Samsung Galaxy AI je stigao u Bosnu i Hercegovinu
Marx.ba Samsung Galaxy S24 serija pametnih telefona, osvježena vještačkom inteligencijom (AI), svečano je predstavljena u Bosni i Hercegovini pod sloganom “Galaxy AI je stigao”. Nova serija sa inovativnim funkcijama privukla je veliku pažnju i izazvala oduševljenje gostiju promocije u Sarajevu. Na zvaničnom predstavljanju gosti su, samo šest dana nakon svjetske promocije, imali priliku isprobati Samsung uređaje koji nas uvode u novu eru mobilnih telefona i osnažuju naše svakodnevno iskustvo korištenja. Koktel radionica pod vodstvom majstora Edisa Duvnjaka bila je zabavna prilika ne samo da nauče kako pripremiti vrhunske napitke, već i da iskuse nove nivoe kreativnosti bilježenjem tih trenutaka uz pomoć novih Galaxy AI funkcija legendarne S serije. – Pametni telefoni postaju glavna tačka pristupa vještačkoj inteligenciji, a Samsung Galaxy AI je stigao prvi, kao iskra koja osvjetljava nove mogućnosti, poručio je Senad Šabanović, iz kompanije Samsung i predstavio zvijezde večeri – Samsung Galaxy S24, Galaxy S24+ i Galaxy S24 Ultra. Osmišljeni da unaprijede komuniciranje na različitim jezicima, ali i omoguće stvaranje vlastitih remek djela u oblasti fotografije i videa, ovi uređaji su osnaženi inteligentnim tehnologijama koje će postati najpouzdaniji partner korisnika u svakodnevnim avanturama. Istaknuto je da je ovo početak treće etape mobilnih telefona. Prva je bila dolazak interneta na telefone, druga etapa bila je ugrađivanje vrhunskih kamera sistema, a Samsung Galaxy S24 pokreće treću etapu, a to je etapa vještačke inteligencije na mobilnim telefonima. Večer ispunjena uzbuđenjem završena je uz poruke da ljudi uz pomoć vještačke inteligencije mogu transformisati budućnost na bolje. Novi Samsung flagship telefoni Galaxy S24, S24+ i S24 Ultra sa svojim inovativnim kamerama i brzim procesorom na tržištu Bosne i Hercegovine do 30. januara dostupni su za prednarudžbe, koje donose posebne uštede.
Globalno tržište videoigara ove će godine narasti na gotovo 190 milijardi dolara
Marx.ba Globalno tržište videoigara ove će godine ostvariti 189,3 milijarde dolara prihoda, procijenila je kompanija Newzoo u svom najnovijem izvještaju. Istražujući nadolazeće trendove, podaci kompanije ukazali su da se tržište oporavilo prošle godine i da će polako rasti i tokom 2024. godine. Godišnja stopa rasta od 2021. do 2026. procijenjena je na 1,3%. Newzoo je rekao da je tržište generiralo procijenjenih 184 milijarde dolara u 2023. godini, što je mali rast od 0,6% u odnosu na 2022., koje je samo po sebi bilo smanjenje od 5% u odnosu na prethodnu godinu. – Jedan od glavnih pokretača rasta ove godine bit će rastuća baza korisnika igraćih konzola Xbox Series i PlayStation 5. Iako se očekuje da će ovogodišnji katalog videoigra biti znatno manje impresivan od prošlogodišnjeg, live-service videoigre i prodaja starih naslova potaknut će rast u tom segmentu. Veliki izdavači primijenit će strategije smanjenja rizika, izbjegavajući nove IP-ove. Umjesto toga, usredotočit će se na nastavke i iskorištavanje postojećih IP-ova. kompanije će također nastaviti istraživati AAA naslove s malim obujmom poput Assassin’s Creed Mirage i Marvel’s Spider-Man: Miles Morales, poručeno je. Također se očekuje da će upotreba generativne umjetne inteligencije rasti i u sektoru interaktivne zabave, ali neće značajno utjecati na igre ove godine. – Unatoč kontroverzama, mnogi razvojni studiji već koriste alate za umjetnu inteligenciju. Upotreba generativnih alata za umjetnu inteligenciju i dalje će se povećavati kako bi se poboljšala učinkovitost u godinama koje dolaze. Međutim, tehnologija neće značajno utjecati na proizvodnju igara u velikom opsegu u 2024. godini. Iako se umjetna inteligencija razvija nevjerovatnom brzinom, u 2024. godini većina primjena bit će selektivna i već dokazana, poručuju iz Newzooa.
Mreža X od sada podržava audio i video pozive na androidu
Marx.ba Društvena mreža X, odnosno bivši Twitter, od sada podržava audio i video pozive na androidu. Radi se, naime, o mogućnosti koja je već bila dostupna korisnicima iOS-a od oktobra, a za koju je potrebna pretplata na X Premium kako bi u potpunosti funkcionirala. Kako prenosi GSM Arena, pretplata je potrebna za upućivanje poziva, dok ih korisnici s besplatnom verzijom aplikacije mogu samo primati. Pozivanje se odvija unutar odjeljka za privatne poruke, a u postavkama se može namjestiti i ko vas može kontaktirati. Više informacija o audio i video pozivima moguće je pronaći na službenoj stranici X-a. Podsjećamo da smo još prošloga oktobra pisali kako inženjerski timovi pod Muskom rade na implementaciji novih funkcionalnosti u X, među kojima su bili i audio te video pozivi. Musk je tada objavio da će X postati „globalni telefonski imenik“ te je napomenuo da je riječ o „jedinstvenoj kombinaciji“ funkcionalnosti, piše Bug. Naravno, svi koji koriste društvene mreže, zasigurno znaju da mogućnost audio i video poziva nije novost. Tu mogućnost imaju sve relevantne aplikacije za komunikaciju, kao i društvene mreže poput Instagrama i Messengera.
Honor Magic 6 serija bilježi impresivne rezultate prodaje
Marx.ba Honor je prošle sedmice predstavio Magic 6 flagship seriju, a zatim je ona puštena u prodaju 18. januara. Rezultati su impresivni, navode iz kineske kompanije. Magic 6 serija uključuje dva modela – Honor Magic 6 i Honor Magic 6 Pro. Telefoni su u pretprodaji bili od 11.01.2024. godine, kada su i predstavljeni, da bi bili pušteni u otvorenu prodaju. Honor je na svom Weibo profilu objavio da je Magic 6 serija zabilježila impresivnu prvu prodaju. Tako su iz Honora naveli da su u prvoj prodaji ostvarili prihod od preko 660 miliona CNY, što je oko 85 miliona eura. Ovi rezultati značajno su bolji od početne prodaje prošlogodišnje Magic 5 serije, koja je predstavljena u trećem mjesecu 2023. godine. Podsjetit ćemo, početna cijena Honor Magic 6 je 4399 CNY, što je oko 620 dolara za verziju 12/256 GB, dok je početna cijena Honor Magic 6 Pro oko 800 dolara za verziju 12/256 GB. Telefoni stižu sa LTPO AMOLED ekranima dijagonale 6,8”, rezolucije 1264 x 2800 piksela. Telefoni nude prilagodljivu stopu osvježavanja od 1 do 120 Hz. Oba telefona imaju 50 MP f / 2.0 prednje kamere, s tim što se ona kod običnog modela nalazi u rupici, a kod Pro modela u kapsuli, gdje je još i 3D modul. Honor Magic 6 stiže sa 5450 mAh baterijom s podrškom za brzo punjenje od 50 W, Pro model ima 5600 mAh bateriju s podrškom za brzo punjenje od 80 W i bežično punjenje od 66 W. Oba telefona pokreće Snapdragon 8 Gen 3, a telefoni stižu sa Androidom 14. Na poleđini se nalazi redizajnirani izrez kamere s glavnim senzorom od 50 MP f / 1.4 – f / 2.0 kod Pro modela, odnosno 50 MP f / 1.9 kod običnog modela. Pro model ima i periskopski senzor od 180 MP sa optičkim zoomom od 2.5x i digitalnim zoomom do 100x, a tu je još i ultraširoki senzor od 50 MP. Obični model ima telefoto senzor od 32 MP sa 2.5x optičkim zoomom i do 50x digitalnim zoomom, te ultraširoki senzor od 50 MP, piše Bajtbox.
Bit će zabavno: Xbox najavio čak pet novih igara koje dolaze u 2024. godini
Marx.ba Xbox je u sklopu svog događanja Developer_Direct otkrio više detalja o nadolazećim videoigrama koje će biti dostupne uz PC Game Pass. Informacije o samim igrama dali su njihovi kreatori, pa su tako fanovi koji su pratili Developer-Direct na nekom od Xbox ili Bethesda kanala mogli vidjeti kako izgleda MachineGames u Švedskoj i čuti što ima novog s Indiana Jonesom, svratiti do Obsidianovih ureda u Irvineu gdje su saznali više o Avowed, posjetiti centralu Oxide Games u Marylandu za više detalja o Ara: History Untold, i otputovati u engleski Cambridge da vide Hellblade II: Senua’s Saga od Ninja Theoryja. Sve spomenute igre na Xbox i ostale gaming kanale će stići kasnije tokom 2024. godine. Tako Avowed stiže tokom jeseni 2024. [Xbox Series X|S, PC, oblak – dostupno putem Game Passa od prvog dana]. Game Director Carrie Patel, Gameplay Director Gabe Paramo i Art Director Matt Hansen dali su prvi detaljan pogled na gameplay nadolazećeg Obsidijanovog RPG-a. Avowed nastavlja Obsidianov prepoznatljiv stil kreiranja igara kod kojih su u prvom planu duboke teme i igračevi izbori. Senua’s Saga: Hellblade II stiže 21. maja 2024. [Xbox Series X|S, PC, oblak – dostupno putem Game Passa od prvog dana]. Ninja Theory odveo je gledatelje iza kulisa njihovog novog studija u Cambridgeu i omogućio prvi pogled na Senua’s Saga: Hellblade II, neke od članova tima i što sve stoji iza njihovog novog naslova, koji je sada u posljednjim mjesecima razvoja. Visions of Mana stiže tokom ljeta 2024. [Xbox Series X|S, PC]. SQUARE ENIX se na iznenađenje gledatelja pridružio showu kako bi predstavio Visions of Mana, prvu novu igru u Mana seriji nakon 15 godina i svoj debi na Xbox platformama. Producent serije Masaru Oyamada predstavio je kratak pogled na prekrasni novi RPG te podijelio gameplay i snimke iza scene prije nego što igra stigne tokom ljeta 2024. Ara: History Untold stiže tokom jeseni 2024. [PC – dostupno putem PC Game Passa od prvog dana]. Lideri Oxide Gamesa tokom Developer_Directa prvi puta su pokazali potpuno novi izgled gameplaya i podijelili pregled ključnih karakteristika koje dolaze u Ara: History Untold. Indiana Jones and the Great Circle stiže tokom 2024. [Xbox Series X|S, PC – dostupno putem Game Passa od prvog dana], a tokom Developer_Directa prvi je puta službeno predstavljen. Prikazano je 13 minuta snimke gameplaya uz komentare developera igre. Ova nova avantura u kojoj je u glavnoj ulozi legendarni arheolog kreacija je nagrađivanog tima iz MachineGames – autora Wolfenstein: The New Order i Wolfenstein: The New Colossus, u saradnji s Lucasfilm Games i uz izvršnu produkciju Todda Howarda iz Bethesda Game Studios, piše Zimo.
Pripremite se: Rezultati pretraživanja na Googleu uskoro će u Evropi izgledati drugačije
Marx.ba Otkako je Evropska unija izglasala Akt o digitalnim tržištima, velike internetske i tehnološke kompanije i platforme, mijenjaju svoje poslovanje i odnos prema korisnicima. Barem u Evropi. Tako je Google najavio kako radi izmjene u svojim algoritmima za pretraživanje interneta, koji će, prikazivati drugačije rezultate za korisnike u EU, a drugačije za ostatak svijeta. Kako ističu iz Googlea, promjene će biti postupne, kako bi se uskladili s pravilima koja na snagu stupaju u martu. To će i dalje biti Googleovi proizvodi, ali će možda izgledati i raditi drugačije. Tako će evropski korisnici tokom sljedećih nekoliko sedmica, prilikom korištenja tražilice ugledati dodatni banner za pristanak u kojem će ih se pitati o dijeljenju podataka u svrhu daljnjeg korištenja usluga. Ako usluge nisu povezane, neke značajke mogu biti ograničene ili nedostupne. Korisnici mogu promijeniti svoje odabire bilo kada u postavkama Google računa, pojašnjavaju iz Googlea. Također, u samim rezultatima pretraživanja uvest će “namjenske mogućnosti” koje uključuju grupu poveznica na usporedne stranice s cijelog weba i prečace za upite na vrhu stranice za pretraživanje kako bi korisnici mogli poboljšati svoje pretraživanje, uključujući fokusiranje rezultata samo na usporedne stranice. Za kategorije kao što su hoteli, počet će testirati namjenski prostor za usporedne stranice i direktne dobavljače kako bi prikazali detaljnije pojedinačne rezultate uključujući slike, ocjene zvjezdicama i više. Ove će promjene rezultirati uklanjanjem nekih mogućnosti sa stranice pretraživanja, kao što je opcija Google Letovi. Promjene će biti vidljive i na pametnim telefonima. Tako, kad korisnici koriste Android telefon, bit će im olakšan apromjena zadane tražilice ili preglednika. Taj je izbor do sad već bio vidljiv prilikom prvih postavki novih Android telefona, a sad će biti vidljiv i u aplikaciji Chrome na stonim računarima i iOS uređajima. – Iako podržavamo mnoge ambicije vezane uz potrošački izbor i interoperabilnost, nova pravila uključuju teške kompromise i zabrinuti smo da će neka od ovih pravila smanjiti izbore dostupne ljudima i kompanijama u Evropi, napisali su iz Googla, dodavši kako će više pojedinosti o konačnim promjenama objaviti neposredno prije roka za njihovo uvođenje. Podsjetimo, Google nije jedini koji će morati unijeti promjene u svoje poslovanje u EU kako bi se uskladio sa Aktom o digitalnim tržištima. Isto očekuje i druge velike tehno igrače – od društvenih mreža kao što su TikTok, Facebook, platforma X i drugi do platformi poput Applea i Amazona, piše Zimo.
Veće performanse: Microsoft uveo pretplatu za Copilot Pro
Marx.ba Microsoft predstavio Copilot Pro – pretplatu koja po cijeni od 20 dolara mjesečno donosi veće performanse, produktivnost i kreativnost u radu. Microsoft kontinuirano radi na poboljšanju Copilota. Stoga je nedavno predstavio Copilot Pro – plaćenu verziju chatbota koja nudi pristup dodatnim opcijama. Oni koji su spremni izdvojiti 20 dolara mjesečno dobit će prioritetni pristup GPT-4 Turbo jezičnom modelu, brže performanse i mogućnost prebacivanje između odabranih modela. Najveća prednost je uključivanje Copilota u Office aplikacije (Outlook, Word, Excel, PowerPoint i OneNote), s čime će biti zadovoljni postojeći pretplatnici na Microsoft 365 (Personal ili Family). Postojat će i mogućnost izrade vlastitog chatbota, zahvaljujući alatu pod nazivom Copilot GPT Builder. Isto tako bit će poboljšano stvaranje slika s pomoću Image Creatora unutar paketa Designer, kao i pejzažni način. Microsoft je također odlučio učiniti dostupnim Copilot za Microsoft 365 i malim i srednjim organizacijama, uklonivši ograničenje minimalnog broja mjesta koji je iznosio 300. Objedinjuje sve prednosti pretplate za pojedince, u kombinaciji s integracijom u Microsoft Teams, uključujući korištenje Microsoft Graph Groundinga i pružanje sigurnosti podataka na nivou preduzeća za sve podatke na kojima korisnik radi. Copilot za organizacije iznosi 30 dolara mjesečno po korisniku. Na kraju, treba reći da uvođenje pretplate neće ukinuti postojanje besplatne verzije Copilota. Osnovna verzija Copilota će i dalje biti besplatna za korištenje.
IT stručnjak Haris Hadžialić za Marx.ba: AI ima veliki potencijal u zdravstvu, obrazovanju, proizvodnji…
N. DEMIROVIĆ Haris Hadžialić, IT stručnjak za Marx.ba govorio je umjetnoj inteligenciji. Prema njegovim riječima umjetna inteligencija će donijeti iskorake na više polja, ali se u svakom slučaju treba biti oprezan. Hadžialić je govorio šta je umjetna inteligencija, kako se ogleda u svijetu računara, kako je ljudi prihvataju, u kojim domenima se očekuje upotreba… Šta je ustvari sada umjetna inteligencija, alat koji mijenja svijet ili nešto drugo? – Umjetna inteligencija (AI) predstavlja područje informatike koje se bavi razvojem sistema i algoritama za izvođenje zadataka obično izvršavanih ljudskim aktivnostima ili koji zahtijevaju određenu dozu razmišljanja, zaključivanja i donošenja odluka. U opštem pogledu možemo govoriti o učenju, zaključivanju na osnovu podataka, prepoznavanju slika, jeziku i drugim aspektima inteligentnog ponašanja. Važno je napomenuti da ovdje govorimo o aspektima inteligentnog ponašanja, ne o samoj inteligenciji koja ima drugačiju definiciju. Ako uprostimo naučenjački pristup na obični narodski jezik imamo rođenjem određenu inteligenciju, a pamet stječemo učenjem raznih informacija, podataka i načina povezivanja istih. Inteligencija nam omogućava da budemo pametni na razne načine, recimo brzinom zaključivanje, shvatanjem određenih situacija ili problema iz male doze podataka, pravilnim zaključivanjem u kontekstu dodatnim elemenata itd. Kad ovo sve primijenimo na ra?unare, pa I one najrazvijenije, mi u osnovi srećemo računare koji su nevjerovatno pametni, koji mogu dati ogroman broj kombinacija, napraviti sve izračunljive opcije i, tu stajemo. Od te „pametne situacije“, kad imamo izračunat veliki broj mogućnosti i vjerovatnih rezultata, nadalje imamo jedino “marketing”, odnosno „lice“ koje je razvijeno radi komunikacije sa čovjekom. Šta je AI donio svijetu računara? – Računari su danas doživjeli preporod sa AI, jer im je omogućena komunikacija sa čovjekom koristeći ljudski jezik. AI, koju mi koristimo, je, u osnovi, algoritam korištenja ogromnih skupova jezika i svih elemenata koje je moguće predstaviti algoritmima. Sa druge strane, imamo mnogo ljudi koji se ponašaju na sličan način i uglavnom za njih kažemo da nisu inteligentni ili nisu pretjerano inteligentni. Međutim, ove pametne mašine nam daju uvid u neke nove dimenzije i postavljaju nas pred nove izazove. Možemo reći da je nova tehnologija donijela nova osjetila u naš život, ali ona koja nismo mogli steći nekim prirodnim putem, ili jesmo. Zar ne postoje ljudi koji rade računske operacije brže od računara, imamo ljude koji mogu vidjeti ili čuti izvan granica običnog čovjeka, sličnih primjera je veliki broj. Kako zaista možemo prihvatiti očiglednu evolutivnu promjenu? Da bi zaista razumjeli evolutivnu promjenu moramo prihvatiti nekoliko činjenica koje nas okružuju danas: mi smo u digitalnom dobu gdje je veliki dio ljudskih osjetila, poput slike, digitalizovan; živimo u okruženju koje ima ogromnu količinu digitalnih podataka i koje čovjek ne konzumira osim putem računara; procesi koje uspostavljamo se sve više naslanjaju na digitalne osnove. Dakle, prvi put u poznatoj historiji, čovjek planski sebe razvija iz svijeta hemijskih korelacija u svijet digitalnih korelacija. Stoga je uloga umjetne inteligencije u svijetu već predodređena, u početku kao alat koji nam omogućava uvid, ili novo osjetilo za digitalni svijet. Nakon određenog vremena i po potrebi, mi ćemo odrediti kako to novo osjetilo iskoristiti i koje su prednosti. Možete li navesti nekoliko domena upotrebe AI, odnosno koji je to potencijal za transformaciju različitih sektora? – Potencijal je veliki, uključujući zdravstvo, obrazovanje, promet, finansije, proizvodnju i drugo. Kada govorimo o zdravstvu AI može poboljšati dijagnostiku bolesti na temelju analize medicinskih podataka, smanjujući vrijeme potrebno za postavljanje preciznih dijagnoza. Ovo je posebno važna činjenica jer čovjek ne vlada pristupom podacima koje ima AI, a i ti podaci su svakako digitalni pa i lakše probavljivi digitalnom mozgu. Međutim, tu se krije i zamka jer AI može analizirati genetske podatke pacijenata kako bi prilagodio terapije specifičnim potrebama, ali i kako bi mogao manipulirati istima.. Već je danas u upotrebi AI koji može analizirati velike količine finansijskih podataka kako bi identificirao trendove i predviđao kretanja na tržištima. Uskoro će finansijsko tržište biti preplavljeno chatbotovima mogu pružiti korisnicima personalizirane finansijske savjete i podršku. Danas je dobro poznato da ekonomija i finansije su najviše matematički uređene aktivnosti i uvođenje AI alata će doprinijeti smanjenju potrebe za ljudskim znanjem. Vjerovatna implikacija je banka bez službenika, automatizirani šalteri i mnogo većoj mjeri nego danas. Obrazovanje je, također, postalo jedan od pionira aktivnosti gdje se povećava upotreba digitalnih tehnologija, a u današnje vrijeme AI. Očito je da sintagma personalizirano učenje dobija na pravom značenju jer AI može pratiti napredak svakog pojedinačnog učenika i prilagoditi nastavni plan prema individualnim potrebama. Kako vidite korištenje AI u automatizaciji administrativnih zadataka gdje se već dokazala digitalna tehnologija i digitalizacija? – U narednim koracima AI može pomoći u automatizaciji zadatka poput ocjenjivanja, omogućavajući nastavnicima više vremena za interakciju s učenicima. Kada govorimo o proizvodnji, često se koriste sintagme pametna proizvodnja ili industrija 4. generacije gdje je masovno uvođenje i korištenje senzora i AI za praćenje i optimizaciju proizvodnih procesa, smanjujući troškove i povećavajući efikasnost. Nadalje, sam proizvod je neupotrebljiv ako ne postoji model održavanja i popravke gdje, zahvaljujući AI i prediktivnoj analizi podataka pomoću AI je moguće predviđati kvarove i održavanje sistema prije nego što se dogode nesretne okolnosti. Jedna od veoma značajnih stavki je uključenje AI u saobraćaj i trgovinu. Kako vidite situaciju na tim poljima? – Ovdje postoje dva procesa koja se dešavaju paralelno. Jedan je vezan za autonomna vozila koja koriste AI za prepoznavanje prometnih uslova, putnika i drugih vozila radi sigurnije vožnje. Na drugoj strani se nalaze sistemi koji su u korelaciji sa autonomnim vozilima ali i nevezano za njih sa glavnim zadatkom da rade na rutiranju i optimizaciji prometa. AI može analizirati ogromne količine podataka i izvlačiti najoptimalnije rute kako za pojedince tako za saobraćajnu infrastrukturu urbanih cjelina. Kada govorimo o trgovini i maloprodaji, osim već ustaljenog personaliziranog oglašavanja, gdje AI može analizirati podatke o potrošačima kako bi prilagodio oglašavanje individualnim preferencama, postoje modeli i za predviđanje potražnje gdje AI analiza podataka može poboljšati upravljanje zalihama i predviđanje potreba potrošača. Kako iz svega može profitirati i državna uprava kroz rad adminitracije? – Jedan je segment posebno atraktivan za korištenje AI, i vidljiv je potencijal za značajan doprinos u državnoj upravi, pružajući efikasnije i poboljšanije usluge građanima. Možemo
Profesorica Lejla Turulja za Marx.ba: Tehnologija će utjecati na promjenu radnih mjesta
N. DEMIROVIĆ Lejla Turulja, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekspert Udruženja za digitalnu transformaciju u BiH za Marx.ba govorila je aktuelnostima na temu utjecaja digitalizacije na industrijsku radnu snagu. Stručnjakinja za digitalizaciju komentirala je nedavni izvještaj u kojem se govori u kolikom će omjeru digitalizacija utjecati na povećanje radne snage. – Izvještaj “Budućnost rada u industriji” urađen od strane Omdia za Schneider Electric, ispituje utjecaj digitalizacije na industrijsku radnu snagu i radne uloge. Istraživanje je provedeno anketiranjem 407 kompanija (malih i srednjih preduzeća do velikih kompanija) širom zapadne Evrope (Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Danska i Švedska), SAD, Kina, Indija i Jugoistočna Azija (Vijetnam, Tajland i Filipini). Izvještaj naglašava izazove s kojima se kompanije suočavaju kada je u pitanju radna snaga, poput starenja radne snage, privlačenje talenata i zadržavanje istih. Upravo se digitalizacija ističe kao potencijalno rješenje ovih problema, jer ima ulogu u povećanju zadovoljstva poslom, te unapređenju vještina i obrazovanja. Naime, izvještaj naglašava ključnu ulogu digitalizacije u rješavanju izazova u industrijskim preduzećima, i to ne onih tradicionalnih izazova koji se vezuju za produktivnost i efikasnost poslovanja, već u kontekstu optimizacije operativnih tehnoloških uloga, smanjenja vremena provedenog na administrativnim zadacima i osnaživanje zaposlenika da ostvare svoj potencijal. To praktično znači promjenu u industrijskoj radnoj snazi, koja zahtijeva nove vještine poput programiranja robotike i analize podataka. U izvještaju se također govori o važnosti obuke radnika, fleksibilnosti i odabiru pravih dobavljača tehnologije i partnera za uspješnu digitalnu transformaciju u industrijskom sektoru, kaže profesorica Turulja. Šta onda podrazumijeva tvrdnja da 45 posto industrijskih kompanija vjeruje da će digitalizacija biti glavni razlog stvaranja novih radnih mjesta u operativnoj tehnologiji (OT) u sljedeće tri godine. – Prvo, važno je prepoznati da ovaj podatak odražava mišljenja industrijskih kompanija o budućnosti radnih mjesta u OT. Na pitanje o utjecaju digitalizacije na operativne uloge u naredne tri godine, oko 45% kompanija vjeruje da će digitalizacija biti glavni pokretač stvaranja novih poslova u OT, dok 36% smatra da će postojeće uloge doživjeti značajnu ekspanziju. Samo 18% ne predviđa bitne promjene. Ovi podaci ukazuju na to da većina industrijskih lidera očekuje da će digitalizacija imati značajan utjecaj na oblikovanje budućih radnih uloga u industriji. Ovo praktično znači da će tehnologija promijeniti način na koji se poslovi obavljaju, stvoriti nove vrste poslova, te uticati na promjenu radnih mjesta u smislu definiranja potrebnih vještina za postojeća zanimanja (s naglaskom na OT). Neka od predviđanja su da će biti smanjena potreba za radnicima koji obavljaju repetitivne zadatke i za manuelnim radom, ali da će se kreirati potreba za stručnjacima koji mogu programirati, održavati i upravljati ovim sistemima. S jedne strane, smanjiće se potreba za jednom vrstom radnika, ali će se kreirati nova radna mjesta. Dok će manuelne operacije u OT preuzeti mašina, čovjek će raditi na obradi i interpretaciji velikih količina podataka, upravljanju mrežama, zaštiti od cyber napada i slično, naglašava profesorica. Ona špojašnjava da promjene ne znače i potpuni nestanak određenih poslova. – Dakle, s digitalizacijom, neka zanimanja će gotovo postati nepotrebna, dok će istovremeno nastati nove vrste poslova koje zahtijevaju drugačije vještine. Ovaj proces ne znači potpuni nestanak poslova, već njihovu evoluciju i prilagođavanje novim tehnologijama. Važno je naglasiti da su ovakva predviđanja o uticaju digitalizacije na industriju prisutna već više godina, ali neće sve zemlje napredovati istim tempom. Različiti faktori, uključujući ekonomsku snagu, infrastrukturnu spremnost i političku volju, uticat će na brzinu i nivo digitalne transformacije u pojedinim zemljama. Stoga, dok će neke zemlje i regije brže usvojiti ove tehnologije, druge će trebati više vremena da se prilagode kako tehnološkim zahtjevima, tako i novim radnim ulogama, naglasila je Lejla Turulja.
Nova tehnologija dopušta korištenje elektronskih uređaja pod vodom
Marx.ba HZO je specijaliziran za tankoslojne premaze za elektronske uređaje. Na CES-u 2024. kompanija sa sjedištem u Sjevernoj Karolini demonstrirala je učinkovitost svog procesa premazivanja potapanjem Raspberry Pi ploče. Zanimljivo, ploča je nastavila raditi sasvim dobro i niko nije stradao od strujnog udara. HZO nudi inovativne usluge premazivanja parilenom koji se nanosi kao film na „molekularnom nivou“ postupkom vakuumskog taloženja. Parilen, tanji od ostalih materijala za premazivanje, može ravnomjerno i pouzdano prekriti elektronske uređaje, uključujući gole strujne ploče. Kompanija je tokom CES-a 2024. pokazala zaštitu od parilenskog premaza, sugerirajući da bi hardverske firme mogle pretvoriti Raspberry Pi 4 ploče u prave vodootporne računalne projekte. HZO objašnjava kako funkcionira postupak prevlačenja parilena kemijskim taloženjem iz parne pare (CVD). Proces počinje zagrijavanjem prekursorskog materijala dok se ne pretvori u plin. Ovaj plin se zatim dalje zagrijava kako bi se formirali reaktivni monomeri. U komori za taloženje koja se održava “blizu sobne temperature”, ti se monomeri talože na svim predmetima unutra. Slijećući jedan do drugoga, kažu u HZO-u, monomeri se spajaju i tvore polimernu prevlaku. Polimerni film pokazuje tipičnu debljinu u rasponu od 2 do 25 mikrona i može se sigurno koristiti za slabe elektroničke komponente budući da radi na sobnoj temperaturi. Iz HZO-a ističu kako su parilenski premazi “visoko pouzdani”, te se tokom polimerizacije ne oslobađaju štetni kemijski nusproizvodi. CVD proces ima različite primjene, uključujući automobilsku elektroniku i senzore, pametne kućne uređaje, potrošačku elektroniku, biosenzore i još mnogo toga. Raspberry Pi 4 obložen parilenom, prikazan na CES-u 2024. , funkcionirao je u spremniku za vodu, sigurno spojen na USB-C kabal za napajanje i microHDMI kabel za video izlaz, oba također presvučena parilenom. Međutim, HZO-ovo rješenje s parilenskim premazom nije namijenjeno individualnim entuzijastima ili krajnjim korisnicima hardvera. Kompanija sarađuje s proizvođačima elektronike i velikim korporacijama, uključujući Dell i Nike, pružajući ili uslugu premazivanja koristeći svoju opremu ili same strojeve za premazivanje. U komori za premazivanje može se istovremeno nalaziti mnogo različitih elektronskih uređaja, pa se CVD postupak može primijeniti u velikim količinama, predlaže HZO.