Kripto tržište: Bitcoin će do kraja godine skočiti iznad 100.000 dolara
Marx.ba Bitcoinom se trguje blizu rekordnih nivoa, a korisnici Kalshija se klade da bi kriptovaluta mogla porasti iznad 100.000 dolara prije kraja 2024. godine. Podaci Kalshija u utorak pokazali su da se 60% korisnika kladi da bi bitcoin mogao prijeći granicu od 100.000 dolara prije januara. Dodatno, 45% korisnika kladilo se da bi vodeća kriptovaluta mogla dosegnuti taj nivo ovog mjeseca. Kalshi je tržište ugovora za događaje koje je pokrenuto 2021., nudeći trgovcima način da se klade na ishod događaja kao što su objave ekonomskih podataka i rezultati izbora. Platforma je ove godine postala poznata zbog svoje pravne borbe protiv Commodity Futures Trading Commission koja je rezultirala otvaranjem tržišta klađenja za predsjedničke izbore za trgovce u SAD uoči prošlosedmičnog glasanja. Digitalna valuta ojačala je više od 28% od predsjedničkih izbora u SAD prošlog utorka. Ishod izbora smatra se pozitivnim za kriptovalute, budući da je novoizabrani predsjednik Donald Trump pokazao svoju podršku industriji, uključujući provedbu povoljnijih propisa. Tržišta predviđanja bila su nestabilna uoči izbora, ali općenito su bila više raspoložena prema Trumpu od tradicionalnih anketa. Međutim, kladioničarske platforme ne koriste metodologije tradicionalnih političkih anketa i stoga nisu zamjena za političke ankete. Bitcoin se zadnji put trgovao na oko 89.000 dolara u utorak nakon što je u ponedjeljak porastao više od 10% na nešto ispod 90.000 dolara, prema Coin Metrics. – Vjerovatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati tokom 2024. i vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine. Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright. VEZANO Bitcoin ne posustaje: Na korak do 90.000 dolara
Warren Buffet prodao pola svojih dionica u “najboljem biznisu na svijetu”
Marx.ba Warren Buffett, čovjek poznat po izjavi da je njegov omiljeni period čuvanja dionica u svom portfelju “zauvijek”, u posljednjih se nekoliko mjeseci ipak odlučio za preokret. Ne samo da je prodao svoja dva najveća udjela u Appleu (čak pola svojih dionica) i multinacionalnoj Bank of America, nego je i prvi put u šest godina prestao kupovati dionice Berkshire Hathawaya, konglomerata koji je pod njegovom upravom još od 1969. i u kojem trenutno ima oko 37 posto dionica. Ulagači koji pomno prate Berkshire i nadaju se da će se dio njegovog uspjeha preliti na njihove portfelje, pažljivo prate što konglomerat kupuje i prodaje pa se sada opravdano pitaju – trebaju li i sami privremeno stati s ulaganjima? “Prorok iz Omahe”‘” je dugo godina hvalio Apple kao “vjerovatno najbolji posao na svijetu” i povremeno je ta tehnološka kompanija bila centar Berkshireove strategije. Dionice Applea činile su više od 40 posto njegovog portfelja pa je bilo neobično vidjeti da su odlučili smanjiti svoj udjel upravo u toj kompaniji. Analitičari sugeriraju da bi to moglo biti signal da Buffett predviđa probleme u tehnološkom sektoru ili šire ekonomske turbulencije koje bi mogle usporiti Appleov rast. Neki čak vjeruju da se na taj potez odlučio jer očekuje recesiju koja bi mogla smanjiti kupnju premium proizvoda poput Appleovih. Druga, manje ekstremna mogućnost je da zbog velikog iskustva 94-godišnji Buffett prepoznaje pokazatelje da će u idućem periodu Appleov rast usporiti. Prodaja iPhonea usporava, rast prihoda je također zaustavljen jer globalno tržište pametnih telefona postaje prezasićeno, a i sve intenzivnija konkurencija na inozemnim tržištima (posebice Kini) dodatni su problem za Apple. Osim toga, Buffett bi mogao vjerovati da se cijena dionice Applea popela do nivoa u kojoj su daljnji dobici ograničeni. – Bez obzira na to je li pred nama recesija ili jednostavno sporiji tehnološki rast, Buffettov najnoviji potez naglašava oprezan pristup na nepredvidivom tržištu, piše Barchart. Budući da američki trezorski zapisi sada donose više od očekivanog prinosa na dionice, moglo bi se činiti da prodajom dionica želi smanjiti udio u kojem se oslanja na rizična ulaganja. Wall Street Journal na temelju njegovih prošlogodišnjih riječi smatra da ipak nije tako. – Ono što bismo stvarno željeli učiniti je kupiti sjajna preduzeća. Kada bismo mogli kupiti kompaniju za 50 ili 75 milijardi dolara, 100 milijardi dolara, mogli bismo to učiniti – rekao je najdugovječniji ulagač na svijetu na godišnjoj skupštini Berkshirea 2023. godine. S obzirom na to da Berkshire sada vrijedi bilion dolara, morala bi biti riječ o vrlo vrijednoj akviziciji kako bi ih se uopće zainteresiralo. Barem na nivou akvizicije osiguravatelja General Re iz 1998. koja bi danas vrijedila 100 milijardi eura. WSJ ističe kako pojedinačni, manji investitori imaju znatno više dobrih opcija. Vanguardove desetogodišnje projekcije kreću se od sedam do devet posto godišnje za dionice razvijenih tržišta izvan SAD i pet do sedam posto za dionice male kapitalizacije u SAD. VEZANO Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata
Intesa i BlackRock postaju partneri u dvije zemlje
Marx.ba Italijanska banka Intesa Sanpaolo izvijestila je da će udružiti snage s američkim fondom za upravljanje imovinom BlackRockom kako bi klijentima u Belgiji i Luksemburgu ponudili usluge digitalnog upravljanja imovinom. Udruživanjem s američkim divom, Intesin odjel za privatno bankarstvo Fideuram proširit će u početnoj fazi digitalnu ponudu ulaganja klijentima u te dvije zemlje, a u konačnici i u cijeloj Europi, piše u saopćenju. – Sporazum se savršeno uklapa u našu strategiju koja se temelji na proširenju poslova s upravljanjem imovinom i na razvoju novih digitalnih rješenja, rekao je izvršni direktor Carlo Messina. Italijanska banka lani je uspostavila Fideuram Direct, kanal digitalnog privatnog bankarstva za mlađe klijente vične tehnologiji kako bi uspješnije konkurirala u sektoru koji pokušava privući što više klijenata i time smanjiti troškove. Inače, objava se nadovezuje na rast od 10 posto Intesinog neto prihoda od naknada i provizija u trećem tromjesečju, na 2,3 milijarde eura, prema poslovnom izvještaju objavljenom krajem oktobra. Prihod od usluga upravljanja, trgovine i savjetovanja porastao je za čak 15,7 posto. Neto prihod od kamata porastao je pak u periodu od jula do septembra za samo tri posto, na 3,94 milijarde eura. Operativni prihod uvećan je za 6,5 posto, na 6,8 milijardi eura. Banka je treće tromjesečje zaključila s konsolidiranom neto dobiti od 2,4 milijarde eura, većom za 26,3 posto nego lani, pokazuje poslovno izvještaj, pišu Financije. VEZANO Intesa Sanpaolo i EIB dogovorile inicijativu za ulaganja i do 8 milijardi eura u energiju vjetra
Litij više nije toliko zanimljiv, evo zašto
Marx.ba El Salvador očijuka s atomskom energijom, u Peruu se kritizira eksploatacija litija. U Brazilu se zeleni vodik smatra energentom budućnosti, u Čileu su skeptični. Kako se Latinska Amerika nosi s energetskim problemima? Satima (ili čak danima) bez struje kao u Ekvadoru ili na Kubi? Nestašice kao u Brazilu? Latinska Amerika proživljava teška vremena po pitanju opskrbe energijom. Razloga za takvo stanje ima puno. A jedan od njih je da je ova regija, koja je zapravo pionir po pitanju eksploatacije obnovljivih izvora energije, vrlo teško pogođena posljedicama klimatskih promjena. Višesedmične suše rezultirale su rekordno niskim vodostajima rijeka i akumulacijskih jezera, radi se o „rezervoarima” vode koji bi trebali pokretati hidroelektrane. A u tim hidroelektranama se proizvodi struju koja bi trebala stići iz utičnice – pod normalnim okolnostima, piše Deutsche Welle. I zato se u praksi već događaju sukobi oko (pre)raspodjele energije. Kolumbija je tako odlučila da za početak više neće distribuirati struju u Ekvador, kako ta zemlja ne bi ugrozila opskrbu domaćeg tržišta energijom. Iako se razlozi za nestašicu energije razlikuju od zemlje do zemlje, posljedice u toj regiji svijeta su posvuda iste: racioniranje ili nestašica struje. I zbog toga se u brojnim zemljama Latinske Amerike vode debate oko toga kako uopće osigurati stabilnu opskrbu energijom u budućnosti? Zemlje poput El Salvadora stoga reaktiviraju planove po pitanju povratka nuklearnoj energiji. – Za sedam godina htjeli bismo za početak imati istraživački reaktor, a onda i nuklearni reaktor za proizvodnju energije, kazao je Daniel Alvarez, šef Komisije za hidroenergiju (CEL), na stručnom kongresu u Asuncionu. Pitanje atomske energije je aktuelno i u drugim zemljama, puno zanimanja izaziva nova generacija manjih reaktora. Jednoglasno je mišljenje da je struja dobivena iz atoma bez štetnih emisija, a time je ujedno – zelena energija. Sastavni dio energetske debate je i diskusija oko litija. Prema aktuelnim naučnim saznanjima, taj je metal neizostavna sirovina potrebna za gradnju baterija za električne automobile. Vozila koja ne emitiraju nikakve štetne tvari trebala bi jednog dana u potpunosti „eliminirati” automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje koje pokreću fosilna goriva. Tako se barem planira. Ali u brojnim latinsko-američkim zemljama sve je jači otpor po tom pitanju. Usred vremena velike suše znatno je poraslo nepovjerenje što se tiče eksploatacije litija, procesa u kojem se troše veće količine vode. Iz Perua se može čuti kritike po pitanju jednog projekta u Andama. Tamo naime Yellowcake, firma-kćer kanadskog preduzeća American Lithium, planira eksploataciju 9,5 miliona tona litija u regiji Puno, na području glečera Quelcaya. Ekološki aktivist Vito Calderón kritizira taj projekt u kontekstu vodoopskrbe lokalnog stanovništva. – Slatka voda s tog područja teče u bazene Inambari, Urubamba i Azángaro, a na koncu završi u jezeru Titicaca, rekao je Calderón za portal Radio France Internationala prilikom posjeta Francuskoj. On naime strahuje da bi ta voda mogla biti kontaminirana, odnosno da bi zbog eksploatacije litija mogla biti „izuzeta” iz prirodnog eko-sustava. U međuvremenu se znatno slegla i početna euforija vezana uz planove oko zelenog vodika, umjesto toga ima i skepse. – Zeleni vodik: globalne sumnje oko strateške industrije za budućnost Čilea, tako je to prije nekoliko dana komentirao čileanski portal Emol – i zapravo dobro sažeo trenutno raspoloženje. Zbog visokih investicijskih troškova, akteri su rezervirani po pitanju zelenog vodika. Alex Godoy, direktor Centra za istraživanje održivosti (CiSGER) na „Universidad del Desarrollo” zalaže se za veću dozu realizma, odnosno pobornik je manjih koraka koje se može bolje planirati. – Trebali bi se definirati kratkoročni ciljevi koji bi omogućili da investicijski projekti budu isplativi, ali i ekološki prihvatljivi, kaže Godoy, prenosi Seebiz. U najvećoj zemlji Latinske Amerike su planovi oko zelenog vodika de facto euforični. Na sjeveroistoku Brazila, inače strukturno slabo razvijenoj regiji, mogao bi nastati novi svjetski centar moći, pišu brazilski mediji. Vjerovatno ne postoji neka druga regija u svijetu u kojoj se tako jeftino može proizvoditi tako povoljnu struju, a time i vodik iz obnovljivih izvora energije. Neke savezne države, na primjer Ceará i Pernambuco, već su sklopile odgovarajuće ugovore s inozemnim investitorima. – Nažalost, među njima nema njemačkih ulagača, kaže za DW Ansgar Pinkowski. On je osnivač agencije Neue Wege u Brazilu, koja se specijalizirala na konzultantske usluge i posredovanje između Brazila i Evrope oko tema vezanih uz energetsku tranziciju. VEZANO Evropa ne odustaje od inicijative za obustavljanjem prodaje vozila koja ispuštaju CO2
Bitcoin ne posustaje: Na korak do 90.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je dosegao novi cjenovni rekord u ponedjeljak, trgujući na korak do 87.000 dolara, dok u ovim trenucima trguje malo ispod novog rekorda od 90.000 dolara. Analitičari strmoglavi rast vrijednosti najpopularnije svjetske kriptovalute pripisuju novoizabranom predsjedniku SAD, Donaldu Trumpu. Coinbase, platforma koja omogućuje trgovanje kriptovalutama, porasla je više od 19% u ponedjeljak, a te za oko 74% tokom posljednjih pet dana trgovanja. U petak je Bloomberg izvijestio da je Dan Gallagher, pravni direktor financijske platforme Robinhood, među kandidatima koji se razmatraju za vođenje SEC-a u administraciji novoizabranog predsjednika. Još uvijek nije jasno kakva će točno biti Trumpova politika prema kriptovalutama. U julu je Trump prisustvovao bitcoin konferenciji u Nashvilleu kako bi pridobio kripto-entuzijaste. Trumpova obećanja industriji uključuju osnivanje Predsjedničkog savjetodavnog vijeća za kripto, smjenu predsjednika SEC-a Garyja Genslera i stvaranje “strateških nacionalnih rezervi bitcoina.” – Potpuno smo oduševljeni što imamo novog predsjednika koji se zalagao za kripto i očuvanje američkog vodstva u tehnologiji, izjavio je za Yahoo Finance Faryar Shirzad, glavni direktor politike Coinbasea. Kompanije koje posjeduju bitcoin na svojim bilancama također su doživjele rast. Dionice najpoznatijeg korporativnog ulagača u Bitcoin, MicroStrategy, koji posjeduje gotovo 280.000 bitcoina, porasle su više od 25% u ponedjeljak. Od 31. oktobra do 10. novembra, MicroStrategy je kupio oko 27.200 bitcoina po prosječnoj cijeni od 74.463 dolara, stoji u objavi kompanije. VEZANO Više od 2,8 milijarde dolara uloženo na opklade da će bitcoin premašiti 90.000 dolara
Značajan rast investicija u KS
Marx.ba Kanton Sarajevo bilježi značajan rast ukupnih investicija u posljednje dvije godine, navodi Adnan Jašarević, direktor Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju Kantona Sarajevo. Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZZS) rast investicija u prošloj godini, u odnosu na godinu ranije, iznosio je čak 13 posto. Prošle godine ukupne investicije su premašile brojku 1,3 milijarde maraka, što je rekord u posljednjih deset godina. – Imamo jasan trend rasta u posljednje dvije godine i očekujemo da će se on nastaviti u tekućoj godini, posebno imajući u vidu brojne infrastrukturne projekte koji se realiziraju i koji su u planu u Kantonu Sarajevo, stabilan ekonomski rast te važne mjere koje se poduzimaju za poboljšanje poslovnog okruženja i investicione poticaje, izjavio je Jašarević. Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da je, očekivano najveći priliv investicija u Kantonu Sarajevo i predstavlja više od četvrtine ukupno realiziranih investicija u cijeloj Federaciji. – Ono što je vrlo važno jeste da, a to statistički podaci jasno potvrđuju, imamo rast ulaganja u nabavku opreme, mašina i drugih stalnih sredstava u odnosu na izgradnju građevinskih objekata. Samo u prošloj godini u toj stavci u Kantonu Sarajevo je investirano više od 720 miliona maraka, ističe Jašarević. Kako navodi, ovi podaci su pokazatelj povratka povjerenja i domaćih i stranih investitora u Kanton Sarajevo koji sada više ulažu i tako doprinose ekonomskom rastu, ali i sve efikasnijim mjerama kojima se investitorima otvaraju vrata i pomaže u realizaciji investicija. – Vlada KS je prije dvije godine restruktuirala ovu Agenciju čiji je glavni zadatak postao privući investitore, pokazati im potencijale za ulaganje i pomoći u realizaciji. U posljednje dvije godine ostvarili smo brojne kontakte i ogroman je interes za ulaganje u Kanton Sarajevo, posebno nakon što su otvoreni pregovori o članstvu u EU što je u poslovnom svijetu bio dodatni signal za dodatnu sigurnost investicija. Također, pokazali smo jedan aktivan pristup prema investitorima. Mi se sada sistemski bavimo privlačenjem investicija i riješavamo izazove koje investitori imaju kada dođu u KS ili u BiH. Imali smo direktne poticaje za strane ulagače, imamo novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu, imamo jačanje mobilnosti i sve to, pokazalo se, očito pozitivno utječe na priliv investicija i doprinosi privlačnijem poslovnom okruženju i dobrim rezultatima, ističe Jašarević. Ističe da se investitorima sada pristupa proaktivno, prezentirajući sve potencijale, brojne poticaje i komparativne prednosti ulaganja u Kanton Sarajevo, ali i nudi pomoć u prevazilaženju prepreka sa kojim se suočavaju. KAIP je, po zakonu, centralna kontakt tačka za sve investitore u KS. – Svjesni smo svih izazova posebno na širem ekonomskom planu. Studija Svjetske banke iz 2022. godine pokazuje da agencije za privlačenje investicija regionalnog karaktera poput naše ostvaruju mnogo bolje rezultate i znatno doprinose boljem poslovnom okruženju jer su bliže i investitorima i lokalnim vlastima za razliku od nacionalnih agencija. Stoga je fokus našeg rada usmjeren ka stranim i domaćim investitorima i raduje nas kada statistički pokazatelji govore da imamo rast investicija, zaključio je Jašarević dodajući da u narednom periodu očekuje još pozitivnih informacija, posebno kada je riječ o mogućnostima za strane investicije. VEZANO Von der Leyen je najavilala da bi EU mogla kupovati američki plin umjesto ruskog
Više od 2,8 milijarde dolara uloženo na opklade da će bitcoin premašiti 90.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je dostigao svježu najvišu vrijednost svih vremena blizu 81.000 dolara, a premije na terminske ugovore su porasle, što je jasan znak da ulagači vjeruju da je rekordna cijena najveće svjetske kriptovalute spremna za još više dobitaka zahvaljujući izborima u SAD koji su doživjeli uspjeh pro-kripto kandidati osvajaju ured. Otvoreno zanimanje za cijenu bitcoina koja premašuje 90.000 dolara poraslo je na više od 2,8 milijardi dolara na popularnoj berzi derivata Deribit, jednoj od nekoliko kripto izvornih platformi koja nudi trgovanje terminskim ugovorima. Deribit obuhvata većinu offshore tržišta opcija. – Pristranost tržišta opcija uvelike je usmjerena prema kontinuiranom zamahu. Call opcijama se trguje uz premiju u odnosu na putove, a otvoren interes za pozive bez novca je porastao, rekao je Vetle Lunde, voditelj istraživanja u K33 Research, za CNBC. Call opcija daje kupcu pravo kupovine dionica temeljne imovine po određenoj cijeni u određenom vremenskom periodu. Kupovina call opcije je oklada da će cijena imovine porasti. Kupovina put opcije je oklada da će cijena imovine pasti. Berza derivata CME nudi bitcoin terminske ugovore i popularan je način za institucije u SAD da se klade na buduću cijenu bitcoina. Velde je za CNBC rekao da su u petak CME premije za ether i bitcoin u prosjeku dosegle 14,5% odnosno 14%. Uoči izbora, Velde kaže da su te premije iznosile 7%, a veći dio proteklih pola godine lebdjele su nešto ispod 10%. – Nedavni skok značajno je odstupanje više koje naglašava bikovske tokove u posljednje vrijeme, dodao je, napominjući da su se prinosi više-manje stabilizirali na dvoznamenkastom nivou nakon što su izbori postali jasni. – Pored rasta zaduženosti, vidjeli smo prvi značajan primjer rastućih prinosa u offshore izvedenicama, što ukazuje na to da su potez predvodili odlučni preuzimatelji rizika koji su se pozicionirali za daljnji rast, rekao je Velde. Ali likvidnost na kripto tržištima vikendom obično je lošija nego radnim danima, budući da ni CME futures ni ETF-ovi nisu otvoreni za trgovanje, tako da potezi imaju tendenciju pretjerane reakcije i značajnog povratka nakon što se ta tržišta ponovno otvore, prema Veldeu. Novoizabrani predsjednik Donald Trump obećao je tokom kampanje pretvoriti Sjedinjene Države u “kripto prijestolnicu planeta”. Njegova višestruka obećanja kripto zajednici uključivala su pokretanje nacionalne kripto zalihe s više od 16 milijardi dolara u bitcoinima koje je američka vlada prikupila zapljenom imovine, kao i rezanjem kamatnih stopa. Ublažavanje monetarne politike obično je povezano sa skokom cijena kriptovaluta jer čini jeftinijim posuđivanje novca. Federalne rezerve, koje vode monetarnu politiku zemlje, postavljaju referentnu stopu. Također, prema dizajnu, djeluje neovisno o Bijeloj kući. U četvrtak je Fed odobrio svoje drugo uzastopno smanjenje kamatnih stopa. Na temelju izbornih rezultata i jednoglasnog glasovanja Feda da ponovno smanji referentnu stopu, kripto tržište je uvelike skočilo u vikend. Eter zasjenio je rast bitcoina, koji je porastao za 30% u posljednjih sedam dana, a tržišna kapitalizacija Solane premašila je 100 milijardi dolara u nedjelju. Ukupna tržišna kapitalizacija svih spot bitcoin ETF-ova sada je iznad 80 milijardi dolara, a samo u posljednja tri dana trgovanja, spot fondovi su zajedno dodali 2,3 milijarde dolara, piše SEEbiz. VEZANO Rekordna količina kapitala stigla u bitcoin ETF-ove nakon pobjede Trumpa
Japanci planiraju automatiziranom logističkom trasom povezati Tokio i Osaku
Marx.ba Japanska transportna industrija je pod pritiskom nekoliko vanjskih faktora, priznale su tamošnje vlasti. Tu je rastuća potražnja za gradskim i međugradskim dostavama, potom nedostatak vozača kamiona, pritisci u smislu ekološke održivosti u sektoru transporta, a niti nova pravila o radnom vremenu ne idu u prilog tome da bi se situacija uskoro mogla popraviti. Nastave li se aktualni trendovi, u Japanu će do kraja desetljeća nedostajati gotovo trećina potrebnih vozača. Na sve te izazove vladajući planiraju odgovoriti na tipično japanski efikasan ali i neuobičajen način. Predložili su, naime, izgradnju automatiziranih logističkih koridora uz glavne prometnice. Prema prvom konceptu, nedavno objavljenom u obliku animiranog videa, riječ je o “pokretnim trakama”, uskim prometnim koridorima smještenim između traka dva smjera na autoputevima, rezerviranima za automatizirani transport tereta. Njima bi se kretali autonomni prijevozni roboti u tri trake (barem prema prikazanom konceptu), koji bi mogli 24 sata na dan prevoziti terete, bez potrebe za ljudskim vozačima. Omogućilo bi to brze i tačne dostave, ubrzanje logistike te laku prilagodbu transportnih kapaciteta trenutnoj potražnji. Dodatno, transportni bi sistem omogućavao i skladištenje robe, koja bi tako manje vremena provodila u logističkim centrima, sortirnicama i skladištima. Umjesto toga, bila bi poslana u transportni sistem, pa tamo čekala pravo vrijeme za isporuku. Prvi takav koridor mogao bi osvanuti uz autocestu koja povezuje Osaku i Tokio, najvažnijoj transportnoj “žili kucavici” Japana, dugoj 500-tinjak kilometara. Kapacitet tog automatiziranog sustava mogao zamijeniti između 12 i 17 thiljada vozača kamiona, koji dnevno prometuju na toj ruti. Uz to, značajno bi se smanjile i štetne emisije povezane uz prijevoz. Japansko Ministarstvo zemljišta, infrastrukture, prometa i turizma najavljuje prve testove ovog inovativnog sistema provesti tokom 2027. ili početkom 2028. godine, a bude li sve u skladu s očekivanjima, sistem bi mogao zaživjeti sredinom 2030-ih godina. Koliko bi implementacija tog rješenja mogla koštati, zasad nije objavljeno, piše Bug. VEZANO Von der Leyen je najavilala da bi EU mogla kupovati američki plin umjesto ruskog
Von der Leyen je najavilala da bi EU mogla kupovati američki plin umjesto ruskog
Marx.ba Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naznačila je da bi EU mogla zamijeniti ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) američkim plinom. U trgovinskim odnosima sa SAD potrebno je razgovarati o zajedničkim interesima, uključujući LNG, rekla je. – Mislim da moramo biti u kontaktu, što smo započeli jučer. Zatim moramo razgovarati o zajedničkim interesima koje imamo, a zatim pregovarati, rekla je Ursula von der Leyen danas u Budimpešti o trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama pod vodstvom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa. Između ostalog, u telefonskom razgovoru u četvrtak dotakli su se područja ukapljenog prirodnog plina (LNG), koje je, prema njenim riječima, jedno od područja zajedničkog interesa SAD i EU. – Još uvijek dosta LNG-a dobivamo iz Rusije, a zašto ga ne bismo zamijenili američkim LNG-om koji je za nas jeftiniji i snizio bi nam cijene energije. O tome bismo mogli razgovarati i u kontekstu rasprave o trgovinskom deficitu, rekla. Na evropskoj strani Atlantika strahovi od trgovinskog rata su se pojačali nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima u utorak. Tokom predizborne kampanje najavljivao je 10 posto carina na sav uvoz kako bi smanjio trgovinski deficit SAD. Nakon ruske invazije na Ukrajinu prije dvije godine, EU je već povećala isporuke LNG-a iz SAD, ali ga još uvijek nabavlja i iz Rusije. Čelnici članica Evropske unije u četvrtak su na večeri na početku neformalne sjednice Evropskog vijeća u Budimpešti razgovarali o transatlantskim odnosima nakon izbora u SAD u utorak, a danas su se usredotočili i na jačanje konkurentnosti evropske ekonomije. Prema riječima predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, koji je zaključio svoju posljednju sjednicu, evropska je strana spremna jačati odnose sa Sjedinjenim Državama i sarađivati na raznim poljima, uključujući podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. – Također moramo razgovarati s našim američkim prijateljima o tome da Rusija nije samo prijetnja Evropi, već i globalnoj sigurnosti u cjelin, rekla je von der Leyen i dodala da se sve se više povezuje sa zemljama poput Irana, Sjeverne Koreje i Kine, koje joj pomažu u ratu protiv Ukrajine. VEZANO Pale cijene zlata: Ulagači optimistični nakon izbora u SAD
Motorolin “rollable” telefon će otisak prsta očitavati gdje god dotaknete zaslon
Marx.ba Motorola je ponovno podigla ljestvicu inovacija u svijetu pametnih telefona predstavivši novi patent za “rollable” uređaj s više senzora otiska prsta ugrađenih direktno u fleksibilni zaslon. Ova tehnologija ima potencijal redefinirati način na koji koristimo naše telefone, nudeći veću fleksibilnost i personalizaciju. Kako funkcioniraju višestruki senzori otiska prsta? Zamislite da možete otključati svoj telefon dodirom bilo kojeg dijela zaslona, baš kao što biste to učinili s tradicionalnim tipkama. Ova tehnologija omogućuje upravo to, zahvaljujući mreži senzora raspoređenih po cijeloj površini fleksibilnog zaslona. To ne samo da olakšava otključavanje, već i dodaje dodatni nivo sigurnosti, jer je teže zaobići više senzora. Prednosti rollable telefona s više senzora otiska prsta: Što još možemo očekivati od rollable telefona? Osim višestrukih senzora otiska prsta, rollable telefoni nude i druge prednosti: Izazovi i budućnost Iako je koncept rollable telefona vrlo zanimljiv, postoje i neki izazovi koje treba riješiti: Unatoč izazovima, budućnost “rollable” telefona je izgledna. S napretkom tehnologije, može se očekivati da će ova vrsta uređaja postati sve popularnija i pristupačnija. Motorolin patent za rollable telefon s više senzora otiska prsta predstavlja značajan korak naprijed u razvoju fleksibilnih uređaja. Ova inovacija ima potencijal revolucionirati način na koji koristimo naše telefone, nudeći veću fleksibilnost, personalizaciju i bolje korisničko iskustvo, piše Smartphone. VEZANO WhatsApp dobiva opciju za provjeru autentičnosti fotografija