Autoceste FBiH implementiraju novi informacioni sistem: Raspisan tender od 600.000 KM
Marx.ba JP Autoceste FBiH raspisale su tender za nabavku i implementaciju sistema za upravljanje cestovnom infrastrukturom – Road Asset Management System (RAMS). Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 600.000 KM bez PDV-a, a rok za dostavljanje ponuda je 2. decembar 2025. godine do 10:00 sati. Nabavka RAMS rješenja dio je šireg procesa digitalizacije i modernizacije upravljanja imovinom i infrastrukturom na autocestama u Federaciji BiH. Prema dokumentaciji, sistem će omogućiti efikasnije planiranje i realizaciju poslova održavanja, vizualizaciju i analizu stanja postojeće opreme i objekata na autocestama kojima upravlja preduzeće. RAMS bi trebao biti integrisan sa postojećom bazom podataka WebGIS, čime se osigurava bolja koordinacija i preciznija procjena stanja cestovne infrastrukture. Time će se, kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, unaprijediti proces planiranja i optimizacije troškova održavanja. Pored toga, RAMS rješenje će omogućiti analizu performansi izgrađene cestovne mreže, praćenje aktivnosti održavanja i budućih ulaganja. Projekat je usklađen sa zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i preporukama konsultanata koji insistiraju na savremenim digitalnim sistemima za upravljanje javnom infrastrukturom, piše e-kapija. U dokumentaciji je istaknuto da postojeći zakonski i podzakonski akti nalažu svim javnim preduzećima uspostavu digitalne baze podataka, a RAMS predstavlja korak ka transparentnijem i efikasnijem upravljanju. RAMS sistem će biti baziran na GIS platformi i uključivaće napredne funkcionalnosti poput slojevitih mapa, dostupnosti podataka svim relevantnim odjeljenjima, i mogućnosti dijeljenja dokumenata putem centralne baze. Takođe, predviđeno je da sistem uključuje analitiku saobraćajnih tokova, kao i finansijsku komponentu, koja će omogućiti precizno praćenje troškova i planiranje ulaganja. Posebna pažnja u okviru projekta posvećena je modulu za finansijsko upravljanje, kojim će se, prema tenderskoj dokumentaciji, jasno definisati stvarni troškovi održavanja i ulaganja u infrastrukturu. Tender predviđa sklapanje okvirnog sporazuma sa jednim ponuđačem, i to na period od tri godine, s kriterijumom izbora najniže cijene među prihvatljivim ponudama.
Konkurencijsko vijeće BiH dalo saglasnost BH Telecomu za kupovinu Telemacha
Marx.ba Konkurencijsko vijeće BiH dalo je saglasnost BH Telecomu za kupovinu Telemacha za područje BiH. Detalji, uslovi, kao i cijena bit će naknadno poznati. Konkurencijsko vijeće BiH je donijelo i šest mjera da spriječi zloupotrebu monopola. Nije još poznato ni na koji način će BH Telecom isplatiti ovu akviziciju, odnosno u kojem omjeru će to biti iz vlastitih sredstava, a u kojem iz kredita. Podsjećamo, ranije je odobrena i akvizicija Telemacha u Crnoj Gori od strane njihovog regulatora.
Počinje izgradnja brze ceste od Mostara do granice s Hrvatskom
Marx.ba U sjedištu Javnog preduzeća Autoceste FBiH u Mostaru, danas su potpisani su ugovori o izgradnji brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica RH, dionica Polog – granica RH i to za sekcije Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok. Ugovore su potpisali Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH i i Ladislav Bevanda, direktor Hering d.d. Široki Brijeg, u ime konzorcija izvođača radova koji čine Hering d.d. Široki Brijeg i KTM Brina d.o.o. Posušje. Potpisivanju ugovora bila je prisutna i Andrijana Katić, ministrica prometa i komunikacija FBiH. Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić naglasio je da ovaj projekt potvrđuje stratešku opredijeljenost poduzeća da razvija cestovnu infrastrukturu i u regijama koje nisu obuhvaćene Koridorom Vc. „Iako je izgradnja Koridora 5c trenutno prioritet za JP Autoceste FBiH, današnje potpisivanje ugovora o izgradnji brze ceste kroz zapadnu Hercegovinu pokazatelj je da nismo zanemarili ni druge dijelove Federacije. Ovaj projekt će unaprijediti prometnu povezanost, potaknuti ekonomski razvoj i učinkovitije povezati zapadnu Hercegovinu s autocestom na Koridoru 5c, prometnom mrežom Republike Hrvatske i Europske unije. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli realiziranju ovog projekta, a prvenstveno Vladi Federacije BiH koja je prepoznala značaj izgradnje moderne prometne infrastrukture u ovom dijelu Federacije“, kazao je Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH. Vrijednost Ugovora za izgradnju sekcije Polugrno – Podledinac iznosi 46.811.642,76 KM bez PDV-a, dok vrijednost Ugovora za izgradnju sekcije Podledinac – Grude Istok iznosi 59.633.797,36 KM bez PDV-a. Sredstva za izgradnju navedenih sekcija osigurana su iz proračuna Vlade Federacije BiH. Rok završetka izgradnje sekcija Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude Istok je 30 mjeseci.
Zlato dostiže rekordnu cijenu zbog očekivanog smanjenja američkih kamatnih stopa
Marx.ba Cijene zlata porasle su na rekordni nivo u utorak, iznad 4.100 dolara, podstaknute očekivanim smanjenjem kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi, dok su obnovljene trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine povećale potražnju za sigurnim investicijama, uključujući srebro, koje je također dostiglo historijski maksimum. Spot zlato poraslo je za 1,7 posto na rekordnih 4.179,48 dolara po unci. Američki terminski ugovori za isporuku zlata u decembru porasli su za 1,3 posto na 4.187,50 dolara. Zlato je od početka godine poraslo za 57 posto, prvi put probivši ključni prag od 4.100 dolara. Cijene su poduprte geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima, očekivanjima smanjenja kamatnih stopa, snažnim kupovinama centralnih banaka i velikim prilivima u fondove kojima se trguje na berzi. Bank of America i Societe Generale sada predviđaju da će zlato dostići 5.000 dolara do 2026. godine, dok je Standard Chartered podigao svoju prognozu za narednu godinu na 4.488 dolara. Spot srebro skočilo je za 2,2 posto na 53,60 dolara, potaknuto istim faktorima koji podržavaju zlato, kao i ograničenom ponudom na tržištu. – Trgovinske napetosti nisu glavni pokretač današnjeg rasta, već sve veće opklade da će Fed nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa, što smanjuje dugoročne troškove finansiranja i time smanjuje oportunitetne troškove – rekao je Kelvin Wong, viši tržišni analitičar iz OANDA-e, javlja Reuters. Šefica Federalnih rezervi iz Philadelphije Anna Paulson, izjavila je da rastući rizici za tržište rada dodatno opravdavaju daljnje smanjenje kamatnih stopa u SAD-u. Investitori sada iščekuju govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na godišnjem sastanku NABE-a u utorak, kako bi dobili dodatne uvide u budući pravac monetarne politike. Trgovci procjenjuju 99 posto vjerovatnoću smanjenja kamatne stope za 25 baznih poena u oktobru i 94 posto u decembru. Zlato, koje ne donosi prinose, obično bilježi rast u okruženju niskih kamatnih stopa. U međuvremenu, predsjednik SAD-a Donald Trump ostaje na putu da se krajem oktobra sastane s kineskim liderom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji, rekao je u ponedjeljak američki ministar finansija Scott Bessent. Najnovije napetosti uslijedile su nakon što je Kina u četvrtak najavila proširenje kontrole izvoza rijetkih zemnih metala, na što je Trump odgovorio prijetnjom, carinama od 100 posto na kinesku robu i kontrolama izvoza ključnog američkog softvera, koje stupaju na snagu 1. novembra. Bessent je dodao da trenutna obustava rada američke savezne vlade, koja traje već 13 dana, počinje utjecati na ekonomiju zemlje. Platina je porasla za 1,9 posto na 1.677,00 dolara, dok je paladijum dobio 2,1 posto i dostigao 1.505,75 dolara.
Cijene srebra na rekordnim nivoima
Marx.ba Cijena srebra u četvrtak je porasla za više od četiri posto i dosegla oko 51 dolar (oko 44 eura) po unci, prvenstveno zbog rastuće potražnje investitora za sigurnijom imovinom. To je produžilo rast cijene ovog plemenitog metala, premašivši prethodni vrhunac zabilježen 1980. godine, objavio je danas Trading Economics. Srebro je ove godine poraslo za više od 70 posto, nadmašivši zlato, potaknuto fiskalnim rizicima u Sjedinjenim Državama, potencijalom nižih kamatnih stopa, pitanjima o neovisnosti Federalnih rezervi (FED) i neodrživim nivoima globalnih deficita i duga. Nestašica slobodno dostupnog srebra na londonskom tržištu dodatno je podržala cijene. S primjenama koje se kreću od ulaganja do industrijske upotrebe, poput solarnih panela i vjetroturbina, očekuje se da će potražnja za srebrom premašiti ponudu petu godinu zaredom u 2025. godini.
Cijena zlata premašila 4.000 dolara prvi put u historiji
Marx.ba Cijena zlata danas je prvi put u historiji dosegla 4.000 dolara po unci, potaknuta snažnom potražnjom ulagača za sigurnim utočištem. Najnoviji rast “vjerovatno odražava potražnju za sigurnim utočištem povezanu sa zatvaranjem američke vlade i ostavkom Sebastiena Lecornua na mjesto francuskog premijera”, pojasnio je Vivek Dhar iz Commonwealth Bank of Australia. Ovaj skok dolazi nakon ljeta obilježenog neizvjesnošću zbog američkih carina koje su utjecale na globalnu ekonomiju. Istovremeno, prinosi na američke 10-godišnje i 30-godišnje državne obveznice ostali su uglavnom nepromijenjeni, dok je indeks dolara porastao za 0,32% na 98,883.
BiH dio globalne IT priče: Kompanije Pontis i Provoke se spojile u Pontevu
Marx.ba Hrvatska IT kompanija Pontis Technology s 10 zaposlenika u BiH i američko-novozelandska IT kompanija Provoke Solutions objavile su spajanje u novu multinacionalnu tehnološku kompaniju pod nazivom Ponteva. Riječ je o kompaniji sa sjedištem u Dallasu, SAD, koja okuplja stručnost i resurse partnera s više kontinenata te postavlja temelje za daljnji globalni rast. Ovaj strateški potez stvara snažnog tehnološkog igrača s fokusom na napredne tehnologije, umjetnu inteligenciju, razvoj softvera i digitalnu transformaciju. Klijenti Ponteve dobit će pristup široj ponudi usluga i rješenja koja kombiniraju globalno iskustvo s lokalnom dostupnošću, konkurentnim cijenama i pokrivenošću svih vremenskih zona. – Naše spajanje s Provoke Solutions i osnivanje Ponteve u SAD-u nije samo poslovna odluka – to je strateški korak prema stvaranju globalne tehnološke platforme koja povezuje najbolje iz Hrvatske, SAD-a i Novog Zelanda. Ponteva spaja lokalnu stručnost i globalnu snagu – zjavila je Nataša Zec, CEO Pontis Technologyja. – Ponovno osmišljavamo način pružanja tehnoloških usluga,” izjavio je Andy Lin, CEO Provoke Solutionsa. “KNOVVA.AI nam omogućuje da kombiniramo ljudsku kreativnost s agentičkom umjetnom inteligencijom kako bismo klijentima pomogli brže i inteligentnije postići mjerljive rezultate.” – Ova kombinacija okuplja dvije visokoučinkovite kompanije u jedinstven, skalabilan visokofunkcionalan stroj – izjavio je Masood Tayebi, osnivački partner i CEO Bridgewest Group. – Pontis i Provoke zajedno imaju vodstvo, tehnologiju i talent za osvajanje tržišnog udjela, globalno širenje i postavljanje novih standarda u pružanju AI-usluga, piše Indikator. Pontis Technology hrvatska je tehnološka tvrtka specijalizirana za napredna rješenja u području umjetne inteligencije, razvoja softvera i digitalne transformacije. Provoke Solutions je tehnološka tvrtka osnovana 2001. godine sa sjedištima u Novom Zelandu i SAD-u, koja razvija enterprise softverska rješenja s jakim fokusom na AI-pogonjene digitalne proizvode te posjeduje patentiranu KNOVVA.AI platformu za ubrzavanje procesa razvoja softvera.
Odobrena akvizicija vrijedna 1,25 milijardi eura: Prada preuzima Versace
Marx.ba Evropska komisija dala je zeleno svjetlo Pradinom preuzimanju italijanske modne kuće Versace, u poslu vrijednom 1,25 milijardi eura, ocijenivši da akvizicija ne izaziva zabrinutost u pogledu konkurencije na tržištu. Italijanski modni gigant Prada u aprilu je najavio da će preuzeti Versace od američke grupacije Capri Holdings, piše Bankar. Nova modna grupacija, koja će objediniti dva najveća imena italijanske mode, trebala bi ostvarivati godišnje prihode veće od šest milijardi eura, prenijela je tada agencija AFP. Versace je od 2018. godine bio u vlasništvu Caprija, koji je za 80% udjela porodice Versace i 20% fonda BlackRock platio ukupno 1,83 milijarde eura. Međutim, pad prodaje natjerao je Capri da krene u prodaju brenda, a ekskluzivni pregovori s Pradom počeli su krajem februara. Capri, koji je u vlasništvu i modnih marki Jimmy Choo i Michael Kors, bio je prinuđen da pristane na prodaju s popustom zbog tržišnih pritisaka izazvanih američkim tarifama. Prema pisanju Financial Timesa, prvobitno se očekivalo da će zarada od prodaje iznositi 1,6 milijardi eura.
Put prema smanjenju zavisnosti od uvoza: Namjenska industrija stiže u Tuzlu
Marx.ba Namjenska industrija uskoro stiže u Tuzlu. Kompanija Pretis d.d. Vogošća, gigant domaće vojne proizvodnje u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, kupila je zemljište nekadašnjeg Rudnika Bukinje i na toj lokaciji planira izgradnju fabrike. Ovaj strateški projekat, vrijedan više desetina miliona maraka, donijet će nova radna mjesta, jačanje domaće vojne proizvodnje i ravnomjerniji razvoj industrije. Nova fabrika će biti jedan od ključnih iskoraka za Pretis, čiji glavni proizvodi obuhvataju različite granate i projektile za artiljeriju i tenkove. Najnovija informacija daje dodatnu težinu cijelom projektu – u Tuzli bi se trebao proizvoditi i barut. To je u nedavnom medijskom istupu potvrdio premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, naglasivši da će nova proizvodnja smanjiti zavisnost domaće namjenske industrije od uvoza ovog strateški važnog resursa. – Stvorili smo određene pretpostavke za to kupovinom zemljišta i pripremom određene dokumentacije. Potpisani su određeni predugovori sa dobavljačima mašina, tako da bi naša želja bila da napravimo svoju barutanu. Zemljište u Tuzli odgovara konfiguraciji jer barutana mora imati posebne uslove, otkrio je premijer Nikšić planove za namjensku industriju u Tuzli, piše portal Tuzlainfo.ba. Podsjećanja radi, proizvodnja municije u fabrici Igman iz Konjica već mjesecima trpi ozbiljne probleme upravo zbog nestašice baruta. Srbija je u septembru uvela zabranu izvoza baruta zbog niskih zaliha, čime je u jednom periodu bio prekinut dotok iz Barutane Lučani, što je dovelo do kolektivnog slanja radnika na prinudne odmore. Ova situacija jasno je pokazala koliko je rizično oslanjati se na jednog dobavljača, budući da su i ranije prekidi proizvodnje nastajali iz istog razloga. Stručnjaci ističu da se posljednjih godina barut traži na svim svjetskim tržištima, a broj proizvođača u Evropi može se izbrojati na prste jedne ruke. Barut proizvode samo tri kompanije – češka Explozia, francuski Nester i Milan Blagojević iz Lučana u Srbiji. Upravo zbog toga odluka da se u Tuzli pokrene vlastita proizvodnja smatra se strateškim iskorakom ne samo za Pretis, nego i za cijelu domaću namjensku industriju.
“Kralj čokolade” ipak će graditi u BiH: Svjetska zimska atrakcija u Hercegovini
Najveći hercegovački investitor, poznat kao Hercegovački knez i Kralj čokolade, Rodoljub Drašković, otkrio je da u trebinju gradi Zimski park. – Otvaramo zimski park, odnosno gradimo ga. To će isto biti svjetska atrakcija kakvu ne poznaje Evropa. Njega ćemo završiti do naredne turističke sezone, poručio je Drašković u razgovoru za ATV. U septemrbu prošle godine Rodoljub Drašković objevio je da odustaje od svih daljih investicija u Hercegovini. Navedeno i da je spakovao svoje kofere i helikopterom napustio Hercegovinu sa namjerom da se u nju više nikada poslovno ne vrati. Drašković je dugo nezadovoljan investicijskom klimom u RS, a nove projekte najavio je u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Sagradio je poznati Grad Sunca kod Trebinja, odnosno akva park, sportsku dvoranu, zatvoreni bazen, fitnes centar, otvorene terene za sve sportove, igrališta za djecu, igraonice, spa centar, sa 5 zvjezdica, preko hiljadu smještajnih jedinica za turiste, kongresni centar, Etno selo…