Vlašić pokupio simpatije velikih sportskih ekipa iz regiona
Š.M. Vlašić je zadnjih nekoliko godina postao centar sportskog turizma ljeti, pa se tako i ove godine na ovoj bh. planini priprema veliki broj sportskih ekipa iz regije, ali i svijeta, navodi FENA. Zajedničko svima je, kažu, zadovoljstvo uvjetima koje nailaze na Vlašiću. Dragan Marković, trener Dinama iz Pančeva, jednog od najboljih srbijanskih rukometnih klubova i bivši izbornik rukometne reprezentacije BiH, prvi put ekipu Pančeva doveo je na pripreme na Vlašić. “Od smještaja, hrane, preko ovih ljubaznih konobara i kuharica pa do same dvorane, sve je na vrhunskom nivou. Ljudi su nas primili odlično, ništa neobično za ove prostore”, rekao je Marković. Na pripremama u BiH je i košarkaška reprezentacija Obale Bjelokosti, čiji nam je tehnički direktor Anicet Lavodrama kazao: “Zahvalni smo, uživamo ovdje, vrijeme je odlično. Svaki put kad idemo vježbati ili se vraćamo u hotel pozdravljaju nas svi. Od mladih koje uvijek zanima koliko smo visoki, odakle smo, kako nam se sviđa hrana i boravak ovdje, do onih starijih. Stvarno je sjajno iskustvo”, rekao je Lavodrama. Ravnatelj Turističke zajednice Kantona Središnja Bosna (KSB) Miroslav Matošević kazao je kako Vlašić ima sjajne prirodne uvjete za razvoj sportskog turizma te da sada treba raditi na jačanju infrastrukture. “Mislim da smo mogli primiti znatno više ekipa da imamo na raspolaganju još infrastrukture. Pored sportske, potrebno je dodatno uložiti u opću infrastrukturu, nekoliko atletskih staza, eventualno dodatnih sportskih terena kako bi tu moglo biti dosta više ekipa u istom trenutku”, ocijenio je Matošević. Valja naglasiti da su se na ovoj bh. planini ove godine pripremali i rukometaši Zagreba, košarkaška reprezentacija BiH, olimpijac Mesud Pezer i brojni drugi.
Komunikacija s klijentima: Koji su načini da se ona poboljša
N. D. Dobra komunikacija pomaže preduzećima da razviju poverenje sa svojim klijentima i artikulišu potrebe, očekivanja i sve izazove. Komunikacija sa klijentima je svaka komunikacija između preduzeća i njegovih klijenata. Ovo može uključivati pisanu komunikaciju, poput e-pošte i faktura, verbalnu komunikaciju, poput telefonskih poziva i fizičku komunikaciju, gdje se razgovara oči u oči. Dobra komunikacija s klijentima često uključuje aktivno slušanje vaših klijenata kako bi protumačili njihove emocije i bolje zadovoljili njihove potrebe, kažu stručnjaci. Komunikacija s klijentom je važna jer uspostavlja i održava povjerenje između klijenta i poslovanja. Kada kupci vjeruju brendu, vjerovatnije je da će ostati lojalni. Otvorena komunikacija s klijentima također može pomoći u ograničavanju nesporazuma, dovesti do većeg zadovoljstva kupaca i povećati vjerovatnoću da će klijenti preporučiti posao drugima. Kompanije koje pokazuju dobru, otvorenu komunikaciju mogu imati bolje odnose sa klijentima, a američki stručnjaci ponudili su pet osnovnih elemenata pravilne komunikacije s klijentom. Transparentnost Biti transparentan sa klijentom pomaže u povećanju povjerenja. Kupci bi mogli cijeniti učenje više o proizvodnom procesu kako bi mogli svjesno kupovati i podržati poslovanje koje poštuju. Razumijevanje načina na koji vaše poslovanje funkcionira i njegov krajnji rezultat može pomoći klijentima da se osjećaju ugodnije plaćajući vaše proizvode ili usluge. Transparentnost također znači biti iskren u pogledu načina na koji možete zadovoljiti potrebe kupaca i biti u toku sa svim promjenama cijena, promjenama politike ili poslovnim razvojem koji bi mogli utjecati na kupca. Fleksibilnost Posjedovanje prilagodljivih rješenja za komunikaciju može ojačati odnos između klijenta i poslovanja. Kada dođe do promjene, fleksibilnost pomaže objema stranama da nastave da komuniciraju. Preduzeća mogu pokazati fleksibilnost i pružanjem pristupačnih sredstava komunikacije. Na primjer, ako značajan dio baze korisnika govori jezik koji nije primarni jezik poslovanja preduzeća, angažovanje posvećenog prevodioca može pokazati da preduzeće poštuje svoje klijente i brine o održavanju čvrstih odnosa. Empatija Imati zaposlene sa ovim interpersonalnim vještinama pomaže klijentima i preduzećima da razumiju jedni druge. Empatija je čin razumijevanja perspektive druge osobe. Možete naučiti suosjećati s klijentom tako što ćete zamisliti kakva bi osjećanja mogao doživjeti suočeni s promjenom ili iznenadnom potrebom. Korištenje ovih vještina omogućava preduzećima da se povežu sa klijentima na više ličnom nivou. Kontekst Komunikacija se može promijeniti u zavisnosti od konteksta razgovora. Na primjer, ako vaša kompanija usvoji novu politiku povrata, novom kupcu može biti potrebno manje komunikacije da bi je razumio, dok postojećem klijentu može biti potreban detaljniji razgovor kako bi se prilagodio promjeni. Razumijevanje konteksta također pomaže preduzećima da održe fleksibilnost. Oni mogu prilagoditi svoj način komunikacije specifičnim situacijama, što može osigurati da kupci osjećaju da ih shvataju ozbiljno. Samosvijest Vježbajte samosvijest. To znači sagledavanje vlastitih proizvoda, usluga i imidža brenda i identificiranje područja za poboljšanje. Samosvijest također pomaže preduzeću da prizna greške i nauči koje su njegove prednosti. Priznavanje grešaka i pokazivanje klijentima koraka koje poduzimate da ih popravite može vam pomoći da izgradite više povjerenja.
Kako se finansira Formula 1: Najbrži cirkus kao veliki i unosan biznis
N. D. Godišnji sponzorski prihod od Formule 1 u sezoni 2023. procjenjuje se na 360,5 miliona dolara. Trkačka serija ima portfelj od 20 glavnih partnera brenda, uključujući veliki novi ugovor s Qatar Airwaysom koji je zamijenio Emirates kao službeni avio partner takmičenja. Sezona Formule 1 2023. uključuje šest sprinterskih trka 2023., a uvedena je jedna evolucijska promjena. Pokrenuta je akademija za razvoj samo za žene koja ima za cilj pripremu mladih vozačica u sportu. Kako se finansira „najbrži cirkus na svijetu“ nije posebna tajna. Veliki marketinški ugovori i prodaja TV prava su garancija uspjeha koji traje. Izvještaj o poslovanju Formule 1 nudi jasan i dubinski pogled na ključne komercijalne subjekte povezane s timovima, vozačima i samim takmičenjem, uključujući društvene mreže, TV ličnosti i ključne sponzorske ugovore. Ključni sponzori u Formuli 1 su Heineken, Qatar Airways, Saudi Aramco, Rolex, MSC, Salesforce, DHL, Crypto.com, Lenovo, Pirelli, BBS Motorsport, AWS, Workday, Cyderes, Ferrari Trento, Tata Communications, Liqui Moly, 188Bet, Alpha Tauri i Patron Tequila između ostalih. Nizozemski brend piva Heineken najveći su potrošači u sportu i zbog toga imaju neprevaziđenu vidljivost u cijelom prvenstvu, uključujući prava na imenovanje naslova na više Grand Prix događaja i značajna prava na točenje na različitim mjestima. Tu je sada i novac s Bliskog istoka jer brendovi iz ove regije spremni su na ulaganja kako bi se širili globalno u sportu. Brendovi iz regije nastavljaju da troše veliki novac na partnerstvo s najvećim sportskim takmičenjima kao sredstvo povećanje nacionalnog ugleda i izgradnja globalne ekonomije, a svakako je Formula 1 itekako primamljiv partner. Ključni partneri za emitovanje Formule 1 su SuperSport, AzTV, Bandeirantes, ESPN, Fox Sports, Viaplay, Sport TV, SportKlub, Coupang Play, DAZN, S Sport, Sky, BeIN Sports, Sky Italia, Canal+ i RTBF, Telenet & Play Sports… Medijski pejzaž Formule 1 se značajno promijenio u protekloj deceniji, a najnovija promjena je uslijedila nakon što je Formula 1 grupa prodata Liberty Media 2017. godine, a medijska prava za koja se sada vjeruje da predstavljaju drugi najveći izvor prihoda u F1. Jedna od najboljih medijski zasnovanih odluka donesenih u F1 posljednjih godina bila je odluka o partnerstvu s Netflixom za seriju „Drive to Survive“. Serija je postigla veliki uspjeh i pokazala kako je F1 dorasla tržišnim trendovima, a usluge striminga kao što je Netflix postaju sve popularnije tokom protekle decenije. Serija prati vozače tokom cijele sezone i ide iza kulisa na važnim trkačkim sastancima dok se fanovima nude neviđeni snimci i dublje razumijevanje kako F1 funkcionira. U proteklih 12 mjeseci, Formula 1 je potpisala neke velike ugovore na brojnim ključnim tržištima, što je dovelo do toga da serija nastavi svoju potragu za maksimiziranjem prihoda od emitiranja potpisivanjem ugovora s plaćenim TV tržištima. U najkraćem, Formula 1 je veliki biznis, i ne samo to, nego jako uspješan biznis.
Najskuplji gradovi u Evropi: Švicarske metropole među prvima na listi
Š.M. Evropa, njene obale, planine i veliki gradovi destinacije su iz snova sa mnoge putnike sa drugih kontinenata. Bogata historija, raznolika kultura i posebna gastronomija samo su neke od stvari koji privlače brojne turiste u ovaj dio svijeta. Ali, sve to ima svoju cijenu. Uz rat u Ukrajini, poremećaje u snabdijevanju i skok cijena energije, 2022. godina se pokazuje kao godina izazova. Rezultat je ogromna kriza troškova života. Dok je Hong Kong i dalje najskuplji grad na svijetu za turiste i putnike, pobjednik u Evropi zasigurno pripada Cirihu. Tačnije, Švicarska držiu medalju sa četiri grada u prvih pet najskupljih gradova u Evropi! Prema Expatistanovom indeksu troškova života donosimo vam listu najskupljih gradova u Evropi. Pripremite se za ovo putovanje i napunite džepove! Cirih, Švicarska Kao što je već vjerovatno poznato, Švicarska je jedna od najskupljih zemalja na svijetu, a Cirih se ističe kao najskuplji grad u Evropi. Sa bogatom historijom i brojnim muzejima, pored svog centralnog položaja u Evropi i blizine čuvenih švicarskih Alpa, Cirih je često popularna stanica u evropskoj avanturi. Međutim, ova avantura može koštati čitavo bogatstvo. Kao i u drugim financijskim centrima, cijene mogu značajno porasti ovisno o tome u kojem dijelu Ciriha ili Švicarske živite ili odsjedate. Ovo se posebno odnosi na nekretnine, koje digitalnim nomadima i iseljenicima mogu predstavljati izazov. Tako će vas jednosoban stan u centru grada koštati oko 1900 eura, a van grada nešto manje, oko 1500 eura. Ženeva, Švicarska Ženeva, kosmopolitski grad i drugi po veličini grad u Švicarskoj, značajno je financijsko i diplomatsko središte. U svakom smislu te riječi, život u Ženevi je luksuzan. ŽIvotni standard je među najvišim u Evropi, a Ženeva se smatra veoma skupom za iseljenike ili digitalne nomade koji žive ili namjeravaju doći u ovaj dio Švicarske. Ali,bez obzira na to, Ženeva je prekrasan grad koji ima toliko toga da ponudi zbog čega se mnogi stranci odlučuju tamo da žive. Nalazi se na kraju Ženevskog jezera i nudi mnogo prelijepih pejzaža. Uprkos visokim troškovima života, grad nudi visok kvalitet života i ono najbitnije, sigurnost. Pored Ciriha i Ženeve, po skupoći na području ove evropske države, ističu se i Basel te Lausanne. London, UK London je među najskupljim evropskim gradovima. Engleska prijestolnica ponosno nosi titulu izuzetno skupog grada. Sa jednom od najcjenjenijih valuta na svijetu, funtom £, zemlja Big Bena zaista ima veće troškove života, čak i za one koji zarađuju u eurima ili američkim dolarima. London je najskuplji grad u Velikoj Britaniji za život zbog previsokih cijena iznajmljivanja, ali relativno visoke plate pomažu da se to nadoknadi. Mjesečna renta stana u centru grada premašuje čak 2000 eura. Dublin, Irska Dublin također nosi titulu jednog od najskupljih gradova u Evropi. Ovaj grad itekako je poznat po svom užurbanom noćnom životu i blizini zadivljujućih prirodnih pejzaža Irske. Ovaj grad nudi sve prednosti gradskog života, a istovremeno održava opuštenu atmosferu. Žurba koja je tipična za druge glavne gradove tamo se neće dogoditi. Javnim prijevozom možete doći do mnogih planinarskih staza i kupališta i pronaći odmor od žurbe i vreve svakodnevnog života.
Otvoren treći Sarajevo Modest Fashion Festival
Š.M. Jedinstveni modni događaj Sarajevo Modest Fashion Festival (SMFF) posvećen umjerenoj modi koji okuplja progresivne dizajnere, kreativce i ljubitelje mode iz Bosne i Hercegovine i regije, otvoren je večeras ispred ARIA Mall-a u Sarajevu. Ljubitelji mode i kreativnosti će imati priliku da do 24. augusta uživaju u modestu koji je posljednih godina sveprisutni fenomen u svijetu mode. Predsjednica udruženja „Naš koncept“ i organizatorica SMFF-a Sanela Merjem Muharemović najavila je da će više od 20 kreativaca i dizajnera predstaviti svoje najnovije kolekcije, a modne revije će pokazati izvrsnosti njihovih radova i otkriti nove modne trendove. – Sve veći broj modnih marki i dizajnera ističe skromnost i eleganciju kao ključne vrijednosti savremene, snažne i jake žene. Stoga smo na događaj Sarajevo Modest Fashion Festivalu htjeli da spojimo istok i zapad – kazala je Feni Muharemović. Umjereni modni stil, dodala je, osvaja sve veći broj pristalica širom Evrope, ali i globalno, a modni događaji poput Sarajevo MFF-a igraju ključnu ulogu u promociji tog stila i okupljaju kreativce koji stvaraju trendove za budućnost. Na modnim revijama svoje kolekcije i radove će pokazati Modni studio NIT, Hidžab Moja kruna, Dier Brand, Magic Woman, Hana Fashion Atelier, Elma Tutic Collection, Asya handmade dizajnerice za djevojčice Samre Topić Šljivić i Magbago veganski brand dizajnerice Tamare Đurić, Its Hava, Artisan A i Wedding studio Sara. Uz modne revije, na trećem SMFF-u će biti upriličeni i paneli na kojima će stručnjaci iz područja mode, zdravlja i psihologije razgovarati o inovacijama u modnoj industiji, djevojčicama i modi, te psihičkom i fizičkom zdravlju žene. Važan dio događaja je dodjela priznanja “Žene koje osnažuju” izuzetnim ženama iz BiH i regije, koje su svojim radom, djelovanjem i rezultatima, primjeri i inspiracija mnogima.
Najveći sponzorski ugovori u historiji sporta: Milijarde lete na sve strane
N. D. Ne može se poreći da su sportske zvijezde nove rok zvijezde. Sportisti visokog profila su među najprepoznatljivijim pojedincima na svijetu. Uz veliku slavu dolaze i sjajne mogućnosti sponzorstva, a kao i kod bilo koje vrste renomiranih slavnih, postoji duga lista kompanija koje stoje u redu kako bi putem sponzorstva ojačale svoje brendove. Ali sportski sponzorski ugovori nisu uvijek jeftini za brendove, posebno kada su u pitanju najutjecajniji sportisti. Možda najbolje sami po sebi govore iznosiiz ugovora sportista i sportskih brendova. 1. Jordan i Nike – 1,3 milijarde dolara Partnerstvo Michaela Jordana i Nikea jedan je od najpoznatijih i najunosnijih sponzorskih ugovora svih vremena, a kamoli sportskih sponzorskih ugovora. Priča je započela 1984. godine kada je Nike prišao tadašnjem novajliji Chicago Bulsa kako bi dizajnirao njegove vlastite jedinstvene patike – sada besmrtne Air Jordan. Ovo je uključivalo kršenje pravila NBA koja su govorila da igrači mogu nositi samo bijele patike, a Jordan je na svakoj utakmici nosio crvene, crne i bijele Air Jordan uz kaznu od 5.000 dolara, a svaku je plaćao Nike. Jordan je navodno zaradio preko 1,3 milijarde dolara od Nike partnerstva. 2. Ronaldo i Nike – 1 milijarda dolara Sljedeći je fudbalska megazvijezda Cristiano Ronaldo, koji je 2016. godine potpisao doživotni ugovor sa Nikeom od milijardu dolara. Iako je portugalski maestro ugovoren sa ovim sportskim gigantom od 2003. godine, postao je tek treća osoba koja je dobila doživotni ugovor s Nikeom nakon košarkaša Jordana i LeBrona Jamesa. Tokom svog vremena kao Nike ambasador, Ronaldo je nosio preko 90 različitih tipova kopački ukrašenih čuvenim swooshom, a proizvode brenda nosi i van terena. 3. James i Nike – 1 milijarda dolara Postoji trend kada je u pitanju Nike, jer su oni daleko najveći svjetski sponzor sportista. Poput Jordana i Ronalda, košarkaška ikona LeBron James također je potpisao doživotni ugovor sa sportskim gigantom, ugovor za koji se očekuje da će mu donijeti milijardu dolara do njegove 60. godine. Ugovor, koji je potpisan 2015. godine, uključuje obuću s potpisom Jamesa, odjeću i linije dodataka, uz marketinšku podršku Nikea. James je Nike sportista otkako je postao profesionalac 2003. godine. 4. Messi i Adidas – 1 milijarda dolara Da ne bude pretekao svog višegodišnjeg rivala Cristiana Ronalda, fudbalska mega zvijezda Lionel Messi potpisao je, kako se vjeruje, slično unosan doživotni ugovor s Adidasom 2017. Procjenjuje se da je vrijedan milijardu dolara, a ugovor je kulminacija Messijeve dugogodišnje veze s sportskim gigantom, pri čemu je Argentinac prvi put sklopio partnerstvo sa Adidasom još 2006. godine. Prije toga je imao ugovor s Nikeom, ali se s njima razišao nakon manjeg spora. Messi će do kraja karijere nositi Adidas obuću, dok će brend također imati ekskluzivna prava da koristi Messijev lik u svojim reklamnim kampanjama. 5. Federer i Uniqlo – 300 miliona dolara Poput Jordana, Jamesa i Ronalda, teniska legenda Roger Federer bio je dugogodišnji Nike sportista sve dok se japanski brend odjeće Uniqlo nije pojavio 2018. godine. Dvadesetostruki osvajač Grand Slam turnira izjavio je da ga Nike neće podržati jer je stigao do kraja svoje karijere, što je rezultiralo time da je Federer potpisao desetogodišnji ugovor sa Uniqlom – vrijedan prijavljenih 300 miliona dolara. Glasine o dogovoru kružile su mnogo prije objave, a Federer je sigurno potvrdio promjenu na spektakularan način tako što se iznenada pojavio na terenu Wimbledona u Uniqlo opremi. 6. McIlroy i Nike – 250 miliona dolara Prvi golfer na ovoj listi je bivši broj jedan Rory McIlroy, koji je 2013. sklopio 10-godišnji ugovor sa Nikeom od 250 miliona dolara, što je rekord za nekog britanskog sportistu. Od tada je 2017. potpisao 10-godišnje produženje, za koje se smatra da vrijedi još 100 miliona dolara. 7. Curry i Under Armour – 215 miliona dolara Još jedan NBA igrač, ovog puta Steph Curry iz Golden State Warriorsa, ima veoma visok ugovor. Plej je potpisao ugovor od 215 miliona dolara sa sportskim brendom Under Armour još 2013. godine, i jedini je sportista koji je lansirao obuću s potpisom s tim brendom. Nakon potpisivanja ugovora sa Under Armourom, izjavio je da je to obostrano koristan poduhvat. 8. Rose i Adidas – 185 miliona dolara Tu je i Derrick Rose iz New York Knicksa, koji je potpisao 14-godišnji ugovor sa Adidasom vrijedan 185 miliona dolara 2011. godine. U tom trenutku, on je bio jedan od najuzbudljivijih i najdinamičnijih košarkaša na svijetu, međutim, njegova karijera je nažalost od tada nije baš išlo po planu. Samo nekoliko mjeseci nakon što je postao Adidasov ambasador, zbog povrede je propustio cijelu sljedeću sezonu. Bila je to prva od nekoliko povreda koje su mu poremetile karijeru. Uprkos tome, Adidas nije smanjio svoje finansijske obaveze prema Roseu niti raskinuo ugovor. 9. Beckham i Adidas – 160,8 miliona dolara Davne 2003. godine, bivša fudbalska zvijezda Manchester Uniteda, Real Madrida i Engleske David Beckham potpisao je tada doživotni ugovor sa Adidasom za koji se vjeruje da je vrijedan 160,8 miliona dolara. Dvije decenije kasnije i dalje je istaknuti ambasador brenda, često postavljajući Adidasove reklame na svojoj Instagram stranici. Beckham je postao posebno povezan sa Adidas Predator kopačkama, noseći ih tokom svoje karijere. 10. Woods i Nike – 105 miliona dolara Listu prvih 10 zaokružuje legenda golfa Tiger Woods, koji je 2000. godine potpisao petogodišnji ugovor sa Nikeom od 105 miliona dolara. Ovo je bio najveći ugovor o podršci jednom sportisti u to vrijeme, međutim, njegova zarada je pala nakon njegovog skandala zbog nevjere 2009. godine. Uz to, Woods je i dalje Nike ambasador do danas, čak i ako je uočen kako nosi cipele za golf koje nisu Nike na Mastersu 2022., što je jedan od rijetkih puta kada je to učinio otkako je postao profesionalac. Međutim, to je opravdano potrebom da promijeni obuću nakon što je doživio ozbiljnu saobraćajnu nesreću početkom 2021. godine.
Oni nisu uzalud ulagali u obrazovanje: Najunosnija zanimanja na svijetu
Kako je ranije objavio Federalni zavod za zapošljavanje na osnovu istraživanja tržišta rada u FBiH, prema prognozama poslodavaca, najviše će se tražiti radnici iz IT sektora, ekonomisti, magistri farmacije, te mašinski i građevinski inžinjeri. Radi se o istraživanju vezanom za fakultetski obrazovane osobe. To nije daleko od onoga što je najveća potražnja, ali i najunosnije u svijetu. Jednostavno, postoje zanimanja koja su najpopularnija i što je za uposlenike najbitnije, donose zaradu. I dok oni kojima je zanimanje vrhunski sport ili muzika, imaju enormne zarade, postoje i zanimanja osoba s fakultetskom diplomom od kojih se živi dobro (ne kao vrhunski sportisti). Svakako te osobe mogu reći da su znali zašto ulažu u svoje obrazovanje. Prema analizama stručnjaka posao glavnog izvršnog direktora jedna je od najplaćenijih profesija na svijetu. Jasno je da ovaj poziv prate visoka primanja, ali visoke odgovornosti, ali lider ne može biti baš svako. Na drugom mjestu se nalaze medicinski stručnjaci za kojima je velika potražnja. Prema podacima „Indeeda“ najplaćeniji su kardiolozi, anesteziolozi, ortodonti, neurolozi, urolozi, ortopedi i dermatolozi, ali ne zaostaju puno ni hirurzi, ginekolozi ili faramaceuti. Mnogi će reći da vrhunske kompanije moraju imati i vrhunske pravnike. U svijetu je to čini se svima jasno, pa je posao korporativnog pravnika u zadnje vrijeme jako popularan. Ovim kompanije smanjuju troškove, jer imaju svoje uposlenike za razliku od angažiranja advokatskih kancelarija. Ako se pogleda sektor finansija, jedna od najplaćenijih pozicija je ona investicijskog bankara. Kompanije misle na sve, a investicijski bankar se bavi pitanjem finansija kompanije, pomažući im da osiguraju kapital za njihovo poslovanje. Podatkovna nauka je, nesumnjivo, među 100 najbolje plaćenih poslova na svijetu, a tako je i zahvaljujući stalnom porastu potražnje za ovim zanimanjem. Data scientist analizira „sirove“ podatake, stvara modele koji objašnjavaju određene fenomene te prezentuje dobijene procese koji pomažu u donošenju pravih odluka za dalji razvoj neke aplikacije, softvera ili platforme. Projekt menadžeri su „arhitekti“ uspješnih projekata i ključni su za rast i razvoj svake kompanije. Njihova uloga u organizaciji je neizostavna – od vođenja tima, metoda prosuđivanja, do temeljitog poznavanja industrije u kojoj posluju. Jasno je zašto su traženi i dobro plaćeni. Softverska industrija uvijek je u potrazi za novim talentima, nudeći jedan od najboljih poslova na svijetu, a tako je i u smislu plaće i zadovoljstva ljudi koji se bave ovim zanimanjem. Slijede softverski inženjeri, web developeri, IoT inženjeri, menadžeri inženjeringa…
SFF 2023: Večeras regionalna premijera “Kos Kos Kupina”
Š.M. Peti dan 29. Sarajevo Film Festivala u okviru takmičarskog programa publici u Narodnom pozorištu Sarajevo donosi film pod nazivom “Kos Kos Kupina”,koji će danas imati regionalnu premijeru. Etero, četrdesetosmogodišnjakinja koja živi u jednom malom gruzijskom selu, nikada nije željela imati muža. Ona cijeni vlastitu slobodu podjednako kao i svoje kolače. Ali njena odluka da živi sama, povod je brojnih tračeva među stanovnicima njenoga sela. Iznenada, Etero se strastveno zaljubljuje u jednog muškarca i prisiljena je odlučiti da li želi stupiti u vezu sa njim ili nastaviti živjeti slobodno. Etero se mora suočiti s vlastititm emocijama i odlučiti kako naći vlastiti put ka sreći. Film je na repertoaru u 19 sati. U Kinu Meeting Point će biti prikazani filmovi Kinoscope programa. U 12 sati na repertoaru je film “Apolonia”, u 18:30 “Nestajući vojnik”, a u 23 sata bit će prikazan film “Bijeg iz iluzije”. U Ljetnom kinu Coca cola u 20:30 publika će uživati u filmu “Kraljevstvo životinja”. U 21 sat u okviru programa Summer Screen bit će prikazan film “Joan Baez: Ja sam buka”. Nakon šest decenija duge karijere, u 82. godini života Joan Baez kreće na posljednju turneju opraštajući se ne samo od svjetala pozornice već i od uloge vodeće aktivistice koja je učestvovala u nekim od najvažnijih bitaka za građanska prava. Osim o njenim prekrasnim pjesmama, saradnji s Dylanom i učešću u javnim bitkama koje su je pretvorile u legendu, film govori i o djetinjstvu male Joanie, kćerke rasno miješanog para koja je rasizam iskusila iz prve ruke, njenoj mladosti i demonima koje je uspjeh probudio u njoj, ali i o njenim zrelim godinama i bolnim uspomenama koje cure kroz pukotine u njenoj nevjerovatnoj karizmi. U okviru programa Open Air u Ljetnom kinu Stari Grad u 20:45 sati bit će prikazan film reditelja Gorana Kulenovića – “Smrt djevojčice sa žigicama”. Radnja filma smještena je na otok Rab, rana jesen 1992. godine. Patolog Fero, svježe rastavljen četrdesetogodišnjak, dolazi u otočki gradić u kojem je s ocem udovcem proveo veći dio svog djetinjstva, kako bi prisustvovao sprovodu kćeri svog prijatelja Globusa, male Mirne. Na otoku se, izvan sezone, događaju čudne stvari: priča se o pojavljivanju ogromnog guštera, mjesni redikul Ranko optužuje fratre da su malu Mirnu prepilili napola, a vrhunac je ubistvo ‘Djevojčice sa žigicama’ – rumunske transseksualke Marillene koja se bavila prostitucijom i svoje partnere zarazila gonorejom. Istragom ubistva bavi se Ferin dobar prijatelj, šef otočke policije Mungos, koji Feru sve više uvlači u istragu.
Srce Sarajeva za “Kotlinu” Danisa Tanovića
Š.M. arajevo Film Festival već 29 godina uživa titulu najznačajnijeg bh. kulturnog događaja koji svakog ljeta u Sarajevo dovodi brojne turiste i zaljubljenike u sedmu umjetnost. BH Telecom je i ove godine ponosni glavni sponzor i partner ovog osmodnevnog filmskog spektakla itekako značajnog za kulturni, ekonomski i turistički doprinos Sarajevu i Bosni i Hercegovini, ali i za razvoj filmske industrije i sadržaja u našoj zemlji. Sarajevo Film Festival je uspostavio nagrade za serije, s ciljem promocije i odavanja priznanja najkvalitetnijim regionalnim televizijskim serijama prikazanim u proteklih godinu dana te poticaju njihovog međunarodnog plasmana. Tri serije iz produkcije BH Content Lab platforme BH Telecoma su ove godine bile nominovane za nagradu Srce Sarajeva, i to serije: „Kotlina“, „Tender“ i „Na rubu pameti” sa 14 nominacija. Ceremonija dodjele nagrada “Srce Sarajeva” za TV serije održana je u hotelu Hills na Ilidži. Nagrade Srce Sarajeva za TV serije dodijeljene su u dvije kategorije, a to su dramske serije i komedije. U kategoriji dramskih serija, najviše nagrada otišlo je upravo za seriju “Kotlina”. Ova bh. serija dobila je nagradu Srce Sarajeva za najbolju dramsku seriju, za najbolju režiju za epizodu (Danis Tanović i Aida Begić) i za najbolji scenarij (Danis Tanović, Amra Bakšić Čamo, Nikola Kuprešanin i Adnan Lugonić). Također, glumac Feđa Štukan je dobitnik nagrade Srce Sarajeva za najboljeg glumca u dramskoj seriji, a Boris Ler i Ida Keškić osvojili su nagrade Srce Sarajeva za najbolje epizodne uloge u seriji “Kotlina”. Ovo je veliki uspjeh najmlađe platforme za produkciju audio-video sadržaja BH ContentLab koja je već osvojila značajne nagrade za prvi projekat, a još jedna serija ima svjetsku premijeru na prestižnom festival u Veneciji.
SFF: Koliko se ulaže, a kolika je dobit?
Š.M. Velika filmska i umjetnička priča Bosne i Hercegovine, Sarajevo Film Festival, s ponosom nosi titulu jednog od najboljih i najvećih festivala u ovom dijelu Evrope. Sarajevo Film Festival kao najbolji turistički brend Kantona Sarajevo, ali naše države iz godine u godinu pomjera granice posjećenosti, a to ništa ne bi bilo moguće bez velikih sponzorstava, odličnog marketinga, ali i pomoći države. Sarajevo je grad filma UNESCO-a sa željom i idejom da kreativna industrija i film budu pokretači kulturnog, ekonomskog i društvenog razvoja grada. S tim u vezi, Sarajevo nastoji da bude prepoznatljivo kao centar filmske kulture, ali i idealne destinacije za naredna filmska i umjetnička ostvarenja. To gradu Sarajevu, ali i državi otvara ogromne mogućnosti: osim povećanja proizvodnje audio-vizualnog sadržaja, povećava se i ekonomska dobit, otvaraju se nova radna mjesta, mladi dobijaju priliku za edukaciju i razmjenu iskustva sa kolegama iz struke iz inozemstva te se stvaraju prilike za edukacije i usavršavanja mladih profesionalaca. Kada je riječ o sponzorstvima i partnerima, SFF zvanično ima 73 glavna partnera, od kojih su glavni sponzori CocaCola, Bh Telecom i UniCredit Banka. Pored njih, ističu se i druge kompanije kao što su Bingo, Uniqa Osiguranje, Atlantic grupa te brojna druga velika imena. Sarajevo Film Festival u Kanton Sarajevo privuče desetine hiljada turista, što omogućuje priliv od 51,6 miliona KM i zaposlenje 1.385 radnika. Otkako je 2019. godine Sarajevu dodijeljenja titula kreativnog grada filma UNESCO-a, produkcija u Kantonu Sarajevo se povećala za 400 posto, a broj posjetitelja u kinima za više od 100 posto. U znak prepoznavanja visokih standarda u organizaciji u filmskoj i TV industriji te kao atraktivnoj filmskoj destinaciji, Gradu Sarajevu je u Cannesu dodijeljena nagrada Global Production u kategoriji „Grad filma“. “Analiza uticaja Sarajevo Film Festivala u periodu 2017.-2019. ukazuje na kontinuirano značajan doprinos organizacije Festivala ekonomiji naše zemlje. U 2019. godini direktni doprinos Festivala – mjeren kroz potrošnju Obala Art Centra – dosegao je 6 miliona KM. Ako se uračunaju i multiplikacijski efekti, ukupna potrošnja povezana sa Festivalom je 2019. godine iznosila 13,9 miliona KM. Ova brojka pokazuje obim potrošnje povezane sa Festivalom u Bosni i Hercegovini tokom godina u kojima je istraživanje sprovedeno”, naveo je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović u jednom od prošlogodišnjih saopštenja. Ovo će biti četvrta godina kako se projekcije Sarajevo Film Festivala održavaju u Mostaru, a zahvaljujući partnerstvu s novim ekskluzivnim sponzorom, kompanijom Bingo Group, od ove godine festivalske će se projekcije održavati i u Tuzli, navodi portal Senzor.ba. Kompanija BH Telecom je i ove godine ponosni glavni sponzor i partner ovog osmodnevnog filmskog spektakla itekako značajnog za kulturni, ekonomski i turistički doprinos Sarajevu i Bosni i Hercegovini, ali i za razvoj filmske industrije i sadržaja u našoj zemlji.BH Telecom je uz SFF od samog početka, a prethodne godine je potpisan i novi trogodišnji ugovor kao generalni partner Festivala. Jedno od strateških opredjeljenja kompanije u prethodne dvije godine bilo je i ulaganje u produkciju vrhunskih domaćih audio-vizuelnih sadržaja putem najveće domaće platforme BH ContentLab. Na ovaj način BH Telecom planira investirati 30 miliona KM, a do sada je uloženo 10 miliona KM. Neki od uspješno realizovanih projekata koje su korisnici imali priliku pogledati na platformi Moja TV na kanalu MY TV su serije: “Kotlina”, “Na rubu pameti”, “Znam kako dišeš” i “Tender”. Neke od ovih serija su i nominovane za prestižnu nagradu Srce Sarajeva na 29. izdanju Sarajevo Film Festivala. Kao i ranijih godina, BH Telecom je i ove godine za posjetioce festivala pripremio brojne sadržaje i nagrade koji se realizuju u okviru posebne promotivne kampanje „Moje Sarajevo. Moja priča.“ Pored direktnog ekonomskog uticaja održavanja samog Festivala, nastavljen je pozitivan trend utjecaja Festivala na turizam, na stvaranje nove publike kao i činjenica da je Festival ključan u razvijanju produkcije novih sadržaja i same filmske industrije, posebno u regiji Jugoistočne Evrope ali i na širem evropskom i međunarodnom planu.