Inicijativa “Izaberi Evropu”: Novi plan za finansiranje i poticanje konkurentnosti start-up kompanija
Marx.ba Kako se već ustalila svijest u Evropskoj uniji da u Evropi postoji dobra istraživačka baza, ali da inovativnost zapinje u fazi komercijalizacije, Evropska komisija nastoji iznaći načine da se to promijeni, a jedan od njih je upravo objavljena strategija za prevladavanje problema financiranja start-up kompanija. To je zapravo dio šire inicijative pod nazivom Izaberi Evropu kojoj je cilj ojačati konkurentnost EU u globalnoj utrci sa SAD i Kinom. Ideja je da se problem finansiranja prebrodi kroz oblikovanje javno-privatnog partnerstva, a osim pitanja finansiranja želi se smanjiti administrativno opterećenje za nastajuće kompanije. U ovom trenutku tek oko osam posto start-up kompanija u svijetu ima sjedište u Evropi. Prema izvještaju o konkurentnosti EU na kojem je radio bivši predsjednik Evropske centralne banke i bivši italijanski premijer Mario Draghi, čak 61 posto novaca za kompanije iz područja umjetne inteligencije ide ka onima u SAD, 17 posto u Kinu i tek šest posto u EU. Kako bi se taj negativan trend preokrenuo Bruxelles želi do početka iduće godine utemeljiti javno-privatno partnerstvo kojim bi se potaknuo rast start-up kompanija. – Kapital je važan i Evropa ga ima. Mogamo ga uvezati s potrebama inovatora, izjavila je evropska povjerenica za start-up kompanije, istraživanja i inovacije Ekaterina Zaharieva. Rekla je kako je jasno da jaz u finansiranju postoji te je sada namjera smanjiti tržišnu fragmentaciju i povezati se s privatnim investitorima. Pritom će se pojednostaviti pravila kako bi se start-up kompanija mogla osnovati u roku od 24 sata te će se omogućiti da takve kompanije koje posluju u različitim zemljama članicama EU budu podvrgnute istom poslovnom režimu. Također je fokus na što učinkovitijem načinu pronalaženja i poticanja talenata. – Ovo je ključno za strateške tehnologije kao što su umjetna inteligencija, kvantna tehnologija, napredni poluvodiči, medicinska tehnologija, biotehnologija, čista tehnologija i energija, sigurnost, obrana, svemirski programi, robotika te napredni materijali. Namjera je pomaknuti evropsku ekonbomiju prema poduzetnijem i inovativnijem modelu, objavila je Evropska komisija. Prijedlog je također da se umanje troškovi neuspjeha start-up projekata kroz nalaženje najpraktičnijeg rješenja za nesolventnost, prenose Financije. – Imamo 30 hiljada start-up projekata u početnoj fazi. Nije da manjka ideja, ali trebamo plan kako bi se maksimalizirao postojeći potencijal, poručila je Zaharieva. Evropska komisija će sistemski pratiti kako se razvija stanje sa start-up kompanijama i pripremiti novi izvještaj o rezultatima strategije do kraja 2027. godine.
FIPA: Kinezi zainteresirani za investicije u drvnoj i industriji građevinskog materijala
Marx.ba Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) Marko Kubatlija primio je delegaciju kineske kompanije Jiangsu New Power Energy Co. Ltd. koja je posjetila Agenciju s ciljem upoznavanja s mogućnostima investiranja u Bosni i Hercegovini. Direktor Kubatlija sa saradnicima je informisao privrednike o radu i aktivnostima Agencije na privlačenju potencijalnih investitora, zakonskoj legislativi, aktuelnim investicionim projektima i investicionim lokacijama iz FIPA baze postojećih projekata, kao i o uslugama koje FIPA pruža investitorima kroz Aftercare projekat postinvesticione saradnje. FIPA već duže vrijeme istražuje investicijske lokacije za navedenu kinesku firmu koja je zainteresirana za proizvodnju ploča blokova od gaziranog betona, te je u saradnji sa lokalnim zajednicama organizirala posjete investicijskim lokacijama u Trebinju, Živinicama, Brčkom, Gacku, itd. Kineska kompanija posebno je iskazala interes za projekte iz drvne industrije i proizvodnje namještaja, sirovine za proizvodnju građevinskog materijala (cement, vapno, pepeo, gips), posebno betona te za veće projekte iz sektora poljoprivrede. Kompanija ima sjedište u Xuzhou, Kina, osnovana je 1999 godine, te nakon više od 20 godina poslovanja ima više od 20 preduzeća. Fokusirana je na proizvodnju termoelektrične energije, trgovinu ugljem, proizvodnju papira, nove građevinske materijale, logistiku skladištenje u lukama, hotele visoke kategorije, te ekološku zaštitu i inudstriju upravljanja okolišem. Broji preko 1000 uposlenih. Ukupni prihodi prošle godine iznosili su oko 420 miliona eura. Dogovoreno je da FIPA nastavi pružati dodatnu podršku kompaniji. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
OMV najavljuje najveće ulaganje u zeleni vodik do sada
Marx.ba Austrijska naftna i plinska grupa OMV objavila je da planira uložiti otprilike pola milijarde eura u gradnju elektrolizatora koji će proizvoditi vodik uz upotrebu struje iz obnovljivih izvora. Elektrolizator od 140 megavata u Brucku na Lethi trebao bi proizvoditi 23 hiljade tona “zelenog” vodika godišnje, uz upotrebu struje iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih sistema, navodi OMV u saopćenju. Uvjet je pozitivan ishod aukcije u evropskoj i austrijskoj “banci za vodik”, dodaju. Evropska komisija uspostavila je instrument za finansiranje projekata proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora 2022. godine. OMV je u projekt spreman uložiti nekih 500 miliona eura, dodaje se. Elektrolizator bi trebao početi s radom krajem 2027. godine i podmirivati značajan udio potražnje za vodikom u rafineriji u Schwechatu kod Beča. Krajem aprila austrijska kompanija već je u Schwechatu pokrenula proizvodnju zelenog vodika u elektrolizatoru kapaciteta 10 megavata, uloživši u projekt 25 miliona eura. VEZANO FlixTrain naručuje 65 vozova: Stvara se konkurencija Deutsche Bahnu
PEPE kit ostvario profit od 36 miliona dolara: Meme kriptovaluta s AI podrškom brzo raste
Marx.ba James Wynn, poznati veliki trgovac (kit) na tržištu meme kriptovaluta, nedavno je zatvorio svoju kompletnu poziciju u Pepecoinu (PEPE), ostvarivši profit od 25,19 miliona dolara. Ukupna zarada od transakcija vezanih uz PEPE dosegla je 50 miliouna dolara, što ga čini značajnim uspjehom na tržištu meme kriptovaluta. Wynn je kupio PEPE 2023. godine s početnim ulaganjem od 7.000 dolara (približno 1 milion jena) i uspio ga povećati na 25 miliona dolara. U ovoj transakciji iz 2025. ponovno je osigurao dodatni profit od 25,19 miliona dolara. Tokom transakcije koristio je do 26 različitih novčanika, strateški decentralizirajući transakcije. Wynnov Twitter račun registriran je u aprilku 2023. godine, a on je iskoristio svoj utjecaj na društvenim mrežama za utjecaj na kretanje cijene meme kriptovalute, objavljujući do 24 posta vezana za PEPE dnevno, piše 24 sata. Nakon zatvaranja pozicije u PEPE-u, Wynn je sav novac prebacio u Bitcoin (BTC) i izgradio dugu poziciju od 11.588 BTC (vrijednu oko 1,25 milijardi jena) s polugom od 40x. Cijena likvidacije te pozicije postavljena je na 105.180 dolara, što predstavlja visoki rizik s obzirom na trenutnu cijenu BTC-a od oko 108.000 dolara. Wynn je 23. maju likvidirao svoje pozicije u Ethereum (ETH) i SUI (SUI), ostvarivši gubitak od 5,3 miliona dolara. Iako trgovanje s velikom polugom nudi potencijal za velike profite, predstavlja i dvostruki mač jer nosi rizik od likvidacije. Nakon Wynnovog uspjeha s PEPE-om, projekti tehnoloških inovacija sve više privlače pažnju na tržištu meme kriptovaluta. Jedna od inicijativa koja posebno privlači pažnju je MIND of Pepe (MIND), koji kombinira umjetnu inteligenciju (AI) s meme kulturom. Za razliku od tradicionalnih meme kriptovaluta, MIND of Pepe ima AI agenta koji autonomno analizira tržište i donosi odluke. AI sistem u stvarnom vremenu prati podatke o tržištu kriptovaluta i sentiment tržišta, koristeći tehnologiju semantičkog vektorskog podudaranja za pronalaženje trgovačkih prilika. Projekt je trenutno u fazi pretprodaje tokena i već je uspješno prikupio preko 10 miliona dolara. Cijena pretprodaje postavljena je na 0,0037515 dolara, a stručnjaci predviđaju znatan rast cijene kada se token pojavi na berzama u junu 2025. Jedinstvena karakteristika MIND of Pepe je sposobnost automatskog pokretanja novih tokena kao odgovor na promjene u sentimentu tržišta. Za razliku od tradicionalnih pasivnih trgovačkih botova, ovaj AI sistem može s vremenom prilagođavati svoju trgovačku strategiju zahvaljujući sposobnosti trajnog pamćenja. VEZANO Bitcoin prvi put u historiji iznad 111.000 dolara – Marketing X Business
Gdje se čuvaju najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu
Marx.ba Sjedinjene Američke Države (SAD) drže najveće zalihe zlatnih poluga na svijetu – čak oko 8.134 tone zlata, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za treći kvartal 2024. godine. To je znatno više od drugih velikih ekonomija poput Njemačke, Italije, Francuske ili Kine. Većina tog zlata nalazi se pod strogim nadzorom u najzaštićenijim trezorima u zemlji, uključujući poznati Fort Knox. Fort Knox, sagrađen 1936. godine, trenutačno čuva otprilike 147,3 miliona unci zlata, što čini otprilike polovicu ukupnih zlatnih rezervi SAD. Trezor je poznat po velikoj sigurnosti i sistemu zaštite koji američka vlada nikada u potpunosti ne otkriva javnosti. Osim što je kovnica, West Point Mint djeluje i kao skladište za oko 22 posto američkog zlata, što iznosi približno 54 miliona unci. Nalazi se blizu američke Vojne akademije i također ima visoke sigurnosne standarde. Denver također skladišti značajne količine zlata – prema dostupnim podacima iz 2023. godine, tamo se nalazi oko 43,85 miliona unci. Podzemni trezor Federal Reserve Bank of New York, u srcu Manhattana, čuva više od 5.800 tona zlata, ali većinom u ime stranih vlada i međunarodnih institucija, a ne SAD. Ova lokacija simbolizira povjerenje stranih partnera u sigurnost američkog sistema. Historija američkih zlatnih rezervi vezana je uz niz političkih i ekonomskih odluka koje su oblikovale globalni monetarni sistem, pišu Financije. Tokom 19. i početkom 20. stoljeća, SAD su koristile takozvani zlatni standard, što je značilo da je vrijednost dolara bila vezana uz određenu količinu zlata. Zbog toga su zalihe zlata bile ključne za monetarnu stabilnost. Također, Zakonom o zlatnim rezervama iz 1934. godine, omogućeno je Ministarstvu finansija da preuzme vlasništvo nad svim monetarnim zlatom u zemlji. Time je centralizirano upravljanje zalihama zlata, a istovremeno je zabranjeno privatno vlasništvo nad zlatnim polugama. Predsjednik Richard Nixon 1971. godine odlučio je ukinuti mogućnost zamjene dolara za zlato. Time je završen međunarodni zlatni standard, a svjetske valute prešle su na takozvani fiat sistem, u kojem valuta više nema pokriće u zlatu.
FlixTrain naručuje 65 vozova: Stvara se konkurencija Deutsche Bahnu
Marx.ba Njemački putnički div Flix proširit će svoje željezničke usluge u Njemačkoj, takmičeći se s nacionalnim operaterom Deutsche Bahnom. Kompanija sa sjedištem u Münchenu najavila je da naručuje do 65 novih brzih vozova za svoju uslugu FlixTrain od španskog proizvođača Talgo. Prvih 30 brzih vozova, koji mogu putovati brzinama do 230 kilometara na sat i imaju pristup bez stepenica, već je kupljeno, dok Flix ima opcije na još 35. Paket vrijedi 2,4 milijarde eura (2,7 milijardi dolara), objavila je kompanija, koja je širom Evrope poznata po svojoj mreži Flixbus prijevoza na duge relacije. FlixTrain je jedan od rijetkih konkurenata Deutsche Bahnu u njemačkom željezničkom prijevozu na duge relacije. Međutim, operater trenutno ima samo 13 vozova, kojima uglavnom upravljaju partnerske kompanije. Iako to znači da Flixtrain nudi znatno manje usluga, njegove cijene su općenito daleko niže od cijena Deutsche Bahna. – S Flixtrainom provodimo dugoročnu strategiju i značajno ćemo proširiti našu ponudu u nadolazećim godinama. Ne samo da želimo povećati svoj tržišni udio, već i značajno proširiti samo tržište, rekao je glavni izvršni direktor Flixa André Schwämmlein. VEZANO Kanton Sarajevo ima prvu vjetroelektranu
Kanton Sarajevo ima prvu vjetroelektranu
Marx.ba Iz slovenske kompanije Interenergo koja je dio austrijske grupe Kelag, objavili su da je jučer zvanično otvorena prva vjetroelektrana u Kantonu Sarajevo. Nalazi se na Ivan Sedlu u općini Hadžići, ,a Interenergo je bio investitor u ovom projektu. Svečanosti otvaranja vjetroelektrane su prisustvovali partneri projekta, međunarodni saradnici i lokalni predstavnici. Ovaj projekat, koji uključuje pet turbina s ukupno instaliranom snagom od 25 MW, proizvodit će dovoljno električne energije da napaja oko 11.000 domaćinstava. Korištenjem energije vjetra, pomoći će i u izbjegavanju emisije više od 32.000 tona CO₂ godišnje. – Ovo postignuće odražava snažnu saradnju koju smo izgradili s Općinom Hadžići i okolnim zajednicama, čija je podrška bila ključna u svakoj fazi razvoja. Ovo uzbudljivo proširenje očekuje se da će godišnje proizvoditi preko 65 GWh zelene električne energije — što predstavlja značajnu prekretnicu u razvoju čiste energije za Hadžiće, Bosnu i Hercegovinu i širi balkanski region, izjavio je direktor kompanije Interenergo David Huber. Inače, iz kompanije su poručili da vjetropark Ivan Sedlo naglašava njihovu sposobnost da se savlada zahtjevan teren i teški vremenski uslovi kako bi isporučili kvalitetan rezultat u zadatom roku. – Projekat je razvijen uz pomoć regionalnih podizvođača, što pokazuje snagu timskog rada i prekogranične saradnje u tranziciji ka čistim izvorima energije. Zahvaljujemo se svim akterima uključenim u projekat na podršci i saradnji, kao i svim gostima što su ovaj važan dan podijelili s nama. Sa još projekata na vidiku, radujemo se nastavku unapređenja energetske tranzicije širom Balkana, poručili su. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Marx.ba Britanski mediji objavili su da je Adriatic Metals potvrdio kako je u pregovorima o preuzimanju s kanadskom rudarskom kompanijom Dundee Precious Metals. Prema neimenovanim bankarskim izvorima koje je citirao Sky News, pregovori bi mogli procijeniti vrijednost kompanije sa sjedištem u Velikoj Britaniji na oko 700 miliona funti (935 miliona dolara). Kako je objavljeno, pravila preuzimanja u Velikoj Britaniji, kažu da Dundee ima rok do 17. juna da da formalnu ponudu ili se povuče, navodi se. – Adriatic Metals je saopštio da je Dundeeju odobrio ograničen pristup materijalima za dubinsku analizu. Ako se dogovor postigne, Dundee bi preuzeo rudnik srebra i cinka Vareš u centralnoj Bosni, koji je projekt Adriatica. Kompanija također unapređuje projekat cinka i srebra Raška u Srbiji, s ciljem oživljavanja dva rudnika koji su ranije proizvodili, pišu britanski mediji. VEZANO Bingo privodi kraju novi logističko-distributivni centar u Tuzli
Bingo privodi kraju novi logističko-distributivni centar u Tuzli
Marx.ba Najveća domaća kompanija Bingo privodi kraju izgradnju jednog od svojih najznačajnijih projekata – novog logističko-distributivnog centra (LDC) u Tuzli, smještenog u Privrednoj zoni Bosanska Poljana. Radovi na ovom modernom objektu, koji su započeli u jesen 2023. godine, ovih dana ulaze u završnu fazu, a svečano otvaranje planirano je tokom ovog proljeća, piše Tuzlainfo. Centar se sastoji od dvije lamele ukupne površine 28.080 kvadratnih metara, dok će cjelokupan kompleks zauzimati čak 42.000 kvadratnih metara, čime će se svrstati među najveće distributivne centre u regiji. Investicija vrijedna više od 42 miliona KM ključni je korak u unapređenju logističkih kapaciteta kompanije, koja sve više širi svoju maloprodajnu mrežu širom Bosne i Hercegovine. Poput savremenog LDC-a u sarajevskom Rajlovcu, novi objekat u Tuzli bit će opremljen najsavremenijim sistemima za skladištenje i distribuciju, uključujući ambijentalne skladišne kapacitete i posebno izgrađene komore s kontroliranom temperaturom za čuvanje svježeg voća, povrća i duboko zamrznutih proizvoda. Ova ulaganja bit će od koristi i domaćim poljoprivrednim proizvođačima, s obzirom na to da je Bingo najveći otkupljivač hrane proizvedene u BiH. Zajedno s postojećim LDC-om u Sarajevu, novi centar u Tuzli – koji je površinom veći za 50% – činit će logističku cjelinu koja će omogućiti kompaniji Bingo da postavi nove standarde efikasnosti u opskrbi tržišta. Time će se dodatno optimizirati proces distribucije, osigurati dovoljne količine robe na policama te očuvati vrhunska svježina namirnica. Svake godine dostavna vozila Binga pređu više od pet miliona kilometara, kako bi domaći proizvodi stigli do potrošača po najpovoljnijim cijenama. S novim centrom u Tuzli, taj proces će biti znatno unaprijeđen, na korist kako potrošača, tako i čitave domaće privrede. Podsjećamo, dobit kompanije Bingo u 2024. godini iznosila je 146.567.396 KM, što je blagi pad u odnosu na godinu ranije. I pored toga, ostaje daleko ispred svih ostalih firmi, a kako ističu iz kompanije, značajan dio ostvarenih sredstava reinvestira se u razvoj, modernizaciju i infrastrukturu i projekte poput ovog, navodi Tuzlainfo. VEZANO Hoće li konačno krenuti izgradnja tunela Prenj
Hoće li konačno krenuti izgradnja tunela Prenj
Marx.ba Tunel Prenj, složen i 400 miliona eura težak projekt na Koridoru 5c u Bosni i Hercegovini, na dijelu autoputa između Sarajeva i Mostara uskoro bi trebao dobiti izvođača radova. Projekat je izazovan zbog stijena kroz koje treba proći približno 11 kilometara tunelske cijevi, a dodatno ne ohrabruju ni stalne odgode rokova izgradnje. U Autocestama, ipak, smatraju da će sve biti gotovo za nešto više od pet godina, piše Al Jazzera. Kada bude izgrađen, ovaj tunel će značajno skratiti putovanje između Sarajeva i Mostara – za oko 30 kilometara, odnosno do sat vremena vožnje. Ukoliko sve bude teklo prema planu, puštanje u promet očekuje se u avgustu 2030. godine. Stručnjaci upozoravaju da tunel nosi brojne tehničke i geološke neizvjesnosti. Pavo Boban, bivši pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, ističe da je riječ o izuzetno kompleksnom projektu. – Tunel je jako zahtjevan i nepredvidiv. Niko sa sigurnošću ne može reći šta se nalazi u planinskom masivu dugom više od deset kilometara. Iako je gradnja planirana, realno je očekivati nepredvidive prepreke. Zabrinuti smo da bi se komplikacije mogle dodatno intenzivirati kada se krene s probijanjem planinskog masiva, rekao je Boban za Al Jazeeru. VEZANO Autoceste FBiH raspisale tender za sanaciju dionica vrijedan 15 miliona KM