Trump Media sklopio partnerstvo s Crypto.com za pokretanje ETF-ova
Marx.ba Trump Media potpisao je neobavezujući ugovor s kripto mjenjačnicom Crypto.com za pokretanje niza ETF-ova u SAD. Trump Technology Group Corp (TMTG), operater platforme društvenih medija Truth Social i fintech brenda Truth.Fi, također je dio sporazuma koji podliježe regulatornom odobrenju, prema izjavi Trump Medie od 24. marta. Strane planiraju pokrenuti ETF-ove kasnije ove godine putem Crypto.com-ovog brokera, Foris Capital. ETF-ovi će se sastojati od digitalne imovine i vrijednosnih papira s fokusom na “Made in Americ”’. Crypto.com će osigurati infrastrukturu i usluge skrbništva za ponudu kriptovaluta za ETF-ove, što može uključivati bitcoin, ethereum, solanu, xrp i chronos. Uključene strane očekuju da će ETF-ovi biti široko dostupni na međunarodnoj razini, uključujući SAD, Europu i Aziju na postojećim brokerskim platformama. – Jednom kada budu pokrenuti, ovi će ETF-ovi biti dostupni u aplikaciji Crypto.com za naših više od 140 miliona korisnika širom svijeta, rekao je suosnivač i izvršni direktor Crypto.com Kris Marszalek, prenosi Seebiz. Očekuje se da će ETF-ovi biti pokrenuti zajedno s Truth.Fi zasebno upravljanim računima (SMA), u koje TMTG također planira investirati sa svojim novčanim rezervama. Potencijalno pokretanje ETF-ova označilo bi još jedan pothvat vezan uz kripto koji uključuje američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, demokratski zastupnici kažu da je već došlo do sukoba interesa između Trumpovih predsjedničkih dužnosti i vlasništva Trumpove organizacije nad kripto platformom, World Liberty Financial, uz službeni Trump memecoin koji je lansiran tri dana prije njegove inauguracije. Predstavnik Predstavničkog doma Gerald Connolly nedavno je opisao Trump token kao “otimanje novca” koje je omogućilo entitetima povezanim s Trumpom da unovče više od 100 miliona dolara vrijednih naknada za trgovanje. Demokratkinja Maxine Waters također je kritizirala Trumpov memecoin 20. januara, govoreći o njemu kao o “povlačenju tepiha” koji predstavlja najgore od kripta. VEZANO BlackRock lansirao prvi bitcoin ETP u Evropi
Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest potpisali ugovor za proizvodnju transformatora
Marx.ba U Visokom je danas potpisan ugovor o strateškom partnerstvu između kompanija Ares Trafo Ekipmanlari i Energoinvest d.d. Sarajevo, kojim Energoinvest i zvanično pokreće proizvodnju transformatora pod vlastitim brendom u BiH. Ugovorom je predviđeno da u prvoj fazi fabrika Energoin kompanije Ares u Visokom u potpunosti proizvodne kapacitete od 180 komada transformatora/mjesečno snage do 7MVA stavi za potrebe kompanije Energoinvest i proizvodi pod njegovim brendom, dok je u drugoj fazi plan otvoriti zajedničku fabriku u Sarajevu sa mjesečnom proizvodnjom od 320 komada transformatora/mjesečno do 110MVA. U punom kapacitetu obje kompanije bi trebale da upošljavaju do 250 ljudi. Mirza Ustamujić, direktor Uprave Energoinvesta, je kazao da je ovo danas s dubokom simbolikom koja ne predstavlja samo novo poglavlje bh. privrede već i pokretanje industrijske proizvodnje transformatora što je historijska prekretnica za Energoinvest. – Ovo će dodatno učvrstiti poziciju lidera Energoinvesta u energetskom sektoru. Ovo je trenutak koji trasira put ka budućnosti, vraćamo se na velika tržišta, osvajamo nova i gradimo temelje za dugoročne planove, kazao je Ustamujić te naveo brojne poslovne uspjehe koji ukazuju na rast ovog bh. giganta. Istakao je da su ponosni na ono što su postigli i ono što stvaraju i što će stvarati za budućnost domovine. Direktor EnergoIN Turska Osman Acar je kazao da je ovaj projekt investiranje u privredu, ljude i znanje koji za cilj ima djelovanje izvan granica i postizanje svjetskih rezultata. – Ova saradnja je dokaz da ovdje u Bosni i Hercegovini ostavljamo proizvodnju, stvaramo vrhunski proizvod ulažući u ljude i snagu budućnosti, rekao je Acar. Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić prisustvovao je danas ovom događaju u Visokom te je zvanično pogone pustio u funkciju. VEZANO Prilika za naše kompanije: Amerikanci objavili strateško partnerstvo sa EDOM Connect
Prilika za naše kompanije: Amerikanci objavili strateško partnerstvo sa EDOM Connect
N. D. Kako je objavio Texas Global Business, LLC, vrhunska konsultantska firma specijalizovana za međunarodno poslovanje i ekonomski razvoj, sa zadovoljstvom objavljuje strateško partnerstvo sa EDOM Connect, globalnom platformom za poslovne usluge koja pruža finansijske i tržišne informacije, strateški razvoj, integraciju lanca snabdijevanja i bliska rješenja širom DACH regiona (Njemačka, Austrija, Švicarska, Maroko) i Balkana. Prema onome što je objavljeno, uspostavljeno je partnerstvo za regiju Balkana, što svakako može značiti novu veliku priliku i za bh. kompanije. – Ova saradnja će ubrzati širenje vodećih brendova zapadnog Balkana na američko i meksičko tržište, jačajući pristup tržištu i povezanost lanca nabavke. Kombinacijom stručnosti obje kompanije, ovo partnerstvo će uvesti visokokvalitetne, konkurentne proizvode i usluge u ključne industrije u automobilskoj, zrakoplovnoj, odbrani, građevinarstvu i vrhunskom dizajnu interijera širom Sjeverne Amerike. Ovo uključuje visokokvalitetne precizne komponente i metalne i kompozitne dijelove izrađene po mjeri za automobilski i svemirski sektor, kao i vrhunski namještaj i rješenja interijera za luksuzne stambene i komercijalne projekte kao što su hoteli, javne dvorane i restorani. Dobavljači sa Zapadnog Balkana u okviru portfelja EDOM Connecta već su sastavni dio vrhunske evropske proizvodnje automobila i transporta, opskrbljujući vodeće proizvođače poput Mercedesa, Siemensa i SF-a preciznim komponentama, objavio je Texas Global Business . Kako naglašavaju kreću u saradnju s kompanijom koja je “također ključni igrač za unutrašnje opremanje širom Evrope i sjeverne Afrike, služeći kao glavni dobavljači za Ikeu i obezbjeđujući vrhunski namještaj za luksuzne hotele, državne kuće i restorane širom zapadne i istočne Evrope”. Prema njihovim riječima, usred evolucije trgovinske politike SAD, ova saradnja će poboljšati otpornost lanca opskrbe pružanjem pouzdanih, isplativih alternativa izvora iz regije koja je i dalje nedovoljno zastupljena u sjevernoameričkoj trgovini. Štaviše, ova strateška alijansa će olakšati ulazak ovih dokazanih dobavljača visokog kalibra na američko i meksičko tržište u ključnom trenutku kada se napredni proizvodni sektori – uključujući vazduhoplovstvo, odbranu, automobilsku industriju i elektroniku – šire širom Teksasa, SAD i Meksika. Taj trenutak je posebno značajan za Teksas, jer država nastoji ojačati i povećati svoje regionalne napredne proizvodne kapacitete u aeronautičkom i odbrambenom području, stvarajući potrebu za strateškim partnerstvima dobavljača s pouzdanim, visokokvalitetnim proizvođačima preciznih metala i kompozitnih materijala. – Texas Global Business je posvećen podsticanju međunarodnog rasta povezivanjem preduzeća sa strateškim partnerima koji povećavaju konkurentnost i dugoročni uspjeh. Kroz naše partnerstvo sa EDOM Connectom, donosimo vrhunske brendove Zapadnog Balkana, koji već opslužuju ključne industrije širom Evrope, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, u Sjedinjene Države i Meksiko. Ova saradnja otvara nove poslovne prilike, jaču integraciju tržišta i inovativnu otpornost lanca nabavke za sve uključene regije, rekla je Angela Pack Zia, suosnivačica i izvršna direktorica Texas Global Business, LLC. VEZANO Bh. kompanije u utrci za titulu lidera održivog razvoja: Rekordan broj prijava
Privredna komora USK: Za osam projektnih linija 28 miliona KM
Marx.ba U Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona (USK) jučer je održan info dan u suorganizaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, privrednih komora FBiH i USK. Predstavnici Ministarstva prezentirali su objavljeni Javni konkurs za odabir korisnika grant sredstava tekućih i kapitalnih transfera za 2025. godinu te dali pojašnjenja vezana za podnošenje projektnih prijava. Grant sredstva dodjeljuju se kroz osam projektnih linija: izgradnja poduzetničkih zona, unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture, poticaj za organizovanje sajmova privrede, jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća (MSP), razvoj start-up ekosistema, podrška MSP u IT sektoru, poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti te poticaj novoosnovanim subjektima male privrede. Tekst javnog konkursa dostupan je na stranici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, a predsjednica Privredne komore USK Sanela Sabljaković kaže da se radi o vrlo značajnim sredstvima, prenosi Fena. – Ukupno raspoloživa sredstva ovog javnog poziva iznose 28 miliona KM za osam projektnih linija. Posebno bismo izdvojili projekat jačanja konkurentnosti MSP, gdje je raspoloživo 18 miliona KM, a firme će moći aplicirati za sredstva do 200.000 KM uz 40 posto vlastitog učešća. Ova projektna linija otvorena je za aplikante iz prerađivačke industrije, dok će se kroz druge projektne linije podržati i IT sektor, mala privreda i obrti, izjavila je Sabljaković. VEZANO Autoceste FBiH: Potpisan Ugovor za nadzor radova za dionicu Mostar sjever – Mostar jug
BlackRock lansirao prvi bitcoin ETP u Evropi
Marx.ba BlackRock je pokrenuo svoj prvi bitcoin produkt kojim se trguje na berzi (ETP) u Evropi, nastojeći iskoristiti rastuću potražnju za izlaganjem kriptovalutama na novim tržištima nakon što je u slične proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama privukao više od 50 milijardi dolara. Najveći svjetski upravitelj imovinom lansirao je svoj “iShares Bitcoin ETP”, prema informacijama dostupnim na BlackRockovoj web-stranici. Proizvod je registriran u Švicarskoj, a kotira na berzama u Parizu, Amsterdamu i Frankfurtu, prenosi Reuters. BlackRock je bio jedan od prvih institucionalnih ulagača koji su ponudili instrumente kojima se trguje na berzi u SAD i koji prate cijenu bitcoina, nakon što je američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) odobrila takve proizvode u januaru 2024. godine, prenosi Poslovni puls. Prema podacima s njihove stranice, BlackRock je u ovom najnovijem proizvodu sarađivao s Coinbaseom kao skrbnikom te Bank of New York Mellon kao administratorom. VEZANO 20 najboljih agencija kripto marketinga
Proteini.si preuzeli Sanivitu i T.H.E.
Marx.ba Na slovenskom tržištu sportske prehrane dogodila se važna promjena. Javna agencija za zaštitu konkurencije Republike Slovenije dozvolila je kompaniji Proteini.si preuzimanje riblje kompanije Sanivita i dijela kompanije T.H.E., koja se bavi maloprodajom sportske prehrane. Kompanija Proteini.si, koja je osnovana 2004. godine i isprva je svoje proizvode prodavala u fitness centrima, bavi se prodajom sportske prehrane i dodataka prehrani, odjeće i opreme za vježbanje u trgovinama u trgovačkim centrima u Sloveniji, te u zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, putem franšiznih trgovina. Osim toga, ima i online prodaju na šest jezika, piše ljubljanski Dnevnik. Dio prodaje odvija se preko većih trgovačkih lanaca, benzinskih stanica, raznih trafika, sportskih trgovina te sportsko-fitness centara. Poslovni rezultati za prošlu godinu još nisu poznati, no u 2023. kompnija Proteini.si, ostvarila je 25,5 miliona eura prihoda od prodaje, što predstavlja rast od gotovo petine u odnosu na isti period 2022. godine, dok je neto dobit porasla za 40 posto i iznosila je 1,44 miliona eura, prenosi Seebiz. Kako je ranije objavio jedan od dvojice direktora Proteini.si Simon Mastnak, koji je sredinom decembra prošle godine imenovan i za direktora Atombodya, Proteini.si grupacija ima više od 70 trgovina od Hannovera do Skoplja, a njihovi proizvodi dostupni su u više od 8.000 trgovina u svim važnijim trgovačkim lancima u regiji. Grupacija Proteini.si s brendom Atombody planira ući na tržišta zapadne Evrope. Atombody je preko MSG Onlinea bio u vlasništvu Adriana Rinklina, jednog od najbogatijih Austrijanaca. Rinklin je početkom ove godine preko kompanije R 1 Holding postao deset postotni vlasnik Proteini.si. Nakon akvizicije Atombodya, za koju je kupoprodajni ugovor, prema podacima iz austrijskog registra, sklopljen lani u junu, Proteini.si krenuo je u akviziciju Sanivite na slovenskom tržištu. Između ostalog, ova kompanija proizvodi proteine za druge brendove. S proizvodnjom je krenula 2004. u Belgiji, a 2011. zbog nižih troškova počela je s proizvodnjom u Sloveniji. Polovični vlasnik Sanivite je belgijska kompanija Societe Mondiale de Complements Nutritionnels u kojoj je krajnji vlasnik Gerald Van De Vel, dok polovični vlasnički udio kontrolira slovenska kompanija NH Invest. Podaci o poslovanju Sanivite za 2024. još nisu poznati, ali pretprošle godine ova je kompanija povećala prihode od prodaje za 35 posto na nešto više od osam miliona eura. NH Invest također je 47-postotni vlasnik kompanije T.H.E. Kompanija T.H.E u Sloveniji kontrolira lanac vlastitih trgovina The Nutrition u kojima prodaju sportsku prehranu i dodatke prehrani. T.H.E je u 2023. ostvario 3,34 miliona eura prihoda od prodaje i 281.000 čiste dobiti. VEZANO
Ovo je najveća kompanija po tržišnoj kapitalizaciji u Evropi
Marx.ba Njemački proizvođač softvera SAP postao je najveća kompanija po tržišnoj kapitalizaciji u Evropi. Tržišna vrijednost kompanije na berzi u Frankfurtu dosegla je vrijednost od 314 milijardi eura, javila je njemačka novinska agencija dpa. SAP je tako s vrha liste istisnuo danskog farmaceutskog diva Novo Nordisk. Kako javlja dpa, tržišna vrijednost danske kompanije Novo Nordisk bila je 310 milijardi eura. SAP, sa sjedištem u Walldorfu, na jugozapadu Njemačke, potaknut je računarstvom u oblaku i procvatom umjetne inteligencije. S druge strane, danski farmaceutski div izgubio je približno polovicu svoje vrijednosti od prošle godine, kada je dosegao rekordnu tržišnu vrijednost na račun razvoja revolucionarnog lijeka za mršanje, prenosi dpa. Istraživanje konzultantske tvrtke EY pokazalo je da su 62 od 100 najvrjednijih svjetskih komapnije sa sjedištem u SAD, piše Seebiz. Od toga samo tri imaju sjedište u Njemačkoj, a to su SAP, Siemens i Deutsche Telekom, također navodi dpa. VEZANO Dolar oslabio, cijene nafte blago pale
Cijena kobalta dostigla 35.000 dolara
Marx.ba Tragom ambicioznih planova “zelene tranzicije” u kojima su baterije figurirale kao jedna od ključnih stavki, kobalt je godinama slovio kao jedna od najperspektivnijih sirovina. U očima površnih promatrača, ta je teza, podebljana k tome jako optimističnim projekcijama (enormnih količina rude potrebne za globalnu elektrifikaciju), posve nespojiva s nizom uspona i padova cijene. Pritom mnogi zaboravljaju na izrazito cikličku narav sektora, svojstvenu procesu eksploatacije rudnih bogatstava, i relativno jednostavan obrazac dramatičnog rasta cijena koji u pravilu za sobom povlači velike kapitalne investicije i značajno povećanje proizvodnje, što u konačnici onda vodi do krhke ravnoteže (odnosa ponude i potražnje), a potom i do duboke korekcije cijena. I tako u krug. Kada je riječ o kobaltu, fluktuacijski raspon cijena tokom posljednjeg desetljeća na vrhu je omeđen rekordom od 95.000 dolara po toni postavljenim još u martu 2018. godine. Donja granica fiksirana je relativno nedavno, u februaru ove godine, na svega 21.000 dolara. Upravo je zadnja brojka označila kulminaciju višegodišnjeg negativnog trenda i natjerala Kongo na očajničku intervenciju koja je imala za cilj isprovocirati preokret i rast cijena. Nepunih mjesec dana kasnije čini se kako su rigidne mjere polučile željeni rezultat – cijena tone kobalta na London Metal Exchange (LME) dogurala je do 35 hiljada dolara (i najviše nivoe u posljednjih 12 mjeseci) te u odnosu na početak godine bilježi rast od gotovo 50 posto. Posljedica je to odluke kojom su vlasti jedne od onih država s oksimoronom u nazivu (Demokratska Republika Kongo) krajem februara u potpunosti zaustavile izvoz kobalta, inicijalno na rok od četiri mjeseca. Drakonskim mjerama Kongo je, uspješno, čini se zasad, neutralizirao već dobro poznatu poslovnu strategiju kineskih divova koji grozničavo povećavaju proizvodnju, najčešće kako bi naštetile konkurenciji. U ovoj priči glavnu ulogu igra CMOC Group, nekadašnji China Molybdenum Company, koji se 2023. godine prometnuo u najvećeg svjetskog proizvođača kobalta i u samo godinu dana utrostručio proizvodnju u odnosu na švicarski Glencore, koji je dugo godina uživao status globalnog lidera, piše Pd. Sve ovo itekako ima utjecaja na kretanje cijena, ponajprije zbog geografski jako koncentrirane strukture proizvodnje kobalta u svijetu. Na DR Kongo otpada čak tri četvrtine ukupnih količina proizvedenog metala, a zajedno s Indonezijom (kobalt je najčešće nusproizvod ekstrakcije bakra i nikla) ukupni tržišni udio penje se na vrtoglavih 85 posto. Ostatak je raštrkan u rudnicima širom svijeta, od Rusije, preko Madagaskara do Kanade. Stoga ne čudi ni dominantna pozicija koju na tržištu drži CMOC, kontrolirajući nešto više od 40 posto globalne proizvodnje (agregirani tržišni udio kineskih kompanija premašuje 60%). Činjenica da je ukupna svjetska proizvodnja, nakon nešto više od 200.000 tona u 2023. godini, lani premašila 300 hiljada tona, u kombinaciji sa zaokretom u procesu proizvodnje baterija (i sve češćim zaobilaženjem kobalta), isprovocirala je višegodišnju korekciju koja je naprasno prekinuta tek potpunom, pa makar i privremenom, obustavom izvoza (proizvodnja se i dalje odvija nesmetano). Zasad još uvijek nije poznato hoće li vlada u Kongu produžiti bezuvjetnu suspenziju izvoza, a dobro upućeni izvori tvrde kako se razmišlja i o izvoznim kvotama, valjda po uzoru na OPEC, čije su intervencije posljednjih godina bile znatno manje uspješne, dobrim dijelom i zbog činjenice da SAD nije član kartela. Inače, kobalt je krhki metal koji se koristi za proizvodnju jakih, korozijskih i toplotno otpornih legura , trajnih magneta i tvrdih metala. Uprkos mnogim upotrebama kobalt metala, primarne aplikacije kobalta su u hemijskom sektoru, što čini oko polovine ukupne globalne tražnje. Kobalt hemikalije se koriste u metalnim katodama baterija koje se mogu puniti, kao iu petrohemijskim katalizatorima, keramičkim pigmentima i dekolorizatorima stakla. VEZANO Cijene zlata dostigle novi rekord
AstraZeneca će uložiti 2,5 milijarde dolara u novi istraživačko-razvojni centar
Marx.ba AstraZeneca objavila je u petak da će uložiti 2,5 milijarde dolara u istraživačko-razvojni centar u Pekingu. Reuters navodi da farmaceutska kompanija nastoji oživjeti poslovanje na svom drugom najvećem tržištu nakon niza skandala, uključujući hapšenje predsjednika kineskog ogranka prošle godine. Glavni izvršni direktor Pascal Soriot boravio je u Pekingu, gdje se sastao s gradonačelnikom kako bi najavio ovo ulaganje, zajedno s dva licencna ugovora s kineskim kompanijama te zajedničkim ulaganjem s trećom kompanijom u području cjepiva. Istakao je da svi ti potezi potvrđuju predanost kompanije drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji. – Istraživačko-razvojni centar radit će s naprednom biologijom i AI tehnologijom te će biti ključni dio naših globalnih nastojanja da pacijentima širom svijeta donesemo inovativne lijekove, dodao je Soriot. Centar u Pekingu bit će drugi istraživačko-razvojni centar u Kini, nakon onog u Šangaju otvorenog prošle godine. AstraZeneca imati po dva takva centra i u SAD i Evropi, podsjeća Reuters. Kineska vlada pokrenula je nekoliko istraga o rukovodiocima i aktivnostima AstraZenece u zemlji, gdje je farmaceutska kompanija uložila milijarde dolara u izgradnju tvornica i licenciranje eksperimentalnih lijekova od tamošnjih biotehnoloških kompanija. Kina je prošle godine činila oko 12 posto ukupnih prihoda grupe. AstraZeneca, najveća britanska kompanija uvrštena na berzu s tržišnom vrijednošću od 183 milijarde funti (236 milijardi dolara), najveći je strani proizvođač lijekova u Kini. VEZANO Euro-Asfalt će graditi u Rumuniji: Potpisan ugovor vrijedan 1,22 milijarde eura
Euro-Asfalt će graditi u Rumuniji: Potpisan ugovor vrijedan 1,22 milijarde eura
Marx.ba U Rumuniji, tačnije u njenom glavnom gradu Bukureštu, potpisan je najskuplji ugovor vezan za izgradnju putne infrastrukture koji ova zemlja ima. To je, istovremeno, najveći ugovor u kojem učešće ima i jedna kompanija iz naše zemlje. Bosanskohercegovačka građevinska kompanija Euro-Asfalt dio je konzorcija koji je pobijedio na tenderu čija je vrijednost viša od milijardu eura. Ugovor je potpisan samo nekoliko dana nakon što je Euro-Asfalt sa partnerima izabran i za ugovor vrijedan nešto manje od milijardu eura (4,94 milijarde lei) i čije potpisivanje slijedi uskoro. Posljednji ugovor potpisan je za projektiranje i izvođenje najduže parcele koja se odnosi na planinsku dionicu II: Miercurea Nirajului – Leghin, autoputa A8 Unirii, tačnije parcela 2A Ditrău-Grinties, a izvođač je konzorcij SA&PE Construct – Tehnostrade SRL – Euro Asfalt D.O.O. – Spedition UMB “. Vrijednost ugovora je 1,22 milijarde eura (6,14 milijardi lei), a sredstva su osigurana iz bespovratnih evropskih fondova, kroz Transportni program 2021-2027. Ugovor će trajati 54 mjeseca, od čega 14 mjeseci za fazu projektovanja i 40 mjeseci za fazu izvršenja. Ovo je prvi ugovor o projektiranju i izvođenju koji je potpisala Nacionalna kompanija za ulaganja u puteve. Radovi će se odvijati na 37,9 kilometara dugoj dionici, na kojoj će se graditi 19 tunela (najduži tunel bit će dug 850 metara), 63 mosta i vijadukta (najduži vijadukt bit će preko rijeke Sabar – 1.134 metra), cestovni čvor na Ditrău povezan sa DN12 (Okrug Harghita), privremeni izlaz na Lot 2B B Grintieș – Pipirig, kako bi se osigurala nezavisna funkcionalnost ovog Lota, ojačane ograde za sprečavanje izlaska divljih životinja na kolovoz, servisni prostori tipa S3 sa sigurnim parkinzima (100.000 m2 ukupne površine), kratkotrajni parkinzi (lijevo/desno) te Centar za održavanje i koordinaciju. Ukupna dužina tunela i vijadukata iznosi 21 km, što predstavlja više od 57% dužine cijele parcele.Trasa autoputa za ovu planinsku dionicu II prolazi kroz okruge Mureș, Harghita i Neamț, a administrativno-teritorijalne jedinice koje prolaze su: Miercurea Nirajului, Măgherani, Chibed, Sovata, Sărățeni, Praid, Joseni, Lăzarea, Ditrheiău, Grăigheiău, Tulău i Pipirig, Vânători-Neamț. Podsjećamo, ovo je treći ugovor koji kompanija Euro-Asfalt ima u ovoj zemlji. Pored spomenuta dva, u jesen 2022. godine potpisan je ugovor za gradnju dionice autoceste Lugoj – Deva, koji je u fazi realizacije. VEZANO Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura