Centralna banka BiH: Ostvareno povećanje, devizne rezerve na kraju marta 16,9 milijardi KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je monetarna kretanja za mart ove godine. Ukupna novčana masa (M2) na kraju marta 2025. godine iznosila je 39,06 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec registrovano je povećanje novčane mase za 49,5 miliona KM (0,1%). Povećanje novčane mase (M2) rezultat je povećanja novca (M1) za 115,6 miliona KM (0,5%) i smanjenja kvazi novca (QM) za 66,1 milion KM (0,4%). U strukturi novca (M1) gotovina izvan banaka je povećana za 191 milion KM (2,8%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti smanjeni za 75,4 miliona KM (0,4%). Prenosivi depoziti u stranoj valuti su smanjeni za 25,3 miliona KM (0,6%), a ostali depoziti u stranoj valuti za 105,9 miliona KM (1,4%), dok su istovremeno ostali depoziti u domaćoj valuti povećani za 65 miliona KM (2,0%), što je rezultiralo smanjenjem kvazi novca (QM). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u martu 2025. godine iznosio je 2,71 milijardu KM (7,5%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 382,7 miliona KM (5,8%), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,79 milijardi KM (11,7%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 19,2 miliona KM (0,5%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 438,1 milion KM (14,9%) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 83,7 miliona KM (1,1%), objavili su iz CBBiH. Kada se radi o kreditima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju marta 2025. godine iznosili su 26,46 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 396,6 miliona KM (1,5%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 176,3 miliona KM (1,4%), kod privatnih preduzeća za 193,6 miliona KM (1,8%) i kod vladinih institucija za 39,6 miliona KM (3,0%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 12,2 miliona KM (1,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,8 miliona KM (0,3%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2025. godine iznosila je 10,0%, nominalno 2,41 milijardu KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM (9,8%), kod privatnih preduzeća za 887,1 milion KM (8,8%), kod vladinih institucija za 263 miliona KM (23,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 35,9 miliona KM (6,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,9 miliona KM (21,6%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju marta 2025. godine iznosili su 33,8 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 31,2 miliona KM (0,1%). Smanjenje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 258,4 miliona KM (3,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 38 miliona KM (2,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 8,4 miliona KM (0,4%). Depoziti su povećani kod vladinih institucija za 232,1 milion KM (5,8%) i kod sektora stanovništva za 41,5 miliona KM (0,2%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u martu 2025. godine iznosila je 6,3%, što je u apsolutnom iznosu 2,01 milijardu KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,5 milijardi KM (9,1%), kod privatnih preduzeća za 578,9 miliona KM (8,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 207,1 milion KM (11,6%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 141,2 miliona KM (6,9%) i kod vladinih institucija za 138,7 miliona KM (3,2%). – Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju marta 2025. godine iznosile su 16,9 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 872,2 miliona KM (5,4%), objavila je CBBiH. VEZANO Evropske banke ruše rekorde u zaradama zbog američke nesigurnosti na tržištima
Evropske banke ruše rekorde u zaradama zbog američke nesigurnosti na tržištima
Marx.ba Trgovci u najvećim evropskim investicijskim bankama ostvarili su u prvom tromjesečju ove godine najbolje rezultate u jednom desetljeću zahvaljujući volatilnosti na finansijskim tržištima i žustroj trgovini izazvanoj potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa oko carina. Švicarski UBS, francuske banke BNP Paribas i Societe Generale, britanski Barclays te njemački Deutsche Bank zajedno su imali prihode od 13 milijardi eura od trgovine dionicama i obveznicama. To je najveći njihov takav ukupni prihod od 2015. godine, objavio je Financial Times. Vrlo uspješni su bili i bankarski divovi s Wall Streeta koji su u istom periodu od trgovine uprihodili ukupno gotovo 37 milijardi dolara. Trump je od dolaska u Bijelu kuću u januaru neizvjesnom ekonomskom politikom potaknuo velike oscilacije u dionicama, obveznicama te na valutnom tržištu. – Tržišna volatilnost u velikoj mjeri podržava poslovanje banaka u tom segmentu kao što je i s nama bio slučaj, rekao je glavni izvršni direktor banke Societe Generale Slawomir Krupa. U prvom kvartalu prihodi UBS-a u trgovinskom segmentu poslovanja porasli su na godišnjem nivou za gotovo trećinu na 2,3 milijarde eura. Najveća francuska banka BNP Paribas imala je rekordni kvartalni prihod od 2,8 milijardi eura. Deutsche Bank se više ne bavi trgovinom dionicama, ali su mu u trgovini obveznicama, valutama i robom prihodi rasli 17 posto, dok je kod Barclaysa brojka 21 posto. U tom segmentu bili su uspješniji od američkih banaka. Societe Generale je pretežito bio fokusiran na trgovinu dionicama gdje su mu prihodi godišnje narasli za više od petine na 1,06 milijardi eura. Nakon dužeg perioda mršavih povrata i isplata dioničarima u zadnje vrijeme evropske banke doživljavaju procvat poslovanja zahvaljujući višim kamatnim stopama i tržišnoj volatilnosti koja je prisutna još od perioda pandemije, a nakon toga i energetske krize. Do ovoga kvartala rekordan period je u zaradama od trgovine u najmanje zadnjih desetak godina bilo prvo tromjesječje 2022. godine. Tada je ukupna zarada spomenutih banaka iznosila 12,8 milijardi eura. Vrlo bitan igrač u ovom segmentu bankarskog poslovanja bio je i Credit Suisse. Glavni izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti izjavio je kako je na početku drugoga tromjesečja, nakon što je Trump objavio recipročne carine, tržišna aktivnost bila također vrlo dinamična i u nekim danima su volumeni prelazili pandemijski vrhunac i za 30 posto. Analitičar u banci Citigroup Andrew Coombes smatra da to najavljuje dobre zarade i za drugi kvartal. Ipak, podsjeća na izjavu Ermottija da se sada već donekle osjeća i zamor investitora zbog čega je sve primjetnija normalizacija tržišnih kretanja. VEZANO Još jedan nagli skok cijena zlata
Još jedan nagli skok cijena zlata
Marx.ba Nakon značajnog pada prošle sedmice cijena zlata jučer je ponovno naglo porasla. U rano poslijepodne, unca zlata od 31,1 grama trgovala se po cijeni od 3.320 dolara. Međutim, to je još uvijek daleko od rekordne vrijednosti od nešto više od 3.500 dolara, koja je dosegnuta krajem aprila. Cijena zlata pala je prošle sedmice zbog znakova smirivanja trgovinskog spora, ali sada, s nadolazećom odlukom američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama, neizvjesnost oko izgleda za globalnu trgovinu i američku ekonomiju vraća se u prvi plan, izvijestila je njemačka novinska agencija dpa. Očekuje se da će Fed u srijedu odoljeti političkom pritisku i neće smanjiti ključne kamatne stope. Međutim, okruženje za monetarnu politiku vrlo je neizvjesno s obzirom na nepredvidivu carinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa. S jedne strane, Trump je u intervjuu za NBC rekao da je spreman u nekom trenutku sniziti carine na kinesku robu. Jer su carine sada toliko visoke da dvije najveće svjetske ekonomije zapravo više ne posluju jedna s drugom, rekao je. Međutim, ubrzo nakon toga rekao je da ne planira razgovarati sa svojim kineskim kolegom o trgovini ove sedmice. Ove Trumpove izjave izazvale su neizvjesnost na berzama, kao i njegovi planovi uvođenja uvoznih carina na filmove snimljene u inozemstvu. Investitori su stoga danas ponovno počeli tražiti više zlata, koje se u tako neizvjesnom okruženju smatra sigurnijom investicijom. VEZANO Standard Chartered: Bitcoin uskoro skače na rekordnih 120.000 dolara
BiH dobija preko 80 miliona eura od Svjetske banke za energetsku sigurnost i očuvanje radnih mjesta
Marx.ba Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je 1. maja kredit od 79,90 miliona eura i grant od 2,89 miliona eura za podršku Integriranom energetskom i klimatskom planu Bosne i Hercegovine, unaprjeđenje energetske nezavisnosti, povećanje prilika za otvaranje novih radnih mjesta i jačanje lokalnih ekonomija u regijama koje su ranije bile zavisne od uglja. Iz te institucije navode da će projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini pružiti pomoć za prenamjenu bivšeg rudničkog zemljišta u Banovićima, Zenici i Kreki i olakšati zatvaranje jama Rudnika Zenica. Projekt će također pružiti podršku za instalaciju sistema obnovljive energije na zemljištu rudnika Banovići i Kreka, te osigurati mjere socijalne zaštite i programe osposobljavanja radnika iz tih zajednica za omogućavanje zapošljavanja u drugim sektorima. Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon izjavio je da taj projekt predstavlja priliku za unaprjeđenje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine, uz pružanje podrške lokalnim zajednicama, da bi se osiguralo da niko ne ostane nezbrinut. Bosna i Hercegovina aktivno radi na Integriranom energetskom i klimatskom planu, čija je namjera smanjenje emisija stakleničkih gasova, kao dio cilja dekarbonizacije elektroenergetskog sektora do 2050. U skladu sa svojim opredjeljenjem, Svjetska banka će pomoći da se osigura zatvaranje rudnika na okolišno i socijalno odgovoran način, pružajući podršku za nove prilike za zapošljavanje i jačanje lokalnih ekonomija u regijama koje su ranije bile zavisne od uglja, saopćeno je iz te institucije. VEZANO UIOBiH: Rast prihoda od indirektnih poreza
Challenge Fond: Povezivanje škola i poslodavaca za jače stručno obrazovanje
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine pozvala je predstavnike kompanija i srednjih stručnih škola iz Bosne i Hercegovine da se prijave za info dan pod nazivom „Regionalni Challenge Fond (RCF): Povezivanje škola i poslodavaca za jače stručno obrazovanje“, koji će biti održan: Poziv se odnosi na sve poslodavce, škole i druge institucije za stručno obrazovanje i obuku, koje već sarađuju na realizaciji učenja zasnovanog na radu (praktična nastava), kao i na one, koji još uvijek ne sarađuju, ali se u budućnosti žele aktivno uključiti u ovaj proces i dati doprinos unapređenju stručnog obrazovanja i obuke u BiH. U uvodnom dijelu događaja će biti prezentirane aktivnosti Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH na projektima koji za cilj imaju podršku i unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja i obuke (EmployVET, EQET SEE). Cilj info dana je prezentacija RCF projekta, kao i detalja u vezi s načinom apliciranja, uz poseban fokus na formiranje i ulogu Konzorcija koje čine obrazovne ustanove (srednje stručne škole i druge institucije za stručno obrazovanje i obuku) i kompanije. Ovakvo partnerstvo predstavlja osnovu za prijavu i realizaciju projektnih ideja koje mogu biti finansirane putem Fonda. Regionalni Challenge Fond (RCF) predstavlja izuzetno značajan projekt koji od 2020. godine doprinosi jačanju relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke, kroz finansiranje nabavke moderne opreme i obnove infrastrukture za škole i pružaoce obuka širom Zapadnog Balkana, te aktivno doprinosi povećanju konkurentnosti regionalnog tržišta rada i privrede. S obzirom na izazove nezaposlenosti mladih i nedostatka kvalifikovane radne snage, cilj Fonda je povećati zaposlenost učenika kroz jačanje saradnje između obrazovnih institucija i privrede. Program pomaže školama da usklade svoje programe s potrebama kompanija i opreme se najsavremenijom tehnologijom, uz praktičan rad i obuku na radnom mjestu. RCF je već uspješno realizovao tri poziva, a 12 Konzorcija iz Bosne i Hercegovine ostvarilo je sredstva za realizaciju svojih projekata. Ova godina donosi dodatnu priliku jer, osim sredstava iz regionalnog fonda, BiH ima na raspolaganju i sredstva iz nacionalnog fonda. Projekat finansira Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) preko Njemačke razvojne banke (KfW), uz dodatnu podršku Vlade Švicarske. Do sada je izdvojeno ukupno preko 64 miliona eura, te dodatnih 10 miliona švajcarskih franaka. Konzorciji imaju mogućnost aplikacije na sredstva u iznosu od 150.000 do 500.000 eura. VEZANO Sarajevo među tri najbrže rastuća aerodroma u regiji
Italijani pokreću megaprojekt na Jadranskom moru
Marx.ba Ministarstvo zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Hrvatske otvorilo je javnu raspravu o utjecaju na okoliš izgradnje čak 67 vjetroturbina za proizvodnju električne energije na moru u italijanskoj pokrajini Apuliji u općini Vieste. Riječ je o investiciji “Tramontana” konzorcija “Parco Eolico Flottante Tramontana” u kojem je, među ostalim, jedna od najvećih evropskih kompanija za razvoj elektrana na obnovljive izvore energije, španska Acciona Energía. Prema zakonodavstvu Evropske unije i međunarodnim konvencijama, vjetropark na moru poput “Tramontane”, osim u matičnoj državi, mora proći javnu raspravu i u susjednim državama, piše Jutarnji. – Projekt će se smjestiti na pučini između općina Vieste i Mola di Bari, te će obuhvatiti 67 vjetroturbina, svaku s nominalnom snagom od 15 megavata. Vjetroturbine se nalaze na području od 550 km2 u pomorskoj regiji s dubinama u rasponu od 150 do 840 metara. Uz vjetroturbine, projekt će uključivati dalekovode između turbina. Na kopnu, projekt podrazumijeva sistem podzemnih kablova i dvije kopnene električne stanice, navodi se u dokumentaciji koju je Ministarstvo gospodarstva stavilo na javnu raspravu do 29. maja ove godine. Predviđena maksimalna visina vjetroturbina je 355 metara, promjer rotora ograničen je na 310 metara, a masa svake od vjetroelektrana bit će oko tri tone. U Italiji je preliminarna javna rasprava o “Tramontani” već provedena, analiziran je očekivani utjecaj vjetroparka, među ostalim, na morsku faunu, ptičji svijet i ribolov. Prema pisanju italijanskih medija, predložena studija o utjecaju na okoliš nije naznačila “nikakve kritične probleme koji bi mogli ometati projekt”. Inače, treba napomenuti da iako Bosna i Hercegovina preko Neuma ima izlaz na Jadransko more, naša država nema utjecaj na ovaj i slične projekte. BiH nema otvoreno more. Iako ima obalu u Neumu (oko 24,5 km), BiH nema teritorijalni pojas u Jadranskom moru, što znači da nema direktne granice s Italijom. Čim se isplovite iz luke Neum, ulazite u hrvatske teritorijalne vode, koje se protežu do međunarodnih voda ili granice s Italijom. VEZANO Znate li koliko u svijetu ima bitcoin milionera
Znate li koliko u svijetu ima bitcoin milionera
Marx.ba Istraživanje Finbolda koje je naslovljeno „Trump’s first 100 days in office erase over 20,000 Bitcoin millionaires“ (Trumpovih 100 dana u uredu izbrisalo preko 20.000 bitcoin milionera) pokazuje da je od 21. januara do 30. aprila ove godine broj Bitcoinadresa s milionskim iznosima pao za 23.310 – sa 176.364 na 153.054, što predstavlja pad od 13,22 posto, odnosno prosječni dnevni gubitak od 233 adrese. Adrese s vrijednošću BTC-a od 10 miliona dolara ili više zabilježile su pad od 18,30%, smanjivši se za 3.441 (s 18.801 na 15.360). Adrese s iznosima između 1 i 9,99 miliona dolara pale su za 12,61% (gubitak od 19.869 adresa). Pad je zabilježen i kod adresa s manje od milioun dolara vrijednosti BTC-a, čiji se broj smanjio za gotovo 3 miliona (s 91 na 88 miliona), piše Bug. Djelomično ublažavanje gubitaka dogodilo se zbog rasta cijene BTC-a u drugoj polovici aprila, kada je cijena porasla s oko 75.000 dolara na nešto ispod 95.000 dolara. Cijena BTC-a 21. januara iznosila je 102.204 dolara. Treba reći, da uprkos mnogim mišljenjima, kao i naslovu istraživanja, ne postoji nikakva kauzalna veza ili dokaz da je Trump na bilo koji način odgovoran za trenutno stanje vezano za bitcoin. VEZANO Standard Chartered: Bitcoin uskoro skače na rekordnih 120.000 dolara
Evropske berze u plusu sedmi dan zaredom: Među najvećim dobitnicima automobilski sektor
Marx.ba Na evropskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle, već sedmi dan zaredom, zahvaljujući dobrim poslovnim izvještajima kompanija i popuštanju Washingtona po pitanju carina na automobile. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši sedmi dan zaredom. Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,24 posto, na 8.485 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,49 posto, na 22.535 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 7.588 bodova. Podršku tržištima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati većine evropskih kompanija. Među najvećim je dobitnicima jutros automobilski sektor, koji je u prosjeku porastao oko 1 posto, nakon što je Washington popustio dio carina koji se odnosi na uvoz automobila, piše Tportal. I na većini azijskih berzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Japanu, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,4 i 0,7 posto, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji pale oko 0,3 posto. Azijski su ulagači oprezni jer nema novih vijesti s trgovinskog fronta između SAD i Kine. Washington poručuje da pregovori s drugim zemljama o carinama dobro napreduju, ali ne otkriva detalje. No, stižu prvi podaci koji ukazuju na poremećaje u najvećim svjetskim ekonomijama od kada je predsjednik SAD Donald Trump 2. aprila uveo recipročne carine. Jučer je objavljeno da je trgovinski deficit SAD u robnoj razmjeni sa svijetom u martu dosegnuo rekordan nivo zbog povećanog uvoza uoči uvođenja carina. Izvještaj Conference Boarda pokazalo je, pak, da je povjerenje potrošača u SAD palo na najniži nivo od 2020. godine, dok su podaci o otvaranju novih radnih mjesta pokazali da je tržište rada i dalje stabilno. Jutros je, pak, objavljeno da je tvornička aktivnost u Kini u aprilu pala po najvećoj stopi u 16 mjeseci, nakon dva mjeseca rasta. – Udarac od vrtoglavih carina takav je da su nove izvozne narudžbe pale na najniži nivo od 2012. godine, ne računajući koronakrizu. Ti podaci pokazuju da je kineska ekonomija pod pritiskom zbog slabljenja inozemne potražnje, kaže Zichun Huang, ekonomist u kompaniji Capital Economics. Idućih dana bit će objavljeni novi ekonomski podaci, među ostalim, o bruto domaćem proizvodu (BDP), zapošljavanju i inflaciji u SAD. VEZANO Standard Chartered: Bitcoin uskoro skače na rekordnih 120.000 dolara
Standard Chartered: Bitcoin uskoro skače na rekordnih 120.000 dolara
Marx.ba Bitcoin bi mogao dosegnuti novi rekord u drugom tromjesečju ove godine, prema Geoffu Kendricku iz Standard Chartereda. Rast je vjerovatno potaknut odlaskom investitora iz američke imovine. Kendrick je ponovio svoj prethodni cilj od 200.000 dolara do kraja godine. Strateška alokacija investitora iz američke imovine mogla bi dovesti do toga da bitcoin dosegne novi rekord svih vremena u drugom tromjesečju godine, rekao je Geoff Kendrick iz Standard Chartereda u izvještaju. Kendrick predviđa da će najveća svjetska kriptovaluta u ovom tromjesečju dosegnuti 120.000 dolara, ponovivši svoj prethodni cilj od 200.000 dolara do kraja 2025. godine. Kendrick je napomenuo da je premija ročnosti američkih državnih obveznica, koja je usko povezana s cijenom bitcoina, na 12-godišnjem vrhuncu. – Akumulacija kitova također je bila snažna. Osim toga, analiza bitcoina u vremenu dana sugerira da američki investitori možda traže imovinu izvan SAD, rekao je, prenosi Seebiz. Na kraju, tokovi fondova kojima se trguje na berzi (ETF) u protekloj sedmici sugeriraju “preraspodjelu sigurnog utočišta iz zlata u BTC”, napisao je Kendrick. – Bitcoin bi mogao biti bolja zaštita od rizika finansijskog sistema od zlata, dodao je. VEZANO Znate li koji je grad bivše Jugoslavije svjetski “naj-kripto”
Svjetska banka: Ekonomski rast na zapadnom Balkanu stabilan uprkos globalnoj neizvjesnosti
Marx.ba Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke za zapadni Balkan pokazao je da će ekonomski rast u regiji umjereno usporiti u 2025. zbog slabije vanjske potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika. U danas objavljenom izvještaju navedeno je da bi to moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potrošača. Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto. – Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebali poduprijeti solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata potiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije – rekla je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu. Dodala je da smo, s druge strane, svjedoci povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija zapadnog Balkana, te da bi usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova također mogli negativno uticati na izglede za rast u regiji. Istaknuto je da će neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno uticati na zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka. U izvještaju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprjeđenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu. Nadalje, u zemljama zapadnog Balkana bi brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU – poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja „zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine – moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta. Svjetska banka u izvještaju naglašava, također, da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na niskougljičnu ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja u regiji, što zahtijeva znatno prilagođavanje radne snage. Navode da bi šest ekonomija zapadnog Balkana trebale kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija. Jačanje sistema za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te veća fleksibilnost sistema socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za „zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast. VEZANO Trump traži besplatan prolaz za američke brodove kroz Panamski i Sueski kanal