Cijene zlata dostigle novi rekord
Marx.ba Cijene zlata dosegle su rekordnu vrijednost, a jutros se taj plemeniti metal trgovao po 3.038,06 dolara. Federalne rezerve (Fed) trebaju objaviti svoju odluku kasnije danas i očekuje se da će stopu saveznih fondova zadržati nepromijenjenom na trenutnom rasponu od 4,25% do 4,50%. Stoga će fokus biti na ažuriranim ekonomskim projekcijama i komentarima predsjednika Feda Jeromea Powella na press konferenciji nakon sastanka. Ulagači će tražiti naznake o budućem putu smanjenja stope, što će zauzvrat utjecati na dinamiku cijena američkog dolara i pružiti neki značajan poticaj nepopustljivom žutom metalu, piše Seebiz. Usmjeravajući se prema riziku od ključnog događaja centralne banke, neka repozicionirana trgovina pomaže USD-u da se malo oporavi od najniže nivoe od oktobra dotaknute u utorak i djeluje kao vjetar u leđa cijeni zlata. Loša strana, međutim, ostaje ublažena zbog neizvjesnosti oko agresivne trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa i njihovog utjecaja na globalne ekonomske izglede. Osim toga, rizik od daljnje eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku nastavlja djelovati kao vjetar u leđa za zlato utočište i podupire izglede za produženje višemjesečnog uzlaznog trenda. VEZANO Investitori se definitivno okrenuli zlatu
BH-Gas intenzivno radi na implementaciji projekta gasovoda Južna interkonekcija
Marx.ba Kompanija BH-Gas u saradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, intenzivno radi na implementaciji projekta gasovoda Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, ključnog za energetsku stabilnost i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom u Federaciji Bosne i Hercegovine i cijeloj Bosni i Hercegovini. – Taj infrastrukturni projekat, koji je Vlada Federacije BiH proglasila projektom od strateškog značaja, ima za cilj povezivanje gasnih transportnih sistema Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, čime se omogućava pristup evropskoj gasnoj transportnoj mreži i otvorenom tržištu prirodnog gasa. Projekt je uvršten u Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine i predstavlja ključni korak ka diversifikaciji izvora snabdijevanja i povećanju energetske nezavisnosti, navode iz BH-Gasa. U februaru ove godine stupio je na snagu Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, lex specialis koji reguliše specifične upravne postupke za izdavanje neophodnih saglasnosti i dozvola, uključujući i proceduru za dobijanje urbanističke saglasnosti, kao i druga pitanja. U skladu sa odredbama Zakona trenutno se provode aktivnosti na formiranju komisije zadužene za davanje stručne ocjene s ciljem ishodovanja urbanističke saglasnosti od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Komisija će se sastojati od predstavnika resornog Federalnog ministarstva i predstavnika kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove prostornog uređenja (Srednjobosanski kanton, Kanton 10, Hercegovačko-neretvanski kanton i Zapadnohercegovački kanton). Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, održan je sastanak na kojem su pored BH-Gasa prisustvovali predstavnici resornih ministarstava iz Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10, na kojem su razmatrani naredni koraci i obaveze koje proizilaze iz Zakona, uključujući i formiranje Komisije za ishodovanje urbanističke saglasnosti. Nakon dobijanja urbanističke saglasnosti, pristupit će se izradi glavnog izvedbenog projekta za gasovod Južna interkonekcija BiH – RH sa pripadajućim odvojcima, u skladu sa zakonskim odredbama. – Također, pozivamo sve nadležne organe vlasti na federalnom, kantonalnom, gradskom i općinskom nivou, kao i privredne subjekte, na saradnju u procesu izdavanja potrebnih dozvola kako bismo zajedničkim snagama unaprijedili energetski sektor Bosne i Hercegovine. BH-Gas ostaje u potpunosti posvećen realizaciji tog strateškog projekta i nastavit će sa svim potrebnim aktivnostima, uz punu podršku Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Federacije BiH, saopćila je Uprava društva BH-Gas. VEZANO Konaković s poslodavcima: Kako brže i jednostavnije do stranih radnika
Globalno tržište srebra pod pritiskom, carine izazivaju poremećaje
Marx.ba Globalno tržište srebra pod stresom je jer zabrinutost zbog trgovinskog rata uznemiruje ulagače, s ključnim indikatorima koji trepću crveno, milionima unci u pokretu između trgovačkih središta i mjesecima prekida u izgledu. Rastuća zabrinutost Skok stopa za posuđivanje plemenitog metala postao je najnoviji znak za uzbunu, uz rastuću zabrinutost zbog utjecaja daljnjih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa. To je potaklo hitno da se srebro isporuči u SAD u pokušaju da se osvoje vrhunske cijene u New Yorku, što je vjerovatno izazvalo stisku u Londonu. Plemeniti metali – zlato kao i srebro – podigli su vrijednost su ove godine, jer Trump ruši globalni trgovinski poredak. To je potaknulo potražnju za sigurnim utočištima, a također otvorilo rijetke dislokacije cijena između ključnih tržišta. Dok je promptno srebro ove godine dobilo oko 17 posto – što ga čini jednom od roba s najboljim rezultatima – ročnice u New Yorku bile su još bolje. Na fizičkom nivou, zabrinutost zbog carina – posebno taksi protiv Kanade i Meksika, kao i šira uzajamna ograničenja koja bi mogla stupiti sljedeći mjesec – odvukla su ogromne količine zlata i srebra iz Londona u američke trezore. Ali s obzirom na njihovu relativnu vrijednost i gustoću, zlato se obično prevozi zračnim prijevozom, a za srebro su često potrebna daleko duža putovanja, obično brodom. Rastu troškovi Stope najma — troškovi posudbe metala, općenito na kratki period, skočile su. Jednomjesečne stope za srebro premašile su 6% ovaj mjesec nakon većeg skoka u februaru. To djelomično odražava zabrinutost oko zaliha koje se brzo troše u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu su zalihe prošlog mjeseca pale na rekordno nizak nivo. Osim toga, nije dostupno sve što je preostalo s obzirom da je povezano s proizvodima kojima se trguje na berzi, piše Seebiz. – Očekujem da će zakupnina u Londonu ostati visoka oko dva do tri mjeseca, rekla je Cao Shanshan, analitičarka u COFCO Futures Co. Budući da je prijenos iz UK u SAD u toku, “srebro je puno veće od zlata, tako da će prijenos srebra vjerovatno trajati duže”. Ukupni iznosi objavljeni na burzama u SAD odražavaju previranja. Zalihe srebra koje je izračunao Comex proširile su se na najviši nivo ikad u podacima koji sežu unazad do 1992. nakon skoka od 40% do ovog kvartala, što je rekordni porast. Dok New York još uvijek crpi metal u ovom trenutku, također postoji zabrinutost da bi tokovi mogli biti bačeni u dugotrajnu suprotnost ako se srebro suoči s nestašicom u londonskim trezorima. VEZANO Investitori se definitivno okrenuli zlatu
Aerodrom Tuzla pokreće šest novih linija
Marx.ba Ministarstvo trgovine, turizma i prometa Tuzlanskog kantona izdvojit će 615.000 eura za subvencionisanje letova uključujući Ajndhoven, Han (Frankfurt), Beč, Berlin, Malme i Geteborg. Vlada bi ovaj prijedlog trebala odobriti ove sedmice, nakon čega će biti raspisan poziv za podnošenje prijava. Aviokompanije će imati 15 dana da se prijave. Vjeruje se da će predstojeći tender biti usmjeren na Wizz Air, koji je svoju bazu zatvorio na aerodromu Tuzla 2023. godine. Prevoznik je nedavno najavio pokretanje nove usluge između Beča i Tuzle, počevši od sredine juna, sa letovima iz glavnog grada Austrije koji ispunjavaju uslove za subvencije, piše EX YU aviation. Nadalje, Aerodrom Tuzla je nedavno saopštio da je u razgovorima sa Wizz Airom o uvođenju letova za Malme i Geteborg. Wizz Air je zadržao prisustvo u Tuzli od zatvaranja svoje baze, međutim, broj letova i veličina njegove mreže su značajno smanjeni što je izazvalo nagli pad broja putnika na aerodromu. VEZANOAerodrom Tuzla u januaru imao više putnika nego u istom mjesecu prošle godine
Investitori se definitivno okrenuli zlatu
Marx.ba U periodu izrazito povećane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, ulagači i dalje traže sigurno utočište u zlatu. Novi čarobni novo pao je u petak, jer se unca zlata od 31,1 grama prvi put morala platiti više od 3.000 dolara. Zlato je ove godine poskupjelo 14 posto (i trenutno je prilično zrelo za korekciju prema dolje), a dugoročni prinos također je vrlo dobar. Svako ko je kupio zlato sredinom marta 2015. (po 1.150 dolara) do danas ima prosječni godišnji povrat od tačno 10%. Zanimljivo, takva je profitabilnost bila i u posljednjih 20 godina. Sve više i više novca pritječe u ETF-ove potpomognute zlatom. U posljednje vrijeme cijene zlata također su potaknute kupovinom centralnih banaka. Važan kupac je Kina, koja je u februaru četvrti mjesec zaredom ojačala svoje rezerve nastojeći smanjiti ovisnost o dolarskim ulaganjima, piše Seebiz. Pozitivno na cijenu utječu i očekivanja da bi Fed u junu mogao sniziti kamatne stope. Američka centralna banka sastat će se sljedeće sedmice, ali će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenim. Inače, pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (carine, otpuštanja u javnom sektoru…) savršeno usporava ekonomski rast i time utječe na pad prinosa državnih obveznica. Prezadužena Amerika ove godine mora refinansirati veliki dio svog duga, pa im je naravno u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi time uštedjeli milijarde dolara na novim emisijama obveznica. Istodobno, pred sve lošijim makroekonomskim podacima, Trump bi Fed “natjerao” na dodatno snižavanje kamata, što bi otvorilo put novom ekonomskom uzletu. VEZANO Goldman Sachs prognozira 3.100 dolara po unci zlata do kraja godine
Rheinmetall planira u Volkswagenovoj fabrici proizvoditi tenkove
Marx.ba Volkswagenove fabrike, koje nisu renatbilne i kompanija ih planira zatvoriti, možda imaju neočekivanu budućnost – proizvodit će tenkove. Njemački proizvođač oružja Rheinmetall razmišlja o preuzimanju jedne od Volkswagenovih tvornica koje će uskoro biti zatvorene, piše Financial Times. – Počela je era ponovnog naoružavanja u Evropi, kaže izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger, koji vidi velike prilike za rast kompanije jer evropske države ulažu više u svoju odbranu. Upravo bi se mogla razmotriti Volkswagenova tvornica u Osnabrücku. Automobilska grupa odlučila je smanjiti svoje proizvodne kapacitete u Njemačkoj zbog pada prodaje automobila u Evropi, a Osnabrück je jedna od tri tvornice koje bi mogle biti prazne u roku od dvije godine. Istodobno, Rheinmetall traži više proizvodnih kapaciteta kako bi zadovoljio naglo povećanu potražnju za vojnom opremom. Papperger vjeruje da bi bilo puno lakše preuzeti postojeću tvornicu nego izgraditi novu od nule. Rheinmetall već ima partnerstvo s Volkswagenovim MAN Truck & Busom u vojnim vozilima, što znači da dogovor između kompanija nije isključen, piše HAK. – Odlučujući faktor bit će koliko novih narudžbi za tenkove kompanija može osigurati u budućnosti, rekao je Armin Pepperger. Rheinmetall je posljednjih godina doživio veliki rast, uglavnom potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu. Dionica kompanije porasla je deset puta od 2022., a kako evropske zemlje više ulažu u obranu, priljev narudžbi dosegao je rekordne nivoe. Prošle godine prodaja je iznosila 9,8 milijardi eura. Rastuća potražnja znači da se Rheinmetall planira značajno proširiti. Kompanija očekuje da će zaposliti oko 8.000 ljudi u sljedeće dvije godine, što bi dovelo do porasta radne snage na 40.000 na globalnom nivou. S knjigom narudžbi od 55 milijardi eura i rastućim budžeti za odbranu u Evropi, u Rheinmetallu trljaju ruke. VEZANO Plan za podršku proizvođačima automobila: Veća fleksibilnost, ciljevi isti
Paralamentarna skupština BiH: Predstavljen Program saradnje Švicarske u BiH vrijedan 120 miliona KM
Marx.ba U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je predstavljen Program saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2025-2028. Kako je objavljeno vrijednost programa je 120 miliona KM. Saradnju vlada i naroda Švicarske i Bosne i Hercegovine zvanično predstavili Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i ambasador Švicarske u BiH Gabriele Derighetti. – Novi program saradnje je pažljivo pripremljen uz diskusiju sa partnerima u Bosni i Hercegovini, i u predstojeće četiri godine nudi podršku BiH u izgradnji mirnog i kohezivnog demokratskog društva na putu ka evropskim integracijama. Ovo je od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi, rekao je Derighetti i naglasio kako Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom. U periodu od 2025. do 2028. godine planirano je godišnje izdvajanje do 30 miliona KM za razvojni Program saradnje Švicarske u BiH (što je oko 120 miliona KM u naredne četiri godini). – Financiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. Program saradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvalitet javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor, poručio je Derighetti. Također je dodao da Švicarska sa BiH ima dosta povezanosti ekonomski, društvenih, socijalnih, ali uglavnom kroz BiH dijasporu. – Svima nam je u interesu mir, prosperitet ove zemlje, regije i ovo je naš doprinos vašim bržim integracijama u Evropsku uniju, istakao je. Kako je kazao Zvizdić, ovaj program predstavlja ključni korak u daljoj podršci Bosne i Hercegovine i Švicarske koja je godinama bila i ostala pouzdan partner u procesu političkog, ekonomoskog i društvenog razvoja BiH. – Program saradnje koji danas započinjemo jedan je od oblika direktne pomoći švicarskih građana Bosni i Hercegovini, ali je bitno naglasiti da je ovo nastavak pomoći, a ne početak, rekao je Zvizdić. Švicarska je jedna od tri najveća bilateralna donatora u BiH još od 1996.godine. – Švicarska je od tada do danas uložila više od milijardu i dvije stotine miliona konvertibilnih maraka. Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom, poručio je Zvizidić. Dodao je da je ovo od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi. Finansiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. VEZANO UIP: Širom BiH gradit će se novi granični prijelazi
Binance osigurao najveće kripto ulaganje u historiji: MGX iz Abu Dhabija investira dvije milijarde dolara
Marx.ba Investicijska kompanija MGX koja je u državnom vlasništvu Emirata, najavila je ulaganje od 2 milijarde dolara u Binance, što predstavlja prvo institucionalno ulaganje mjenjačnice kriptovaluta i “najveće pojedinačno ulaganje” ikada usmjereno u kripto. U zajedničkom saopćenju, kompanije su rekle da će manjinski udio biti plaćen u stablecoinu, što ga čini “najvećom investicijom ikada” plaćenom u kriptovaluti, piše Seebiz. Stablecoini su vrsta digitalne imovine dizajnirane za održavanje konstantne vrijednosti, obično vezane uz fiat valutu. Abu Dhabi je prošle godine pokrenuo investicijsku tvrtku MGX s fokusom na AI tehnologiju. U septembru se MGX udružio s kompanijama poput BlackRocka i Microsofta kako bi pokrenuo fond AI vrijedan više od 30 milijardi dolara, ali tek je trebao uložiti u industriju kriptovaluta i blockchain sektore. – MGX-ovo ulaganje u Binance odražava našu predanost unaprjeđenju transformativnog potencijala blockchaina za digitalne financije, rekao je u izjavi Ahmed Yahia, izvršni direktor i glavni izvršni direktor MGX-a. U saopćenju se dodaje da “partnerstvom s vodećim igračem u industriji, MGX ima za cilj omogućiti inovacije na raskršću AI, blockchain tehnologije i finansija.” Binance i MGX nisu odmah komentirali veličinu udjela ili koji će se stablecoin koristiti za plaćanje. Binance nije odgovorio na upit je li posao obavljen. Kao dio širih ambicija UAE da postanu globalni tehnološki lider, izrasta u regionalno kripto središte. Binance, najveća burza kriptovaluta na svijetu, povećala je svoj otisak na Bliskom istoku budući da se posljednjih godina suočavala s regulatornim preprekama i mjerama provedbe u drugim jurisdikcijama, Prema saopćenju za javnost, Binance zapošljava otprilike 1.000 od svojih otprilike 5.000 globalno zaposlenih u UAE. Dodaje se da se sada može pohvaliti s više od 260 miliona registriranih korisnika i premašio je 100 triliona dolara kumulativnog volumena trgovanja. VEZANO Vrijednost bitcoina i ethera u padu zbog opće rasprodaje
Koliko izvozi bh. namjenska industrija, koji su glavni proizvodi i tržišta
N. D. Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, prošla godina je za namjensku industriju Bosne i Hercegovine bila rekordna. Izvoz je značajno porastao sa 408,1 miliona KM u 2023. na 561,5 miliona KM u 2024. godini (+37,6%), dok je uvoz porastao sa 82,7 miliona KM na 146,2 miliona KM (+76,7%). Uvoz je također porastao sa 82,7 miliona KM na 146,2 miliona KM (+76,7%). Obim trgovine u sektoru namjenske industrije dostigao je 707,7 miliona KM u 2024., što je 44% više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22% na 384,04%, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik. Prema analizi glavni izvozni proizvodi su municija i eksplozivi (više od 65 posto), vojno oružje i dijelovi (oko 7 posto) i barut i detonirajući štapini (preko 27 posto). Ključne destinacije izvoza: – SAD ostaje glavni kupac bosanskohercegovačke vojne opreme, ali je izvoz porastao sa 104,5 miliona KM na 136,4 miliona KM. – Evropske zemlje (Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka, Poljska) sve više učestvuju u kupovini bh. vojne opreme, što ukazuje na povećanu potražnju u NATO-i i na tržištima Evropske unije. – Bliski istok ostaje važan (Saudijska Arabija, Irak, Egipat), ali su neke arapske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, ispale sa liste najvećih kupaca. – Azijsko tržište raste – Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su nova tržišta izvoza.
Uk: Rekordan broj putnika na sarajevskom aerodromu rezultat je strateških mjera Vlade KS
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi značajan rast broja putnika u prva dva mjeseca 2025. godine, što je direktan rezultat strateških mjera Vlade Kantona Sarajevo, usmjerenih na subvencioniranje aviolinija i unapređenje turističke ponude. Prema zvaničnim podacima, u januaru je kroz aerodrom prošlo 116.283 putnika, što je 50 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Trend rasta nastavljen je i u februaru, kada je evidentirano 105.463 putnika, naspram 75.112 iz istog perioda 2024. godine. – Rezultati potvrđuju ispravnost naših mjera i ulaganja u aviosaobraćaj i turizam. Nastavit ćemo s podrškom ovakvim projektima, kako bismo osigurali daljnji rast i razvoj našeg kantona ali i cijele BiH, istakao je premijer KS Nihad Uk. Trenutno je sarajevski aerodrom povezan s ključnim evropskim i svjetskim destinacijama poput Londona, Berlina, Rima, Brisela, Abu Dabija, Štokholma i Varšave. U narednom periodu planirano je uvođenje novih linija prema Parizu, Barseloni i Oslu, dodatno jačajući povezanost Sarajeva sa svijetom. Ovaj rast broja putnika potvrđuje uspješnost strateških mjera Vlade KS i uprave aerodroma, doprinoseći razvoju aviosaobraćaja, turizma i ukupne ekonomije Kantona. VEZANO Novih 70 linija za aerodrome u regiji tokom ljeta: Njih 14 na bh. zračnim lukama