačeći još više tradicionalnih ulaganja u kripto sferu. Utjecaj ovih ETF-ova na kripto tržište je neporeciv. Taj se rast odražava u naglom porastu broja bitcoin milionera, koji je skočio za 111 posto na 85.400 na globalnom novou, prema izvještaju Henley & Partners. Međutim, unatoč tim dobicima, izazovi i dalje postoje. Američki ETF-ovi iskusili su najduži niz dnevnih neto odljeva od svog debija. Ulagači su povukli otprilike 1,2 milijarde dolara iz tih fondova tokom osam dana do početka septembra. Ovaj trend naglašava trenutnu averziju tržišta prema riziku, vidljivu tokom ovog perioda. Ipak, Balchunas ostaje pozitivan, piše Lider.
Početak rada kompanije Transfera u BiH: Ekspanzija poslovanja uz podršku lokalnoj zajednici
Marx.ba Kompanija Transfera nastavlja da širi svoje poslovanje u regionu, a početak rada u Bosni i Hercegovini obilježila je donacijama za dvije humanitarne organizacije u ovoj zemlji – Udruženju „Dajte nam šansu“ u Sarajevu i „Dajte nam šansu – Zvjezdice“ u Banjaluci. Udruženja su osnovali roditelji djece i osoba sa smetnjama u razvoju, i njihov osnovni cilj je pružanje podrške i pomoći u domenu mentalnog zdravlja, socijalne integracije i pravne zaštite. Imajući u vidu potencijal rasta bosansko-hercegovačkog tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja i trendove u industriji logistike i transporta koji su krucijalni za kreiranje novih poslovnih prilika izvan granica Srbije, Transfera je prepoznala svoju ulogu u Bosni i Hercegovini, te se u bliskoj budućnosti očekuje i povećanje broja lokacija na ovom području. – Naši planovi su veliki, a s obzirom na to da smo jedan od regionalnih lidera u industriji logistike i transporta, prirodno je da je naš fokus širenje izvan granica naše države. Potrebe klijenata za našim integrisanim logističkim rješenjima u ovom dijelu regiona uticale su na odluku da slijedeći korak u našem poslovanju bude upravo otvaranje Transfere u Bosni i Hercegovini, koje smo, tradicionalno, obilježili podrškom onima kojima je to najpotrebnije, izjavio je Stefan Radivojević, direktor Klijent servisa u kompaniji Transfera. Kompanija Transfera je prethodne godine obilježila deceniju uspješnog poslovanja, tokom koje se razvila u jednog od regionalnih lidera u domenu transporta, carinskog zastupanja, skladišno – manipulativnih operacija, distribucije i e-commerce poslovanja. Nakon otvaranja predstavništva u NR Kini i preko 20 lokacija širom Srbije, počela je sa radom i kompanija Transfera Bosna, koju za sada čine poslovne jedinice u Sarajevu, Gradiški i Bijeljini. Za sve upite i više informacija možete pisati na e-mail adresu: bih@transfera.com.