Zaboravite litij: Budućnost baterija je u elementima kojih ima u svakom domaćinstvu
Marx.ba Postlitijski istraživački klaster u Ulmu, Karlsruheu i Giessenu sa 120 naučnika najveći je klaster te vrste u Evropi. Baterija sutrašnjice trebala bi se temeljiti na nekritičnim, uobičajenim elementima kao što su natrij, magnezij, kalcij ili aluminij, uvjeren je hemičar Maximilian Fichtner iz laboratorija u Ulmu. – Budući da potražnja strelovito raste, moramo postaviti tehnologiju na širu materijalnu osnovu kako ne bi bilo uskih grla u proizvodnji, naglašava Fichtner. Fokus je na pitanjima poput ekološkog otiska, vijeka trajanja, troškova proizvodnje i učinkovitosti novih tehnologija. Prema Fichtnerovom mišljenju, natrij-ionska baterija trenutno ima najveće šanse za “zlatnu budućnost”. Gotovo je jednako snažna kao litij-ionska baterija, kaže, ali je bolja u drugim područjima. – Natrij-ionska baterija ima tu prednost da se za nju ne koriste kritične sirovine, ima bolja svojstva pri niskim temperaturama i može se brzo puniti, kaže istraživač te predviđa da će baterije u budućnosti postati još snažnije i jeftinije. Istraživački klaster na Sveučilištu Ulm nije jedini koji se bavi budućnošću baterija. Proizvođači iz privatnog sektora i javni laboratoriji također naporno rade na pronalaženju novih rješenja. – Vjerujem da je, posebno u početnim fazama, kada su mnoge stvari još vrlo neizvjesne, važno pratiti lance opskrbe, sirovine te na taj način identificirati potencijale različitih opcija, kaže Annegret Stephan s Instituta Fraunhofer ISI u Karlsruheu. Stephan i njen tim objavili su novu studiju o budućnosti alternativnih baterijskih tehnologija. Njihov rad jasno pokazuje da postoji mnogo potencijala u alternativnim baterijskim tehnologijama, ali nužan je njihov daljnji razvoj. Noviji tipovi baterija još uvijek imaju manju gustoću energije i još nisu toliko tehnološki zreli kao litij-ionske verzije koje se uglavnom koriste u električnim automobilima. Kad je riječ o odabiru baterije za električne automobile, važno je nekoliko karakteristika, poput omjera njenog kapaciteta i težine te gustoće. Manje i lakše baterije tako su poželjnije zato što smanjuju težinu vozila i time mu omogućuju bolju izvedbu. – Naša studija pokazuje da neke alternativne tehnologije baterija imaju velik potencijal, naprimjer za niže troškove ili veću održivost, ali nemaju isti raspon primjena kao litij-ionske baterije, kaže Stephan. Stoga ona smatra da će litij-ionske baterije i dalje dominirati tržištem. Međutim postupno bi mogle biti zamijenjene alternativama u određenim područjima. Prema studiji, nove vrste baterija postaju sve učinkovitije i mogle bi jednog dana čak premašiti gustoću energije litij-ionskih varijanti – i sve to uz nekritične resurse. – Naprimjer, u bliskoj budućnosti natrij-ionske baterije mogu se sve više koristiti u malim automobilima ili litij-sumporne baterije u manjim električnim avionima te natrij-sumporne ili cink-ionske baterije u stacionarnim aplikacijama, kaže ona. Prije svega, Stephan poziva donositelje političkih odluka da ulože više napora u području istraživanja i razvoja u Njemačkoj i EU. Istraživači se slažu da je tehnologija baterija ključna da bi Njemačka kao tehnološka sila mogla održati korak s globalnom konkurencijom.
Podaci su ključni u predviđanju situacija i za njihovo rješavanje
Marx.ba Pojavljuje se veliki broj malih firmi i razvojnih timova koji koristeći podatke kreiraju potpuno nove, donedavno nezamislive usluge, dostupne na svim tipovima uređaja. Čiji su podaci? Neuobičajeno za priču koja obično ima uvod, razradu i zaključak, ponudit ću na samom početku svoj odgovor na postavljeno pitanje – podaci su naši. Kada bismo ih prikupljali, obrađivali, pohranjivali i koristili na bolji način, svi bismo od toga imali značajne koristi. Tehnološka zrelost Danas se puno priča o primjeni umjetne inteligencije i mašinskog učenja, senzora i Interneta stvari (IoT), pametnih uređaja i proizvoda. Njihova tehnološka zrelost jednostavnost korištenja i dostupnost su na prihvatljivom nivou, čak i u tradicionalnijim područjima kao što je poljoprivreda i prehrambena industrija. No, od njih nema koristi ako ih ne “nahranimo” podacima. Digitalna replika proizvoda ili procesa Digitalni blizanci daju mogućnost brže reakcije, simulacije potencijalnih budućih situacija, testiranje novih poslovnih koncepata i kontinuiranog unaprjeđenja. Podacima do novih zaključaka A odakle podaci? Nalaze se svuda oko nas, nastaju i tamo gdje toga nismo svjesni, često nam prolaze “ispod radara”. Primjera je puno, od meteoroloških i hidrografskih podataka, veterinarskih pregleda, inspekcija, satelitskih snimki, kretanju divljih životinja, bolestima, cijenama proizvoda, proizvodnim i skladišnim kapacitetima. Svakom od tih grupa podataka tradicionalno se bave specijalizirane službe, institucije i aplikacije te imaju svoje tradicionalne skupove korisnika. Međutim, ako bismo sve te podatke prikupili na jednom mjestu i učinili dostupnima, otvorio bi nam se čitav jedan novi svijet. Povezivanjem na prvi pogled nepovezivih podataka primjenom umjetne inteligencije i strojnog učenja dolazimo do potpuno novih zaključaka. Vrijeme presudno za donošenje odluka Značajnu ulogu igra i vrijeme u kojemu su podaci prikupljeni i korišteni – što ih ranije saznamo, imaju veću vrijednost. Naši dosadašnji mehanizmi donošenja odluka često su bili reaktivni. Čekali smo neki događaj i onda počeli razmišljati kako se prema njemu postaviti, ako je prilika – kako ju iskoristiti a ako je opasnost kako ju izbjeći. U vrijeme brzih promjena i sve većeg broja nepredviđenih događaja, takav pristup više nije dovoljan. Potrebno je obraditi sve dostupne podatke što ranije, a onda primjenom savremenih alata predvidjeti s velikom pouzdanošću što će se dogoditi. Zahvaljujući digitalizaciji, po načelu otvorenih podataka (Open Data), značajan dio tih podataka dostupan je po određenim pravilima različitim grupama korisnika. Pojavljuje se veliki broj malih firmi i razvojnih timova koji koristeći te podatke kreiraju potpuno nove, donedavno nezamislive usluge, dostupne na svim tipovima uređaja, najčešće mobilnih. I najvažnije, krajnji korisnik takve usluge ne mora znati niti razumjeti što je sve bilo potrebno kako bi on dobio vrijednost koju mu usluga daje. Prediktivni modeli su neizostavni alati budućnosti Ne treba na tome stati – moguće je, ponovno primjenom umjetne inteligencije i strojnog učenja zatražiti i prijedlog rješenja. Skok je to od prediktivnih modela (predviđanje) do preskriptivnih (savjetodavnih), najčešće u obliku scenarija za pojedine situacije. Uz sve navedeno, danas postoje i takozvani digitalni blizanci (Digital Twins), računalni modeli koji su, temeljem prikupljenih podataka u skoro realnom vremenu, vjerna slika nekog sistema, organizacije, procesa ili uređaja (proizvoda). To nam daje mogućnost brže reakcije, simulacije potencijalnih budućih situacija, testiranje novih poslovnih koncepata i kontinuiranog unaprjeđenja. Naravno, za kvalitetni digitalni model blizanca, potrebni su nam ponovno podaci. Prilika za stvaranje otpornosti Vratimo se na početak priče – nužno nam je osvijestiti važnost podataka, napraviti prvo “inventuru” u vlastitom dvorištu kojim sve podacima raspolažemo. Institucije koje prikupljaju velike količine javnih podataka stavljaju ih na raspolaganje prema standardima otvorenih podataka, propisuju njihovo korištenje i nadziru kako ne bi došlo do zloupotreba. Različiti pružatelji usluga, institucionalni ili startapi kreiraju inovativne usluge i stavljaju ih na raspolaganje potencijalnim korisnicima. Osviješteni mali, srednji i veliki dionici (OPG-ovi, PIK-ovi, jedinice lokalne i regionalne samouprave, potrošači, trgovci) osposobljavaju se za korištenje tih novih usluga zasnovanih na velikim količinama podataka i stvaraju nove vrijednosti odnosno rješavaju neke svoje poslovne izazove. Na platformama za saradnju razmjenjuju svoja iskustva i predlažu nova rješenja kao i nove načine korištenja usluga i podataka o kojima njihovi izvorni autori nisu niti razmišljali. Poduzetnici pojedinci, ali i cijela privreda, postaju otporniji na nepredviđene promjene i izazove, postaju konkurentniji a njihovi proizvodi kvalitetniji i dostupniji za krajnje potrošače.
Faruk Hadžić za Marx.ba: Povećanje kreditnog rejtinga BiH može donijeti više benefita
N. D. Kako je u avgustu objavila Centralna banka BiH, agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor’s povećala je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting sa „B sa pozitivnim izgledima“ na „B+ sa stabilnim izgledima. Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić za Marx.ba kaže, kako povećanje kreditnog rejtinga predstavlja važan ekonomski indikator koji ima značajne implikacije kako za državu tako i za građane. – Kreditni rejting je ocjena koju daju međunarodne rejting agencije, kao što su Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch, kako bi procijenile kreditnu sposobnost zemlje ili kompanije. Povećanje rejtinga za BiH ukazuje na poboljšanje njenih ekonomskih izgleda i povjerenja međunarodnih investitora, naglašava Hadžić. Prema riječima bh. stručnjaka, to može imati niz benefita. – Povećanje rejtinga obično rezultira nižim kamatnim stopama na međunarodnom tržištu. To znači da BiH može povlačiti kredite uz niže troškove, što može smanjiti ukupne troškove zaduživanja, a sa druge strane investitori često koriste rejtinge kao smjernice za svoje odluke o ulaganju. Povećanje rejtinga čini BiH privlačnijom destinacijom za strane investicije, što može potaknuti ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta. Povećanje rejtinga može povećati povjerenje građana i domaćih poduzeća u ekonomske izglede zemlje, potičući tako i domaću potrošnju i investicije, a može smanjiti percepciju rizika za investitore, što može privući više stranih kapitala i pomoći u stabilizaciji finansijskog sektora, kaže ekonomski stručnjak. Kako kaže, indirektno mogu imati korist građani. – Sve ove koristi mogu indirektno koristiti građanima kroz veći ekonomski rast, veću zaposlenost i bolje uslove za poslovanje. Međutim, važno je napomenuti da povećanje rejtinga nije krajnji cilj, već sredstvo za postizanje stabilnije i održive ekonomske budućnosti. mišljenja je Hadžić.
Investicija namijenjena digitalnim nomadima: Sve besplatno tri mjeseca u Italiji
Marx.ba Clarese Partis, 39-godišnja softverska dizajnerka iz Los Anđelesa, oduvijek je željela da radi sa neobičnog mjesta daleko od gužve. Kada joj je ponuđena takva prilika, odmah ju je zgrabila. Prošle sedmice, Partis je sletela u sardinijsko selo Ololai u Italiji zbog besplatnog boravka koji plaća lokalna opština. To je dio programa namijenjenog digitalnim nomadima koji žele da se privremeno presele da rade u centru ostrva, usred farmi i ovaca na ispaši. Ona je prvi digitalni nomad koji je stigao – i već je rekla da se osjeća kao da mijenja život iz korena. – Putovala sam kao digitalni nomad protekle dvije godine, posljednji put sam radila sa Zanzibara – kaže Partis. Sada radi okružena prirodom, svježim vazduhom, planinama, prelijepim plažama. Ololai se nalazi u divljoj oblasti Barbagia, daleko od VIP obala Sardinije i to je mjesto gdje opstaju stare tradicije i gdje su razbojnici nekada živjeli u pećinama. Vremenom su mještani otišli u potrazi za svjetlijom budućnošću negdje drugdje, ispraznivši drevno mjesto. U prošlom vijeku, Ololaijeva populacija se smanjila sa 2.250 na 1.300, a svake godine se rađalo samo nekoliko beba. Selo je 2018. usvojilo mjeru koja je bila veoma popularna za oživljavanje starog okruga – prodaja kuća u ruševinama za 1 euro. – To je bio veliki uspjeh – mnogi stranci su kupili i preuredili desetine napuštenih stanova – rekao je gradonačelnik Francesco Columbu za CNBC. On ističe da sada, nakon ulaganja u brzi internet, žele da njihovo selo učine digitalnim nomadskim čvorištem. Ololaijeva gradska skupština izdvojila je 20.000 eura za smještaj 30 udaljenih radnika iz cijelog svijeta, koji mogu da ostanu u selu, jedan po jedan, u naredne dvije godine. Online prijave su otvorene do decembra. Oni koji budu izabrani mogu da borave besplatno do tri mjeseca, što je maksimalni period koji neevropljani mogu da ostanu u Italiji bez vize. Za sada, Partis planira da ostane samo mjesec dana, iako je rekla da bi kasnije mogla razmisliti o produženju svog iskustva na Sardiniji. Budžet, iz kase gradske kuće, biće namijenjen iznajmljivanju domova od lokalnih porodica za digitalne nomade, po cijeni od otprilike 350 eura mjesečno za namješten dvosobni stan. Komunalne usluge, računi i takse za gradsku skupštinu također će biti pokrivene, ali ne i prevoz i avionske karte.
Sretni proizvođači električnih automobila: Pronađeno najveće nalazište “bijelog zlata”
Marx.ba Nalazište litija ili kako ga zovu “bijelog zlata” otkriveno u vulkanskom krateru duž granice Nevade i Oregona moglo bi sadržavati do 40 miliona tona rijetkog metala. Ovo je vjerovatno najveće takvo nalazište na svijetu, što bi moglo imati veliki utjecaj na industriju električnih vozila. Procjenjuje se da ležište skriveno u kalderi (kotlu) McDermitta sadrži između 20 miliona i 40 miliona tona litija, što bi bilo gotovo dvostruko više od trenutnog rekorda od oko 23 miliona metričkih tona pronađenog ovog ljeta ispod bolivijske solane, izvijestili su istraživači. To bi također značajno povećalo ukupne američke rezerve litija, prethodno procijenjene na samo milion metričkih tona. Belgijska geologinja Anouk Borst rekla je da bi, ako se procjena pokaže tačnom, iznenadna prezasićenost američkim litijem – metalom koji traže proizvođači električnih vozila – mogla imati globalne posljedice. – To bi moglo promijeniti dinamiku litija na globalnom nivou, u smislu cijene, sigurnosti opskrbe i geopolitike. SAD bi imao vlastite rezerve litija i industrije bi se manje bojale manjka opskrbe, rekao je Borst za Chemistry World. Proizvođači električnih vozila žalili su se na procjene da će se zalihe “bijelog zlata” smanjiti do 2025., a Kina, SAD i nekoliko zemalja Južne Amerike pokušavaju pronaći velika nalazišta kako bi zadovoljili rastuću potražnju.
Ako je odnos dobar i vi i on ste zadovoljni: Kako sarađivati sa šefom
Marx.ba Jedan od važnih pokazatelja uspjeha i zadovoljstva na radnom mjestu je naša sposobnost da dođemo do resursa potrebnih za ostvarenje zadanih ciljeva. Za to, u velikom broju slučajeva, trebamo kvalitetan odnos sa šefom, a to je odnos koji se temelji na poštovanju i povjerenju. I zato proaktivan i konstruktivan angažman u izgradnji poštovanja i povjerenja višestruko će se isplatiti. Upravljati odnosom sa šefom? Mnogi će reći da je nemoguće tako razmišljati govoreći da se tu u startu ne može ništa napraviti. Tu su najčešće u krivu. Upravljati odnosom sa šefom ne znači ništa drugo već aktivno raditi na saradnji koja otvara mogućnosti i pomaže kompaniji, timu i pojedincima da uspješnije obavljaljaju posao. Da bi se odnosom moglo upravljati, treba ga najprije izgraditi i kontinuirano ga unapređivati. Za početak krenite od postavke da šef nije na suprotnoj strani, iako nam se ponekad tako čini. U nastavku slijede učinkovite strategije koje možete primijeniti već sutra uz pojašnjenja kako ih tačno provesti u praksi. Nudite rješenja umjesto problema Kada šefu trebate izložiti problem, pobrinite se ponuditi barem dva moguća rješenja, od kojih ćete jedno izdvojiti kao bolje. Naravno da se šef može odlučiti za posve drugačije rješenje, no isto će tako znati da ste i vi o tome razmišljali pa vam može ponuditi pomoć s procesom odabira rješenja. Stavite se u šefovu poziciju Imajte na umu da i vaš šef ima svoje strahove, brige, rokove, problema i ograničenja. Ne gledajte ga samo kao osobu koja vam zadaje zadatke, možda i glavobolju, te procjenjuje vaš rad. Želite li uspješno upravljati vašim odnosom potrudite se razumjeti ga i gledati stvari i iz šefove perspektive. Budite uporni i aktivno gradite odnos Preuzmite odgovornost i inicirajte redovne sastanke, brifinge, itd. Trebate li vrijeme sa svojim šefom, pronađite ga. Kad kaže, danas, sutra, … a to se ne dogodi, ne odustajte. I šefovi zaboravljaju iako možda imaju dobru namjeru sjetite se i napraviti obećano. Isto tako, razmislite možete li ga npr. pozvati na sastanke svog tima ili neformalno druženje. Budite proaktivni Obavite stvari prije krajnjeg roka. Za neke stvari možete znati da će se sigurno dogoditi. Npr. definiranje godišnjeg budžeta ili razgovor o učinku. Znate li rokove, dobro ih isplanirajte i obavite zadatak na vrijeme. Vaš šef sigurno ima pametnijeg posla nego „ganjati“ vas oko toga. Predlažite rješenja prije nego se problemi zahuktaju. Budite osoba od povjerenja Klonite se uredskih tračeva, glasina i negativnih komentara. Radije izgradite reputaciju osobe koja nikada ne kleveće nadređene i kolege i koja se prema svima odnosi s uvažavanjem i poštovanjem. Počnite graditi povjerenje tako da izbjegavate govoriti loše stvari o drugima i budite pozitivni. Ne „kukajte“, već otvoreno recite što vas brine. Recite ako ste zapeli Rok će kad-tad doći, a onda je kasno za traženje pomoći. Ako ne razumijete, pitajte. Podrazumijevanje nije razumijevanje. Nikako ne krećite u izvršenje zadatka ako vam nije kristalno jasno što trebate činiti. Odmah tražite dodatna objašnjenja ili informacije. U suprotnom izlažete se vjerovatnosti da uložite trud, utrošite vrijeme i u konačnici primite kritiku jer posao nije odrađen na željeni način. Preuzmite odgovornost Za odnos sa šefom je potrebno dvoje, a vi ste jedan od u njih. Umjesto da čekate da se nešto promijeni odlučite nešto poduzeti. Na primjer, ne čekajte da se šef sjeti ili odluči poduzeti sitne korake koji bi unaprijedili radnu klimu, podsjetite ga. Razumljivo je ako vam se čini da primjena ovih strategija znači dodatno izlaganje s neizvjesnim ishodom. Primjena strategija naravno podrazumijeva, ne samo ono što ćete u datom trenutku šefu reći ili napisati, već i kako ćete to učiniti – koji ćete trenutak odabrati, koji ćete glas upotrijebiti pa tako i govor tijela. Sve će to imati važnu ulogu. S druge strane imajte na umu da za primjenu ovih strategija postoji dobar razlog. Vaš je nadređeni poput vas, a često i više opterećen i pod pritiskom. Iz tog razloga dobronamjerna pomoć s vaše strane mudrom šefu značit će mnogo. Da, postoje različiti šefovi i vaše nastojanje neće nužno uvijek naići na pozitivnu reakciju. Ipak da se nešto ne može promijeniti, možemo ustvrditi tek kad smo sigurni da smo sa svoje strane napravili sve da se ta promjena dogodi. Ako i ne uspije, nešto ste naučili o sebi i drugoj strani i to iskustvo možete iskoristiti u sličnoj situaciji u budućnosti. Zato ne očajavajte već krenite aktivno mijenjati sebe kako biste izgradili odnos sa šefom i stvorili osjećaj zadovoljstva odlaska na posao.
TikTok investira milijarde u povjerenje korisnika u Evropi
Marx.ba Bili fan trenutno najpopularnije društvene mreže ili ne, teško je ne skinuti kapu TikToku za popularnost koju je stekao posljednjih godina. No, popularnost, izgleda, nije dovoljna! Kineska društvena mreža, koja se bazira na video formatu, bori se s povjerenjem Zapadnih političara i to ju sve skuplje košta. Iako aplikacija ima oko 150 miliona korisnika u Evropi koji provode oko 90 minuta ili više na aplikaciji svaki dan, prema podacima same kompanije, prijetnja zabrane TikToku stalno “visi iznad glave”. Političarima se već zabranjuje povezivanje s aplikacijom, a TikTok sada ulaže milijarde kako bi utišao nervozu i pridobio povjerenje Zapada, ističe Wired. No, zašto je TikTok svima takav trn u oku? Što je razlog takve opreznosti diljem Evrope? Kratak odgovor je: Kina. Naime, ono što mnogima u Evropi i SAD smeta još od pojave TikToka je činjenica da je u vlasništvu ByteDancea. Firma je registrirana na Kajmanskim otocima, ali Uprava joj je smještena u Pekingu. A iako je aplikacija koja je dostupna na Zapadu potpuno odvojena od one dostupne u Kini, koja se zove Douyin, ključna je u svemu ta povezanost s Kinom i percipirani rizik da bi firma morala pristati na zahtjeve kineske države da dijeli podatke s vladom Komunističke partije. Upravo zbog sjedišta u Pekingu, kineski skeptici su zabrinutosti da bi telekomunikacijski zakoni te zemlje i zakoni o nacionalnoj sigurnosti mogli podrazumijevati da firma mora dopustiti vlastima da “vršljaju” podacima ako se to od nje zatraži. Pa iako predstavnici društvene mreže snažno negiraju takvu ideju, očito nisu dovoljno uvjerljivi. – TikTok predstavlja nekoliko neprihvatljivih rizika za evropske korisnike, uključujući pristup podacima od strane kineskih vlasti, cenzuru i praćenje novinara, istakao je Moritz Korner, njemački član Evropskog parlamenta. I u SAD-u postoji dvostranački konsenzus “da je Kina najveća prijetnja zemlji” zbog čega neki zagovaraju da se potpuno zabrani TikTok i druge tehnološke platforme u vlasništvu Kineza. Pa kako bi pokušala umiriti evropske vlade, društvena mreža trenutno troši 1,2 milijarde eura na izgradnju tri nova podatkovna centra, dva u Irskoj i jedan u Danskoj. Time će do kraja 2024. podaci korisnika iz EU neće napustiti evropsku nadležnost. Podatkovni centri dio su šire inicijative koja uključuje otvaranje evropskog “centra za transparentnost” koji će regulatori moći posjetiti kako bi saznali više o tome kako aplikacija funkcionira. TikTok je također angažirao vanjskog konsultanta, NCC Groupu koja se bavi osiguranjem informacija te ima sjedište u Manchesteru, kako bi dobili neovisnu procjenu kibernetičke sigurnosti društvene mreže. Plan, koji TikTok naziva “Project Clover”, iznimno je skup i pokazuje da firma želi dokazati da platforma ne krši zakone EU o prijenosu podataka niti da šalje osjetljive korisničke podatke u Kinu. I u SAD je TikTok je pokrenuo projekt Texas, koji je sličan Cloveru. Isto se temelji na otvaranju centra za transparentnost i imenovanje neovisnog revizora, no projekt je doveo do sporova oko toga ko može pomno ispitati algoritam aplikacije. Iz kompanije ipak ističu da niko do sada nije napravio tako nešto, no pitanje je hoće li i to biti dovoljno!
Je li bitcoinov četverogodišnji ciklus čista slučajnost?
Marx.ba (Izvor: Twitter) Bitcoin je poznat po svom četverogodišnjim cjenovnim ciklusima, koji se podudaraju s njegovim rasporedom halvinga koji smanjuje stopu izdavanja/inflacije svake četiri godine. No, je li jedan fenomen doista povezan s drugim? Neki analitičari vjeruju da su ciklička kretanja imovine povezana s makro uvjetima. I da je kongruencija rasporeda halvinga čista slučajnost. Prema kripto trgovcu TXMC-u, vremenski period bitcoin halvinga je “divlja prikladna slučajnost” koja se slučajno usklađuje s drugim makroekonomskim čimbenicima koji utječu na cijenu bitcoina. To uključuje oscilacije kamatnih stopa, godišnje prinose na kapital i proizvodne PMI pokazatelje. – Bitcoin je imovina kao i svaka druga, koja suosjeća s likvidnošću i kreditnim uvjetima, troškovima novca i protokom gospodarstva, napisao je analitičar. TXMC-ov tweet bio je odgovor bitcoineru Pledditoru koji je tvrdio da su bitcoinovi četverogodišnji ciklusi samo slučajnosti koje nemaju nikakve veze s halvingom. Naveo je globalnu ponudu novca M2 koja se također kreće u četverogodišnjim ciklusima, utječući podjednako na bitcoin i drugu rizičnu imovinu. Takva otkrića odražavaju ona Coinbasea, koji je u junu predstavio izvještaj u kojem se tvrdi da su glavni bull marketi bitcoina usklađeni s popustljivom (dovish) monetarnom politikom. Primjerice, bull marketi 2013. i 2020. bili su povezani s velikim krugovima kvantitativnog popuštanja od strane centralnih banaka. U junu je TXMC objavio video prezentaciju koja pokriva druge povezane pokazatelje s cijenom bitcoina. Na primjer, mjerni podaci poput korporativnih kredita s visokim prinosom, mjera šire sklonosti riziku na tržištu, prilično dobro prate vrhove i dna ciklusa bitcoina. Zagovornici bitcoinove halving teorije pretpostavljaju da smanjenje količine bitcoina proizvedenog po bloku svake četiri godine stvara šok u ponudi koja povećava cijenu imovine svakim ciklusom. Neki članovi zajednice, poput Bit Painea, vjeruju da je veza prilično očita i da o njoj ne treba previše razmišljati. Sljedeći halving očekuje se u aprilu 2024., a smanjit će emisiju bitcoina sa 6,25 na 3,125 bitcoina po bloku. Institucionalni analitičari i rudari bitcoina već daju svoja predviđanja i poslovne odluke oko događaja. Prema analitičaru CryptoJacku, halving bi i dalje trebao biti vrijeme uzbuđenja za bikove.
Nije trebalo dugo čekati: Startap koji predviđa začeće djece u svemiru
Marx.ba Elon Musk i drugi istaknuti igrači u svemirskom biznisu predviđaju budućnost u kojoj bi Mars bio dom hiljadama ljudi. Postizanje ovog cilja uključivalo bi izgradnju samoodržive ljudske populacije na Marsu. Kako vjerovatno neće biti moguće prečesto slati ljude sa Zemlje, rješavanje izazova reprodukcije u svemiru ključni je aspekt koji treba razmotriti. A barijera nije samo jedna, već gotovo sve što je povezano s reprodukcijom. Naučnici najprije moraju utvrditi mogu li se i kako ljudi razmnožavati u neprijateljskom svemirskom okruženju, punom štetnog zračenja, lišenom gravitacije i bez ključnih resursa. Sada se nizozemski startap pod nazivom SpaceBorn United prihvatio ovog “zastrašujućeg zadatka”. Kompanija “istražuje i omogućuje različite faze ljudske reprodukcije u svemiru, omogućujući neovisna ljudska naselja izvan Zemlje”, prema njenoj web stranici. Nedavno je BBC izvijestio da je firma stvorila mali uređaj za in vitro oplodnju (IVF) i inkubator za embrije te ih namjeravaju lansirati u svemir. Stvorila je prototip veličine CD-ROM-a koji će koristiti mikrofluidnu tehnologiju za IVF. Ovaj disk se okreće kako bi simulirao učinke gravitacije na Zemlji. Kompanija namjerava započeti pokuse na staničnom nivou koristeći stanice sisavaca, a potom i ljudske stanice u svemiru. Eksperiment će procijeniti nekoliko ključnih taktika za olakšavanje reprodukcije u svemiru. – Ako želimo imati ljudska naselja, naprimjer na Marsu, i ako želimo ta naselja učiniti stvarno neovisnima, to zahtijeva rješavanje izazova reprodukcije, rekao je Egbert Edelbroek, izvršni direktor SpaceBorn Uniteda, za BBC. Kako bi postigla ovaj cilj, firma se pripremala za pokretanje niza svemirskih eksperimenata u sklopu misije pod nazivom ARTIS, što je kratica za Assisted Reproductive Technology in Space (Potpomognuta reproduktivna tehnologija u svemiru). Misije su planirane za lansiranje u sljedećih pet godina, a početni pokusi bit će provedeni pomoću mišjih stanica. Za pokuse na miševima embriji će biti transplantirani u prirodnu maternicu, a sljedeće faze trudnoće i poroda dogodit će se na Zemlji. Ako ove misije prođu prema očekivanjima, sljedeće inicijative mogle bi uključivati ispitivanja s embrijima ljudskih matičnih stanica. Eksperimenti će rasvijetliti “koje bi minimalne razine gravitacije trebale biti za zdrav razvoj embrija”, navedeno je na web stranici. Međutim, pod pretpostavkom vladinog odobrenja za tako veliko istraživanje, kompanija je još mnogo godina udaljena od potencijala ljudske reprodukcije u svemiru. Da ne spominjemo to da je eksperimentiranje ljudskim embrijima vrlo sporno područje istraživanja, a međunarodne norme ograničavaju uzgoj ljudskih embrija na najviše 14 dana, piše Interesting Engeenering. Izazovi i rizici povezani s ljudskom reprodukcijom u svemiru značajni su te zahtijevaju temeljito istraživanje i planiranje. Nadalje, poboljšani sistemi za održavanje života, koji mogu pružiti sigurno i stabilno okruženje za trudnice i bebe, bit će potrebni za svemirske kolonije. Svaki pokušaj da se to učini vjerovatno bi uključivao opsežna medicinska testiranja, simulacijske studije i pažljivo razmatranje mogućih posljedica.
Šta kaže istraživanje: Radnici na daljinu spremniji da se presele na periferiju
Stanovanje je sada manje pristupačno nego što je bilo prije otprilike četiri decenije. Ali, kupovina nekretnine ili iznajmljivanje kuće sada bi moglo biti još manje pristupačno, da nije bilo kontinuiranog utjecaja hibridnih i radnika na daljinu, prema nedavnoj studiji Fannie Mae. Studija, koja je predstavljala analizu mjesečnog stambenog istraživanja Fannie Mae, sa pitanjima postavljenim više od 3.000 vlasnika hipoteke, vlasnika i zakupaca između januara i marta ove godine, posmatrala je kako se hibridni i rad na daljinu promijenio u posljednjih nekoliko godina. Također, posmatran je njegov utjecaj na stanovanje. Više ljudi je spremno da se preseli u jeftinije zone, udaljenije od kancelarija u gradskim centrima, nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina, navodi se u izvještaju. Nastavak rada na daljinu i hibridnog rada – omogućava ljudima da se kreću ka pristupačnijim stanovima/kućama, odnosno opcijama stanovanja, prenosi CNN. Izvještaj Fannie Mae je također otkrio da je „pristupačnost“ najvažniji faktor u pronalaženju mjesta za život, kako za iznajmljivače, tako i za vlasnike kuća. Početkom godine, 22 posto udaljenih i hibridnih radnika reklo je da bi bili spremni da se presele u drugi region ili da “produže” svoje putovanje do posla. Nasuprot tome, samo 14 posto takvih radnika je bilo spremno da to učini u trećem kvartalu 2021. godine. Radnici koji su u stanju da “raskinu svoje veze” sa životom u nekom području – zbog njegove blizine poslu – sve više se šire. Istraživanje je pokazalo da su među radnicima na daljinu, sve starosne grupe voljne da se presele ili žive dalje od svog radnog mjesta, u odnosu na 2021. godinu. Doduše, mlađi radnici — oni između 18 i 34 godine — znatno su spremniji za tu promjenu, od onih starijih.