Radovi na graničnom prelazu iz BiH prema Hrvatskoj završeni: Moguće da će se moći koristiti od septembra
Marx.ab Radovi na graničnom prelazu na budućoj brzoj cesti koja bi most na Savi kod Bosanske Gradiške na auto-putu Banjaluka – Bosanska Gradiška trebalo da poveže s auto-putem Zagreb – Beograd završeni su, potvrđeno je Nezavisnim novinama iz Ministarstva finansija Hrvatske, koje je nadležno za ove radove. Kako je ranije objavljeno, otvaranje brze ceste zavisiti ne od toga kada će biti završeni radovi na cesti, nego kada će biti završen granični prelaz, bez kojeg se cesta ne može pustiti u saobraćaj. Da bi se cijela priča krajnje pojednostavila, može se reći da će otvaranje ceste zavisiti od toga kada će hrvatske institucije izdati potrebne dozvole. Iz nezvaničnih razgovora Nezavisne novine saznaju da bi najranije to moglo biti u septembru, ali da se stvari u praksi uvijek mogu zakomplikovati zbog kašnjenja, birokratskih procedura i drugih sličnih problema. Međutim, postoji začkoljica koja se odnosi na ugovor o granicama između Hrvatske i BiH, u kojem treba da se upiše novi prelaz, a za sada se ne zna kada će taj posao biti završen, koji je zastao usljed totalne blokade i paralize vlasti na nivou BiH. Obilaskom terena, ali i iz izjava zvaničnika, moglo se zaključiti da u “Hrvatskim cestama”, koje su investitor na samoj cesti, koju gradi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”, smatraju da oni ne mogu završiti uređenje prostora oko kućica dok Ministarstvo finansija, odnosno njihov izvođač radova, ne završi taj posao. U Ministarstvu finansija su rekli da su građevinski i zanatski radovi na objektu novog graničnog prelaza završeni. – Preostali su radovi na uređenju okoliša i otoka prometnih platoa, a ovise o završetku svih radova na prometnim površinama graničnog prijelaza iz nadležnosti “Hrvatskih cesta” d.o.o. U koordinaciji s “Hrvatskim cestama” d.o.o. i završetkom svih njihovih radova u koridoru novog graničnog prijelaza, kao i pristupnih prometnica na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH, novi granični prijelaz bit će pušten u punu funkciju, rekli su za Nezavisne novine. Sumnje da postoje eventualne trzavice i problemi u komunikaciji između Hrvatskih cesta i Ministarstva finansija otklonili su u odgovoru koji su nam poslali hrvatski putari. – Projekti su međusobno usklađeni i koordinirani te će biti dovršeni sukladno predviđenoj dinamici. ‘Hrvatske ceste’ sa Ministarstvom financija imaju izvrsnu suradnju na ovom projektu, izjavili su. U odgovoru od 10. jula su precizirali kada očekuju da radovi budu završeni. Ozren Gverić, glavni inženjer u Odjelu za vođenje građenja Hrvatskih cesta, je tada rekao da će svi radovi biti završeni do kraja jula. – Usljed izmjene i dopune građevinske dozvole, a zbog prilagodbe nagiba pokosa nasipa prometnice i ostalih elemenata građevine, došlo je do djelomičnog povećanja opsega radova te je rok završetka radova za ovu drugu fazu projekta produžen za dva mjeseca. Završetak radova bit će time krajem ovog mjeseca, jula 2025, kada će se zatražiti ishođenje upotrebne dozvole, rekao je Gverić tom prilikom.
Hercegovina: Dodijeljen posao izrade projekta spojne ceste Jadransko-jonske autoceste
Marx.ba Autoceste Federacije BiH dodijelile su ugovor vrijedan 573.191 KM (s PDV-om) grupi ponuđača predvođenoj firmom Radis d.o.o. Istočno Sarajevo, za izradu idejnog i glavnog projekta spojne ceste od petlje Kruševo na dionici Stolac–Počitelj do magistralne ceste M17.3 Stolac–Neum, u zoni poslovne zone Poplat. Pored Radisa, u grupi ponuđača učestvuju i banjalučke firme Routing, GIBL i Mides, a njihova ponuda je ocijenjena kao prihvatljiva i najpovoljnija. Ova dionica predstavlja ključnu spojnu cestu između Jadransko-jonske autoceste i magistralnih pravaca, a njen projekt podrazumijeva izradu najmanje tri varijante trase koje će se ocjenjivati prema tehničkim, ekološkim i ekonomskim kriterijima. Nakon što naručilac odobri optimalnu varijantu, slijedi izrada idejnog, a potom i glavnog projekta. Projekat uključuje i dio zapadne obilaznice Stoca u dužini od oko 2 kilometara, a čitava dokumentacija mora se izraditi uz saglasnost JP Ceste FBiH i Grada Stoca. U sklopu ugovora za izradu idejnog i glavnog projekta autoceste Stolac-Počitelj izvršena je analiza položaja nove petlje “Kruševo” prema zahtjevu Grada Stoca, te su četiri varijante dostavljene, uz objašnjenje da je varijanta br. 1 optimalna s tehničkog aspekta. Grad Stolac se službeno očitovao o usvajanju položaja nove petlje na lokaciji prema varijanti 1, odnosno na stacionaži cca.11+000 km predmetne dionice autoceste, piše e-kapija. Procijenjena vrijednost nabavke iznosila je 1,3 mil KM bez PDV-a, ali je tender više puta obustavljan zbog žalbi. U konačnici, više ponuđača je isključeno zbog neprihvatljivih ponuda, odnosno firme HKP Consulting, AIK-INŽENJERING, Saraj inženjering, JV INK Constructor d.o.o. Banja Luka, lnstitut za puteve A.D. Beograd, lnstitut za gratlevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka i TRASA d.o.o. Sarajevo.
Pet gradova koji su kao magnet za ultra-bogate
Marx.ba U narednih pet godina, broj osoba sa neto bogatstvom od najmanje 30 miliona dolara porast će za više od 33 posto, pokazuje izvještaj kompanije za informacione usluge Altrata. Iako se tržište luksuznih nekretnina mijenjalo posljednjih godina, naročito nakon pandemije koronavirusa, pokazalo se kao stabilna i profitabilna imovina u trenucima kada berze trpe zbog geopolitičkih tenzija. Ultra-bogati pojedinci u prosjeku posjeduju tri luksuzne kuće ili stana. Za ovu superbogatu klijentelu, Njujork ostaje najpoželjniji grad na svijetu — na vrhu liste globalnih metropola. Više od 33.200 ultra-bogatih osoba posjeduje nekretninu u Njujorku, daleko ispred Los Anđelesa i Hong Konga, koji dijele drugo i treće mjesto, sa skoro 20.000 pripadnika ove elite. Na listi su i Majami, globalni lider po broju luksuznih “drugih domova”, kao i London, koji zaokružuje top 5. Inače, globalno gledano, Monako ima najveću koncentraciju ultra-bogatih vlasnika nekretnina, jedan na svakih 22 stanovnika. Slijedi Florida, gdje jedan od 77 stanovnika spada u ovu kategoriju, a treće mjesto zauzima Aspen u saveznoj državi Kolorado, sa jednim superbogatim na svakih 93 stanovnika.
Grupa EIB odobrila 15,5 milijardi eura: Planirane i investicije na Zapadnom Balkanu
Marx.ba Evropska investiciona banka (EIB Grupa) odobrila je novo finansiranje u ukupnom iznosu od 15,5 milijardi eura. Sredstva će podržati rast poslovanja i inovacije, poboljšane transportne i energetske mreže, stanovanje i otposrnosti na vodu. Odluke su donesene ove sedmice na sastancima Upravnog odbora Evropske investicione banke i Evropskog investicionog fonda (EIF) u Luksemburgu. Upravni odbor EIB-a odobrio je 14,5 milijardi eura novog finansiranja, a Upravni odbor EIF-a dao je zeleno svjetlo za milijardu eura novog finansiranja. Sredstva su namijenjena podršci zelenoj tranziciji, investicijama rizičnog kapitala i privatnog kapitala, kao i privatnim fondovima za zaduživanje i infrastrukturu. – Ova ulaganja se odnose na izgradnju naše budućnosti – od čiste energije, sigurne vode i pametnijih transportnih rješenja do boljeg stanovanja, obrazovanja i inovacija. Kao finansijsko tijelo EU, EIB Grupa ostvaruje prioritete Evrope, rekla je Nadia Calviño, predsjednica EIB Grupe. Upravni odbor EIB-a pozdravio je planove za povećanje ciljanog finansiranja radi poboljšanja otpornosti na vodu širom svijeta. EIB Grupa je najveći svjetski multilateralni finansijer investicija u vodu. Novi Program otpornosti na vode EIB Grupe usklađen je sa Strategijom otpornosti na vode Evropske komisije i očekuje se da će mobilizirati 40 milijardi eura investicija u vodu širom svijeta u naredne tri godine. Poboljšat će pristup čistoj i sigurnoj vodi, ojačati otpornost zajednica na vodu i učiniti sektor voda EU konkurentnijim. Odobreni su i novi projekti za modernizaciju vodovodnih i kanalizacionih mreža u Grčkoj i Nizozemskoj. EIB podržava nova željeznička ulaganja u Estoniji, Njemačkoj i Italiji, poboljšane cestovne veze u Poljskoj, Rumuniji i Moldaviji, te povećanu energetsku efikasnost na aerodromima u Francuskoj, Njemačkoj i Španiji. Novoodobreni energetski projekti ojačat će elektroenergetske mreže u Francuskoj, Njemačkoj i Južnoj Americi, povećati energetsku efikasnost u portugalskoj industriji i ubrzati proizvodnju biogoriva u Italiji. Upravni odbor odobrio je tri projekta u stambenom sektoru. Ovo će omogućiti pojednostavljeno finansiranje izgradnje energetski efikasnih stambenih zgrada, energetski efikasne renovacije i više solarnih instalacija u Njemačkoj. Također će podržati izgradnju i modernizaciju pristupačnih stanova u Portugalu. Novo odobrena sredstva EIB-a podržat će preduzeća u Hrvatskoj, Italiji, Poljskoj i Španiji, inovacije na Zapadnom Balkanu, pošumljavanje i močvare u Africi, te investicije privatnog sektora u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. To uključuje podršku trećem stubu višegodišnjeg sveobuhvatnog programa Evropske komisije za Palestinu. Također je odobreno finansiranje recikliranja kritičnih sirovina u Njemačkoj, proizvodnja gnojiva s niskim udjelom ugljika u Južnoj Americi, inovativna postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Španiji i farmaceutske inovacije širom Evrope. Transakcije koje je EIF odobrio ove sedmice uključuju 278 miliona eura novog finansiranja duga i 725 miliona eura rizičnog kapitala, privatnog kapitala i transakcija privatnog duga. Sredstva će podržati investicije privatnog sektora u projekte čiste energije, dekarbonizacije i očuvanja biodiverziteta. To također uključuje finansiranje EIF-a za fondove koji omogućavaju rast biotehnoloških kompanija, podržavaju investicije u korporativnu održivost i osiguravaju rizični kapital za startupe u ranoj fazi. U martu ove godine, EIB Grupa je odlučila proširiti obim prihvatljivih investicija u sigurnost i odbranu. Upravni odbori EIB-a i EIF-a odobrili su revidiranu listu isključenih aktivnosti. Ovo će povećati broj prihvatljivih projekata. Pored toga, razjašnjeni su tehnički detalji kako bi odabrani sigurnosni i odbrambeni projekti dobili veću podršku. Prilagođavanjima je prethodila temeljita analiza tržišta kako bi se utvrdile potrebe sektora za finansiranjem u EU, uz očuvanje finansijskog kapaciteta EIB Grupe.
Bh. firma oprema novu proizvodnu halu: Zapošljava još radnika
Marx.ba Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor sa saradnicima posjetio je uspješno preduzeće Roundliner koje od 2020. godine posluje u industrijskoj zoni Celpak i bavi se proizvodnjom plastičnih vreća za industrijsku upotrebu. Ovo preduzeće trenutno zapošljava 180 radnika, radi u tri smjene, a u narednom periodu proširuje kapacitete, oprema novu proizvodnu halu i planira zapošljavanje još 50 radnika. Tokom obilaska, direktor Osman Džamastagić i rukovodilac za operacije, nabavke i održivo poslovanje ovog preduzeća Kristijan Kukerc, gradonačelnika su upoznali s procesom proizvodnje i planovima za naredni period. Istakli su da je Prijedor pouzdan partner koji je izgradio stabilno i funkcionalno poslovno okruženje, s posebnim naglaskom na izuzetno uređenu infrastrukturu u industrijskoj zoni Celpak. Gotovo kompletna proizvodnja Roundlinera namijenjena je za izvoz. S tim u vezi, poručeno je da blizina Prijedora Evropskoj uniji predstavlja dodatnu prednost, jer u ovoj vrsti proizvodnje troškovi transporta proizvedenih vreća igraju ključnu ulogu, navedeno je na zvaničnom gradskom sajtu. Gradonačelnik Javor izrazio je zadovoljstvo što je jedna ovakva kompanija svoje poslovanje razvila upravo u Prijedoru. – Roundliner je primjer kako treba da izgleda odgovoran odnos prema zaposlenima, poslovanje zasnovano na razvoju i ambiciji, te dokaz da Prijedor može biti sredina u kojoj rastu i domaće i strane investicije. Grad će pružiti svu potrebnu podršku u daljem razvoju ovog preduzeća, jer novih 50 radnih mjesta znači i 50 novih prilika za naše sugrađane, poručio je gradonačelnik Javor, prenosi e-kapija. Grad Prijedor ostaje opredijeljen za privlačenje novih investitora, stvaranje još povoljnijeg ambijenta za njihovo poslovanje i otvaranje novih radnih mjesta, navedeno je.
Novi koraci za brzu cestu kroz Krajinu
Marx.ba Javno preduzeće Autoceste FBiH 15. jula je raspisalo Javni oglas radi sporazumnog pribavljanja nekretnina za izgradnju dionice brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom. Rok u kojem se vlasnici nekretnina moraju javiti je 15 dana, a ukoliko ga propuste smatrat će se da nisu zainteresovani za sporazumno rješavanje sticanja prava vlasništva na nekretnini, te će se u skladu s odredbama Zakona o eksproprijaciji pokrenuti postupak eksproprijacije pred nadležnim organom uprave, objavili su iz Autocesta FBiH. Ovom koraku ka početku izgradnje vrlo važne brze ceste prethodila je odluka Vlade FBiH iz marta ove godine kojom je utvrđen javni interes za izgradnju ove brze ceste. Početak izgradnje brze ceste od Bihaća do granice s Hrvatskom u dužini od 47 kilometara se poprilično otegao. Kako sada stvari stoje, građevinske mašine bi na prvu trasu najranije mogle izaći tek na proljeće naredne godine. Za eksproprijaciju 20 miliona KM Prema do sada poznatim informacijama, za prvu fazu eksproprijacije osigurano je oko 20 miliona KM i odnosi se na dionicu Bihać – Cazin ili, još preciznije, na katastarsku općinu Kralje u Bihaću. Lokalna zajednica u Bihaću na čelu s gradonačelnikom ovog grada Elvedinom Sedićem je spremna i željno iščekuje početak radova. Svi se nadaju da će brza cesta donijeti bolju privrednu povezanost najvećih gradova u Unsko-sanskom kantonu i ostvariti ključni cilj, a to je spajanje Krajine u jednu funkcionalnu urbanu sredinu. Svoj doprinos prije nekoliko dana dao je i državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto na sastanku sa slovenskom ministricom infrastrukture Alenkom Bratušek. Na tom sastanku je zaključeno da brzu cestu od Slovenije do Crne Gore preko Velike Kladuše treba proglasiti evropskim cestovnim koridorom. To bi, svakako, pomoglo u lakšem finansiranju izgradnje dionica od Bihaća do granice s Hrvatskom. Konkretno, na sastanku je rečeno da dionice brzih cesta Podgorica –Hum – Šćepan Polje – Sarajevo – Velika Kladuša/Maljevac – Novigrad (Hrvatska) – Jurovski Brod/Metlika – Novo Mesto (Slovenija) treba proglasiti evropskim koridorom, što ne samo da bi omogućilo lakše i jeftinije finansiranje izgradnje, nego bi i granične prelaze iz BiH (preko USK) u Evropsku uniju podiglo na viši nivo. – Krajina godinama trpi zbog slabe povezanosti. Uvrštavanjem ovog pravca u TEN-T mrežu otvaraju se nove mogućnosti za razvoj, mobilnost i ekonomsku integraciju ovog dijela Bosne i Hercegovine, rekao je ministar Forto na sastanku sa slovenskom ministricom koji je održan 3. jula ove godine. Završen idejni projekat Prije tri godine procjene su bile da bi izgradnja 47 kilometara brze ceste kroz USK trebala koštati oko 500 miliona eura. No, sada je ta cifra sigurno veća. Tada je rečeno da bi za izgradnju trebalo između 4 i 6 godina. Do sada je urađen idejni projekat za dionicu Bihać – Cazin, a u narednoj fazi je predviđeno da se napravi idejni projekat i za dionicu Cazin – Velika Kladuša, otkrio je u aprilu ove godine tokom boravka u Bihaću Asmir Dževlan, izvršni direktor za projektovanje u JP Autoceste FBiH. On je tada rekao da poslije druge faze slijedi eksproprijacija tako da pretpostavljamo kako je i druga faza do sada okončana. Kantonalni ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK Almir Imširović je na sastanku sa Dževlanom rekao da će na dionici brze ceste od Cazina do Velike Kladuše biti izgrađene četiri petlje preko kojih će se motorna vozila uključivati na brzu cestu s lokalnih cesta. – Podtema našeg sastanka je upravo rješavanje problema graničnog prelaza i njegovog priključka na brzu cestu, rekao je Imširović i konstatovao da je ponuđeno više rješenja koja će se usaglasiti u koordinaciji s JP Autoceste FBiH. Od ostalih detalja poznato je još da će prije graničnog prelaza Velika Kladuša –Maljevac u Velikoj Kladuši biti izgrađen kružni tok na koji će se uključivati velikokladuška zaobilaznica i cesta ka Hukića brdu, piše BIHAMK.
Bliži se završna faza preuzimanja Adriatic Metalsa
Marx.ba Kompanija Adriatic Metals PLC (ASX:ADT) će uskoro biti uklonjena sa berze ASX i LSE, jer Dundee Precious Metals Inc. (DPM) predlaže da preuzme kompaniju putem sheme aranžmana, pišu britanski mediji. Ukoliko se shema implementira, dioničari Adriatica bi dobili 0,1590 novih DPM dionica i 93 penija u gotovini za svaku dionicu Adriatica. Predložena akvizicija procjenjuje vrijednost svake dionice Adriatica na 268 penija, na osnovu deviznog kursa od 11. juna 2025. godine, što predstavlja značajnu premiju u odnosu na završnu cijenu Adriatica prije perioda ponude. Dundee Precious Metals ima za cilj stvaranje jačeg kombinovanog entiteta sa poboljšanom finansijskom fleksibilnošću. Transakcija zahtijeva odobrenje dioničara Adriatica, Visokog suda pravde u Engleskoj i Walesu i regulatornih tijela. Direktori Adriatic Metalsa jednoglasno preporučuju dioničarima da glasaju za shemu, a sastanci su zakazani za 13. avgust 2025. godine u Londonu. Ključni detalji Sheme, uključujući radnje za dioničare i informacije o dionicama DPM-a, navedeni su u saopštenju. Mehanizam kombiniranja i usklađivanja omogućava dioničarima da biraju različite omjere gotovine i dionica, piše Sharecaffe. Adriatic Metals, proizvođač plemenitih i osnovnih metala sa sjedištem u Velikoj Britaniji, fokusira se na razvoj srebrnog pogona Vareš u Bosni i Hercegovini. Inače, tehnička procjena koja se temeljila na mineralnim resursima i mineralnim rezervama rudnika Rupice u Varešu pokazala je neto sadašnju vrijednost za životni plan mineralnih rezervi rudnika diskontiranu na 5%, od 1.608 miliona dolara, što rezultira vrijednošću preduzeća od 1.440 miliona dolara uključujući prilagodbu bilance od 168 miliona dolara.
Trgovinski ratovi dižu potražnju za plemenitim metalom: Srebro sve popularnije
Marx.ba Srebrom se trguje blizu najvišeg nivoa u posljednjih 14 godina, jer investitori traže alternativu maltene rekordnim cijenama zlata, ali i zbog zabrinutosti da bi nove carine, koje uvodi Vašington, mogle dodatno ograničiti fizičku ponudu ovog metala. Spot cijena srebra porasla je za 1,6 posto na azijskom tržištu, nakon prošlosedmičnih četiri posto u plusu. Upravo taj rast je doveo srebro na najviši nivo od 2011. godine. Trošak pozajmljivanja srebra na mjesečnom nivou skočio je iznad šest posto, u poređenju sa uobičajenom stopom koja je nadomak nuli, što ukazuje na pojačanu napetost na tržištu. U međuvremenu, razlika između spot cijene u Londonu i septembarskog fjučersa u Njujorku ostaje neuobičajeno velika – slično kao početkom godine, kada su strahovi od carina izazvali porast isporuka zlata i srebra iz Londona u SAD, što je dodatno poguralo cijene naviše. – Potražnja za srebrom trenutno ima koristi i od pretnje trgovinskih ratova i činjenice da je zlato mnogima postalo nedostižno, rekla je Priyanka Sachdeva, analitičarka kompanije Phillip Nova Pte Ltd. Iako srebro trenutno nije obuhvaćeno carinama koje je uveo predsjednik Donald Tramp, “fizički i industrijski kupci u SAD žele da obezbijede zalihe prije nego što potencijalne carine budu uvedene”, dodala je ona, prenosi Bankar. Srebro je ove godine poraslo za 35 posto, nadmašivši rast zlata od 28 posto. Srebro ima dvostruku ulogu, služi kao sigurno utočište za ulaganja, ali i kao industrijski materijal, posebno u proizvodnji solarnih panela. Prema podacima industrijske grupe Silver Institute, tržište će vjerovatno petu godinu zaredom biti u deficitu. U međuvremenu, zlato je u ranim satima trgovanja u Aziji izgubilo dio dobitaka i njime se trguje za oko 3.360 dolara po unci, nakon rasta od 0,6 posto prošle semice. Tokom 2025., podršku mu pruža potražnja nastala usljed geopolitičkih tenzija i trgovinskih konflikata, te zbog kupovine centralnih banaka. – Zlato je već imalo ogroman rast i trenutno je skupo, što znači da će mnogi investitori, vjerovatno, biti naklonjeniji kupovini srebra, rekla je Sachdeva. Spot cijena zlata bila je stabilna na 3.359,65 dolara po unci u 12.52 po lokalnom vremenu u Singapuru. Bloomberg Dollar Spot Index porastao je za 0,1 posto. Srebro je ojačalo za 1,5 posto na 38,9712 dolara po unci. Također su porasle cijene platine i paladijuma.
Na poddionici Koridora 5C probija se novi dugi tunel
Marx.ba Nedavna odluka Vlade Federacije kojom FBiH prihvata grant namijenjen za finansiranje projekta “Mediteranski koridor: Poddionica autoceste 5C tunel Kvanj – Buna u BiH” u iznosu do 20,671.580,77 eura korak je naprijed kada govorimo o finansiranju izgradnje približno 5,16 km poddionice, uključujući jedan most, te jedan dugi tunel (tunel Kvanj – Buna) i pristupna cesta. Ovom odlukom Vlada Federacije BiH potvrdila je kako je dokumentacija prihvatljiva za Federaciju, a posebno ugovor o grantu zaključen 14. marta 2025. godine u Sarajevu i 17. marta 2025. godine u Luksemburgu između BiH i EIB-a. Poddionica tunel Kvanj – Buna dio je dionice Mostar jug – Buna. Poddionica počinje otvorenom trasom prije ulaska u tunel Kvanj. Tunel Kvanj projektiran je kao dvocijevni tunel (desna tunelska cijev 2645 m, lijeva tunelska cijev 2720 m), piše Fokus. Sve navedeno u značajnoj će mjeri skratiti vrijeme putovanje od južnih mostarskih naselja do Republike Hrvatske. Naravno, da bi središte Mostara u potpunosti bilo povezano s autocestom prema jugu, bit će potrebno početi radove na poddionici Mostar jug – tunel Kvanj. Poddionica Mostar jug – tunel Kvanj, ukupne dužine 9,2 km, predstavlja sjeverni dio dionice Mostar jug – Buna. Poddionica počinje petljom Mostar jug koja se nalazi u blizini Aerodroma Mostar i čini sjecište autoceste s postojećom magistralnom cestom, povezujući autocestu s južnim dijelom Mostara.
Trumpov carinski udar ruši evropske berze, kako će odgovoriti Evropa
Marx.ba Na evropskim berzama su u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale jer je u subotu predsjednik SAD Donald Trump najavio carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9.30 sati u minusu 0,6 posto. Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,20 posto, na 8.958 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,78 posto, na 24.068 bodova, a pariški CAC 0,62 posto, na 7.780 bodova. Prošle sedmice su ti indeksi znatno porasli, zahvaljujući porukama iz Washingtona i Bruxellesa da bi se uskoro mogao postići trgovinski sporazum. Ipak u subotu je Trump najavio da će SAD od 1. avgusta naplaćivati carine od 30 posto na gotovo sav uvoz iz Evropske unije. Evropska komisija objavila je da bi mogla uzvratiti protivmjerama, ali da će s tim pričekati do početka avgusta. A to znači da će se trgovinski pregovori s Washingtonom nastaviti, premda njemački ministar finansija zagovara oštar odgovor, piše Poslovni dnevnik. Jutros je, pak, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani kazao da je EU već pripremio listu američkih proizvoda na koje bi uveo carine u vrijednosti od 21 milijarde eura, ako SAD i EU ne postignu sporazum.