SAP ulaže 150 miliona eura u istraživačko-razvojni centar

Marx.ba Njemački proizvođač poslovnog softvera SAP objavio je da će u idućih pet godina uložiti 150 miliona eura u istraživačko-razvojni centar. Kompanija planira osnovati istraživačko-razvojni centra SAP Labs Vietnam u Ho-Ši-Minu, uz planirana ulaganja veća od 4,5 biliona vijetnamskih donga. Novi centar razvijat će softver, posebno na područjima poput održivih digitalnih lanaca opskrbe i poslovnih rješenja integriranih s umjetnom inteligencijom. SAP ima centre za istraživanje i razvoj u 20 zemalja širom svijeta, koji zapošljavaju ukupno više od 51 hiljadu radnika, stoji na službenoj internet stranici kompanije.
Veliki potencijal: Šta donosi Poslovna zona u BiH koju je predstavila Katarska privredna komora

Marx.ba Katarska privredna komora (Qatar Chamber) predstavila je Poslovnu zonu Cazin kao jedan od obećavajućih investicijskih potencijala među projektima iz cijelog svijeta, namijenjenih poslovnim ljudima iz jedne od najbogatijih država. Istaknuto je da se ova poslovna zona nalazi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Navodi se da je Poslovna zona Cazin prepuna investicijskih mogućnosti u sektorima prehrambene industrije, drvnopreprađivačke industrije, te metalsko-prerađivačke industrije, piše Bosnian News Service. U detaljima cazinskih potencijala se navodi: Prehrambena industrija, plodno zemljište i organski uzgoj omogućuju proizvodnju prehrambenih proizvoda vrhunske kvalitete. Proizvodnja oko 13 miliona litara mlijeka godišnje (najveći proizvođač mlijeka u FBiH), 2 000 hektara kestenove šume i činjenica da se kestenov med Cazinske krajine nalazi na listi Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo (WIPO) predstavljaju odlične preduslove za dalje investiranje u prehrambenu tehnologiju. Drvoprerađivačka industrija, vrijedno šumsko bogatstvo Unsko-sanskog kantona zajedno sa već razvijenom drvoprerađivačkom industrijom u gradu Cazinu predstavlja značajnu priliku za investiranje i realizaciju uspješnih projekata. Mogućnosti investiranja u sektor drvoprerađivačke industrije, a naročito u proizvodnju finalnih proizvoda, kao i brendiranih proizvoda su velike, naročito ako se uzme u obzir šumsko bogatstvo sjeverozapadne BiH i Unsko-sanskog kantona, blizina tržišta Evropske unije, postojanje kvalificirane radne snage i dobro razvijena transportna mreža. Metaloprerađivačka industrija, Cazin je prepoznat kao mjesto lima, jer najveći broj privrednih subjekata u ovoj industrijskoj grani se bavi proizvodnjom lima i metalnih konstrukcija. Dugogodišnja tradicija proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji, dragocjena iskustva i tehničke navike zaposlenih u ovoj oblasti, blizina tržišta Evropske unije (metalni sektor je izuzetno snažno razvijen u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi) predstavljaju velike potencijale za investicije u ovoj grani industrije. Država Katar nastoji proširiti svoje ekonomske odnose s Bosnom i Hercegovinom, s ciljem jačanja saradnje u ključnim sektorima poput poljoprivrede, energetike, turizma, infrastrukture i sigurnosti hrane. Rastuće privredno partnerstvo bilo je u fokusu online webinara održanog u aprilu 2025. godine, s ciljem unapređenja ekonomskih veza, promocije investicija i poticanja trgovinske saradnje između Bosne i Hercegovine i Države Katar. Kao rezultat ovih inicijativa, nedavno je i Katarska uprava za slobodne zone (Qatar Free Zones Authority – QFZ), također, ponudila je poslovnim krugovima iz Bosne i Hercegovine i regije mogućnost saradnje u dvije slobodne zone u toj zaljevskoj zemlji, koje nude izuzetno povoljno investicijsko okruženje. Ono uključuje poreske olakšice do 20 godina, 100% strano vlasništvo te strateške lokacije u neposrednoj blizini Međunarodnog aerodroma Hamad i Luke Hamad.
Cijena zlata raste: Citi očekuje rekordne vrijednosti u naredna tri mjeseca

Marx.ba Banka Citi podigla je svoju prognozu cijene zlata za naredna tri mjeseca sa 3.300 na 3.500 dolara po unci (31,1 gram), a očekivani raspon trgovanja na 3.300–3.600 dolara (prethodno 3.100–3.500), uz obrazloženje da su izgledi za privredni rast i inflaciju u Sjedinjenim Američkim Državama u kratkom roku pogoršani. “Očekuje se da će zabrinutost u vezi s inflacijom izazvanom tarifama u SAD ostati povišena tokom druge polovine 2025. godine, što će, zajedno sa slabljenjem dolara, doprinijeti umjerenom rastu cijene zlata ka novim rekordnim vrijednostima”, navela je banka, prenosi Reuters. Prošle sedmice predsjednik SAD Donald Trump uveo je visoke carine na uvoz iz desetina trgovinskih partnera, uključujući Kanadu, Brazil, Indiju i Tajvan. Predstavnik SAD za trgovinu, Jamieson Greer, izjavio je da će ove carine vjerovatno ostati na snazi i neće biti ublažene kao dio trenutnih pregovora. Dolar je prošle sedmice oslabio nakon što je broj novozaposlenih izvan poljoprivrednog sektora u julu porastao za samo 73.000, dok je jun revidiran nadole na svega 14.000. Ovo je podstaklo nade da bi američka centralna banka mogla da smanji kamatne stope u septembru, a tržišta sada prognoziraju 81 posto vjerovatnoće da će do toga doći, prema alatu CME FedWatch. Citi takođe ukazuje na slabije podatke o zaposlenosti u SAD u drugom kvartalu 2025, kao i na rastuću zabrinutost za kredibilitet Federalnih rezervi i američkih statističkih podataka. Uz to, geopolitički rizici povezani sa sukobom Rusije i Ukrajine i dalje su visoki. Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u uslovima političke i ekonomske nestabilnosti i obično beleži rast u okruženju niskih kamatnih stopa. Citi procjenjuje da je ukupna tražnja za zlatom porasla za više od trećine od sredine 2022, gotovo udvostručivši cijenu do drugog kvartala 2025. Rast tražnje bio je vođen snažnim investicionim interesovanjem, umjerenim kupovinama centralnih banaka i stabilnom potražnjom za zlatnim nakitom uprkos višim cijenama, dodaje banka. Cijena spot zlata u ponedjeljak ujutru iznosila je 3.356,88 dolara po unci.
Velika akvizicija bh. kompanije: Molins i TITAN preuzimaju Baupartner

Marx.ba Molins i TITAN, međunarodno priznati u industriji građevinskog materijala po svojim naprednim građevinskim rješenjima, osnovali su zajedničko ulaganje kako bi ubrzali rast poslovanja s prefabrikovanim rješenjima u jugoistočnoj Evropi. Dvije kompanije potpisale su ugovor o zajedničkom preuzimanju 80% Baupartnera, vodećeg stručnjaka za prefabrikovane betonske i čelične konstrukcije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. Preostalih 20% ostat će osnivačima, predvođenima Eldinom Hadžibegovićem, čija je poduzetnička vizija i duboko industrijsko znanje bili ključni za uspostavljanje vodeće pozicije Baupartnera u regiji. Hadžibegović će nastaviti igrati aktivnu ulogu u upravljanju kompanijom dok ona nastavlja svoju putanju rasta, piše Indikator. Osnovan 2010. godine i poslujući diljem Bosne, Hrvatske i Srbije, Baupartner se specijalizirao za projektiranje, proizvodnju i montažu prefabrikovanih konstrukcija po mjeri. Baupartner zapošljava više od 280 ljudi i donosi snažne inženjerske sposobnosti u složene industrijske, logističke i maloprodajne projekte. Posljednjih godina, Baupartner je uspješno isporučio preko 110 projekata za raznolik portfelj lokalnih i multinacionalnih klijenata. Ova akvizicija učvršćuje Molinsovu i TITAN-ovu predanost održivoj, industrijaliziranoj gradnji u jugoistočnoj Evropi, zadovoljavajući rastuće potrebe kupaca i zajednica. Kroz nju, Molins jača svoju vodeću poziciju u poslu s prefabrikovanim konstrukcijama ulaskom na novo i strateški važno tržište u jugoistočnoj Europi, dodatno jačajući svoju poziciju globalne reference u industrijaliziranoj gradnji. TITAN nadopunjuje svoj postojeći portfelj visokovrijednim strukturnim prefabrikovanim rješenjima prilagođenim regionalnim mogućnostima rasta. Molins i TITAN udružili su svoje snage kako bi formirali snažno zajedničko ulaganje: Molins doprinosi svojim dugogodišnjim stručnim znanjem u prefabrikovanoj gradnji, TITAN donosi svoju duboku regionalnu prisutnost u jugoistočnoj Europi. Partnerstvo je dodatno ojačano Baupartnerovim tehničkim znanjem i dokazanim lokalnim mogućnostima izvršenja. Zajedno će stvoriti snažnu platformu za ubrzanje inovacija, poboljšanje operativne učinkovitosti i poticanje održivog rasta u poslu s prefabrikovanim konstrukcijama u cijeloj regiji. Prema riječima Marcosa Cele, izvršnog direktora tvrtke Molins, ovaj sporazum predstavlja važan korak naprijed u našoj strategiji rasta za poslovanje s prefabrikovanim konstrukcijama. – Također smo vrlo zadovoljni našim partnerstvom s TITAN-om, vodećom kompanijomm u sektoru građevinskog materijala s kojom dijelimo zajedničku viziju inovacija, održivosti i digitalizacije kako bismo pružili visokovrijedna strukturna rješenja na rastućem tržištu, rečeno je. – I akvizicija Baupartnera i zajedničko ulaganje s Molinsom savršeno se uklapaju u našu strategiju diverzifikacije našeg portfelja i unapređenja uvođenja novih i učinkovitih građevinskih tehnologija, rekao je Marcel Cobuz, predsjednik Izvršnog odbora TITAN Grupe. – Nastavit ćemo s našim strateškim partnerima aktivno tražiti nove mogućnosti rasta u jugoistočnoj Europi i šire, zaključio je. Eldin Hadžibegović, osnivač Baupartnera, dodao je: – Ponosan sam na sve što smo kao tim postigli u proteklih 15 godina. Izgradili smo snažnu i pouzdanu kompaniju, prepoznatu u cijeloj regiji. Uzbuđen sam što sada postajemo dio dvije vrlo uspješne kompanije, Molins i TITAN. Njihovo učestvovanje donosi novu snagu, stručnost i stabilnost Baupartneru. Uvjeren sam da ćemo zajedno otvoriti nove mogućnosti za rast, inovacije i dugoročnu održivost, naglasio je. Zaključak transakcije očekuje se do kraja trećeg tromjesečja, podložno završetku uobičajenih pravnih postupaka. Do tada će Baupartner nastaviti poslovati samostalno. Stranke su se složile da neće otkrivati financijske uvjete posla.
Tata Motors preuzima Iveco za 3,8 milijardi eura

Marx.ba Indijski Tata Motors kupit će Iveco Grupu u poslu vrijednom 3,8 milijardi eura, objavile su kompanije, nakon što je italijanski proizvođač kamiona prethodno pristao prodati svoju obrambenu diviziju Leonardu. Kako bi ojačala svoje poslovanje u području komercijalnih vozila, Tata će pokrenuti javnu ponudu za kupovinu dionica Iveca isključivo u gotovini (pod uvjetom da se realizira prodaja obrambenog sektora), po cijeni od 14,1 eura po dionici. – Iveco Grupa, europski lider u području komercijalnih vozila i mobilnosti, i Tata Motors Limited, globalni lider u automobilskoj industriji, objavljuju da su postigli dogovor o formiranju grupe za komercijalna vozila koja će, zahvaljujući svojoj prisutnosti na tržištu, portfelju proizvoda i industrijskim kapacitetima, imati potencijal postati globalni lider u ovom dinamičnom sektoru – objavile su dvije kompanije. Prema detaljima transakcije, očekuje se da će se posao zaključiti u prvoj polovici 2026. godine. Obrambeni sektor Iveco Grupe, koji uključuje marke IVECO Defense Vehicles (IDV) i ASTRA, trebao bi biti prodan do 31. marta 2026. Ako se prodaja ne ostvari u predviđenom roku, razmotrit će se izdvajanje i zasebno uvrštavanje te jedinice na berzu, kako bi se ispunili uvjeti za akviziciju. Sjedište Iveca ostat će u Torinu, a najmanje dvije godine nakon zaključenja transakcije nije planirano zatvaranje tvornica ili smanjenje broja zaposlenika.
Na Međunarodnom sajmu privrede Tešanj očekuje se rekordan broj izlagača

Marx.ba Jedan od najznačajnijih privrednih događaja u Bosni i Hercegovini 19. međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2025, bit će održan od 24. do 27. septembra na lokalitetu Kamelia d.o.o. Matuzići. Sajam će biti organizovan na više od 6.000 m² zatvorenog i 18.000 m² otvorenog izložbenog prostora, što ga čini jednim od najvećih sajamskih prostora u zemlji. Uz neizostavnu podršku Općine Tešanj, ovogodišnji grad partner je Travnik, a država partner Kraljevina Španija. Organizatori ističu da se očekuje rekordan broj izlagača iz različitih sektora privrede, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz inostranstva. Učešće su već najavili brojni privrednici, javne kompanije, predstavnici privrednih komora, institucija javne uprave, međunarodnih organizacija te diplomatskih predstavništava, što dodatno potvrđuje značaj Sajma u regionalnim i međunarodnim okvirima. Sajam je podijeljen u više sektorskih cjelina, uključujući prehrambenu industriju, metalo-prerađivačku industriju, tekstilnu industriju (koža i obuća), drvno-prerađivačku industriju, uslužne djelatnosti i trgovinu.
Ključni savjeti za uspješno vođenje malih i srednjih preduzeća u BiH

Marx.ba Vođenje malog ili srednjeg preduzeća (MSP) u Bosni i Hercegovini traži strateško planiranje, prilagodljivost i maksimalno korištenje dostupnih resursa. U nastavku donosimo konkretne i praktične savjete koji mogu pomoći vlasnicima MSP-ova da dugoročno stabilizuju i unaprijede svoje poslovanje. 1. Kontrolišite troškove bez ugrožavanja kvaliteta Redovno vršite detaljne analize svih operativnih troškova. Fokusirajte se na: 2. Investirajte pametno i uz podršku dostupnih olakšica Svaka investicija mora imati jasan povrat (ROI). Fokusirajte se na: 👉 Iskoristite dostupne poreske olakšice u FBiH – ulaganja u zapošljavanje, edukaciju i inovacije često donose oslobađanja od dijela doprinosa i poreza. 3. Zapošljavajte planski i uz subvencije Nemojte zapošljavati impulsivno. Umjesto toga: 4. Optimizujte i automatizujte interne procese Vrijeme i tačnost su vaša konkurentska prednost. Uvedite: Automatizacijom svakodnevnih zadataka smanjujete troškove i povećavate fokus na ključne aktivnosti. 5. Postavite jasne ciljeve i redovno mjerite učinak Bez podataka nema napretka. Postavite: 6. Njegujte odnose s klijentima kao dugoročnu investiciju Zadovoljstvo korisnika nije trošak – to je investicija. Uložite u: Vjeran kupac donosi ponovljene kupovine i besplatnu promociju kroz preporuke. ✅ BONUS SAVJET: Pratite dostupne javne pozive i grantove za MSP-ove (EU fondovi, kantonalni programi, podrške za digitalizaciju i zelenu tranziciju). Mnoge investicije se mogu sufinansirati!
Probijen prvi od dva tunela na autocesti Lugoj – Deva u Rumuniji

Marx.ba Bosanskohercegovačka kompanija Euro-Asfalt danas je prigodnom svečanošću obilježila proboj jednog od dva tunela koje gradi na dionici autoputa Lugoj – Deva u Rumuniji. Na danas probijenom tunelu (Tunel T1), dugom 300 metara, već je krenula druga faza radova (izrada betonske obloge), a uporedno traju iskopni radovi sa ulazne i izlazne strane Tunela T2. Podsjećamo da ugovor, vrijedan gotovo 400 miliona eura, podrazumijeva projektiranje i gradnju dionice autoceste sa tunelima između Lugoja i Deve. Ova dionica je jedina koja nedostaje za kompletnu autocestu A1 od Sibiua do Nădlaca, na granici sa Mađarskom. Kompletna dionica sa tunelima, koja je predmet ovog ugovora, duga je 9.13 kilometara. Euro-Asfalt ovaj ugovor realizira sa UMB-om, najvećom rumunskom građevinskom kompanijom, a na pomenutom projektu angažirano je 150 naših uposlenika i 30 teških mašina i vozila. Finansiranje projekta obezbjeđuje PNRR, a trajanje ugovora je 45 mjeseci, od čega je 11 mjeseci rok za projektiranje, a 34 mjeseca period izvođenja radova. Garantni rok za radove je deset godina. Prema uslovima Ugovora o zaštiti životne sredine, izgradnja dva tunela, koja gradi Euro-Asfalt u okviru ove dionice, predviđena je u kontekstu izbjegavanja problema stabilnosti i negativnih utjecaja sa velikim implikacijama na životnu sredinu. Ukupna dužina oba tunela je 2,13 kilometara. Rok za završetak radova je kraj 2026. godine, a u utrci za ovaj veliki projekt bilo je šest građevinskih konzorcija iz Rumunije, Grčke i Turske.
Turski investitori zainteresirani za ulaganja u ZDK

Marx.ba Delegacija Udruženja za razvoj privrede Bosne i Hercegovine i Turske (TUBODER) posjetila je ministra za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samira Šibonjića s ciljem razmatranja mogućnosti za privrednu saradnju i ulaganja turskih investitora u ovaj kanton. Tokom sastanka razgovarano je o investicijskom ambijentu u ZDK-u, potencijalima ključnih privrednih grana, kao i o institucionalnoj podršci koju Ministarstvo pruža stranim investitorima. Šibonjić je pozvao poslovne ljude iz Turske da razmotre ulaganja u taj kanton, naglašavajući spremnost Ministarstva da pruži punu podršku u realizaciji budućih projekata. – Zeničko-dobojski kanton je jedan od najrazvijenijih industrijskih regiona u Bosni i Hercegovini. Na prostoru od 3.344 km² nudimo ozbiljne investicijske mogućnosti u sektorima kao što su drvna i prehrambena industrija, industrija mineralne vode, metalna industrija, građevinarstvo i proizvodnja namještaja. Kanton ostvaruje pozitivan vanjskotrgovinski bilans, a investitorima pružamo značajnu podršku u pogledu infrastrukture, saobraćajne povezanosti i uslova za proizvodnju. Vjerujemo da će uz iskustvo i dinamiku turskih privrednika u našem kantonu biti ispisane nove priče o uspjehu, istakao je Šibonjić. Dodao je da Ministarstvo nije fokusirano isključivo na ekonomske projekte, već i na razvoj šire društvene saradnje. – Naše kulturne i društvene veze s Turskom su duboke i jake. Spremni smo za zajedničke projekte s nevladinim organizacijama i predstavnicima privrede iz Turske u oblastima poput poljoprivrede, ruralnog razvoja i obrazovanja, kazao je. Razgovarano je i o industrijskoj zoni Vozuća u općini Zavidovići, gdje će biti ponuđeni podsticaji za investitore. Šibonjić je pojasnio da će zahvaljujući logističkim prednostima, Vozuća postati atraktivno središte kako za domaće, tako i za strane investitore, te najavio niz podsticajnih paketa za buduća ulaganja. – Vozuća nije samo industrijska zona, ona će igrati ključnu ulogu u ekonomskom razvoju našeg kantona. Investitorima koji odluče poslovati u ovom području biće omogućena infrastrukturna podrška, poreske olakšice i različiti drugi benefiti. Podržavamo sve proizvodne i industrijske aktivnosti koje donose nova radna mjesta, poručio je. Predsjednik TUBODER-a Yaşar Tufan smatra da Zeničko-dobojski kanton ima potencijal da postane jedan od ključnih centara za turske investicije u Bosni i Hercegovini, prenosi Fena. – Kao TUBODER, spremni smo da budemo most između Turske i Zenice. Ova posjeta je važan korak u uspostavljanju saradnje između poslovne zajednice i institucija u ovom regionu, kazao je Tufan. Sastanku je prisustvovao i Elvir Ajanović, organizator Generalnog BH sajma ZEPS Zenica, koji će se održati od 10. do 13. septembra, saopćeno je iz Press službe Zeničko-dobojskog kantona. Naglasio je da organizatori sajma pružaju punu podršku inicijativama Ministarstva privrede. – Uvijek smo spremni da pomognemo turskim preduzetnicima i kompanijama. Biće nam čast da podržimo sve inicijative koje ministar Šibonjić smatra korisnim i značajnim, poručio je Ajanović.
Potpisan ugovor za finansiranje izgradnje sportske dvorane u Mostaru: Vrijednost 25 miliona KM

Marx.ba U mostarskoj gradskoj Vijećnici danas je održano potpisivanje ugovora o dodjeli kreditnih i grant sredstava za izgradnju Kulturno-sportskog centra, tj. mostarske dvorane, koja bi trebala biti izgrađena do kraja 2028. godine. Ugovore su potpisali vice-guverner Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) Tomáš Boček i ministar finansija i trezora Srđan Amidžić, uz prisustvo mostarskog gradonačelnika Marija Kordića, predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, federalne ministrice kulture i sporta Sanje Vlaisavljević… Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao je kako se tema mostarske dvorane, odnosno Kulturno-sportskog centra, vodi više od 40 godina i kako bi se ona uskoro trebala privesti svom kraju. – Nakon četiri izazovne godine gdje smo imali jako puno problema u rješavanju dokumentacije i svega ostalog, danas svjedočimo potpisivanju kreditne linije supsidijarnog kredita s državnim novoom, u iznosu od 12 miliona eura. Taj kredit je praćen sa 1,5 milion eura grant sredstava od strane CEB i to su sredstva koja ne ulaze u kreditni aranžman, izjavio je Kordić. Dodao je kako upravo ovaj kreditni aranžman, uz sredstva od Federacije BiH, osigurava kompletan finansijski okvir za dvoranu. Kulturno-sportski centar će imati 46.000 kvadratnih metara, dvoranu od 4.000 sjedećih mjesta te jako puno drugog sadržaja, a ispred dvorane je planiran i impozantan trg. Kordić je naglasio kako slijede još dva koraka. – Prvi je ratifikacija u Predsjedništvu, a drugi je ratifikacija u državnom Parlamentu. Smatram da su to samo tehnički koraci, mišljenja je Kordić. Vice-guverner CEB-a Tomáš Boček kazao je kako današnje potpisivanje predstavlja značajan korak u dosadašnjoj saradnji i zajedničkoj posvećenosti ulaganjima u inkluzivan razvoj. – Mostarski Kulturno-sportski centar je bitan i ambiciozan projekt, zamišljen da služi svim građanima i ojača ulogu Mostara kao centra kulture, obrazovanja i života. CEB s ponosom podržava ovu inicijativu koja je u potpunom skladu s našom misijom i poboljšanjem životnih uvjeta zajednica širom Evrope, naglasio je Boček.