Mjesec dana nakon predstavljanja: Gemini Pro stiže u Evropu
Marx.ba Mjesec dana nakon predstavljanja u Sjedinjenim Državama Googleov model umjetne inteligencije dostupan je i korisnicima na Starom kontinentu. Gemini Pro, jedan od Googleovih najvećih modela umjetne inteligencije, sada je dostupan evropskim korisnicima kao nadogradnja na robota za razgovore Bard. To je multimodalni veliki model, što znači kako može razumjeti i kombinirati različite vrste informacija poput teksta, računarskog koda, zvuka, slike i videa. Glavni suparnik mu je ChatGPT kompanije OpenAI. Gemini Pro bi trebao biti najsvestraniji alat, Gemini Ultra najveći model za složenije zadatke, a Gemini Nano je namijenjen je za rad na uređajima. Gemini Pro u Bardu od sada će biti dostupan u 40 država i više od 230 država i područja. Nije prvi put da Google kasni s lansiranjem proizvoda na evropskom tržištu. Google Pay pokrenut je u SAD 2018. godine, ali je njegovo uvođenje u Evropi odgođeno do 2020. zbog zabrinutosti oko dominacije na tržištu i usklađenosti s regionalnim propisima o plaćanju. Bard je pokrenut u julu 2023. – četiri mjeseca nakon što je postao široko dostupan u SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu – nakon što je irska regulatorna agencija Data Protection Commission izrazila zabrinutost zbog zaštite privatnosti. Evropska unija ima stroge propise o privatnosti podataka kao što je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Prošle je godine Meta Platforms odgodila uvođenje svoje aplikacije Threads u Uniji zbog toga što nisu bili sigurni jesu li u skladu sa Zakonom o digitalnim tržištima. Države članice Unije trenutno raspravljaju o budućem Zakonu o umjetnoj inteligenciji, koji sadrži nekoliko odredbi namijenjenih zaštiti korisnika od mogućih zloupotreba. U utrci modela umjetne inteligencije sve je više učesnika. Primjerice, Anthropic, kompanija koju su osnovali bivši zaposlenici OpenAI-ja, ponudila je chatbota Claudea. HuggingFace, francusko-američka kompanija, ima model umjetne inteligencije otvorenog računarskog koda, piše Euronews.
Korištenje umjetne inteligencije: ChatGPT daleko najpopularniji AI alat
Marx.ba Koristeći SEMrush, alat u SEO industriji, WriterBuddy je analizirao više od 3.000 AI alata skupljanjem podataka iz raznih direktorija koji navode AI alate. Od njih izdvojili su 50 globalno najposjećenijih alata, koji su činili više od 80% prometa AI industrije, tokom proučavanog razdoblja (septembar 2022. do avgusta 2023. godine). Industrija umjetne inteligencije imala je prosječno 2 milijarde posjeta mjesečno tokom prošle godine, s porastom na 3,3 milijarde u posljednjih 6 mjeseci. Istraživači na writerbuddy.ai otkrili su da je ChatGPT, besplatni chatbot koji je razvio OpenAI, preuzeo više od 60 posto udjela u prometu za alate s umjetnom inteligencijom između septembra 2022. i avgusta 2023., akumulirajući ukupno 14 milijardi posjeta. Ukupno, writerbuddy.ai je zabilježio 24 milijarde posjeta AI alatima (50 AI alata) koje su napravili korisnici širom svijeta u navedenom vremenskom okviru što je veliki rast u odnosu na godinu ranije. Isti izvor navodi kako je industrija umjetne inteligencije doživjela je prosječni mjesečni porast prometa od 236,3 miliona posjeta. U istom periodu koje je analizirao WriterBuddy, drugi najpopularniji AI alat nakon ChatGPT-a bio je chatbot Character AI, koji je ostvario ukupno 3,8 milijardi posjeta između septembra 2022. i avgusta 2023. godine. AI alat za pisanje QuillBot zaostaje za Character AI s 1,1 milijardom posjeta, a slijede ga generator slika MidJourney s 500,4 miliona posjeta i alat za podatkovnu znanost Hugging Face s 316,6 miliona. Bard, Googleov odgovor na ChatGPT, došao je na šesto mjesto s 241,6 miliona posjeta u istom vremenskom periodu, a slijede ga alat za pisanje umjetne inteligencije NovelAI s 238,7 miliona posjeta, video generator CapCut s 203,8 miliona, chatbot JanitorAI sa 192,4 miliona i generator slika Civitai sa 177,2 miliona. 50 analiziranih AI alata doživjelo je stopu rasta od 10,7 puta , s prosječnim mjesečnim povećanjem od 236,3 miliona posjeta. ChatGPT, Character AI i Google Bard doživjeli su neto rast prometa od 1,8 milijardi, 463,4 miliona, odnosno 68 miliona posjeta. Craiyon, MidJourney i Quillbot suočili su se s najvećim padom prometa tijekom tog razdoblja. Osim primjetnih geografskih razlika, postoji i veliki rodni jaz između onih koji koriste alate umjetne inteligencije i onih koji ih ne koriste. Prema analizi WriterBuddyja, velika većina korisnika AI alata u promatranom periodu bili su muškarci (69,5 posto), dok su samo 30,5 posto bile žene. Taj jaz odražava postojeću rodnu podjelu u sektoru umjetne inteligencije, gdje su većina radnika muškarci. Prema najnovijim podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), samo 22 posto žena u svijetu se bavi AI profesijama. Također postoji velika razlika u geografskom porijeklu prometa za AI alate. Najveći dio ukupnog prometa (22,62 posto) dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, ukupno 5,5 milijardi posjeta, dok 8,52 posto dolazi iz Indije, koja je izvor 2,1 milijarde posjeta. Među prvih deset zemalja s najviše korisnika umjetne inteligencije su i Indonezija (1,4 milijarde posjeta), Filipini (1,3 milijarde posjeta), Brazil (1,3 milijarde posjeta), Velika Britanija (665 miliona posjeta), Japan (642 miliona posjeta), Njemačka (630 miliona posjeta), Meksiko (579 miliona posjeta) i Kanada (534 miliona posjeta). Zajedno, evropske zemlje imale su ukupno 3,9 milijardi ukupnih posjeta, što stari kontinent čini trećim nakon SAD i Indije. Većina korisnika AI alata u vremenskom okviru koji je analizirao WriterBuddy (63 posto) učinila je putem mobilnih uređaja, prije svega pametnih telefona, a ne prijenosnog ili stolnog računara.
Meta po prvi put u svojoj historiji isplaćuje dividendu
Marx.ba Facebookova krovna kompanija, Meta Platform, iznenadila je Wall Street i širu ulagačku zajednicu u četvrtak pokretanjem isplate gotovinskih dividendi. Meta je tako najavila kako će početi isplaćivati kvartalu dividendu od 50 centi, što rezultira prinosom od manje od 0,5% s obzirom na skok dionica Meta za 13% na 447 dolara nakon radnog vremena. Nova Meta dividenda mogla bi proširiti institucionalno vlasništvo Meta prema investitorima koji žele ili trebaju dividende u svojim ulagačkim portfeljima, piše Barron’s. Neki analitičari smatraju kako će ovaj neočekivani poteza Mete potaknuti i druge velike tehnološke kompanije, poput Alphabeta (Google), da učine isto. Alphabet se do sada opirao isplati dividendi, preferirajući vraćanje gotovine dioničarima putem velikog programa otkupa dionica. I Meta je otkupila 20 milijardi dolara svojih dionica 2023. godine. Barron’s piše kako je i Amazon jedan od kandidata za isplatu velike dividende s obzirom na rastuću dobit i cashflow, ali i Tesla Elona Muska. Tehnološke kompanije koje ne isplaćuju dividende uglavnom su to opravdavale fokusom prioriteta na rast, no čini se kako se i to sada mijenja budui se za investitore, dividenda sve više smatra znakom povjerenja u stabilno poslovanje. Apple i Microsoft već dugo isplaćuju dividende (oba prinosu su sada ispod 1%). Od tada su postale dvije najvrijednije kompanije na svijetu.
Sklopljen ugovor: Poznati klub će pojačanja tražiti uz pomoć umjetne inteligencije
Marx.ba Španski nogometni klub Sevilla sklopio je partnerstvo s IBM-om, a ova saradnja iznjedrila je inovativni generativni AI alat Scout Advisor koji će klub koristiti kao ispomoć u odabiru igrača za njihovu ekipu. Izgrađen na watsonxu, IBM-ovoj umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj platformi dizajniranoj za poduzeća, Scout Advisor će se integrirati s postojećim paketom aplikacija koje su razvili u klubu. IBM-ovi i Sevillini programeri koristili su watsonxovu obradu prirodnog jezika i temeljne modele za pretraživanje i analizu ogromnih količina informacija prisutnih u postojećim bazama podataka kluba kako bi se procijenili potencijalni igrači. To uključuje i kvantitativne podatke o njihovoj visini i težini, brzini, broju golova i odigranih minuta, ali i kvalitativne nestrukturirane podatke poput tekstualne analize više od 200.000 skautskih izvještaja. Nekad se regrutiranje igrača oslanjalo na kombinaciju subjektivnog ljudskog promatranja i ručne analize podataka. Međutim, ovaj pristup ima svoja ograničenja, budući da oduzima puno vremena i u obzir uzima samo ograničen broj faktora. Danas postoji čitav niz programa, servisa, čak i društvenih mreža namijenjenih nogometnim skautima i to je iznimno primamljivo područje za mnoge softverske kompanije. Skautske agencije imaju čitave timove analitičara i svi oni koriste razne napredne softverske alate, a i svaki jači klub u stručnom timu ima i “analitičara” zaduženog za računarsku obradu podataka o svom i protivničkom timu. Sevilla je u nogometnom svijetu poznata po svojoj ogromnoj bazi podataka o kvantitativnim procjenama igrača, a klub je bio jedan od pionira u razvoju vlastitih aplikacija s velikim brojem podataka koji karakteristike pojedinih igrača temelje na širokom spektru kvantitativnih brojki. Korištenje višestrukih velikih jezičnih modela (LLM) dodatno će, uvjereni su u klubu, poboljšati učinkovitost identifikacije. Koristeći upute skauta koji opisuju ključne karakteristike igrača, Scout Advisor generirat će popise kandidata na temelju unaprijed navedenih zahtjeva i sažimati sve te gomile izvještaja o svakom pojedinom igraču kako bi se temeljem toga izabrali oni najpoželjniji. Kombinacija postojećih podataka i generativne umjetne inteligencije spojit će klupsku bazu izmjerenih podataka s opažanjima armije skauta. To, bi, nadaju se u klubu, Sevilli trebalo omogućiti prednost u lovu na nove zvijezde u vrijeme kad svaki imalo važniji klub koristi sva raspoloživa tehnološka sredstva do kojih se može doći na tom, sve većem tržištu softvera za skautiranje i praćenje forme igrača.
iOS 18 navodno će biti najveća Appleova nadogradnja softvera do sada
Marx.ba Nakon proteklih ažuriranja koje, prema mišljenju korisnika, nisu donijeli neke značajnije promjene, nadolazeći iOS 18 mogao bi predstavljati najveću nadogradnju u historiji Applea. Barem tako tvrdi Appleov dugogodišnji analitičar i Bloombergov reporter, Mark Gurman. – Rečeno mi je da se novi operativni sistem unutar kompanije smatra jednim od najvećih ažuriranja iOS-a – ako ne i najvećim – u historiji Applea. Imajući to na umu, Appleova developerska konferencija (WWDC) u junu trebala bi biti poprilično uzbudljiva, objavio je Gurman u svom Power On biltenu. Iako Gurmanova najnovija prognoza ne ide u detalje oko toga šta bi iOS 18 mogao sadržavati, ranije je izvijestio da Apple planira integrirati generativne AI alate u svoje postojeće aplikacije poput Siri, Pagesa i Keynotesa. Budući da je Samsung s novom serijom mobitela Galaxy S24 uveo AI u svoj sistem, očekuje se da će to vjerovatno napraviti i Apple s iOS-om 18. Osim toga, iOS 18 također bi mogao donijeti podršku za RCS o čemu se govori već godinama. Naime, Apple je prošle jeseni potvrdio da će 2024. godine iPhone dobiti podršku za RCS, noviji standard razmjene poruka kojeg koristi većina mobitela s Androidom, što bi u teoriji moglo donijeti mnoge mogućnosti u stilu iMessagea, uključujući potvrde o pročitanoj poruci, indikatore tipkanja, slike i videozapise visoke kvalitete i još mnogo toga.
Studija: Glavna prednost generativne umjetne inteligencije nije smanjenje troškova, već povećanje ambicija
Marx.ba Konsultantska kuća Deloitte objavila je svoj godišnji izvještaj “Tehnološki trendovi” u kojem nastoji utvrditi koji su postojeći, novi i budući trendovi među tehnološkim preduzećima, a u ovom, 15. izdanju, naglasak se stavlja na sve veću potrebu preduzeća da pomire svoje postojeće taktičke potrebe s budućim strateškim ambicijama. Osim toga, u izvještaju se ističe da umjetna inteligencija, uključujući generativnu umjetnu inteligenciju, može osloboditi zaposlenike svakodnevnih dosadnih zadataka i omogućiti im da se koncentriraju na zadatke okrenute budućnosti koji će proizvesti veću vrijednost te navodi da su u dobu kreativnih strojeva kreativni ljudi važniji no ikada prije. – Nova je tehnologija u centru zbivanja, no kako bismo u potpunosti iskoristili prednosti te revolucije, ne smijemo se zaustaviti na samo jednoj tehnološkoj domeni kao jedinom budućem junaku. Generativna umjetna inteligencija u kombinaciji s napredcima u području prostorne mreže, industrijskog metaverzuma i specijaliziranog hardvera iz korijena mijenjaju mogućnosti za preobrazbu industrija. No, u ovom slučaju nije samo riječ o tehnologiji, riječ je o osnaživanju inženjera, poticanju odgovorne inovacije i stalnom bivanju korak ispred kibernetičkih prijetnji sljedeće generacije. To nisu izolirani trendovi, oni su ujedinjena sila koja će nas lansirati u novo razdoblje tehnološkog rasta. Lideri će iskoristiti taj trenutak za postavljanje dubokih temelja koji će ostati postojani čak i ako se okruženje nastavi mijenjati, smatra Sanjin Katinić, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje. Kako su objavili, proširena i virtualna stvarnost za potrebe potrošača privukle su mnogo pažnje, ali te tehnologije najviše utjecaja ipak imaju u industrijskom okruženju. Naime, trgovačka se društva služe industrijskim metaverzumom za potrebe digitalnih blizanaca, simulacije prostora, upute za rad s proširenom stvarnosti te zajedničke digitalne prostore koje tvornice i poduzeća čine sigurnijima i učinkovitijima. Dostupni, visokokvalitetni 3D proizvodi omogućit će nastanak poslovne prostorne mreže, u kojoj će dodatna digitalna dimenzija stvarnosti ubrzati postojeće načine rada. S vremenom će se autonomni strojevi, napredne mreže i sve jednostavniji načini interakcije pretočiti u budućnost “koja izlazi iz okvira ekrana”. Preduzeća brzo prelaze s riječi na djela u pogledu generativne umjetne inteligencije te u velikoj mjeri eksperimentiraju. Slijedom toga, lideri se više ne opredjeljuju samo za ono što je moguće, već za ono što je profitabilno. Osim toga, postavljaju čvrste temelje te kao prioritete odabiru modernizaciju podataka, upravljanje identitetima, pristupom i potrošnjom, hibridne arhitekture i praćenje i mjerljivost. Lideri dolaze do zaključka da glavna prednost generativne umjetne inteligencije, u strateškom smislu, nije smanjenje troškova, već povećanje ambicija. Premda usluge računarstva u oblaku još uvijek osiguravaju više nego dovoljno funkcionalnosti za veći dio redovnog poslovanja, njihovi najnoviji slučajevi upotrebe kao što su duboko učenje, složene simulacije i digitalni blizanci zahtijevaju jako sofisticirano kodiranje i računarsku snagu. Predvodnici među preduzećima služe se heterogenom mješavinom hibridnih arhitektura, privatnih i javnih oblaka, jako velikih, nišnih i rubnih platformi kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili svoja postojeća ulaganja. Sljedeći korak: Klasično računalstvo dodatno poboljšano “postdigitalnim” paradigmama koje se brzo razvijaju, kao što su kvantno i neuromorfno računarstvo. Tehnologija ima sve veću razlikovnu ulogu među većinom preduzeća, ali danas se ipak više nego ikada prije naglasak stavlja na ljude. Ipak, trenutni načini rada nisu u potpunosti učinkoviti. Konkretno, vrijeme koje se troši na razvoj funkcija je u padu. Kad je riječ o trgovačkim društvima koja žele privući, zadržati i zaposliti najbolje ljude, pojavio se novi trend: stavljanje naglaska na iskustvo rada razvojnih inženjera, odnosno DevEx (developer experience). Riječ je o načinu razmišljanja čiji je cilj povećati dnevnu produktivnost i zadovoljstvo razvojnih inženjera uzimajući u obzir sav njihov kontakt s organizacijom. DevEx nagovještava budućnost u kojoj će ponuda integriranih platformi, intuitivni programski alati, mali projektni timovi koji zajednički rade na isporuci proizvoda i kulturne promjene zajednički omogućiti tradicionalnim razvojnim inženjerima i početnicima da proizvedu tehnološku vrijednost. S obzirom na porast broja alata utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, sada se akterima s lošim namjerama jednostavnije no ikada lažno izdavati kao druga osoba i prevariti svoje žrtve. Konkretno, mogu se služiti deepfakeovima kako bi prevarili sisteme za kontrolu pristupa utemeljene na prepoznavanju glasa i lica te za krađu identiteta. Međutim, postoje i dobre vijesti: veliki broj alata utemeljenih na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju te čak kvantni alati mogu pomoći u obrani. Vodeće organizacije na te izazove odgovaraju kombinacijom politika i tehnologija osmišljenih na način da omogućuju aktivno pronalaženje štetnog sadržaja i upoznavanje zaposlenika s novonastalim rizicima. Nakon godina ulaganja u nekadašnje najmodernije inovacije, trgovačka su društva suočena s povećanim brojem osnovnih tehnologija, odnosno centralnim računarima, mrežama, podatkovnim centrima i drugim sistemima koje je prijeko potrebno modernizirati. Budući lideri moraju odbaciti reaktivne i nesistemske pristupe tehničkim zaduženjima i opredijeliti se za sveobuhvatan okvir – tehničku dobrobit. Preventivna procjena dobrobiti timovima omogućuje utvrđivanje područja u kojima mogu nastaviti servisirati svoje poslovne potrebe te ona koja smjesta zahtijevaju promjene. To će omogućiti kretanje prema personaliziranom i troškovno učinkovitom odgovoru, čak i tehnologijama koje će preduzećima pomoći da smanje potrošnju u budućnosti. – Ovogodišnji nas izvještaj podsjeća na dva uvriježena ulagačka načela. Prvo je teorija portfelja. Prekomjerno ulaganje vremena, ljudi i sredstava u bilo koju novu tehnologiju, bez obzira na to koliko ona bila privlačna, rezultira koncentracijskim rizikom i oportunitetnim troškom. Ne čudi da lideri ne stavljaju sva svoja jaja u jednu košaru, već diverzificiraju. Drugo su načelo – osnove. Svima nam se sviđaju eksponencijalni prinosi, ali tehnologija sljedeće generacije zahtijeva osobito čvrste temelje. Danas su stalni napori u području modernizacije podataka, upravljanja rizicima, računarstva na oblaku i korisničkog iskustva važniji no ikada jer su odskočna daska za sve buduće ambicije preduzeća. Ako prvo ne sredimo osnove, riskiramo loše konačne proizvode, zaključuje Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteovog regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.
Moćni Vivo X100 Pro stiže u Evropu, zna se i koliko će koštati
Marx.ba Kompanija Vivo svoju je X100 seriju pametnih telefona u Kini predstavila još u novembru prošle godine, no sad ćemo barem jednog od njih dočekati u Evropi. Kompanija je otkrila i koliko će koštati. Predstavljena su dva modela – Vivo X100 i Vivo X100 Pro, ali samo će ovaj bolji biti ponuđen i u Evropi. Premda ga još nijedan evropski webshop nije izlistao u svojoj ponudi, to bi se uskoro trebalo dogoditi. Najavljeno je i da će koštati €1,199, što je i više no što se očekivalo, ali barem će to nadoknaditi memorijskom konfiguracijom. Naime, ponudit će ga u samo jednoj boji – Asteroid Black i samo jednoj memorijskoj konfiguraciji – 16 GB RAM-a i 512 GB podatkovne memorije. Podsjetimo, Vivo X100 Pro ima sve što bi jedan super flagship telefon trebao imati. Sprijeda nosi 6.78-inčni LTPO AMOLED zaslon sa 120 Hz frekvencijom osvježavanja i maksimalnom svjetlinom do 3000 nita, piše Smartphone. Opremljen je i s tri 50 MP kamere straga s Zeiss optikom, a pokreće ga moćni Dimensity 9300, Mediatekov najjači čip dosad, navodno ravnopravan Snapdragonu 8 Gen3. Baterija je velika kapaciteta 5400 mAh, a puni se pri 100W žično i pri 50W bežično. Ono gdje Vivo zaostaje za konkurencijom je softverski dio priče. Za svoj telefon obećavaju tri godine ažuriranja Android OS-a, dok Google i Samsung sad nude punih 7 godina.
Iznenađujući rezultati istraživanja: Generacija X i milenijalci češće koriste AI na poslu od generacije Z
Marx.ba Mlađi ljudi, odnosno generacija Z, odrasli su na internetu, pametnim telefonima i svim blagodatima, ali i negativnim posljedicama života u digitalnom dobu. S obzirom na to da mladi imaju tendenciju puno brže usvajati nove tehnologije i digitalne alate u odnosu na starije osobe, očekuje se da su spremnije dočekali AI chatbotove i da nisu imali prevelikih problema s AI tranzicijom. No jedno posljednje istraživanje vezano za korištenje umjetne inteligencije koje je proveo Ernst&Young na uzorku od 1.000 osoba u SAD pokazuje drukčije podatke. Iako je 63 posto ispitanika koji pripadaju generaciji Z, odnosno osobama rođenim između 1997. i 2005. godine odgovorilo kako u svojim svakodnevnim poslovnim obvezama koriste umjetnu inteligenciju, ta je brojka manja u odnosu ne samo na milenijalce (one rođene između 1981. i 1996. godine), nego čak i u odnosu na generaciju X, koja obuhvata osobe rođene između 1965. i 1980. godine. Prema tom istraživanju, 70 posto pripadnika generacije X koristi alate poput ChatGPT-a, dok je ta brojka kod milenijalaca još veća i iznosi 74 posto. Razlog takvih prilično iznenađujućih rezultata istraživanja jest što pripadnici generacije Z manje vjeruju kako umjetna inteligencija može dodati neku stvarnu vrijednost, smatraju naučnici koji su proveli istraživanje. Te je razloge objasnila Marcie Merriman iz Erste Younga, koja je učestvovala u studiji: Iako bi ovo mnogima moglo biti iznenađenje, za najmlađe i najstarije generacije na radnom mjestu povjerenje u umjetnu inteligenciju nije pitanje samo sigurnosti i zaštite već je važno i radi li zaista neka tehnologija. Kao još jedan potencijalni razlog takvih rezultata, prema Merriman, studija je pokazala da se stariji zaposlenici osjećaju prisiljenim naučiti korištenju AI alata kako bi ostali u koraku s brzim promjenama, dok oni mlađi koji su odrasli uz naprednu tehnologiju, od nje imaju veća očekivanja i mogu te tehnologije brzo promijeniti kada im one više ne budu od koristi. – Ako umjetna inteligencija ne radi, oni prelaze na sljedeću stvar, objasnio je Dan Diasco iz EY-a. Umjetna inteligencija, odnosno različiti chatbotovi bazirani na AI-u u kratko su vrijeme postali nezaobilazni alati u velikom broju zanimanja, a kako tehnologija bude napredovala i dalje, jasno je da ćemo sve više i sve češće koristiti tu tehnologiju, zbog koje će mnogi na kraju ostati bez posla, piše Zimo.
Ovo su najprodavaniji mobiteli u historiji, zaključno s 2023. godinom
Marx.ba Prošle je godine Apple bio najveći svjetski proizvođač mobitela, gledano prema IDC-jevom godišnjem izvještaju o isporukama na svjetskom tržištu. Zahvaljujući prije svega izvrsnim rezultatima u posljednjem tromjesečju godine, na kraju 2023. podaci su pokazali da je najveću prodaju mobitela kroz cijelu godinu zabilježio upravo Apple. Time je s prvog mjesta svrgnut Samsung, koji je istom listom vladao još od 2010. godine. Appleu je, dakle, 2023. bila prva godina koju su uspjeli završiti kao lider u IDC-jevoj statistici. U skladu s time, zanimljivo je pogledati i kako Apple stoji na “vječnoj” listi najprodavanijih modela mobitela. Statistiku o tome priredili su na portalu Visual Capitalist, a ona otkriva da u eri pametnih telefona i dalje niko nije niti blizu lideru kategorije otprije dva desetljeća. Najprodavaniji mobitel u historiji, s oko 250 miliona isporučenih primjeraka, jest prije više od 20 godina predstavljena – Nokia 1100. Odmah iza nje slijedi njezin direktni tržišni nasljednik, Nokia 1110 iz 2006. godine, sa zabilježenih 248 miliona prodanih primjeraka. Apple se našao tek na trećem mjestu s jednim svojim modelom. To mu je omogućila serija iPhonea 6 (i 6 Plus), koja je do danas njihov najprodavaniji model. iPhone te serije pojavio se prije gotovo 10 godina, krajem 2014., pa donio novi “zaobljeni” dizajn kućišta te otvorio prostor većim ekranima, što se pokazalo kao odličan potez. Apple je prodao 222 miliona mobitela te serije, a njihove odrednice veličine ekrana i dizajna držao na životu i u serijama 7, 8, X te 11. Naslijeđe “šestice” živi i dan-danas, jer se u ponudi i dalje može naći iPhone SE (2022), koji s njim dijeli mnogo toga.
Galaxy S24 serija rasturila u prednarudžbama, jedan model je najtraženiji
Marx.ba U toku su prednarudžbe novih Galaxy S24 telefona, a traju do 30. januara dokad kupci po cijeni baznog modela dobivaju duplo više memorije. Već se zna da je ovo najuspješnija Galaxy S serija dosad, a od tri Galaxy S24 modela jedan je zvijezda s 60 posto udjela u ukupnom broju prodanih uređaja. Ona vremena kad smo predstavljene telefone čekali i po nekoliko mjeseci su iza nas. Samsung je prošle sedmice predstavio svoju Galaxy S24 seriju pametnih telefona, a prednarudžbe su počele isti dan. Službeni početak prodaje zakazan je za 31. januara. Ostaje još nešto nekoliko dana za prednarudžbu nekog od Galaxy S24 telefona po povlaštenoj cijeni. Naime, oni koji svoj model naruče već sad, dobit će duplo više podatkovne memorije po cijeni osnovnog modela. Android Headlines prenosi vijest kako je Galaxy S24 serija oborila sve dosadašnje pretprodajne rekorde. Tako je dosad prodano 1.21 milion uređaja. Više je to od 1.09 miliona prodanih Galaxy S23 uređaja u pretprodaji lani i od 1.01 miliona prodanih Galaxy S22 uređaja godinu prije. Premda se možda čini da nekih velikih novosti u odnosu na Galaxy S23 seriju nema, kupci širom svijeta dobro su reagirali na Galaxy AI i blago osvježeni dizajn. Zvijezda prednarudžbi bio je Galaxy S24 Ultra, koji je najskuplji i najluksuzniji ali donosi i najviše novosti. To su prije svega sad potpunon ravan zaslon, titanski okvir kućišta i nova 50 MP telefoto kamera na poleđini.