Analitičari: Hoće li dalje rasti cijena zlata
Marx.ba Analitičari Citija smatraju da se u budućnosti ne očekuje daljnji rast cijena zlata te da će u drugoj polovici sljedeće godine cijena unce zlata biti između 2.500 i 2.700 dolara. Goldman Sachs ima drugačije mišljenje – do kraja ove godine očekuje se da će unca zlata od 31,1 grama dosegnuti 3.700 dolara, a do sredine sljedeće godine već će iznositi 4.000 dolara, piše Seebiz. Centralne banke, koje su najvažniji kupci zlata, i dalje će biti važan faktor. Bank of America također vjeruje da će zlato sljedeće godine dosegnuti 4.000 dolara.
Više konzorcija u trci za nadzor gradnje tunela Prenj
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj objavila je skraćenu listu kompanija/konzorcija koje se takmiče za konsultantske usluge nadzora na građevinskim radovima za dionicu Koridora 5c – Ovčari – tunel Prenj – Mostar Sjever. Na listi su: turski konzorcij EMAY International Engineering and Consulting Inc. (EMAY Uluslararası Mühendislik ve Müşavirlik A.Ş.) and Gözlem Engineering Consultancy Plan. i Trade Inc. (Gözlem Mühendislik Müteahhitlik Planlama ve Ticaret A.Ş.), konzorcij Hill International N.V. – YUKSEL PROJE A.S. (Nizozemska), konzorcij Proyapı Mühendislik ve Müşavirlik A.Ş. i Technital S.p.A (Turska), konzorcij IGT-KuK-Infra (Austrija), konzorcij Pini – IRD (Švicarska) i YOOSHIN-PPG (Republika Koreja), piše Indikator. Poziv za izražavanje interesa je raspisan 17. maja 2024. godine, a podrazumijevao je konkursnu proceduru u dvije faze. Ranije je dodijeljen ugovor za konsultantske usluge koje se tiču provedbe projekta izgradnje tunela Prenj i praćenja zaštite okoliša i to konzorciju tri kompanije iz Austrije i Slovenije. Konzorcij koji je dobio poslove čine iC consulenten ZT GesmbH Beč, Austrija, ILF Consulting Engineers Austria GmbH Rum, Austrija i Elea iC d.o.o. Ljubljana, Slovenija. Vrijednost potpisanog ugovora je 8.989.200,00 eura, a planirani datum završetka 7. april 2031. godine. Dionica Koridora Vc Ovčari – Tunel Prenj – Mostar sjever ima dužinu 12,4 kilometara, a ukupna procijenjena vrijednost je 960 miliona eura.
Preuzimanje Krajinapetrola: Uprava dala pozitivno mišljenje, INA izdvojila stav
Marx.ba Uprava banjalučkog Krajinapetrola dala je pozitivno mišljenje o ponudi za preuzimanje koju je objavio Aktiva invest, ali u tome nije bila jednoglasna. Naime, predstavnica zagrebačke INA-e dala je negativno mišljenje na ponudu Aktiva investa. U izdvojenom mišljenju predstavnica INA-e Tatjana Jandrić je navela da nisu ispoštovane sve obaveze ponudioca te da ponuda ne sadrži premiju s obzirom na to da je riječ o cijeni istoj kao na berzi, piše BL portal. – Nejasne su namjere ponuđača vezane za buduće poslovanje društva te izostanak podataka koji bi potvrdili finansijsku i operativnu sposobnost ponudioca za vođenje društva, navela je ona. Ostali članovi uprave bili su pozitivnog stava navodeći da postoje realne mogućnosti za ostvarenje planova koje je ponudilac naveo u ponudu. Podsjećamo, Aktiva invest nedavno je objavio ponudu za preuzimanje svih akcija „Krajinapetrola“ u kojem trenutno ima 14,6 odsto vlasništva. Za svaku akciju obavezao se da će platiti 0,84 KM, što bi iznosilo oko 10 miliona KM. „Krajinapetrol“ ima 16 benzinskih pumpi, dva skladišta, upravnu zgradu u centru grada, ali još uvijek ima i neriješene imovinsko – pravne odnose i sa INA-om vodi niz sporova u vezi sa tim.
Tržište plemenitih metala: Zlato pokazuje neke netipične reakcije
Marx.ba Brojni analitičari slažu se da je ovo godina zlata. Cijene zlata već su ove godine porasle za 29 posto. Ako u ostataku godine rast bude samo nekoliko posto, zlato će na godišnjem nivou dobiti najviše od 1979. godine, kada je poraslo za 126 posto. Rast rezervi Centralne banke širom svijeta nastavljaju mijenjati dolare za zlato, prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, čak 95 posto centralnih banaka očekuje rast globalnih zlatnih rezervi u sljedećih pet godina, a rekordnih 43 posto njih samih planira povećati svoje pozicije u zlatu. Ipak, protekle sedmice zlato nije nudilo sigurno utočište, a vrijednošću unce zlata pala je gotovo dva posto, čime je cijena zlata pala na nivo od dana prije izraelskog napada na Iran, piše Seebiz. To je dijelom bilo posljedica jačeg dolara (indeks dolara porastao je za 0,6 posto prošle sedmice, najviše u više od mjesec dana, ali je i dalje u padu od 9 posto ove godine, što je njegov najveći pad u prvoj polovici godine u historiji) i ishoda sastanka FED-a, jer inflacija može ograničiti daljnje smanjenje kamatnih stopa. Sigurno utočište Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga smatra se jednim od najefikasnijih i najsigurnijih instrumenata dugoročne zaštite vrijednosti, što se na poseban način ističe u nesigurnim vremenima. Riječ je o instrumentu kojeg istovremeno krase nizak rizik i visoki prinos. Cijena zlata u posljednjih je pet godina porasla više od 100%, a sličan fenomen vidjeli smo i tokom velike finansijske recesije od 2007. do 2011. kada je cijena zlata porasla za gotovo 200%. Ovakvi primjeri najzornije prikazuju zašto investicijsko zlato, osim što čuva kupovnu moć od inflacije, svojim ulagačima donosi i pozamašnu zaradu.
Geotermalna energija u FBiH: UNDP pokreće izradu studije o neiskorištenom potencijalu
Marx.ba Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u BiH raspisao je javni poziv za izradu Studije o geotermalnom potencijalu Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj strateški dokument, čija je izrada planirana u saradnji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, treba da posluži kao temelj za održiv razvoj ovog obnovljivog energetskog resursa, koji je do sada u FBiH gotovo u potpunosti neiskorišten. Javni poziv, otvoren do 9. jula 2025. godine, definiše pet ključnih zadataka za budućeg izvođača studije: od prikupljanja i analize postojećih podataka, preko izrade nacrta i organizacije javnih rasprava, do finalizacije dokumenta i pribavljanja neophodnih saglasnosti. Cilj Studije je višestruk – ona treba da pruži stručnu procjenu ukupnog geotermalnog potencijala FBiH, sagleda trenutni stepen istraženosti i iskorištenosti geotermalnih izvora, analizira strateški i regulatorni okvir, te ponudi konkretne preporuke za nove istraživačke projekte, investiranje i bolje upravljanje postojećim resursima. Neiskorišteni potencijal Kako se navodi u pratećoj dokumentaciji UNDP-a geotermalna energija spada u obnovljive izvore koji se mogu koristiti tokom cijele godine, i to u različite svrhe: grijanje i hlađenje objekata, balneologija, turizam, industrija, poljoprivreda, pa čak i proizvodnja električne energije. Prema navedenim podacima, u FBiH su geotermalne vode do sada identifikovane u 7 kantona (Unsko-sanski, Posavski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski i KS), sa ukupno 203,41 MWt dostupne toplotne snage, što odgovara godišnjem energetskom potencijalu od oko 6,42 PJ. Međutim, stvarna upotreba ostaje marginalna – direktno se geotermalna energija koristi na 16 lokacija, uglavnom u balneološke i rekreativne svrhe, te za grijanje pojedinačnih objekata. Najveći korisnici su Termalna rivijera Ilidža i lokalni hoteli. Nema nijedne geotermalne elektrane, iako se upravo Posavski region smatra posebno perspektivnim, s najvišom zabilježenom temperaturom vode od 96°C u Domaljevcu. Usklađivanje s evropskim obavezama i razvoj zelene industrije BiH je potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici i ima formalnu obavezu da implementira evropski pravni okvir u energetskom sektoru. Nakon što je Evropski savjet u decembru 2020. usvojio cilj smanjenja emisija stakleničkih gasova za najmanje 55% do 2030. godine, BiH mora uskladiti svoje politike i u praksi početi prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (OIE), piše e-kapija. UNDP ističe da bi pravilna upotreba geotermalne energije mogla značajno doprinijeti ostvarenju ciljeva postavljenih u okviru RepowerEU plana i vizije klimatske neutralnosti do 2050. godine. Geotermalna energija, kao stabilan i lokalni izvor energije, može igrati ključnu ulogu u razvoju energetski efikasnih sistema grijanja, uključujući daljinsko grijanje gradova, kao i u kaskadnom korištenju energije u industrijskim zonama i agrobiznisu. Istraživanja i razvoj geotermalne energije u Bosni i Hercegovini započeti su nakon Drugog svjetskog rata. Od tada su sprovedena značajna osnovna, regionalna i detaljna geotermalna istraživanja u BiH i FBiH. Rezultati ovih istraživanja dokumentovani su u brojnim objavljenim i neobjavljenim radovima. Sva ova istraživanja ukazuju na značajan geotermalni energetski potencijal koji još uvijek nije dobio odgovarajuću pažnju u strateškim dokumentima, istraživačkim aktivnostima niti u praktičnoj upotrebi. Stoga je izrada ove Studije opravdana jer će objediniti ključne nalaze iz prethodnih istraživanja, dati sveobuhvatnu procenu trenutnog stanja geotermalne energije u FBiH i uporediti ga sa najboljim praksama iz zemalja koje su lideri u korišćenju geotermalne energije, kao i postaviti temelje za izradu snažne strategije za razvoj geotermalne energije u FBiH. Ovaj vid energije može se koristiti sinergijski kroz različite industrije u okviru međusektorskih projekata, uključujući i druge obnovljive izvore energije, kao i naftu i gas, zeleni vodonik, ekstrakciju minerala, skladištenje energije u rudnicima i hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida. Ciljevi Izvođač će realizovati zadatak u saradnji sa predstavnicima UNDP-a i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, navedeno je. Glavni cilj Studije je pružiti stručnu procjenu potencijala geotermalne energije, nivoa istraženosti, trenutne upotrebe, kao i strateškog i regulatornog okvira za geotermalnu energiju u FBiH. Studija takođe ima za cilj definisanje smjernica za nova istraživanja u cilju obezbjeđivanja dodatnih kapaciteta, podsticanja razvoja i poboljšanja upotrebe geotermalne energije kao domaćeg obnovljivog izvora energije za potrebe lokalnih zajednica u Federaciji BiH.
ArcelorMittal u BiH prodan Pavgordu
Marx.ba Kompanija ArcelorMittal je u petak potpisala ugovor o kupoprodaji svojih poslovnih jedinica u Bosni i Hercegovini. ArcelorMittal Zenica, fabrika sa integralnom proizvodnjom čelika, i ArcelorMittal Prijedor, rudnik željezne rude koji snabdijevaju fabriku u Zenici, biće prodani grupaciji Pavgord, navodi se u saopćenju kompanije. Iz ArcelorMittala se dodaje da je kompanija tokom godina uložila značajna sredstva i napore da ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor zadrži unutar svoje grupacije. Nakon detaljne strateške analize, navodi se u saopćenju, zaključeno je da je prodaja najbolje rješenje za dalji razvoj poslovanja i zaposlenih u okviru poslovnih jedinica. U skladu s uvjetima transakcije, udjeli ArcelorMittala u društvima ArcelorMittal Zenica i ArcelorMittal Prijedor biće prodani grupaciji Pavgord, a sva radna mjesta zaposlenih biće prenesena na novog vlasnika. Očekuje se da će kompanija zabilježiti knjigovodstveni gubitak od gotovo 200 miliona američkih dolara, uključujući i gubitke od kursnih razlika zabilježene u kapitalu još od datuma akvizicije, isključujući prihod od prodaje, dodaje se u saopćenju. Dalje se dodaje da je okončanje transakcije planirano u trećem kvartalu 2025. godine, nakon dobijanja odobrenja za spajanje i ispunjenja svih prethodnih uvjeta za implementaciju transakcije. Do tada, sve aktivnosti i rad kompanije će se odvijati uobičajeno, uz punu podršku lokalnog menadžmenta i rukovodstva kompanije. “ArcelorMittal izražava zahvalnost institucijama Bosne i Hercegovine, kao i vlastima Federacije BiH i Republike Srpske, na podršci tokom 21 godine koliko kompanija posluje u ovoj zemlji. Vjerujemo da će kompanija i dalje imati značajan doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine. Zahvaljujemo se svim našim zaposlenim u ArcelorMittal Zenici i ArcelorMittal Prijedoru na njihovom predanom radu i snažnom angažmanu tokom svih ovih godina i želimo im svu sreću u budućnosti, kao i grupaciji Pavgord u ovoj novoj fazi”, izjavio je Sanjay Samaddar, potpredsjednik ArcelorMittala i generalni direktor ArcelorMittal Evrope – dugi proizvodi.
Raspisan tender za izgradnju mosta na Tari na putu Foča-Šćepan Polje
MArx.ba Javno preduzeće Putevi RS raspisalo je tender za projektovanje i izgradnju mosta između BiH i Crne Gore preko rijeke Tare na magistralnom putu M18, na dionici puta od Broda na Drini u opštini Foča do granice BiH i Crne Gore na lokalitetu Hum/Šćepan Polje. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora je 11.491.781 KM bez PDV-a, odnosno 13.445.384 KM sa uračunatim PDV-om. Objavljeni tender podrazumijeva doprojektovanje i izgradnju mosta zajedno sa priključnom dionicom. – Mjesto izvođenja radova je granica između Bosne i Hecegovine i Crne Gore preko rijeke Tare na magistralnom putu M18, na lokalitetu Šćepan Polje i dijela trase magistralnog puta M18 od stacionaže 18+600 KM do stacionaže 19+026,85 KM. Izvođač radova se obavezuje da doprojektuje glavni projekat predmetne trase i mosta i sve radove ponudi i izvodi po specifikacijama dobijenim u okviru sačinjene projektne dokumentacije, stoji u tenderskoj dokumentaciji, piše e-kapija. Dužina mosta je oko 190 metara, dok je priključna dionica duga oko 430 metara. Naglašava se da je rok za izvršenje ovog ugovora 36 mjeseci. Kako je ranije potvrđeno u Putevima RS, u toku su radovi rehabilitacije prvih 5,5 km puta od Broda na Drini (Foča) do Donjih Kopilova, iz vlastitih sredstava Јavnog preduzeća Putevi RS, a u planu je izgradnja preostalih približno 12,6 km puta do Huma (Šćepan Polje), tj. do graničnog prelaza sa Crnom Gorom i međudržavnog mosta na rijeci Tari, koji uključuje projektovanje i izgradnju samog mosta. Obnova i izgradnja puta od Foče do Šćepan Polja, sanacija magistralnih puteva u RS, ali i unapređenje bezbjednosti saobraćaja u deset školskih zona projekti su u koje će biti uloženo 81,70 miliona eura zajma od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Vijeće ministara BiH je nedavno utvrdilo Prijedlog sporazuma o kreditu između BiH i IBRD, vrijedan 81,70 miliona eura. Nakon sjednice poručeno je da će kredit biti alociran na RS, odnosno javno preduzeće Putevi Republike Srpske, uz rok otplate od 32 godine i grejs period od sedam godina. U ovom javnom preduzeću su tada pojasnili u šta će sve novac biti utrošen, a na prvom mjestu našao se projekat unapređenje dionice između Broda na Drini (Foča) i Huma (Šćepan Polje). Trasa, naime, prati desnu obalu rijeke Drine sve do ušća rijeka Tare i Pive, gdje se nalazi granični prelaz i glavni most. Most preko rijeke Tare (Foto: GoogleMaps/Printscreen) – Predviđeno je finansiranje izgradnje saobraćajnice sa svim pripadajućim elementima kako bi se omogućilo bezbjedno odvijanje saobraćaja te, u skladu sa klimatskim projekcijama, obezbijedila adaptivna sposobnost putne mreže kroz ulaganje u ovu putnu vezu, dok će međudržavni most finansirati BiH, Crna Gora i Putevi RS. Ovo je jedan od najvažnijih međudržavnih putnih pravaca u izrazito zahtjevnoj konfiguraciji terena – kazali su ranije u Putevima. Trasu od Foče do Šćepan Polja vozači opisuju kao i “put iz pakla”, a godinama pa i decenijama apelovali su na nadležne da se krene sa njenom obnovom i izgradnjom. Podsjećamo da je Evropska komisija je iz programa IPA finansirala izradu projektne dokumentacije za izgradnju ovog puta sa međudržavnim mostom. Projekat posjeduje projektnu dokumentaciju te je u postupku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Projektnom dokumentacijom koju su izradili AECOM S.L.U. i Institut za građevinarstvo IG d.o.o. definisana je trasa budućeg puta od Broda na Drini do Huma/Šćepan Polja. Eksproprijacija je započeta 2024. godine i privodi se kraju te će biti završena u narendom periodu.
KAIP i MIA uspostavili partnerstvo na privlačenju investicija i promociji privrednih potencijala
Marx.ba Jačanje ekonomske saradnje, privlačenje investicija i zajednička promocija privrednih potencijala na trećim tržištima sa Crnom Gorom predstavlja važan korak i razvojnu šansu za Kanton Sarajevo i cijelu Bosnu i Hercegovinu – izjavio je direktor Kantonalne agencije za privlačenje investicija i privatizaciju Sarajevo (KAIP) Adnan Jašarević, povodom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Agencije za investicije Crne Gore (MIA) i KAIP-a. Jašarević je s direktoricom MIA Snežanom Đurović na marginama poslovnog sajma Real & Halal Expo u Skenderiji potpisao važan ugovor o saradnji. On je naglasio da to predstavlja značajan korak ka jačanju ekonomskih odnosa i saradnje između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na Kanton Sarajevo. – Ovaj dokument ima za cilj da uspostavi institucionalni okvir za saradnju u oblasti promocije stranih direktnih investicija, razvoja javno-privatnih partnerstava, razmjene informacija, iskustava i najboljih praksi, kao i jačanja kapaciteta za podršku malim i srednjim preduzećima. Raduje nas vrlo kvalitetna i korisna saradnja s partnerima iz Podgorice i uvjereni smo da će biti plodonosna za obje strane, dodao je Jašarević. U saopštenju KAIP-a se navodi da su se potpisnici Memoranduma obavezali da će sarađivati kroz zajedničke aktivnosti poput organizovanja poslovnih misija, foruma, sajmova i radionica, razmjene relevantnih publikacija i podataka, te uzajamnog informisanja o investicionim mogućnostima i zakonodavnom okviru. Poseban značaj Memorandum ima u dijelu razmjene znanja i tehničke ekspertize, čime se dodatno jača institucionalna saradnja i doprinosi modernizaciji investicionih politika obje strane. Uzimajući u obzir strateški značaj međuregionalne saradnje, ovaj memorandum predstavlja ključni podsticaj za realizaciju konkretnih projekata i inicijativa, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Time se otvaraju nove mogućnosti za unapređenje investicionih tokova i dugoročnu ekonomsku integraciju, navode iz KAIP-a.
Najskuplja kupovina u historiji sporta: Novi vlasnik LA Lakerse platio 10 milijardi dolara
Marx.ba Los Angeles Lakersi promijenili su vlasnike u najskupljoj kupovini u historiji sporta. Klub u vlasništvu porodice Buss, zastupan po predsjednici kluba Jeanie Buss, za 10 milijardi dolara prelazi u vlasništvo Marka Waltera, koji je od 2021. imao manjinski udjel u Lakersima. Walter (65) američki je poduzetnik koji već ima udjele u drugim sportskim institucijama i takmičenjima. Prema Forbesu, nalazi se na 589. mjestu na listi najbogatijih ljudi na svijetu. Bogatstvo mu je procijenjeno na 6,1 milijardu dolara. Walter je izvršni direktor kompanije TWG Global koja upravlja fondovima putem firmi poput Guggenheim Partners, gdje je također izvršni direktor. Kompanija upravlja imovinom većom od 300 milijardi dolara. Osnovana je krajem 90-ih spajanjem njegove kompanije Liberty Hampshire s porodičnim uredom Guggenheim. Među osobnim ulaganjima ima udjele u prehrambenim i automobilskim kompanijama. Shams Charania, najpouzdaniji izvor iz NBA lige, objavio je da će Walter preuzimanje Lakersa platiti 10 milijardi dolara. Lakersi tako postaju najskuplja franšiza u historiji sporta, rušeći prethodni rekord Boston Celticsa, koji su prije nekoliko mjeseci prodani za 6,1 milijardu dolara. Koliko je iznos za koji su Lakersi prodani ogroman, svjedoči i usporedba s time koliko su koštale akvizicije najvećih nogometnih klubova. Porodica Glazer platila je Manchester United 1.5 milijardu dolara, dok je Fenway kupio Liverpool za manje od 500 miliona dolara. Prodaja Lakersa po gotovo dvostruko većoj cijeni od dosadašnjeg rekorda, svjedoči o privlačnosti najglamuroznije sportske franšize u SAD i jednog od najprepoznatljivijih brendova na svijetu. Dogovor još mora ratificirati NBA liga koja ima pravo veta na sve promjene vlasništva nad franšizama. Prema prvim informacijama, Jeanie Buss ostala bi u ulozi guvernera, predstavnice Lakersa u skupštini vlasnika NBA. Inale, Jerry Buss, otac Jeanie Buss, kupio je Lakerse 1979. godine za 67,5 miliona dolara. Prilagodimo li tu cifru uzimajući u obzir inflaciju, danas bi iznosila 298,6 miliona dolara, piše Seebiz. Tako stvarni profit obitelji Buss nakon prodaje Lakersa iznosi 9,7 milijardi dolara. Jerry Buss kupio je Lakerse u poslu koji je uključivao i vlasništvo nad Chrysler Buildingom, jednim od najpoznatijih nebodera u New Yorku. Iste godine u NBA je stigao Magic Johnson, s kojim je Buss razvio odnos koji je nadilazio onaj između vlasnika i zvijezde ekipe. Zajedno su postavili temelje za transformaciju Lakersa u simbol ne samo pobjeda i trofeja već i glamura Los Angelesa i Hollywooda.
Cijene biogoriva rastu, investitori traže alternative tokom sukoba na Bliskom istoku
Marx.ba Cijene palminog i sojinog ulja naglo su porasle nakon što je sukob između Izraela i Irana povećao troškove energenata, a Trumpova administracija predložila je povećanje količine biogoriva pomiješanih s dizelom i benzinom. Sojino ulje skočilo je za 11 posto od četvrtka, dosegnuvši najviši nivo do oktobra 2023. s više od 55 centi po funti. Palmino ulje, koje je ove godine padalo zbog viška ponude, ove je sedmice poraslo za više od 6 posto na gotovo 4100 ringgita po toni. Ta jestiva ulja tražena su usred potrage za jeftinijim izvorima energije, potaknute otprilike 8-postotnim skokom cijene sirove nafte Brent otkako je Izrael krajem prošle sedmice pokrenuo zračne napade na teheranski nuklearni program i vojne objekte. – Glavni faktor ovog skoka su cijene energije, cijene sirove nafte, zbog ovog sukoba. Više cijene energije povećavaju troškove proizvodnje palminog ulja, a također i potencijalnu potražnju za biogorivima, jer ona djeluju kao alternativni izvor energije, rekao je Darren Lim, strateg za robe u singapurskoj brokerskoj kući Phillip Nova. Dobitke je također potakao prijedlog Američke agencije za zaštitu okoliša od proše sedmice da se poveća količina biogoriva koju rafinerije trebaju miješati u dizel i benzin za 8 posto, na rekordnih 24,02 milijarde galona sljedeće godine. Plan uključuje povećanje ciljane količine dizela na bazi biomase – obično proizvedenog od sojinog ulja i rabljenog ulja za kuhanje – za 67 posto na 5,61 milijardu galona. To je bilo više od 5,25 milijardi galona koje su ranije ove godine predložile američke skupine za naftu i biogoriva i došlo je kao dobrodošlo iznenađenje za trgovce robom s optimističnim stavovima. EPA je također prepolovila broj odobrenih kredita za usklađenost za biogoriva proizvedena od stranih sirovina, poput kanadske uljane repice ili kineskog rabljenog ulja za kuhanje. Takvi krediti nastaju kada se biogoriva proizvode ili uvoze, a kompanije ih mogu kupiti ili prodati kako bi ispunile svoje godišnje kvote EPA-e za miješanje biogoriva. Ovaj potez daje konkurentsku prednost američkim proizvođačima i pomaže u podršci domaće potražnje za sojom. Slijedi pritisak i naftne i biogorivne industrije, a analitičari ga vide i kao politički potez za pomoć američkim poljoprivrednicima koji su se našli na meti Trumpove turbulentne trgovinske politike. – Ako spojite ta dva dijela, to je bila vrlo optimistična najava za američko sojino ulje, rekao je Charles Hart, viši analitičar roba u Rabobanku. Također je ukazao na podatke Nacionalnog udruženja prerađivača uljarica koji pokazuju da su zalihe sojinog ulja u SAD-u pale na 1,37 milijardi funti krajem maja, 20 posto manje nego prije godinu dana i najniži nivo u maju od 2004. – Povećali ste domaću potražnju zbog mandata, podrške rastućih cijena sirove nafte i smanjene ponude, dodao je, prenosi Seebiz. Uvezene sirovine činile su sve veći udio američkih dizelskih ulaza na bazi biomase posljednjih godina. Špekulanti su smanjili svoje neto duge pozicije u terminskim ugovorima za sojino ulje u sedmici koji je prethodio objavi EPA-e, prema podacima Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima. ž – Nakon što se objava EPA-e pokazala pozitivnijom za američku industriju nego što se očekivalo, špekulanti su otkupili pozicije, što je vjerojatno potaknulo rast, rekao je Hart.