Cijena zlata dostigla rekordan nivo: Prvi put unca prešla 2.100 dolara
Marx.ba Na azijskim berzama se danas trguje oprezno jer nema novih vijesti koje bi podržale nastavak rasta tržišta, dok je cijena zlata dostigla rekordan nivo. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0.4 posto, nakon snažnog rasta u novembru. Jutros je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks oslabio 0.6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0.1 i 0.4 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0.5 i 0.7 posto. Nakon snažnog skoka cijena dionica u novembru, na početku decembra ulagači su suzdržaniji. Posljednji podaci pokazuju da kineska ekonomija ne raste tako brzo kao što su se ulagači nadali, a problemi u nekretninskom sektoru još uvijek nisu sasvim riješeni. Zbog toga su jutros berzovni indeksi u Šangaju i Hong Kongu blago pali. S druge strane, u Australiji su cijene dionica porasle jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata završen. Kako inflacija postupno popušta, očekuje se da će čelnici australske centralne banke na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, koja će se održati za utorak, ostaviti kamate nepromijenjene. Upravo procjene da je zbog popuštanja inflacijskih pritisaka ciklus povećanja kamata u zapadnim zemljama završen predstavljaju glavnu polugu rasta tržišta posljednjih mjesec dana. Zahvaljujući tome, na Wall Streetu je u petak S&P 500 indeks dosegnuo najviši nivo u ovoj godini, što podržava i druga tržišta u svijetu. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon prošlosedmičnog pada. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.28 bodova, dok je u petak navečer iznosio 103.19 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 146.80 na 146.60 jena. No američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0875 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0885 dolara. Cijene nafte su dodatno pale, nakon što su prošle sedmice skliznule oko 2 posto. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.70 posto, na 78.35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.63 posto, na 73.60 dolara. Cijena je zlata, pak, jutros dosegla novi rekordni nivo, drugi dan zaredom, jer ulagači sklanjanju kapital u sigurnije investicije, s obzirom na geopolitičke rizike, slabost ekonomije i slabljenje dolara. Cijena unce zlata probila se jutros, prvi put u historiji, iznad 2.100 dolara.
Analize uglednih ekonomista: Je li Stari kontinent izašao iz recesije ili je još u njoj
Marx.ba Je li Evropa izašla iz recesije, nalazi li se trenutno u njoj ili će tek u nju ući? Odgovore na ova pitanja ne znaju ni najbolji svjetski ekonomisti. Službeno, eurozona nije u recesiji. Za one koji žive u eurozoni, rastuće stanarine, rate kredita i cijene energije stvorile su teške ekonomske uvjete s plaćama koje jedva zadovoljavaju osnovne potrebe. Sve to djeluje kao recesija, ali je li eurozona u njoj? Međunarodni monetarni fond (IMF) kaže da ne postoji službena definicija recesije, ali općenito se priznaje da se taj pojam odnosi na razdoblja sporog ekonomskog rasta, piše Euronews. Međutim ekonomisti i analitičari obično negativan rast u dva uzastopna kvartala smatraju recesijom. Naprimjer, ekonomija eurozone smanjilo se za 0,1 posto između januara i marta 2023., nakon što se također smanjilo u posljednja tri mjeseca 2022. To znači da je eurozona bila u recesiji. U međuvremenu je Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) ponudio sveobuhvatniju definiciju – recesija podrazumijeva značajan pad ekonomskog rasta koji prevladava u svim ili većini sektora ekonomije i proteže se nekoliko mjeseci. To je nešto s čime se potrošači i poduzeća u Evropi lako mogu poistovjetiti i složiti se da se regija već bori s time. Za odgovor na to pitanje dobro je početi gledati nivo poslovne aktivnosti u ekonomiji. Jedan od pokazatelja koji nam pomaže u tom pogledu je HCOB-ov Composite Purchasing Managers Index, a on mjeri poslovne uvjete upotrebljavajući različite metrike kao što su nove narudžbe, zaposlenost, prodajne cijene, nabavna aktivnost i drugo, prenosi Tportal. Prema najnovijim podacima za eurozonu, PMI indeks je u novembru iznosio 47,1 bod. Brojka ispod 50 ukazuje na smanjenje, a viša od 50 znači ekonomsku ekspanziju. Indeks proizvodnje PMI pokazuje da je proizvodna aktivnost ostala ispod 50 uzastopnih osam mjeseci, a posljednja analiza pokazala je da iznosi 44,3. Još jedan pokazatelj zdravlja ekonomije kreditna je aktivnost banaka. Ako se isplaćuje više kredita, to svakako znači da ljudi vjeruju u ekonomsku perspektivu zemlje/regije i stoga se angažiraju u više poslovnih djelatnosti. Sve manji broj kredita ukazuje na suprotno. U Evropi su krediti preduzećima bili 0,3 posto niži u oktobru 2023. u usporedbi s istim mjesecom lani, što je prvi godišnji pad od 2015. Slično tome, rastući omjer neplaćanja kredita još je jedno sredstvo za praćenje rasta u nekoj zemlji, a čini se da u Evropi raste stres zbog toga. Nedavno je Evropska unija smanjila prognoze rasta ekonomije eurozone s 0,8 posto na 0,6 posto. Smanjenje izgleda za rast ili naizgled skromne brojke rasta simboliziraju sveukupne izazove s kojima se suočava svijet općenito, a posebno Evropa. Rastuće kamatne stope, stalno visoke cijene energije i vrlo nestabilna svjetska ekonomija doprinose ovim brigama. Zapravo, prema različitim procjenama banaka, više kamatne stope mogu srezati oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone. Uz nedavne geopolitičke napetosti, očekuje se da će cijena energije ostati visoka i sljedeće godine. Iako se inflacija malo smirila, još uvijek je daleko iznad petogodišnjeg prosjeka. Međutim u najnovijem ekonomskom ažuriranju MMF-a predviđa se blag oporavak eurozone u 2024., jer se očekuje rast BDP-a od prosječnih 1,5 posto. To se temelji na određenim pretpostavkama, a najvažnija je ta da će cijene nafte i plina ostati stabilne i uz postojeće geopolitičke sukobe, što se ne može garantirati. Wells Fargo je rekao u svojoj nedavnoj bilješci da je recesija u eurozoni “sve više moguća, ali još nije neizbježna”. Ne očekuju smanjenje kamatnih stopa, jedan od najvažnijih pokazatelja i faktora u ovoj raspravi, do juna 2024. – Što se tiče potrošača, ne vidimo nikakav ohrabrujući trend potrošnje, a maloprodaja je također u padu, dodaju bankari. Mario Draghi, bivši predsjednik ECB-a, također je nedavno izrazio zabrinutost, a guverner belgijske centralne banke složio se s time da su rizici “nagnuti prema dolje kada je riječ o eurozoni”. Ostali faktori i pokazatelji također su zabrinjavajući. Nedavno usporavanje poslovne aktivnosti u eurozoni je “ubrzano” zbog slabe potražnje u sektoru usluga i novih narudžbi, a indeks menadžera nabave (PMI) sada je na najnižem nivou u posljednjih 11 godina (od septembra 2012. godine). Proizvodna aktivnost pokazuje da su nove narudžbe pale po najvećoj stopi od 1997. Neki analitičari kažu da će eurozona, iako bi mogla izbjeći potpunu recesiju, ipak biti suočena s nekim njezinim “blažim udarima”. Ovo također predstavlja dobru analogiju s onim što su mnogi nazvali “kotrljajućom recesijom” u SAD.
Novembar s najvećim mjesečnim rastom na Wall Streetu u više od godinu dana: Uzlet i u Evropi
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak S&P 500 i Dow Jones indeks porasli i tako završili novembar s najvećim mjesečnim rastom u više od godinu dana. Dow Jones ojačao je jučer 1,47 posto, na 35.950 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,38 posto, na 4.567 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,23 posto, na 14.226 bodova. U cijelom novembru Dow Jones porastao je 8,8 posto, što je njegov najveći mjesečni dobitak od oktobra prošle godine. S&P 500 skočio je, pak, 8,9, a Nasdaq indeks 10,7 posto, pa su zabilježili najveći mjesečni skok od jula prošle godine. To se zahvaljuje slabljenju inflacije u SAD-u zbog čega su ulagači uvjereni da je američka centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa. Uz to, američka ekonomija stabilno raste, pa se procjenjuje da će izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i po dana. Ulagači posljednjih dana pažljivo prate poruke čelnika Feda iz kojih se može zaključiti da je centralna banka vjerovatno završila ciklus povećanja kamata. No, ovisno o kretanju inflacije, kamate bi se mogle zadržati na povišenim nivoima duži period nego što se očekuje. Optimističniji analitičari procjenjuju da bi Fed mogao početi smanjivati kamate već u martu, dok oni realniji to očekuju polovicom iduće godine. I evropske su berze snažno porasle u novembru – Stoxx indeks 600 najvažnijih evropskih dionica porastao je gotovo 6 posto. Azijski MSCI indeks porastao je, pak, u novembru više od 7 posto, što je njegov najveći mjesečni skok od januara. Zahvaljujući tome, MSCI indeks 47 najvećih svjetskih berzi porastao je prošlog mjeseca gotovo 9 posto, nakon tri mjeseca pada.
Nova ulaganja: Saudijci žele udio u vlasništvu nad aerodromom Heathrow
Marx.ba Španski Ferrovial, objavio je planove o prodaji 25 posto svog udjela u jednoj od najprometnijih evropskih zračnih luka, londonskom Heathrowu. Ovaj potez dolazi nakon više od 16 godina Ferrovialove vlasničke dominacije nad Heathrowom, gdje su ostvarili značajnu dobit od gotovo 2,4 milijarde funti. Državni ulagački fond Saudijske Arabije planira steći 10 posto udjela, dok će francuska kompanija Ardian preuzeti 15 posto. Prema informacijama njemačke novinske agencije DPA, prodaja udjela Ferroviala u Heathrowu podliježe odobrenju tržišnih regulatora, čime će se osigurati transparentnost i poštivanje relevantnih zakonskih normi. Osim Ferroviala, i drugi fondovi ove vrste sudjeluju u vlasništvu nad značajnim dijelom Heathrowa. Na primjer, katarski državni fond je dioničar matične firme Heathrowa, FGP Topco. Saudijski državni fond, koji je već investirao u različite sektore poput transporta, tehnologije i sportskih timova poput Newcastle Uniteda, ima impresivnih 700 milijardi dolara ulagačkog kapitala, stvarajući snažan utjecaj na globalnom financijskom tržištu. Zanimljivo je napomenuti da je Heathrow u oktobru doživio porast putničkog prometa od 19 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, sa sedam miliona putnika. Ovaj rast ukazuje na stabilnost i atraktivnost Heathrowa kao ključnog čvorišta zračnog prometa u Evropi.
Svjetska trgovinska organizacija očekuje oporavak globalne ekonomije i obima robne trgovine
Marx.ba Globalna trgovina robom postepeno se oporavlja u drugoj polovini 2023. godine, zahvaljujući boljoj prodaji i proizvodnji automobila i elektronskih komponenti, usljed velike neizvjesnosti, objavila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Barometar robne trgovine WTO, mjerač trenda trgovine u realnom vremenu, premašio je osnovnu vrijednost od 100, dostigavši 100,7 u septembru, u odnosu na 99,1 u avgustu, prenosi Anadolu Agency. – Ovo sugeriše da će se obim robne trgovine postepeno vraćati svom srednjoročnom trendu u drugoj polovini 2023. godine, iako neizvjesnost ostaje visoka zbog mješovitih ekonomskih podataka i rastućih geopolitičkih tenzija, navodi se u izveštaju WTO. Obim svjetske robne trgovine povećan je za 0,2 posto u odnosu na prethodni period u drugom kvartalu 2023. godine, ali je i dalje manji za 0,5 procenata na godišnjem nivou. Očekuje se da će broj za treći kvartal biti nešto jači zahvaljujući ubrzanom rastu BDP-a u SAD i Kini, iako je ekonomija Evropske unije stagnirala. Godišnji trgovinski rast će vjerovatno biti snažan u četvrtom kvartalu zbog baznog efekta, jer su visoke cijene energenata, rastuće kamatne stope i poremećaji povezani sa pandemijom opterećivali privredni rast u vodećim ekonomijama u istom periodu prošle godine.
Šta donosi dolazak Ryanaira: Najniže cijene u Evropi stižu u Sarajevo, preko 20 sedmičnih letova
N. D. Ryanair, najveća i najbrže rastuća aviokompanija u Evropi je objavila da počinje sa radom u Sarajevu, isporučujući preko 20 sedmičnih letova na 5 uzbudljivih novih ruta, otvarajući preko 150 lokalnih radnih mjesta od ljeta ‘24. Sarajevo će od 24. aprila postati drugi bosanskohercegovački aerodrom u Ryanairovoj mreži, čime se dodatno povećava prisutnost Ryanaira u Bosni i Hercegovini. Ryanairovih 5 uzbudljivih novih linija nudit će direktne veze iz Sarajeva za Brisel, Geteborg, London, Memingen i Milano. Ove nove rute Ljeto ‘24 dovest će do vrijednih dolaznih turističkih i poslovnih prilika u Sarajevo iz Belgije, Njemačke, Italije, Švedske i Velike Britanije – istovremeno pružajući povezanost bosanskim građanima i posjetiteljima po najnižim cijenama u Evropi. Ryanairov potpuno novi raspored Sarajevsko ljeto 2024 donosi: – 5 novih ruta – Brisel, Geteborg, London, Memingen i Milano – Preko 20 letova sedmično za/iz Sarajeva – 200.000 putnika u prvih 12 mjeseci – Preko 150 novih lokalnih poslova Ryanair je jedina velika evropska aviokompanija koja je značajno povećala promet nakon Covida, posebno na Balkanu, gdje su druge aviokompanije prestale rasti, skraćuju rute i smanjuju promet. Sljedeće godine Ryanair će narasti na 11 miliona putnika godišnje u regiji (+260% povećanje prometa u odnosu na prije Covid). Ovaj rast prometa upotpunjuje planove Ryanair-a da do 2034. godine naraste na 300 miliona putnika godišnje, jer preuzima isporuku dodatnih 400 aviona (uključujući 300 aviona Boeing MAX-10). Ryanair je jedina aviokompanija koja može ostvariti brzi rast u Bosni i Hercegovini – što je ogromna suprotnost konkurentskim avio-kompanijama koje nastavljaju otkazivati rute i smanjuju kapacitete.Kako bi proslavila Ryanairov dolazak u glavni grad Bosne i Hercegovine, aviokompanija je pokrenula trodnevnu rasprodaju sjedišta na svojih 5 novih linija za/iz Sarajeva po cijeni od 29,99 € u jednom smjeru, za putovanja od 24. aprila do 24. oktobra, koja se moraju rezervirati do 30. novembra, samo na Ryanairovoj aplikaciji/web stranici. Govoreći u Sarajevu, Ryanairov glavni komercijalni direktor, Jason McGuinness, rekao je: – Kao najveća i najbrže rastuća aviokompanija u Evropi, Ryanair sa zadovoljstvom objavljuje da donosimo najniže cijene karata u Evropi u Sarajevo s pokretanjem preko 20 sedmičnih letova i 5 novih linija od ljeta ‘24. Ryanairove uzbudljive nove rute za/iz Sarajeva povezat će glavni grad Bosne i Hercegovine s ključnim tržištima, uključujući Belgiju, Njemačku, Italiju, Švedsku i UK – što će dovesti do značajnog rasta prometa i turizma zahvaljujući Ryanairovim nenadmašnim niskim cijenama avio karata. Blisko smo sarađivali sa našim partnerima na Aerodromu Sarajevo, Vladom Kantona Sarajevo, Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, Turističkim savezom Kantona Sarajevo i Vladom FBiH na pokretanju ovih 5 novih ruta i nadamo se da ojačamo ove odnose tokom vremena dok nastavljamo da radimo zajedno na pružanju daljeg dolaznog turizma, povezanosti i niskih cijena karata za Bosnu i Hercegovinu i njene građane/posjetioce. Predugo su saobraćaj na sarajevskom aerodromu kočili aviokompanije sa visokim cijenama kao što su Turkish, Austrian i Wizz. Ova era visokih cijena završava dolaskom Ryanairovih niskih cijena karata. Ryanair planira povećati svoju flotu na 800 aviona i promet na 300 miliona putnika u narednoj deceniji i vjerujemo da će Bosna i Hercegovina biti ključno tržište rasta za Ryanairove niske cijene karata. Generalni direktor Aerodroma Sarajevo Alan Bajić rekao je da su rad, predanost i kontinuirani trud koji ulažeu u unapređenje kvaliteta usluga koje Međunarodni aerodrom Sarajevo pruža svojim korisnicima rezultirali su pozitivnim rezultatima i ovakvim događajima. – Naša vizija i misija, da budemo vodeći aerodrom u Bosni i Hercegovini koji je uporediv sa najboljim regionalnim i evropskim aerodromima, svakim danom postaje sve realnija. Lično vjerujem da djela govore više od riječi i vjerujem u promociju Aerodroma kroz konkretne rezultate i uspješne projekte. Upravo je to zajednička nit koja povezuje članove Uprave Međunarodnog aerodroma Sarajevo i njegove zaposlenike, u njihovom nastojanju i predanom radu na ostvarenju naše zajedničke vizije. Želimo javnosti predstaviti primjer ovih rezultata. Ryanair sada uvodi direktne letove iz Sarajeva do 5 izuzetno atraktivnih evropskih destinacija. Ryanair povezuje Sarajevo sa Londonom, Briselom, Milanom, Geteborgom i Memingenom i u tom procesu pruža Bosni i Hercegovini još veće turističke mogućnosti.Uspješna realizacija ovog projekta rezultat je podrške Vlade Kantona Sarajevo sa Ministarstvom privrede i Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo, koje je raspisalo Javni poziv koji se fokusirao na stimulisanje pokretanja strateških ruta, s ciljem povećanja broja turista u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini, kao i podršku Vlade FBiH i Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, poručio je Bajić,
Srebro nije samo “mlađi brat” investicionog zlata: Četiri razloga za ulaganje u ovaj bijeli metal
Marx.ba Srebro nije samo “mlađi brat” investicionog zlata. Ovaj bijeli metal ulagačima vremenom donosi brojne koristi. I dok nudi prednosti svojstvene plemenitim metalima, srebro je pristupačnije. Srebro je bilo korišteno u izradi kovanica tokom čitave naše historije, čak i češće nego zlato. Ono je hiljadama godina služilo kao sigurna valuta, koja je stanovništvu pružala realnu vrijednost. Nije slučajno što je prvi monetarni standard korišten širom svijeta bio srebrni. Danas se ovaj plemeniti metal nudi u 3 varijante: Investiciono srebro – sa 99,9% čistoće, sterling srebro – najčešće se koristi za nakit, čistoće 92,5% i srebro niže čistoće – obično čistoće od oko 50%. Srebro slično kao i zlato čuva od devalvacije valute. To je i razlog što investiciono srebro ima značajne prednosti u odnosu na većinu drugih vrsta investicija. Kod fizičkog investicionog srebra (tj. srebrnih poluga i kovanica) ne postoji rizik druge strane. Oni koji ga posjeduju ne zavise od druge ugovorne strane. Za razliku od dionica, kod investicionog srebra ne postoji druga ugovorna strana. Fizičko srebro može se kupiti i prodati u svako doba. Još nešto pozitivno, što nije zanemarivo, jeste da srebro možete držati u svojim rukama. U svijetu u kojem su investicije uglavnom digitalne ili derivativne, na udaru cyber napada, srebro je aktiva koja nudi visok nivo sigurnosti. Istovremeno, bilježi se rastuća potražnja srebra, naročito kada je o industriji riječ, a na tržištu je primjetan deficit, koji će potrajati i narednih godina. Za one koji žele da investiraju, a da ne ulažu preveliki dio svog budžeta, srebro je jako dobra varijanta. Ono vam pruža mogućnost ulaganja u plemeniti metal mnogo manje u odnosu na cijenu zlata, a pritom vam obezbjeđuje zaštitu protiv inflacije. To čini srebro praktičnim izborom za investitore sa ograničenim budžetom ili za one koji traže rentabilan i upečatljiv poklon za svoje najdraže. Praktičnost srebra leži u njegovoj velikoj pristupačnosti. Ono je perfektna varijanta da se obezbijedi djeljivost investicije. Do toga može doći ukoliko su vam potrebna manja sredstva, a ne želite da se oprostite od cijele unce zlata, na primjer. Njegove manje vrijednosti pružaju fleksibilnost, što vam omogućava da prodate samo onoliko koliko vam je potrebno u datom trenutku. Tokom posljjednje decenije primetan je značajan skok potražnje za srebrom na globalnom nivou. Velike kovnice novca iznijele su podatke o rekordnoj prodaji. Osim toga, ovaj bijeli metal sve je potrebniji industriji, kao što smo već rekli. Treba imati u vidu da je zapravo lakše nabrojati one oblasti u kojima se srebro ne koristi nego primere njegove raznovrsne primjene. Dovoljno je reći da je srebro realno svuda oko nas. To interesovanje nigdje nije toliko očigledno koliko u Kini. Ova zemlja poznata je po afinitetu za plemenite metale. Samo tokom posljednje decenije tamo je primjetan rast industrijske potražnje za srebrom od čitavih 50%. Ovakav skok potražnje i ograničena ponuda srebra odražava se pozitivno na one koji posjeduju ovaj metal. Za početak, jako je dobro znati da je bitno birati renomiranog dileru. Samo on je u stanju da vam ponudi transparentne uslove, poštenu cijenu i dokazan kvalitet. Takođe, ti renomirani dileri dobijaju srebrne poluge i kovanice direktno od rafinerija ili kovnica novca koje ih proizvode. Možete kupiti investiciono srebro u vidu poluge ili kovanice u objektu trgovca ili online. Najčešće ćete dobiti besplatnu isporuku iznad određenog iznosa, kao i popust u slučaju veće investicije. Na kraju, investiciono srebro obezbjeđuje pouzdanost sličnu onoj koju pruža zlato, ali po mnogo pristupačnijoj cijeni. Njegova fleksibilnost omogućava da prodate količinu u skladu sa vašim potrebama.
Cijene kuća i stanova u Evropi u padu, ali su stanarine još veće
Marx.ba U odnosu na isti period prošle godine očigledan je pad cijena stambenih nekretnina, ali Evropska centralna banka izvijestila je kako se bilježi rekordan rast cijena zakupa. Cijene stambenih nekretnina u eurozoni pale su za 1,7 posto u drugom kvartalu 2023. u odnosu na isti period prošle godine, a u padu je i potražnja za stambenim kreditima, dok se u septembru bilježi rekordan rast cijena zakupa, i to za 2,7 posto međugodišnje, objavila je Evropska centralna banka (ECB) u okviru Izvještaja o finansijskoj stabilnosti (Financial Stability Review) za novembar. Ključni razlozi za hlađenje tržišta nekretnina u eurozoni leži u učincima zaoštravanja monetarne politike, pooštravanju kreditnih politika poslovnih banaka, kao i smanjenom potražnjom među domaćinstvima, stoji u analizi ECB, koja upozorava na negativna kretanja i na tržištu komercijalnih nekretnina. Iako je dinamika cijena stambenih nekretnina u eurozoni tek nedavno postala negativna, cijene kvadrata su počele opadati u nekim zemljama još u drugoj polovici prošle godine, podsjeća se u istraživanju, uz napomenu da je tempo pada cijena stambenih nekretnina usporen posljednjih mjeseci. – Više kamatne stope na stambene kredite vjerovatno će dovesti do daljeg pritiska na smanjenje cijena kuća, jer one umanjuju potražnju za novim hipotekarnim pozajmicama. Kapacitet za servisiranje duga domaćinstava koja otplaćuju stambene kredite mogao bi se umanjiti upozorava ECB, rečeno je. S druge strane, cijene zakupa u eurozoni rastu rekordnom brzinom, pa su tako u septembru 2023. godine porasle 2,7 posto na godišnjem nivou. Globalna statistička platforma Statista poziva se na podatke portala Housing Anywhere International i ukazuje da je u Lisabonu i Portu zabilježeno povećanje troškova iznajmljivanja stana od 25 posto u periodu od aprila do juna 2023. u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine. – To je alarmantna stopa, posebno imajući u vidu da lokalne plate (koje su već niske u usporedbi s većim dijelom ostatka Evrope) ne rastu ni približno istim tempom, ocjenjuju analitičari Statiste. U istom periodu, u glavnom gradu Mađarske – Budimpešti, prosječna stanarina skočila je za nevjerovatnih 43 posto na godišnjem nivou, te sada iznosi 1.100 eura. U međuvremenu, kako je objavila Statista, u Firenci i Torinu, koji su historijski imali puno niže cijene za iznajmljivanje smještaja nego drugi dijelovi Italije, stanarine su porasle za 21, odnosno 12,5 posto. Analiza Statiste skreće pažnju na to da iza takvog trenda stoji dugogodišnji manjak stanova u ponudi, što drastično povećava troškove iznajmljivanja, ali i trend preseljenja kvalificiranih radnika u inozemstvo, odnosno EU, što dovodi do rasta stanarine. Evropski rekorderi, pored Budimpešte, Lisabona i Porta, su i nizozemski Haag – gdje su cijene iznajmljivanja stanova porasle 27,8 posto i Utrecht ga je stanarina za 25,8 prosto viša.
Muskov Neuralink prikupio još 43 miliona dolara novih ulaganja
Marx.ba Kontroverzni startup Elona Muska, Neuralink, svoja istraživanja u pravilu provodi daleko od očiju javnosti. U usporedbi sa svim ostalim Muskovim projektima (SpaceX, Tesla, X…) o Neuralinku se najmanje zna, njihove svakodnevne uspjehe i neuspjehe ne vidimo u prijenosima uživo i ne čitamo o njima na društvenim mrežama, no implikacije onoga na čemu rade mogle bi biti dalekosežnije nego u slučaju ostalih kompanija ovog milijardera. Neuralink, naime, želi direktno povezati mozak i računar. O tim pokušajima i kontroverzama vezanima uz njih već se više puta pisalo. Neuralink je do ove godine, unatoč svemu, prikupio čak 280 miliona dolara investicija za svoj projekt. Najnoviji, pak, službeni dokument predan SEC-u pokazuje da su nedavno potiho zatvorili još jednu rundu finansiranja – pa im je ukupni prikupljeni kapital narastao na 323 miliona dolara. U najnovijoj rundi sudjelovala su 32 ulagača, a među njima i neki od postojećih dioničara, kao što je Founders Fund koji vodi poznati investitor iz Silicijske doline Peter Thiel. Prije ove dokapitalizacije, Neuralink je (uzevši u obzir ranije investicije i za to dodijeljene vlasničke udjele) vrijedio 5 milijardi dolara. Valuacija, prema kojoj je obavljena posljednja runda, za sada nije objavljena. Dionice Neuralinka u privatnom su vlasništvu i ne može ih se kupiti na berzi, preosi Bug.
Danas pada odluka ministara energetike: Koliko će OPEC+ proizvoditi nafte
Marx.ba Ministri energetike članica OPEC+ danas će odlučivati o volumenu proizvodnje nafte u 2024. godini. Na posljednjem sastanku održanom početkom juna dogovoreno je da će proizvodnja ostati na istom nivou sve do kraja 2024. godine. Dogovor uključuje smanjenje outputa u Saudijskoj Arabiji (milion barela dnevno od jula ove godine), Rusiji (300 hiljada barela dnevno od oktobra) te ostalim zemljama, što je ukupno smanjene od 1,66 miliona barela po danu. Najvažnije pitanje pred današnji sastanak je hoće li Saudijska Arabija povećati proizvodnju na dogovoreni nivo od deset miliona barela po danu od januara 2024. godine, piše Lider. Cijena nafte pala je za oko deset dolara po barelu od početka novembra, kao i Brent čija je cijena oko 80 dolara po barelu, što tržišne aktere “osigurava”‘” da će Saudijska Arabija ipak privremeno odustati od smanjenja proizvodnje. OPEC+ u svom izvještaju navodi kako će tržište biti potkapacitirano naftom, što je još jedan argument za očekivanje rasta proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji. Međunarodna organizacija za energetiku (IEA) u svom mjesečnom izvještaju ukazuje na potencijalni rizik prekapacitiranosti tržišta početkom 2024. godine ukoliko se OPEC+ odluči na povećanje proizvodnje. Ako se to stvarno i ostvari, to bi onda obrnulo maloprije opisanu situaciju pa bi došlo do pada cijena nafte, što Saudijci vjerovatno neće gledati blagonaklono. Reuters citira tri OPEC-ova izvora, koji tvrde da će se na sastanku voditi rasprava o daljnjem smanjenju proizvodnje nafte. SAD će vjerovatno uvesti nove sankcije na izvoz ruske te iranske nafte pa su ova dva aktera povećala izvoz dok sankcije ne stupe na snagu. U oktobru ove godine SAD su uvele sankcije na dva transportna preduzeća koja su prevozila rusku naftu. Stoga se očekuje da će se cijena brenta u prvoj polovici 2024. godine u prosjeku kretati između 92 i 94 dolara. Prema prethodnim predviđanjima, u posljednjem kvartalu ove godine očekivala se cijena brenta na nivou od 89 dolara po barelu, odnosno pad iste prema 85 dolara u posljednjem kvartalu 2024. godine.