Euro-Asfalt će graditi u Rumuniji: Potpisan ugovor vrijedan 1,22 milijarde eura
Marx.ba U Rumuniji, tačnije u njenom glavnom gradu Bukureštu, potpisan je najskuplji ugovor vezan za izgradnju putne infrastrukture koji ova zemlja ima. To je, istovremeno, najveći ugovor u kojem učešće ima i jedna kompanija iz naše zemlje. Bosanskohercegovačka građevinska kompanija Euro-Asfalt dio je konzorcija koji je pobijedio na tenderu čija je vrijednost viša od milijardu eura. Ugovor je potpisan samo nekoliko dana nakon što je Euro-Asfalt sa partnerima izabran i za ugovor vrijedan nešto manje od milijardu eura (4,94 milijarde lei) i čije potpisivanje slijedi uskoro. Posljednji ugovor potpisan je za projektiranje i izvođenje najduže parcele koja se odnosi na planinsku dionicu II: Miercurea Nirajului – Leghin, autoputa A8 Unirii, tačnije parcela 2A Ditrău-Grinties, a izvođač je konzorcij SA&PE Construct – Tehnostrade SRL – Euro Asfalt D.O.O. – Spedition UMB “. Vrijednost ugovora je 1,22 milijarde eura (6,14 milijardi lei), a sredstva su osigurana iz bespovratnih evropskih fondova, kroz Transportni program 2021-2027. Ugovor će trajati 54 mjeseca, od čega 14 mjeseci za fazu projektovanja i 40 mjeseci za fazu izvršenja. Ovo je prvi ugovor o projektiranju i izvođenju koji je potpisala Nacionalna kompanija za ulaganja u puteve. Radovi će se odvijati na 37,9 kilometara dugoj dionici, na kojoj će se graditi 19 tunela (najduži tunel bit će dug 850 metara), 63 mosta i vijadukta (najduži vijadukt bit će preko rijeke Sabar – 1.134 metra), cestovni čvor na Ditrău povezan sa DN12 (Okrug Harghita), privremeni izlaz na Lot 2B B Grintieș – Pipirig, kako bi se osigurala nezavisna funkcionalnost ovog Lota, ojačane ograde za sprečavanje izlaska divljih životinja na kolovoz, servisni prostori tipa S3 sa sigurnim parkinzima (100.000 m2 ukupne površine), kratkotrajni parkinzi (lijevo/desno) te Centar za održavanje i koordinaciju. Ukupna dužina tunela i vijadukata iznosi 21 km, što predstavlja više od 57% dužine cijele parcele.Trasa autoputa za ovu planinsku dionicu II prolazi kroz okruge Mureș, Harghita i Neamț, a administrativno-teritorijalne jedinice koje prolaze su: Miercurea Nirajului, Măgherani, Chibed, Sovata, Sărățeni, Praid, Joseni, Lăzarea, Ditrheiău, Grăigheiău, Tulău i Pipirig, Vânători-Neamț. Podsjećamo, ovo je treći ugovor koji kompanija Euro-Asfalt ima u ovoj zemlji. Pored spomenuta dva, u jesen 2022. godine potpisan je ugovor za gradnju dionice autoceste Lugoj – Deva, koji je u fazi realizacije. VEZANO Euro-Asfaltu i partnerima dodijeljen posao u Rumuniji vrijedan gotovo milijardu eura
Ovo su najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini
Maarx.ba Koristeći najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda, Visual capitalist je rangirao najbrže rastuće ekonomije u 2025. godini, naglašavajući Afriku i Aziju kao glavne regione. Najveće ekonomije na ovoj listi u velikoj mjeri zavise od naftnog sektora, što znači da fluktuacije u proizvodnji mogu imati drastičan uticaj na BDP, piše Bankar. Analizirane su dvije najbrže rastuće ekonomije. Južni Sudan (+27,2%) BDP Južnog Sudana fluktuirao je u posljednjim godinama zbog kontinuiranog građanskog rata koji je stanovništvo doveo do ekstremnog siromaštva. Kao zemlja bez izlaza na more, Južni Sudan također zavisi od naftovoda koji prolaze kroz njegovog sjevernog susjeda, Sudan, kako bi transportovao svoju naftu do Crvenog mora. U 2024. godini najvažniji naftovod Južnog Sudana je pretrpio kvar, što je dovelo do velikog pritiska na vladine prihode. Popravka naftovoda je teška jer njegov dio leži u aktivnim zonama sukoba. Prema podacima Bloomberga, Južni Sudan je tražio alternativne rute za izvoz nafte, kao i novčane otplate od Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi opstao. Gvajana (+14,4%) Gvajana je jedina južnoamerička zemlja koja se nalazi na ovoj listi. Nekada je bila jedna od najsiromašnijih zemalja u regionu, sve dok nisu otkrivena velika naftna nalazišta uz obalu u maju 2015. godine. Prema članku Associated Pressa iz 2023. godine, proizvodnja nafte u Gvajani započela je u decembru 2019. godine i generisala je više od milijardu dolara prihoda. Vlada Gvajane koristi ovaj novac za finansiranje ogromnog infrastrukturnog procvata, koji uključuje nove bolnice, škole, autoputeve i dubokomorskih luka. Analitičari očekuju da će ukupni prihodi od nafte ove zemlje dostići 157 milijardi dolara do 2040. godine. VEZANO Cijene nafte rastu potaknute povećanom potražnjom i slabijim dolarom
VTK BiH: Konferencija „Građevinski Sporovi – Usmjeravanje na uspjeh projekta“
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine generalni sponzor je ovogodišnje konferencije Construction Disputes – Focusing on Project Success (Građevinski Sporovi – Usmjeravanje na uspjeh projekta), koja će biti održana 4. 4. 2025. godine, u Sarajevu, u organizaciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatska. Konferencija će okupiti vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja pripreme i upravljanja ugovorima o građenju – posebno FIDIC ugovora, izbjegavanju nastanka sporova te rješavanju sporova kroz metode alternativnog rješavanja sporova i arbitražu. Cilj konferencije je pružiti sudionicima informacije o najnovijim trendovima i napretku u pripremi građevinskih projekata, upravljanju sporovima i rješavanju sporova te ujedno i priliku za umrežavanje. Konferencija je namijenjena: VEZANO Razgovor na temu investicija: Predstavnici austrijske kompanije ASTA posjetili VTK BiH
Cijene zlata dostigle novi rekord
Marx.ba Cijene zlata dosegle su rekordnu vrijednost, a jutros se taj plemeniti metal trgovao po 3.038,06 dolara. Federalne rezerve (Fed) trebaju objaviti svoju odluku kasnije danas i očekuje se da će stopu saveznih fondova zadržati nepromijenjenom na trenutnom rasponu od 4,25% do 4,50%. Stoga će fokus biti na ažuriranim ekonomskim projekcijama i komentarima predsjednika Feda Jeromea Powella na press konferenciji nakon sastanka. Ulagači će tražiti naznake o budućem putu smanjenja stope, što će zauzvrat utjecati na dinamiku cijena američkog dolara i pružiti neki značajan poticaj nepopustljivom žutom metalu, piše Seebiz. Usmjeravajući se prema riziku od ključnog događaja centralne banke, neka repozicionirana trgovina pomaže USD-u da se malo oporavi od najniže nivoe od oktobra dotaknute u utorak i djeluje kao vjetar u leđa cijeni zlata. Loša strana, međutim, ostaje ublažena zbog neizvjesnosti oko agresivne trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa i njihovog utjecaja na globalne ekonomske izglede. Osim toga, rizik od daljnje eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku nastavlja djelovati kao vjetar u leđa za zlato utočište i podupire izglede za produženje višemjesečnog uzlaznog trenda. VEZANO Investitori se definitivno okrenuli zlatu
BH-Gas intenzivno radi na implementaciji projekta gasovoda Južna interkonekcija
Marx.ba Kompanija BH-Gas u saradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, intenzivno radi na implementaciji projekta gasovoda Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, ključnog za energetsku stabilnost i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom u Federaciji Bosne i Hercegovine i cijeloj Bosni i Hercegovini. – Taj infrastrukturni projekat, koji je Vlada Federacije BiH proglasila projektom od strateškog značaja, ima za cilj povezivanje gasnih transportnih sistema Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, čime se omogućava pristup evropskoj gasnoj transportnoj mreži i otvorenom tržištu prirodnog gasa. Projekt je uvršten u Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine i predstavlja ključni korak ka diversifikaciji izvora snabdijevanja i povećanju energetske nezavisnosti, navode iz BH-Gasa. U februaru ove godine stupio je na snagu Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, lex specialis koji reguliše specifične upravne postupke za izdavanje neophodnih saglasnosti i dozvola, uključujući i proceduru za dobijanje urbanističke saglasnosti, kao i druga pitanja. U skladu sa odredbama Zakona trenutno se provode aktivnosti na formiranju komisije zadužene za davanje stručne ocjene s ciljem ishodovanja urbanističke saglasnosti od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Komisija će se sastojati od predstavnika resornog Federalnog ministarstva i predstavnika kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove prostornog uređenja (Srednjobosanski kanton, Kanton 10, Hercegovačko-neretvanski kanton i Zapadnohercegovački kanton). Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, održan je sastanak na kojem su pored BH-Gasa prisustvovali predstavnici resornih ministarstava iz Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10, na kojem su razmatrani naredni koraci i obaveze koje proizilaze iz Zakona, uključujući i formiranje Komisije za ishodovanje urbanističke saglasnosti. Nakon dobijanja urbanističke saglasnosti, pristupit će se izradi glavnog izvedbenog projekta za gasovod Južna interkonekcija BiH – RH sa pripadajućim odvojcima, u skladu sa zakonskim odredbama. – Također, pozivamo sve nadležne organe vlasti na federalnom, kantonalnom, gradskom i općinskom nivou, kao i privredne subjekte, na saradnju u procesu izdavanja potrebnih dozvola kako bismo zajedničkim snagama unaprijedili energetski sektor Bosne i Hercegovine. BH-Gas ostaje u potpunosti posvećen realizaciji tog strateškog projekta i nastavit će sa svim potrebnim aktivnostima, uz punu podršku Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Federacije BiH, saopćila je Uprava društva BH-Gas. VEZANO Konaković s poslodavcima: Kako brže i jednostavnije do stranih radnika
Globalno tržište srebra pod pritiskom, carine izazivaju poremećaje
Marx.ba Globalno tržište srebra pod stresom je jer zabrinutost zbog trgovinskog rata uznemiruje ulagače, s ključnim indikatorima koji trepću crveno, milionima unci u pokretu između trgovačkih središta i mjesecima prekida u izgledu. Rastuća zabrinutost Skok stopa za posuđivanje plemenitog metala postao je najnoviji znak za uzbunu, uz rastuću zabrinutost zbog utjecaja daljnjih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa. To je potaklo hitno da se srebro isporuči u SAD u pokušaju da se osvoje vrhunske cijene u New Yorku, što je vjerovatno izazvalo stisku u Londonu. Plemeniti metali – zlato kao i srebro – podigli su vrijednost su ove godine, jer Trump ruši globalni trgovinski poredak. To je potaknulo potražnju za sigurnim utočištima, a također otvorilo rijetke dislokacije cijena između ključnih tržišta. Dok je promptno srebro ove godine dobilo oko 17 posto – što ga čini jednom od roba s najboljim rezultatima – ročnice u New Yorku bile su još bolje. Na fizičkom nivou, zabrinutost zbog carina – posebno taksi protiv Kanade i Meksika, kao i šira uzajamna ograničenja koja bi mogla stupiti sljedeći mjesec – odvukla su ogromne količine zlata i srebra iz Londona u američke trezore. Ali s obzirom na njihovu relativnu vrijednost i gustoću, zlato se obično prevozi zračnim prijevozom, a za srebro su često potrebna daleko duža putovanja, obično brodom. Rastu troškovi Stope najma — troškovi posudbe metala, općenito na kratki period, skočile su. Jednomjesečne stope za srebro premašile su 6% ovaj mjesec nakon većeg skoka u februaru. To djelomično odražava zabrinutost oko zaliha koje se brzo troše u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu su zalihe prošlog mjeseca pale na rekordno nizak nivo. Osim toga, nije dostupno sve što je preostalo s obzirom da je povezano s proizvodima kojima se trguje na berzi, piše Seebiz. – Očekujem da će zakupnina u Londonu ostati visoka oko dva do tri mjeseca, rekla je Cao Shanshan, analitičarka u COFCO Futures Co. Budući da je prijenos iz UK u SAD u toku, “srebro je puno veće od zlata, tako da će prijenos srebra vjerovatno trajati duže”. Ukupni iznosi objavljeni na burzama u SAD odražavaju previranja. Zalihe srebra koje je izračunao Comex proširile su se na najviši nivo ikad u podacima koji sežu unazad do 1992. nakon skoka od 40% do ovog kvartala, što je rekordni porast. Dok New York još uvijek crpi metal u ovom trenutku, također postoji zabrinutost da bi tokovi mogli biti bačeni u dugotrajnu suprotnost ako se srebro suoči s nestašicom u londonskim trezorima. VEZANO Investitori se definitivno okrenuli zlatu
Aerodrom Tuzla pokreće šest novih linija
Marx.ba Ministarstvo trgovine, turizma i prometa Tuzlanskog kantona izdvojit će 615.000 eura za subvencionisanje letova uključujući Ajndhoven, Han (Frankfurt), Beč, Berlin, Malme i Geteborg. Vlada bi ovaj prijedlog trebala odobriti ove sedmice, nakon čega će biti raspisan poziv za podnošenje prijava. Aviokompanije će imati 15 dana da se prijave. Vjeruje se da će predstojeći tender biti usmjeren na Wizz Air, koji je svoju bazu zatvorio na aerodromu Tuzla 2023. godine. Prevoznik je nedavno najavio pokretanje nove usluge između Beča i Tuzle, počevši od sredine juna, sa letovima iz glavnog grada Austrije koji ispunjavaju uslove za subvencije, piše EX YU aviation. Nadalje, Aerodrom Tuzla je nedavno saopštio da je u razgovorima sa Wizz Airom o uvođenju letova za Malme i Geteborg. Wizz Air je zadržao prisustvo u Tuzli od zatvaranja svoje baze, međutim, broj letova i veličina njegove mreže su značajno smanjeni što je izazvalo nagli pad broja putnika na aerodromu. VEZANOAerodrom Tuzla u januaru imao više putnika nego u istom mjesecu prošle godine
Investitori se definitivno okrenuli zlatu
Marx.ba U periodu izrazito povećane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, ulagači i dalje traže sigurno utočište u zlatu. Novi čarobni novo pao je u petak, jer se unca zlata od 31,1 grama prvi put morala platiti više od 3.000 dolara. Zlato je ove godine poskupjelo 14 posto (i trenutno je prilično zrelo za korekciju prema dolje), a dugoročni prinos također je vrlo dobar. Svako ko je kupio zlato sredinom marta 2015. (po 1.150 dolara) do danas ima prosječni godišnji povrat od tačno 10%. Zanimljivo, takva je profitabilnost bila i u posljednjih 20 godina. Sve više i više novca pritječe u ETF-ove potpomognute zlatom. U posljednje vrijeme cijene zlata također su potaknute kupovinom centralnih banaka. Važan kupac je Kina, koja je u februaru četvrti mjesec zaredom ojačala svoje rezerve nastojeći smanjiti ovisnost o dolarskim ulaganjima, piše Seebiz. Pozitivno na cijenu utječu i očekivanja da bi Fed u junu mogao sniziti kamatne stope. Američka centralna banka sastat će se sljedeće sedmice, ali će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenim. Inače, pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (carine, otpuštanja u javnom sektoru…) savršeno usporava ekonomski rast i time utječe na pad prinosa državnih obveznica. Prezadužena Amerika ove godine mora refinansirati veliki dio svog duga, pa im je naravno u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi time uštedjeli milijarde dolara na novim emisijama obveznica. Istodobno, pred sve lošijim makroekonomskim podacima, Trump bi Fed “natjerao” na dodatno snižavanje kamata, što bi otvorilo put novom ekonomskom uzletu. VEZANO Goldman Sachs prognozira 3.100 dolara po unci zlata do kraja godine
Rheinmetall planira u Volkswagenovoj fabrici proizvoditi tenkove
Marx.ba Volkswagenove fabrike, koje nisu renatbilne i kompanija ih planira zatvoriti, možda imaju neočekivanu budućnost – proizvodit će tenkove. Njemački proizvođač oružja Rheinmetall razmišlja o preuzimanju jedne od Volkswagenovih tvornica koje će uskoro biti zatvorene, piše Financial Times. – Počela je era ponovnog naoružavanja u Evropi, kaže izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger, koji vidi velike prilike za rast kompanije jer evropske države ulažu više u svoju odbranu. Upravo bi se mogla razmotriti Volkswagenova tvornica u Osnabrücku. Automobilska grupa odlučila je smanjiti svoje proizvodne kapacitete u Njemačkoj zbog pada prodaje automobila u Evropi, a Osnabrück je jedna od tri tvornice koje bi mogle biti prazne u roku od dvije godine. Istodobno, Rheinmetall traži više proizvodnih kapaciteta kako bi zadovoljio naglo povećanu potražnju za vojnom opremom. Papperger vjeruje da bi bilo puno lakše preuzeti postojeću tvornicu nego izgraditi novu od nule. Rheinmetall već ima partnerstvo s Volkswagenovim MAN Truck & Busom u vojnim vozilima, što znači da dogovor između kompanija nije isključen, piše HAK. – Odlučujući faktor bit će koliko novih narudžbi za tenkove kompanija može osigurati u budućnosti, rekao je Armin Pepperger. Rheinmetall je posljednjih godina doživio veliki rast, uglavnom potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu. Dionica kompanije porasla je deset puta od 2022., a kako evropske zemlje više ulažu u obranu, priljev narudžbi dosegao je rekordne nivoe. Prošle godine prodaja je iznosila 9,8 milijardi eura. Rastuća potražnja znači da se Rheinmetall planira značajno proširiti. Kompanija očekuje da će zaposliti oko 8.000 ljudi u sljedeće dvije godine, što bi dovelo do porasta radne snage na 40.000 na globalnom nivou. S knjigom narudžbi od 55 milijardi eura i rastućim budžeti za odbranu u Evropi, u Rheinmetallu trljaju ruke. VEZANO Plan za podršku proizvođačima automobila: Veća fleksibilnost, ciljevi isti
Paralamentarna skupština BiH: Predstavljen Program saradnje Švicarske u BiH vrijedan 120 miliona KM
Marx.ba U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je predstavljen Program saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2025-2028. Kako je objavljeno vrijednost programa je 120 miliona KM. Saradnju vlada i naroda Švicarske i Bosne i Hercegovine zvanično predstavili Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i ambasador Švicarske u BiH Gabriele Derighetti. – Novi program saradnje je pažljivo pripremljen uz diskusiju sa partnerima u Bosni i Hercegovini, i u predstojeće četiri godine nudi podršku BiH u izgradnji mirnog i kohezivnog demokratskog društva na putu ka evropskim integracijama. Ovo je od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi, rekao je Derighetti i naglasio kako Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom. U periodu od 2025. do 2028. godine planirano je godišnje izdvajanje do 30 miliona KM za razvojni Program saradnje Švicarske u BiH (što je oko 120 miliona KM u naredne četiri godini). – Financiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. Program saradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvalitet javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor, poručio je Derighetti. Također je dodao da Švicarska sa BiH ima dosta povezanosti ekonomski, društvenih, socijalnih, ali uglavnom kroz BiH dijasporu. – Svima nam je u interesu mir, prosperitet ove zemlje, regije i ovo je naš doprinos vašim bržim integracijama u Evropsku uniju, istakao je. Kako je kazao Zvizdić, ovaj program predstavlja ključni korak u daljoj podršci Bosne i Hercegovine i Švicarske koja je godinama bila i ostala pouzdan partner u procesu političkog, ekonomoskog i društvenog razvoja BiH. – Program saradnje koji danas započinjemo jedan je od oblika direktne pomoći švicarskih građana Bosni i Hercegovini, ali je bitno naglasiti da je ovo nastavak pomoći, a ne početak, rekao je Zvizdić. Švicarska je jedna od tri najveća bilateralna donatora u BiH još od 1996.godine. – Švicarska je od tada do danas uložila više od milijardu i dvije stotine miliona konvertibilnih maraka. Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom, poručio je Zvizidić. Dodao je da je ovo od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi. Finansiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. VEZANO UIP: Širom BiH gradit će se novi granični prijelazi