Jahorina u znaku mladih preduzetnika: Impakt RAYE kamp donio preduzetnički duh inspiracije, druženja, učenja i novih poslovnih prilika
Marx.ba Jahorina je proteklog vikenda bila centar mladih vizionara i biznis lidera – od 29. do 31. augusta organizovan je Impakt RAYE – Youth Entrepreneurship Camp & Business Connect, finalni događaj u sklopu regionalnog programa za mlade preduzetnike. Nakon sedam modula održanih tokom ljeta, završni trodnevni kamp okupio je učesnike iz cijelog regiona, ali i brojne goste iz šire javnosti. Atmosferu su obilježili inspirativni govori, paneli, praktične radionice i networking sesije, a Jahorina je bila mjesto gdje se ideje susreću s investitorima, inspiracija s iskustvom, a nova poznanstva s poslovnim prilikama. Program je otvorio dr. Amer Al Rawas iz Omana, iskusni globalni lider i serijski preduzetnik, čiji je keynote govor „Od lokalnih ideja do globalnog uspjeha“ donio mladima jedinstveni uvid u to kako se lokalne priče mogu pretvoriti u svjetske uspjehe. Njegovom predavanju pridružio se i Branimir Bukilić sa predavanjem „Biti osnivač: Bez uputstva za korištenje“, nakon čega je uslijedila panel diskusija „Osnaživanje nove generacije: Kako podržavamo mlade preduzetnike“ na kome su učestvovali Damir Gazdić, Ministar za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona, Orhan Gazibegović iz kompanije Monri d.o.o., Alma Hoffman, Izvršna direktorica kompanije Networks d.o.o. i Kerim Šabić, mladi preduzetnik i osnivač kompanije Horalix. Prvi dan zaključen je Business & Youth Mixerom koji je bio prilika za neformalno druženje i razmjenu ideja među učesnicima i biznis zajednicom. Tokom drugog i trećeg dana učesnici su prolazili kroz radionice, mentoring sesije i pitching svojih ideja pred investitorima i poslovnim liderima, čime su imali priliku dobiti direktne povratne informacije i otvoriti vrata budućim saradnjama. Impakt RAYE je prvi besplatni regionalni program za mlade preduzetnike koji spaja edukaciju, mentorstvo i networking. Pokrenut je u junu 2025. i kroz sedam modula pripremio je učesnike za stvaranje održivih biznisa, dok je kamp na Jahorini predstavljao krunu cijelog programa. „Impakt RAYE je više od preduzetničkog programa, to je platforma za povezivanje mladih vizionara sa liderima i partnerima iz regiona koji im mogu pomoći da svoje ideje pretvore u održive i uticajne biznise“, poručila je Sanja Miovčič, izvršna direktorice Investicijske fondacije Impakt. Kroz programe Fondacijae Impakt od 2019. godine razvijeno je više od 2250 poslovnih ideja, pokrenuto više od 650 biznisa što je dovelo do otvaranja više od 900 radnih mjesta
Dani osiguranja u BiH 2025: Budućnost industrije osiguranja u vremenu ubrzanih promjena
Marx.ba/Saopštenje Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH organizira konferenciju “Dani osiguranja u BiH 2025”, najznačajniji godišnji skup osiguravajuće industrije u našoj zemlji, koji će se održati od 17. do 19. septembra u sarajevskom Hotelu Hills. Konferencija će okupiti vodeće menadžere osiguravajućih društava, predstavnike regulatornih institucija, međunarodne eksperte, akademsku zajednicu i poslovne lidere iz drugih sektora. Konferenciju će otvoriti predsjednik Upravnog odbora UDO FBiH i predsjednik Uprave Euroherc osiguranja d.d. Sarajevo Damir Hadžić, uz pozdravne govore predstavnika državnih i entitetskih institucija. Najavljeno je prisustvo zamjenika premijera Vlade FBiH i federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića te zamjenika ministra finansija i trezora BiH Muhameda Hasanovića. Uvodna predavanja održat će guvernerka Centralne banke BiH, prof. dr. sc. Jasmina Selimović, na temu “Budućnost (osiguranja) pod pritiskom: inflacija, klimatski rizici i geopolitičke tenzije” Direktor Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH Ivan Luburić govorit će o izazovima tržišta kroz izlaganje pod nazivom “Između tržišnih ambicija i preuzetih rizika”, dok će predstavnik evropske asocijacije udruženja osiguravatelja “Insurance Europe” William Vidonja predstaviti “Trendove na EU tržištu osiguranja i refleksije na region jugoistočne Evrope”. Prvi radni dan obilježit će i panel diskusija pod nazivom “Potencijali i izazovi ulaganja sredstava ugovarača osiguranja”, kojom će moderirati Sabina Mujanović, predsjednica Uprave Vienna osiguranja d.d. Sarajevo i članica Upravnog odbora UDO FBiH. U razgovoru će učestvovati Samir Bakić iz Federalnog ministarstva finansija, Damir Đogić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja d.d. Mostar i predsjednik Skupštine UDO FBiH, Aldijana Hadžić Elezović iz Agencije za nadzor osiguranja FBiH, te Dejan Davidović iz Komisije za vrijednosne papire FBiH. Istog dana publici će se obratiti i poduzetnik i investitor Edin Mehić, govoreći na temu “Složeni efekt – sila koja tajno vlada biznisom”, dok će Enes Kurtović iz Centralne banke BiH predstaviti projekat finansijskog opismenjavanja u osiguranju. Dan će biti zaključen prezentacijom velikog istraživanja o percepciji industrije osiguranja i zadovoljstvu osiguranika koju će predstaviti Esma Sarajlić Mebarki iz agencije Valicon. Drugog dana, fokus će biti na pravnim i digitalnim izazovima industrije. Panel “Zakoni koji definiraju tržište osiguranja u BiH i regionu: regulatorni okvir za stagnaciju ili razvoj” moderirat će prof. dr. Nataša Petrović Tomić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. O temi će govoriti dr. Nikolina Maleta sa Sveučilišta u Mostaru, dr. Jasmina Đokić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici i izvršna direktorica Adriatic osiguranja d.d. Sarajevo, zatim Samira Zijadić, direktorica Biroa zelene karte BiH, te Alma Magoda iz Agencije za nadzor osiguranja FBiH. Poseban značaj imat će panel “Osiguranje sutrašnjice: kako digitalizacija gradi temelje budućnosti”, kojim će moderirati Ana Zovko, izvršna direktorica za digitalno poslovanje i IT Croatia osiguranja d.d. Zagreb. Panelisti će biti Sead Šabeta iz Triglav osiguranja d.d. Sarajevo, Mirza Telalović iz UNIQA osiguranja d.d. Sarajevo i Mirza Silajdžić iz Vienna osiguranja d.d. Sarajevo. Pored toga, iskustva u oblasti digitalizacije šteta od katastrofalnih rizika predstavit će Daniel Buda iz finske kompanije ICEYE. Konferencija “Dani osiguranja u BiH 2025” nudi učesnicima jedinstvenu priliku da kroz predavanja, panel diskusije i neformalna druženja steknu uvid u najnovije trendove, razmijene iskustva s kolegama iz zemlje i inostranstva te izgrade nova poslovna partnerstva, a najširoj javnosti će biti upućene poruke o značaju osiguranja kao načina kako se kvalitetno pobrinuti za vlastitu finansijsku budućnost. Skup se održava u organizaciji Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH, a detaljne informacije i prijave dostupne su na https://daniosiguranja.udofbih.ba/.
Cleantehnica: Energija kojoj nisu otvorena vrata u SAD, dobrodošla u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Rat američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv energije vjetra ubija hiljade radnih mjesta kod kuće, dok suparnička supersila Kina s veseljem vodi svoju industriju vjetra na put kako bi osvojila zrele ciljeve u istočnim dijelovima Evrope, između ostalih područja. Najnoviji primjer je balkanska država Bosna i Hercegovina, gdje je nova vjetroelektrana od 84 megavata počela proizvoditi čiste kilovate ranije ove godine, piše Cleantehnica. Balkanski poluotok je matična žila potencijala obnovljive energije, uključujući hidroenergiju, biomasu, geotermalnu i solarnu energiju, kao i energiju vjetra, a to uključuje i Bosnu i Hercegovinu (BIH). Investitori su već na tom slučaju. Ranije ove godine, Neovisni operator sistema u BiH izračunao je brojke i došao do ukupno 3,8 gigavata u novim vjetroelektranama u razvoju do 2035., zajedno s 12,5 gigavata solarne energije. Kako su rekli, u ovu mješavinu ulazi POWERCHINA, kineska korporacija za izgradnju električne energije. Dana 1. septembra, kineska državna novinska organizacija CRI skrenula je pažnju na projekt kompanije za vjetroelektranu Ivovik s 20 turbina i 84 megavata u Bosni i Hercegovini, koji je započeo probni rad u januaru. Nova vjetroelektrana nadopunjuje novi projekt hidroelektrane Ulog, također smješten u Bosni i Hercegovini. – Dva projekta „predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi“, napomenuo je CRI u objavi za javnost, dodajući da projekti „također odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima“. Proizvodni kapacitet od 84 megavata prilično je skroman prema današnjim standardima, ali projekt Ivovik će preuzeti titulu najvećeg projekta obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini do sada, s godišnjom proizvodnjom od 259 miliona kilovat-sati. – Prema podacima projekta, ta bi proizvodnja mogla istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljičnog dioksida (CO₂) godišnje, naveo je CRI, prenosi Indikator. CRI je također iskoristio priliku kako bi istakao da će nova vjetroelektrana imati ogroman utjecaj na kineski otisak u globalnoj industriji energije vjetra, u Evropi i šire. – Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski pothvat u Bosni i Hercegovini i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji predvodi kineska kompanija, naglasio je CRI.
Otvorena nova poslovnica Razvojne banke FBiH u Goraždu
Marx.ba/ Marketing U prisustvu brojnih privrednika, predstavnika vlasti, partnera i zvanica, danas je u Goraždu svečano otvorena nova poslovnica Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine. Time Razvojna banka FBiH nastavlja širiti mrežu i potvrđuje opredjeljenje da bude što bliže privrednicima u svim dijelovima Federacije. Svečanim presijecanjem vrpce poslovnicu su otvorili premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH Borislav Trlin. Premijer Federacije BiH ovom prilikom je poručio: „Otvaranjem poslovnice u Goraždu pokazujemo da razvojni projekti ne smiju biti privilegija samo velikih centara. Naša je obaveza da jednakom pažnjom i podrškom pratimo i gradove poput Goražda, gdje privreda ima ogroman potencijal i gdje ljudi svojim radom i upornošću zaslužuju da imaju snažnog partnera kao što je Razvojna banka FBiH. Razvojna banka FBiH danas je jedan od najvažnijih instrumenata Vlade Federacije BiH u podršci razvoju privrede. Kroz saradnju s resornim ministarstvima – poput turizma, energetike, obrta i razvoja te poljoprivrede – razvijene su posebne kreditne linije koje privrednicima donose grant sredstva, subvencije kamata ili potpuno preuzimanje troška kamate. Istovremeno, Banka uspješno provodi i Garancijski fond Vlade Federacije BiH, zahvaljujući kojem je do sada izdano više od 1.000 garancija u vrijednosti od 337,5 miliona KM i na taj način pružena je podrška za blizu 600 kompanija u 66 općina Federacije BiH, koje zapošljavaju više od 30.000 radnika. Ovim putem šaljemo jasnu poruku – Vlada Federacije BiH i Razvojna banka FBiH stoje uz privrednike, uz njihove ideje i projekte, s ciljem da zajedno gradimo stabilnu, prosperitetnu i održivu budućnost za cijelu Federaciju BiH.“ Predsjednik Uprave Borislav Trlin kazao je da Razvojna banka Federacije BiH kontinuirano radi na tome da bude blizu privrednika i podržava razvoj lokalne ekonomije te da otvaranje poslovnice u Goraždu predstavlja konkretan korak ka tom cilju: „ Današnjim činom potvrđujemo opredjeljenje Razvojne banke FBiH da bude bliže privrednicima širom Federacije. Naša uloga nije samo pružiti finansijsku podršku – želimo biti partner u realizaciji projekata, jačanju konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, te dugoročno doprinositi održivom razvoju lokalnih zajednica. Ova poslovnica omogućava privrednicima iz cijele regije lakši pristup kreditnim linijama i programima koji olakšavaju pokretanje i razvoj poslovanja, dok im istovremeno pružamo stručnu podršku i savjetovanje prilagođeno njihovim potrebama. Najveći potencijal i benefite privrednici će osjetiti u budućnosti, kada Bosna i Hercegovina pristupi Evropskoj uniji i kada, putem svoje – Razvojne banke FBiH, budu mogli koristiti sredstva iz evropskih fondova i drugih razvojnih mehanizama. Do tada, naša je obaveza da im budemo oslonac – da ponudimo stabilno finansiranje, stručnu podršku i sigurnog partnera na svakom koraku poslovnog puta.“ Gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović, osvrnuo se na privredni potencijal Bosansko-podrinjskog kantona, istakavši da u ovom kantonu posluje 610 kompanija sa oko 400 organizacionih jedinica i blizu 480 obrtnika, koji zajedno zapošljavaju hiljade radnika: „Otvaranje poslovnice Razvojne banke Federacije BiH rezultat je kontinuiranih napora da našim privrednicima obezbijedimo snažnu podršku i dodatne mogućnosti za poslovanje. Prisustvo Banke u Goraždu šalje jasnu poruku da se glas naših privrednika čuo, da je njihova uloga prepoznata te da postoji povjerenje u njihove projekte i inicijative, koje doprinose zadržavanju radnih mjesta, otvaranju novih i stvaranju povoljnog ambijenta za život, rad i ostanak u ovom gradu. Ovakvim projektima stvaramo uslove da ovaj grad nastavi biti primjer razvoja, otpornosti i budućnosti u Bosni i Hercegovini“, naglasio je gradonačelnik Imamović. Razvojna banka FBiH ne ulaže samo u razvoj privrede, već i u ljude koji svojim talentom i upornošću predstavljaju Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj sceni. Jedan od njih je i Emir Hastor, višestruki državni prvak u maratonu – najzahtjevnijoj atletskoj disciplini. S više od 200 osvojenih medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima, te zapaženim rezultatima na svjetskim maratonima u Parizu, Berlinu i Beču, Emir se svrstao među najbolje u ovom sportu. Razvojna banka FBiH prepoznala je njegov trud i uspjehe, te ga podržava u odlasku na maraton u Chicagu, gdje će još jednom dostojno predstavljati Bosnu i Hercegovinu. Nova poslovnica Razvojne banke FBiH u Goraždu nalazi se u centru grada, na adresi Trg branilaca 6C, a privrednicima je na raspolaganju radnim danima od 07:30 do 16:00 sati.
Novi rekordi: Zlato na historijskom vrhuncu
Marx.ba Cijena zlata dosegnula je rekordan nivo potaknuta snažnom potražnjom za plemenitim metalom uslijed globalne ekonomske neizvjesnosti. Cijena zlata popela se na 3.508,50 dolara po unci rano jutros, nastavljajući uzlazni trend koji je ove godine zabilježio rast od gotovo trećine, piše BBC News. Plemeniti metali, a posebno zlato, smatraju se sigurnim utočištem za ulagače u nestabilnim vremenima. Cijena mu je značajno porasla ranije ove godine nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio niz carina koje su poremetile globalnu trgovinu. Analitičari ističu kako je rastu cijene pridonijelo i očekivanje da će američka centralna banka smanjiti ključnu kamatnu stopu, što zlato čini još privlačnijom investicijom. Adrian Ash, direktor istraživanja u BullionVaultu, izjavio je za BBC da je rast cijena zlata posljednjih mjeseci direktnaa posljedica Trumpovih poteza i “onoga što je učinio geopolitici i globalnoj trgovini”. – Zapravo su američki izbori prošle godine to stvarno potaknuli, rekao je Ash. Kao dodatni faktor koji gura cijenu zlata prema gore, analitičari navode i zabrinutost zbog neovisnosti američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed). Trump je u više navrata napao predsjednika Feda, Jeromea Powella, a nedavno je pokušao smijeniti i jednu od guvernerki, Lisu Cook. Derren Nathan iz kompanije Hargreaves Lansdown smatra da su Trumpovi “pokušaji potkopavanja neovisnosti Federalne rezervne banke” potaknuli “obnovljeni interes za imovinu sigurnog utočišta, uključujući zlato”.
Franck preuzima fabriku i dva brenda kafe u BiH
Marx.ba Franck grupa počela je proces preuzimanja fabrike za preradu kafe u Posušju te brendova kafe s tržišta Bosne i Hercegovine Branck caffé i Dolce caffe, kao iskorak u daljnjem jačanju lokalne prisutnosti i konkurentnosti Francka na tržištu BiH i regije, objavili su u četvrtak iz te kompanije. Nakon uspostave izravne distribucije u svim kanalima na tržištu BiH, Franck nastavlja strateško jačanje poslovanja kroz planiranu akviziciju proizvodnih kapaciteta i brendova kafe, a za iznos transakcije navode da je poslovna tajna. Ta akvizicija uslijedila je nakon što je Franck uspostavio idirektnu kontrolu nad svim kanalima prodaje na tržištu BiH te time osnažio komercijalnu infrastrukturu i postigao bolju povezanost s kupcima. Za planirano preuzimanje tvornice i brendova kažu da je logičan nastavak tog procesa, s fokusom na unapređenje lokalnih proizvodnih i logističkih kapaciteta, fleksibilnosti i tržišne agilnosti. Zaključenje transakcije očekuje se krajem ove godine, a integracija preuzetih brendova u Franckovu prodajnu i distribucijsku mrežu planirana je na jesen ove godine, dok se preseljenje postojeće Franckove proizvodnje iz Gruda u Posušje očekuje do kraja drugog kvartala 2026. U sklopu projekta planirana je i izgradnja novog skladišnog prostora s većim kapacitetom na lokaciji nove fabrike. – Akvizicijom dodatno jačamo našu proizvodnu strukturu u BiH, proširujemo tržišni portfelj te osiguravamo veću učinkovitost u distribuciji i logistici. Tvornica u Posušju, uz modernu tehnologiju i prepoznatljive lokalne brendove, postaje dio integriranog proizvodnog sistema Francka u regiji, naglasio je direktor Francka za BiH Edin Škaljić. Iz Francka napominju i da brendovi Branck caffé i Dolce caffe imaju solidnu prisutnost na tržištu BiH, dok je fabrika u Posušju opremljena savremenim automatiziranim ssitemom za preradu kave, što osigurava dodatne kapacitete i operativnu stabilnost.
Priliv direktnih stranih investicija u BiH u 2024. godini iznosio 1,76 milijardi KM
Marx.ba Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, pokazuju podaci istraživanja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o direktnim stranim investicijama za 2024. godinu. Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM. U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 miliona KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 miliona KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 miliona KM. Na kraju 2024. godine, ukupno stanje direktnih stranih investicija u BiH iznosilo je 21,22 milijarde KM. Pored direktnih stranih investicija realizovanih tokom 2024. godine, taj iznos predstavlja i rezultat investiranja iz prethodnih godina, kao i rezultate poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se odnosi na Hrvatsku 3,22 milijardi KM ili 15,2 posto ukupnog stanja investicija, zatim Austriju 2,9 milijardi KM ili 13,7 posto i Srbiju 2,8 milijardi KM ili 13,3 posto od ukupnog stanja investicija. Posmatrano po djelatnostima, najveće stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (4,27 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijardi KM) i trgovine na veliko (2,01 milijardi KM).
Veliki posao u Hercegovini sve bliže realizaciji: Mostar će dobiti aqupark, jedan od najvećih u regiji
Marx.ba Radovi na gradilištu budućeg aquaparka smještenog između mostarskih prigradskih naselja Kosor i Lakševine brzu napreduju. Riječ je o jednom od najvećih projekata ovakve vrste u regiji, koji će osim zabavnih sadržaja za djecu nuditi i smještajne jedinice za posjetitelje. Aquapark će biti kompletno opremljen sadržajima za sve uzraste, s posebnim naglaskom na dječju zabavu i rekreaciju, piše Bljesak. Osim zabavnog dijela, projekt uključuje i smještajne kapacitete, što će ojačati i turističku ponudu Mostara i Hercegovine. Inače, u javnosti je početkom 2025. godine odjeknula vijest kako će na području Mostara niknuti tematski park vrijedan 43 miliona eura. Tada je iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) objavljeno kako je riječ o projektu kuvajtskog investitora Hussaina Alnassara, vlasnika kompanija Herbal Spa i Mado u Bosni i Hercegovini.
Hasanović: Jedinstveni sistem indirektnih poreza je temelj ekonomske stabilnosti BiH
Marx.ba Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović izjavio je da su sve češće izjave kojima se direktno napada ustavni poredak i država Bosna i Hercegovina neutemeljene i opasne, te da je njegova obaveza javnosti predstaviti jasne i nedvosmislene podatke o funkcionisanju sistema indirektnog oporezivanja i njegovoj ulozi u finansiranju države i entiteta. Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2024. godini ukupno je prikupljeno 11.393.488.043,79 KM, i to: Hasanović je istakao da ovi podaci jasno pokazuju kako najveći dio prihoda dolazi iz Federacije BiH, dok raspodjela prihoda od indirektnih poreza osigurava i finansijsku održivost Republike Srpske i Brčko distrikta. Prema njegovim riječima, to znači da ekonomska stabilnost manjeg entiteta direktno zavisi od jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja. “Političke izjave kojima se osporava ovaj sistem nisu samo neutemeljene i netačne – one su i opasne. Njihova eventualna realizacija značila bi udar na stabilnost budžeta svih nivoa vlasti, ugrožavanje plata radnika u institucijama, destabilizaciju ekonomije i dovođenje u pitanje svakodnevnog funkcionisanja države”, poručio je Hasanović. On je naglasio da bi ukidanje jedinstvenog sistema indirektnih poreza bilo ekonomski pogubno upravo za Republiku Srpsku. Dodao je da bi Federacija BiH u takvom scenariju imala koristi, ali da politika koju zastupa, kao i Socijaldemokratska partija BiH, nikada neće počivati na secesionizmu, destabilizaciji ili rušenju institucija Bosne i Hercegovine. “Naš stav je čvrst i nedvosmislen: sistem indirektnog oporezivanja mora ostati nedjeljiv, jer je to temelj fiskalne stabilnosti i jednake pravne zaštite za sve građane i privredne subjekte”, naglasio je Hasanović. Umjesto, kako je kazao, da se javnosti serviraju neodgovorne i populističke izjave, Hasanović smatra da svi koji žele dobro Bosni i Hercegovini trebaju raditi na jačanju državnih institucija i mehanizama koji osiguravaju stabilnost, jednakost i pravednu raspodjelu prihoda. Na kraju je objavio i grafikon i tabelarni prikaz prikupljenih i raspodijeljenih prihoda od indirektnih poreza za period 2022., 2023. i 2024. godinu, kao i za prvih pet mjeseci 2025. godine, gdje se jasno vidi koliko svaki entitet doprinosi.
BCG: Evropa postaje sigurna luka za investitore, druga polovica 2025. bi mogla pružiti snažnu priliku
Marx.ba U vrijeme kada povjerenje u globalno tržište spajanja i preuzimanja (M&A) jenjava, Evropa se pokazala kao rijetka svijetla toačka. Posljednji izvještaj Boston Consulting Group (BCG) naziva Mid-2025 M&A Insights otkriva neujednačeni oporavak povjerenja investitora širom svijeta, dok Evropa, po prvi put u dvije godine, neočekivano premašuje Sjevernu Ameriku u Indeksu povjerenja u aktivnosti spajanja i preuzimanja. Koristeći se internim podacima BCG-a, izvještaj otkriva kako je opće globalno raspoloženje i dalje za 37 manje od svog dugoročnog prosjeka, dok evropski optimizam trenutno stoji na 85 bodova na indeksu povjerenja te prednjači ispred drugih glavnih regija globalnog biznisa i tržišta kapitala, što pokazuje da se interes investitora vratio u Evropu u ovom vremenu geopolitičkih i makroekonomskih neizvjesnosti. – Ovo je vrijeme za ponovnu prilagodbu. Slegla se prašina optimizma s početka godine, a ono što sada vidimo je globalno tržište spajanja i preuzimanja koje se suočava s nesigurnostima,” izjavio je Jens Kengelbach, direktor i partner te globalni voditelj za teme spajanja i preuzimanja, i dodaje kako se Evropa ističe, ne zbog snažnog rasta, nego zato što postaje sigurna luka. Unatoč tomu što vodi u povjerenju, stvarna M&A aktivnost Evrope manje odražava taj sentiment. U prvoj polovici 2025. godine, regija je zabilježila 201 milijardu dolara u ukupnoj vrijednosti transakcija, što je pad od 14 posto u usporedbi s drugom polovicom 2024. godine. Razlika između sve većeg optimizma i manje aktivnosti ukazuje na to da se potencijalna energija ne koristi za trenutno djelovanje, već se nakuplja. Vrijednost transakcija u Sjevernoj i Južnoj Americi je, s druge strane, porasla za 23 posto, na 724 milijarde dolara te predstavlja 62 posto globalnog obima vrijednosti transakcija. Regija Azija-Pacifik i dalje zaostaje, s vrijednošću transakcija u padu od 43 posto na 155 milijardi zbog aktualnih geopolitičkih tenzija i zabrinutosti zbog neizvjesnih ekonomskih politika. Značajna M&A aktivnost u sektoru finansijskih usluga i osiguranja potiče povišeni evropski indeks optimizma. Transakcije poput ponude Banca Monte dei Paschi za Mediobancu i Helvetijino preuzimanja Baloisea simboliziraju dinamičnost cijelog sektora, unatoč općoj nesigurnosti na tržištu. Relativna stabilnost Evrope, naročito za vrijeme nestabilnih politika i regulativa u SAD, učinila je Evropu regijom koja je sve privlačnija destinacija za međunarodni kapital. Prema podacima BCG-a, evropski su investitori posebno aktivni u industrijama gdje konsolidacija donosi stratešku prednost, poput bankarstva i osiguranja. U periodu od januara do juna, globalna M&A aktivnost iznosila je 1,1 bilion dolara, što je pad za otprilike dva posto u usporedbi s posljednjih šest mjeseci 2024. godine. Iako je broj velikih poslova (iznad 500 miliona dolara) i dalje ispod dugotrajnog prosjeka od 60-80 mjesečno, broj megaposlova (više od 10 milijardi) je i dalje postojan na 24, nepromijenjen od druge polovice 2024. Aktivnost privatnog kapitala je blago porasla, potaknuta pritiskom na ulaganje kapitala. Međutim, finansiranje startupova u ranoj i kasnijoj fazi, naročito izvan područja umjetne inteligencije, ostaje slabo. U nestabilnim vremenima, prednost u poslovanju donosi iskustvo. Prema tridesetogodišnjoj analizi BCG-a, oni koji provode česta preuzimanja stvaraju gotovo dvostruku vrijednost u vrijeme perioda visoke nesigurnosti nego na tržištima koja su stabilnija. Nasuprot tome, veću vjerovatnost da će pod nestabilnim uvjetima uništiti vrijednost imaju oni koji po prvi put sklapaju poslove. Ovi su uvidi sada posebno važni, u vremenu kada oni koji sklapaju poslove upravljaju šokovima poput najava američkih carina iz aprila 2025., stalnih globalnih promjena u regulativi i promjenjivih tokova kapitala. Podaci također nalažu kako se iskusniji brže prilagođavaju, dajući prednost zajedničkim ulaganjima i earn-out aranžmana kako bi ublažili rizik i lakše se snašli u prekograničnoj složenosti. Iako ukupne brojke možda ne ukazuju na snažan oporavak, postoje razlozi za umjeren optimizam. Industrijski sektor zabilježio je rast vrijednosti poslova od 62 posto, energetski sektor (+54 posto) i zdravstvo (+23 posto) — sektori potpomognuti strukturnim trendovima poput vraćanja proizvodnje nazad u zemlju, dekarbonizacije i starenja stanovništva. Na suprotnoj strani spektra, vrijednost poslova u sektorima roba široke potrošnje i sirovina pala je gotovo upola, što ukazuje na područje gdje i dalje prevladava oprez investitora. Godina je krenula dobro i za IPO aktivnosti u prvom kvartalu, ali politička neizvjesnost ih je utišala već u drugom. Ipak, broj planiranih izlazaka na berzu ostaje visok, što naznačuje da bi smireniji uvjeti mogli potaknuti novi rast. Polovicom 2025., globalni poslovni akteri se ne povlače, nego prilagođavaju strategije. Dugoročni pokretači spajanja i preuzimanja, od potražnje za strateškom transformacijom do potrebe za učinkovitim ulaganjem kapitala, su i dalje na snazi. Neočekivani rast optimizma u Evropi pokazuje gdje se mogu nalaziti prilike, unatoč tome što realizacija za sada zaostaje, piše Seebiz. Poruka investitorima i direktorima je jasna – povjerenja možda nedostaje, ali za one koji imaju jasnu svrhu i stratešku disciplinu, druga polovica 2025. bi mogla pružiti snažnu priliku za djelovanje.