Nina Bijedić Mujanović, CEO Vispaka: Povećanje našeg izvoza je dokaz da je kvalitet univerzalni jezik u svijetu
Nermin DEMIROVIĆ Biti na čelu jedne od vodećih kompanija iz FMCG sektora, nije mala stvar, a bez dileme da je velika obaveza. Nina Bijedić Mujanović, CEO Vispak dd je više od decenije u ovoj kompaniji, a već neko vrijeme je veoma uspješna direktorica ove ugledne bh. kompanije. Po struci novinarka, godinama je gradila svoj put u drugim branšama, a zatim i u Vispaku. U razgovoru za Marx.ba govorila je o profesionalnom napredovanju, viziji kompanije, onome što danas jeste i što bi u budućnosti trebao biti Vispak. Kako gledate svoj poslovni put? – Tokom dosadašnjih poslovnih angažmana uvijek sam bila fokusirana isključivo na ostvarenje ciljeva cjelokupnog tima. S obzirom na to da sam kroz karijeru mijenjala branše u kojima sam sam se razvijala značilo je to potrebu za savladavanjem novih izazova u kojima je potrebno novo znanje, ali i iskustvo. Kontinuirano konzumiranje formalnih edukacija mi je pomoglo u potpunijem pristupu industrijama u kojima sam radila, ali svakako bih posebno istakla neformalnu edukaciju koja je bila bazirana na iskustvu timova sa kojima sam radila u proteklom periodu. Od industrije osiguranja, preko ugostiteljstva do FMCG industrije je put koji je veoma dinamičan i koji je tražio drugačije pristupe, ali zasigurno mi je bitno pomoglo to što sam od studentskih dana bivala angažovana na različitim projektima i na taj način prolazila procese od baznih terenskih poslova do upravljačkih pozicija. Nakon dvadeset godina iskustva na rukovodećim pozicijama u različitim branšama mogu reći da je ispred mene još mnogo novih izazova za koje mi je potrebno dodatno educiranje i kroz formalno obrazovanje i kroz neformalno učenje od okruženja. Šta bi bila Vaša poslovna filozofija i kako napredovati? – Smatram da su promjene jedina konstanta. Dakle, spremnost prihvatanja promjena sa ciljem unaprjeđenja procesa je vjerovatno jedini način za stalno napredovanje. Stvaranje ambijenta u kojem svi članovi tima daju svoj maksimum je u svakom slučaju najvažnija postavka u ostvarenju definisanih ciljeva. Kvalitetan tim je jedina izvjesna mogućnost da rast i razvoj bude kontinuiran, a za formiranje i održavanje tima koji se vodi organizaciju naprijed potrebno je da se sam tim stalno razvija. Gdje je Vispak danas na bh. tržištu, ali i ostalim tržištima? – Vispak je prepoznat kao jedna od najznačajnih domaćih kompanija čije brendove naši potrošači smatraju ambasadorima BiH. Kompetencije Vispaka za proizvodnju i plasiranje proizvoda vrhunskog kvaliteta u kategorijama kafe, začina, juha, snacka, konditoraja i slatkog praškastog asortimana su plod preko 50 godina iskustva. Naše stalno povećanje udjela izvoza proizvoda pod našim brendovima je dokaz da je kvalitet univerzalni jezik u cijelom svijetu, te da je dosljednost i autetičnost koju njegujemo i ističemo uvijek prepoznata. Naši proizvodi su na policama trgovačkih lanaca širom svijeta i sve veća je konzumacija naših proizvoda van etno marketa. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Kao i u svim branšama i u našoj branši dinamika promjena je sve veća. Mijenjaju se pristupi procesima, ali i navike potrošača. U takvom okruženju napredovanje je neophodno za opstajanje uopće i to u svim segmentima poslovanja. S tim u vezi i kompanija Vispak ima potrebu za napredovanjem od unaprjeđenja tehnologije proizvodnje do unaprjeđenja plasiranja proizvoda. Naš pristup poslovanju je definisan kroz nedavno donesenu strategiju koja je bazirana na našim ključnim kompetencijama i perspektivi inovacija. Kad sve te postavke imamo u vidu od kompanije očekujemo da nastavi kontinuirani rast na domaćem i na inozemnom tržištu, te da nastavi sa svojim razvojem kako u tehnološkom tako i u kadrovskom smislu. Koliko Vispak polaže na ljudske resurse i edukaciju? – Vispak je kompanija koja je potpuno svjesna da nju ne činini značajnom tehnologija nego ljudi i znanje koje oni imaju, ali i njihova motiviranost i energija. S tim u vezi ljudi su u svakom slučaju u Vispaku u fokusu. Mi smo svjesni značaja svakog pojedinca u našoj kompaniji i svaki pojedinac je svjestan da uspjeh naših proizvoda zavisi od našeg odnosa prema poslu. Edukacija nije stvar izbora, nego stvar nužnosti tako da se trudimo da iskoristimo maksimalno prilike za unaprjeđenje kompetencija svih članova tima. Kakav marketinški pristup kompanija preferira i koliko je to u današnje vrijeme bitno? – Način i stil komuniciranja u svemu u životu određuju smjer, pa tako i u proizvodnji i plasiranju proizvoda. I u ovom vremenu i ranije uvijek je komunikacija, odnosno prezentacija, odnosno marketing imao krucijalnu ulogu u uspjehu. Modeli i pristupi se s vremenom mijenjaju, postaju sofisticirani, personalni i intenzivniji. Ono što se ne mijenja jeste potreba da taj proces bude efikasan, tačnije da privuće pažnju i prouzrokuje reakciju. Kada imamo ovoliko kanala i količine komunaikcija samim tim imamo i jako puno rizika od zagušenja primaoca poruke. Vispak već dugo uspješno te rizike prevazilazi svojim neposrednim i direktnim odnosnom sa potrošačima kroz degustacije, direktne susrete na različitim eventima i posebno ističem kroz činjenicu da u razvoj novih proizvoda i unaprjeđenja postojećih involvira baš potrošače. Kako uopćeno gledate na stanje i trendove u industriji kojoj pripadate? – To da se sve brže i češće mijenjaju trendovi je kod svih industrija, pa tako i u FMCG-u. Kako sam već rekla neminovna je kondicija u prilagođavanju tim promjenama, te nam to otvara svaki dan nove izazove. Ako smo u kondiciji onda možemo očekivati prevazilaženje izazova. Nekada je to manje ili više uspješno, ali je bitno da je uvijek prevaziđeno i da je smjer kretanja prema naprijed.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder za Marx.ba: Turizam pokazuje da možemo bolje
N. DEMIROVIĆ Ako se na čemu imalo, a i imat će raditi u ovoj našoj zemlji, pa tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine, to su zaštita okoliša i unaprjeđenje turizma. BiH je zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama, a na nama svima je koliko ćemo polagati na očuvanje onoga što imamo. A uzročno posljedično te ljepote koje nam je darovala priroda trebale bi biti glavna uzdanica u razvoju turizma. O ovoj temi, onome što je urađeno i što se radi i planira, razgovarali smo sa Nasihom Pozder, federalnom ministricom okoliša i turizma. Kako gledate rad Ministarstva okoliša i turizma FBiH i koliko ste zadovoljni rezultatima? – U proteklih godinu i po usvojili smo nekoliko zakonskih propisa – kao što su izmjene i dopune Zakona o otpadu, Zakon o zaštiti zraka na ZD Parlamenta FBiH i čije usvajanje očekujemo ove sedmice (danas sjednica op.a.)i u Domu naroda, a na mnogima se užurbano radi, poput izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode, Zakona o turizmu, kao i novom, cjelovitom Zakonu o upravljanju otpadom. U oba doma Federalnog parlamenta usvojena je Strategija razvoja turizma, za period 2022. – 2027. Uduplali smo budžet za projekte u turizmu i zaštiti okoliša, tako da postoje pomaci, ali ono što očekujem od saradnika i saradnica sa kojima radim u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma jest dodatni angažman kako bismo i dalje išli naprijed i sebi postavljali nove, veće ciljeve. Predanost i posvećenost ljudi u ministarstvu mi daje i razlog da vjerujem da ćemo iz godine u godinu biti bolji i da će rezultati biti sve vidljiviji. Gdje se danas nalazi Federacija BiH kada se govori o zaštiti okoliša? – Usvojili smo i dalje radimo na zakonskim rješenjima koja će popraviti stanje u zaštiti okoliša. Spomenute izmjene izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom FBiH tretiraju dva važna pitanja. Pitanje rješavanja odlagališta u općinama i gradovima i operativno djelovanje inspekcije na terenu te kaznene odredbe za posebne kategorije otpada poput guma, ulja i slično. Usvajanjem se stvaraju pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o upravljanju otpadom u praksi, te usklađivanje sa zakonodavstvom EU. Naime, izmjenama se preciznije uređuje pitanje odlagališta otpada, a koje će biti detaljno definirano u provedbenom aktu na kojem se već radi. Također, usvojene Izmjene i dopune definiraju i iznose novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja za posebne kategorije otpada što do sada nije bilo prepoznato u Zakonu. Također, pred kraj prošle godine usvojili smo i Strategiju zaštite okoliša FBiH koja definira pravce zaštite ali i ulaganja u ovu oblast. Zaštita okoliša najočitije ima reperkusije na stanje naših prirodnih resursa, ali još važnije, na zdravlje građana i zato je naše opredjeljenje da insistiramo na primjeni zakona, ali i ulaganju u provođenje mjera i povećanje zaštićenih područja. Jasno je i da je pitanje upravljanja otpadom u našoj zemlji jedno od onih koje je daleko od riješenog. Otpadom moramo naučiti upravljati, a ne da se on odlaže i da predstavlja problem. To je u razvijenim zemljama visokovrijedna sirovina, energent, pa i oblast koja zapošljava, dok još uvijek u našoj zemlji, nažalost, to pitanje predstavlja opterećenje prvenstveno na zdravlje ljudi, ali i na stanje u prirodi i na budžete. Koliko Ministarstvo polaže na ekološki prihvatljive projekte i koji su trenutni projekti vezani za zaštitu okoliša? – Spomenula sam koliko radimo na zakonskom poboljšanju ove oblasti. To radimo u skladu sa standardima i propisima Evropske unije. Nakon sedam godina od isteka važećeg roka Plana upravljanja otpadom za FBiH, sada konačno radimo na izradi novog Plana za šta smo sredstva obezbijedili u ovogodišnjem budžetu i što provodimo u saradnji s UNDP-om. Bit će ovo dokument kojim ćemo, nadam se, biti bliže rješavanju pitanja upravljanja otpadom u našoj zemlji, a njegovo usvajanje očekujemo iduće godine u ovo vrijeme. I naši grantovi ciljaju na dobre projekte od kojih stanovništvo i lokalne zajednice imaju najviše koristi. Kako se građani mogu uključiti u lokalne ekološke inicijative? – Od početka mandata insistiram na uključivanju građana i ekoloških aktivista. Dobrom saradnjom smo dobili prva zaštićena područja prirode u Posavskom kantonu, gdje su bare Starača i Tišina postale zaštićeni pejzaži. Velika je stvar da smo pokrenuli pitanje zaštite Prenja, na čemu instistiraju ekološki aktivisti, ali i općina Konjic i ja lično. Vjetrenica je upisana na UNESCO-ovu liste svjetske baštine. Na moju inicijativu uspostavljena je stalna komunikacija i radni sastanci između predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma i nevladinog sektora za zaštitu okoliša u BiH. Na sastancima se govori o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini, izazovima s kojima se suočavaju ekološki aktivisti i mogućim rješenjima. Važna je saradnja, razmjena informacija, sugestija i transparentnosti između vladinog i nevladinog sektora. Koliko je toga urađeno, s obzirom na to da je broj dolazaka turista u FBiH u stalnom porastu? – Spomenula sam da smo usvojili Strategiju razvoja turizma do 2027. koja nam je okvir i daje nam pravac djelovanja. Turizam se događa, ali mi želimo njime upravljati i već to u nekim aspektima činimo. Tako smo koncipirali i naše javne pozive za podršku u turizmu. Po interesu iskazanom na ovim javnim pozivima, vidimo da do sada obezbijeđena sredstva nisu dovoljna i da ćemo u narednoj godini morati raditi na njihovom povećanju kako bismo afirmirali naš turizam i pomogli ljudima koji žive turizam. Brojke su jasne i one stalno idu ka gore. Prema posljednjim podacima za drugi kvartal 2024. ostvareni su rekordni brojevi u turizmu. Povećan je broj turista iz regije, ali i iz Turske, Amerike, Kine, Njemačke… Kako gledate na turistički potencijal FBiH i u kojem se pravcu razvija turizam u FBiH? – Ako ova zemlja ima potencijala, onda je to zbog njene prirode, kulture, historije, tradicije, običaja, hrane… – turizam. Malo je zemalja na svijetu s takvim preduslovima za turizam, kakva je Bosna i Hercegovina. E sad, turizmom treba upravljati, štititi prirodu, graditi infrastrukturu i osiguravati turistima uslugu da mogu uživati u našim ljepotama. Strategija turizma je propisala pravce djelovanja, naše potencijale koje treba razvijati, od tradicionalnih turističkih ruta, gradova Sarajeva i Mostara, uživanja na rijekama i planinama, pa do religijskog, banjskog, eko i agro-turizma.
Haris Jusović, cijenjeni autor reklama za Marx.ba: Ne pratim trendove, to je previše obavezujuće
N. DEMIROVIĆ Stvarati je velika stvar, a stvarati da se nešto primijeti još veća. Upravo je tako i sa reklamama, jer uzalud je nešto rađeno, u nešto uloženo i novca i truda, ako poruka nije došla do onoga kome je namijenjena. A neke reklame u našoj zemlji i šire itekako su zapažene, a dovoljno je pomenuti onu sada već kultnu “jedina zaslužena desetka u Travniku” i shvatit ćete kako se to radi i kako se na izvrstan način skrene pažnja na firmu, proizvod ili nešto treće. Kao i mnogih drugih, autor gore pomenute reklame je Haris Jusović, bh. umjetnik koji je donio tu novu energiju, britkost, ali i novu dozu humora u svijet vizuelnih komunikacija kod nas. Jusović je kreirao mnogo toga što danas vidite oko sebe i ne nekim poznatim portalima, a da i ne znate ime autora, a iako nije čovjek koji je često u medijima, pristao je na razgovor za Marx.ba. Kako je tekao vaš poslovni put? – On je nekako višeslojan, potpomognut raznim iskustvima, aktivnostima i izazovima. Uvijek sam “gajio” ljubav prema poeziji i ista je direktno i indirektno sastavni dio moje vizuelno-komunikativne karijere. Ne volim se širiti, hajde da kažem da radije stremim visinama, imam bolji pregled situacije, a ne zauzimam puno prostora. Bilo kako bilo, moja baza je dole, prizemna i skromna. To me obilježavalo kroz višegodišnji razvojni put. Ako bi birali između umjetnika i biznismena, gdje biste sebe svrstali? – Ja sam dizajner vizuelnih komunikacija i to je bliže umjetnosti, ali u praksi pregovaram, idem na sastanke, odgovaram na emailove i radim mnogo toga što u konačnici nema veze ni sa zanatom ni sa umjetnošću. Ali ok. Birao sam da imam svoj biznis, eto mi. Gdje je danas inspiracija, kako je vi dohvatite? – Ne znam gdje je danas, jučer sam je negdje vidio. Sjedim i radim, tako nastaju moje kampanje, ali sebe bih sam demantovao ako bih rekao da me ništa ne inspiriše. Daleko od toga. Inspiriše me ljubav koja dolazi iz moje porodice. Oni su moja potpuna podrška, bezuslovna i doživotna garancija za istrajnost i kontinuitet. Inspirišu me momenti, tuge, sreće, uspjesi i ljudi općenito. Kako gledate na današnje trendove u oglašavanju i koliko ih BiH prati? – Ja ne pratim trendove, to je previše obavezujuće i kreativa koji proizilazi iz takvog principa rada ima potencijala da bude neautentična. Zaista ne znam koliko BiH prati trendove. Nije to moja čaša rakije. Kažu da kasnimo. Ne znam za čim. Kažu da zaostajemo. Ne mislim. Samo sve to malo sporo ide…, a zašto bi brže? Svi se žale kako vrijeme leti Ii kako se brzo živi. Pa evo nas, živi se taman, to je Bosna i Hercegovina. Mi ako trčimo, trčimo maraton. Šta je ono što želite postići svojim radovima? – Bolji visibility i brand awareness za svoje klijente, a ako postoji prostor da se pošalje i neka društveno-odgovorna poruka, uvijek mi je zadovoljstvo. Želim da malo podignem javnu verbalnu komunikaciju na viši nivo. Čast izuzecima…, spava ona već desetljećima, zato strpljivo, ne valja da se naglo probudi. Postoje li poslovi koje ste radili, a nekako su Vam draži i zašto? – Postoji dosta njih, ne bih sada izdvajao nikoga od klijenata, ali da, oni poslovi u kojima se meni prepuštena potpuna sloboda da kreiram tok ili momenat komunikacije, bez uslovljavanja i uzurpiranja procesa. Kako gledate na reakcije javnosti na ono što radite? – Hvala javnosti što podržava moj rad. To je evidentno. Nastojim da iza sebe ostavim nešto relevantno, kvalitetno i nešto o čemu će se pričati dugo.
Amra Džeko za Marx.ba: Karijera je veoma bitna, a majčinstvo je nešto posebno
N. DEMIROVIĆ Amra Džeko, model i manekenka, primjer je ostvarene i uspješne žene, i poslovno i privatno. Njen suprug je svjetski poznati fudbaler Edin Džeko, a ona je i pored velike porodice našla prostor da i dalje uspješno radi. Ona je Edinov najveći navijač, a i on njen bez sumnje, tako bi se mogla u najkraćem opisati sretna porodica Džeko. Oni jednostavno sjajno funkcioniraju, a pronašli su taj balans između, poslovnog, porodičnog, ali i humanitarnog, čemu je Amra itekako naklonjena. U razgovoru za Marx.ba Amra je govorila o poslu, porodici, Bosni i Hercegovini, zdravom načinu života, zajedničkim ritualima… Kako gledate na ono što je iza vas u poslovnom smislu? Koliko ste zadovoljni i šta vas čini posebno ponosnom? – Kada se osvrnem na sve što sam postigla, puno je projekata na koje sam ponosna, ali ono što mi je najdraže jeste OREA platforma. To je posebna startup priča koja je nastala iz čistog entuzijazma, a danas je vodeća digitalna platforma za prodaju rukotvorina s domaćom etiketom, koja odražava unikatne vrijednosti i održivost. OREA broji oko 220 kreativaca s više od 20.000 aktivnih korisnika, i nekako taj broj se iz godine u godinu povećava. I svi uspjesi kako platforme, tako i Art marketa, koji organiziramo dva puta godišnje, veoma nas raduju, posebno jer smo uspjeli ostvariti i regionalno prisustvo. U svemu što radim osjećam dužnost da promovišem našu državu na najbolji mogući način, jer sam svjesna da kroz to ne predstavljam samo sebe, već i svoju porodicu, grad i državu. Ponosna sam na projekte koji imaju širi društveni značaj, bilo da se radi o ulaganju u male biznise, podršci lokalnim brendovima, promociji BiH ili humanitarnom radu. Smatram da svaka uspješna žena treba da doprinese zajednici u kojoj živi. Poznati ste kao velika humanitarka. Gdje crpite inspiraciju za taj dio vaših nastojanja? – Humanitarni rad me duboko ispunjava. Inspiraciju crpim iz želje da pomognem onima kojima je pomoć potrebna. Edin i ja smo uvijek bili posvećeni ideji da svoje uspjehe iskoristimo kako bismo unaprijedili živote drugih. Vjerujem da je odgovornost svakog od nas da doprinese boljem društvu, i to je ono što me svakodnevno motiviše. Trenutno je u toku kampanja Zlatni krug, koju organizuje Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka, i želim iskoristiti ovu priliku da pozovem vaše čitatelje i sve naše sugrađane da dođu u Visoko i učešćem u trci podrže naše heroje lavljeg srca. Koliko je teško i kako uspijevate balansirati između porodičnog života i karijere? – Balansiranje između porodičnog života i karijere nije lako, ali s vremenom sam naučila kako postaviti prioritete. Kao što uvijek ističem, ključna je dobra organizacija i podrška najbližih. Porodica mi je jako bitna, ali ne želim odustati od sebe i onoga što me dodatno ispunjava. Naš život je veoma dinamičan, i svi se trudimo biti posebna podrška Edinu, tako da imamo neke rituale koje ne preskačemo. Djeca vole da se ušuškamo zajedno pred spavanje. Često zajedno vježbamo, kuhamo, gledamo crtane filmove, ali najviše vremena provodimo na zraku. Najvažnije je pronaći ravnotežu i ne zapostavljati ni jednu ni drugu stranu. Uvijek naglašavate važnost majčinstva. Šta biste preporučili poslovnim ženama koje imaju porodicu? – Majčinstvo je za mene najveća radost i odgovornost. Iako je karijera važna, majčinstvo pruža jedinstvene trenutke koje ništa ne može zamijeniti. Djeca osjećaju sve svojim čistim srcima i bude u nama najljepše emocije. Također, ističem važnost brige o sebi, vlastitom zdravlju i zadovoljstvu. Bilo da se radi o vježbanju, kratkom putovanju, čitanju ili jednostavnom odmoru, kada se posvetimo sebi, lakše ćemo se nositi sa svakodnevnim izazovima i biti sretnije i zadovoljnije. Podrška porodice i ulaganje u naše mentalno zdravlje su izuzetno važni. Bitno je da ne pokušavamo biti savršene u svemu, već da radimo ono što je najbolje za našu porodicu i nas same. Kao što se kaže: “Sretna majka, sretno dijete.” Preferirate zdrav način života i često nas inspirišete svojim objavama o zdravim navikama. Otkud ljubav prema vježbanju i koliko je ono važno za svaku osobu? – Fitness i fizička aktivnost su za mene prijeka potreba, jer mi to pruža mentalno zdravlje i mir. Često čujem komentare poput “zašto moraš vježbati i na odmoru?”, ali to me nasmije jer za mene to nije obaveza, nego stil života. Kada biramo hotele za odmor, uvijek gledam da imaju teretanu. Treniranje me ispunjava, bilo da sam na odmoru ili kod kuće. Ljubav prema sportu razvila se još u djetinjstvu, kada sam trenirala gimnastiku, karate, taekwondo i atletiku. Atletika mi je posebno draga, jer je tu započela moja prava ljubav prema sportu i razvila su se neraskidiva prijateljstva. Mislim da je zdrav start u ranim godinama života ključan, i zato je fitness za mene i dalje osnovna potreba, za zdravlje prije svega, a zatim i za fizički izgled. Poslednjih godina bavim se CrossFitom, a u poslednje vrijeme kombinujem kružne treninge sa statičkim treninzima s određenom težinom, i najviše uživam u funkcionalnom kardio treningu. Također, preferiram zdravu ishranu i često kuham, a svaki obrok sadrži mnogo povrća i proteina. U narednom periodu planiram ovu strast prenijeti na što više ljudi kroz edukacije i treninge, o čemu ću uskoro više govoriti.
Direktorica marketinške agencije godine u svijetu za Marx.ba: Ljudi su sve, bez kreativa nema ni kreativnosti
Nermin DEMIROVIĆ Jung von Matt AG je marketinška agencija je prije nekoliko dana nagrađena je prestižnom nagradom za agenciju godine na New York Festivals Advertising Awards. Agencija je zaradila impresivan broj zlatnih, srebrnih i bronzanih trofeja za svoj revolucionarni rad za vrhunske klijente uključujući adidas, BMW, Hamburg Marketing GmbH, Berliner Verkehrsbetriebe (BVG), Deutscher Sparkassen- und Giroverband e.V. & S-Communication Services GmbH, Opel Automobile GmbH i Hyundai. Titula Agencije godine dodjeljuje se reklamnoj agenciji koja osvoji najviše bodova za izvanredan kreativni rad u svim medijima, a Jung von Matt AG je pokazala izvrsnost i stigla do nagrade. U ekskluzivnom razgovoru za Marx.ba govorila je neizvršna kreativne predsjednica i art direktorica ove svjetski uspješne agencije, Dörte Spengler-Ahrens. Kako biste definisali svoju poslovnu strategiju? – Jung von Matt je nezavisna kreativna agencija kojom upravlja vlasnik sa sjedištem u Njemačkoj i prisutnošću u deset zemalja širom svijeta. Naš kredo je stvoriti zamah za brendove. Moment ne znači samo privlačenje pažnje ljudi, već i značajan uticaj na njihova srca. Nezavisni smo, neočekivani i nikad zadovoljni. Mi stvaramo zamah. Koji su glavni trendovi u oglašavanju danas? – U ovom trenutku postoje dva glavna trenda. Prvi je pomak ka stvaranju više sadržaja vođenog oglašavanja, a ne samo fokusiranju na prodaju proizvoda. Na primjer, kampanja poput one koja je nedavno dobila nagradu u Cannesu za Pedigree ne samo da promoviše hranu za pse, već uključuje i pse iz skloništa za životinje koji su dostupni za udomljavanje. Drugi veliki trend je kraj “oglašavanja”, što znači da je era mračne komunikacije iz perioda korone završena. Ljudi sada žude za sretnim, pozitivnim i ugodnim oglašavanjem. Koji su kanali najvažniji u oglašavanju? – Teško je odrediti prioritete jer svaka ciljna grupa ima svoj preferirani kanal oglašavanja. Sve u svemu, sa sigurnošću se može reći da su pokretne slike i dalje ključne ako želite da pokrenete ljude. To se može dogoditi na svim kanalima – na mreži, društvenim medijima ili, za neke ciljne grupe, još uvijek na TV-u. Koliko je važno ulaganje u ljudske resurse i obrazovanje? – Ljudi su sve. Bez kreativa nema ni kreativnosti. Stoga je važnije nego ikad ulagati u obuku, dalje obrazovanje i lični i profesionalni razvoj naših ljudi. Srećom, došli smo do vremena u kojem su ljudi zaista na prvom mjestu.
Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajevo za Marx.ba: Nastavljamo postavljati standarde na tržištu, pružajući nenadmašnu kvalitetu
Nermin DEMIROVIĆ Porsche Holding je najveća maloprodajna automobilska kompanija u Evropi. Kompanija je počela sa radom 1947. godine. Danas pod njihovom zastavom posluju Volkswagen putnička i privredna vozila, Porsche, Audi, SEAT, CUPRA, Škoda, kao i MOON brend koja se bavi punjačima i infrastukturom za električna vozila. Nedavno otvoreni Porsche Sarajevo prodajno-servisni centar, najmoderniji u jugoistočnoj Evropi, nalazi se u Blažuju, pored Sarajeva. Ovo je najveći centar u okviru Porsche Holding grupacije koja posluje u 28 zemalja svijeta. Također, ovo je jedini centar koji pod jednim krovom okuplja prodajne salone svih marki, kao i servisnu radionicu, limariju i lakirnicu. Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajevo, ne krije koliko je zadovoljan novim objektom i onim što ima da ponudi. Pored toga, razgovarali smo o tržištu, investicijama, elektrifikaciji, ravnoteži između inovacija i tradicionalnog Porschea. Šta mislite o Porsche Sarajevo danas? – Porsche Sarajevo je lider u automobilskoj industriji u Bosni i Hercegovini. Predvodimo nove trendove, od usvajanja najnovijih tehnologija do primjene održivih praksi. Naša posvećenost inovacijama i izvrsnosti osigurava da nastavljamo postavljati standarde na tržištu, pružajući nenadmašnu kvalitetu i performanse našim kupcima. Naša misija je i da povežemo BiH s EU i pokažemo da standardi zapadne Evrope mogu naći mjesto i kod nas. Kako vidite novootvoreni Porsche objekat u Blažuju. Šta on donosi zajednici, klijentima, Porscheu…? – Nedavno otvoreni centar u Blažuju je značajan korak, ne samo za našu kompaniju, već za industriju i ekonomiju zemlje u cjelini. Opremljen najnovijom tehnologijom, odražava našu posvećenost inovacijama i izvrsnosti. Ovi faktori doprinose tome da ovo bude najsavremeniji prodajno-servisni centar u BiH. Ova investicija je dokaz da višemilionske investicije nisu ekskluzivne samo za gradove kao što su Beč ili Minhen. Izgradnjom ovog objekta smo pokazali da BiH može da postigne ovaj nivo razvoja. Višemilionska investicija pokazuje našu posvećenost ekonomskom razvoju regiona i unapređenju automobilske industrije u Bosni i Hercegovini. Ekološki gledano, ovo je najnaprednija trgovačka i servisna zgrada u BiH zbog brojnih ekoloških karakteristika. Naši saloni, servisni centar i lakirnica su u potpunosti posvećeni očuvanju životne sredine. Kako gledate na tržište automobila u BiH i šta su po vama presudne karakteristike koje opredjeljuju kupce? – Tržište vozila u Bosni i Hercegovini se razvija, uporedo sa potražnjom za luksuznim i ekološki prihvatljivim vozilima. Ključne karakteristike za određivanje kupaca uključuju pristupačnost, reputaciju brenda, tehnološke karakteristike i uticaj na životnu sredinu. Kupci postaju sve zahtjevniji, tražeći vozila koja nude i performanse i održivost. Zbog skepticizma oko novih tehnologija, fokusirani smo na detaljna objašnjenja kako bismo pomogli široj javnosti da bolje razumije te tehnologije. Koliko toga ste polagali na ESG standarde i generalno održivo poslovanje? – Ovaj objekat predstavlja značajan napredak u ESG pristupu Volkswagen grupacije strategiji održivosti Porsche Holding Salzburg-a. Počeli smo sa nultim emisijama za električna vozila, nakon čega je uslijedio fokus na cirkularnu ekonomiju. Otišli smo korak dalje i izgradili zelenu zgradu i implementirali održive operacije koje uključuju uštede u CO2, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, fotonaponske sisteme, upravljanje otpadom, očuvanje vode i reciklažu. Na primjer, sistem grijanja i hlađenja koristi mrežu cijevi dužine 46 km postavljenih ispod poda cjelokupnog objekta. Ovaj sistem koristi geotermalnu toplotu integrišući je u sistem grijanja i hlađenja i, kao takav se u kombinaciji sa toplotnim pumpama, prvi put primjenjuje u BiH. Toplotne pumpe također koriste električnu energiju za razmjenu toplote. Takođe smo instalirali i fotonaponski sistem koji pokriva 2.200 kvadratnih metara, sa godišnjim kapacitetom od 430 MWh. Ovaj sistem može zadovoljiti više od polovine energetskih potreba zgrade. Pored toga, implementirali smo uređaje za uštedu vode. Naša automatska praonica reciklira vodu, značajno doprinoseći uštedi vode. Prilagođavamo i naše navike kako bismo se uskladili sa principima koje smo postavili gradeći ovakav objekat. Svi navedeni faktori doprinose tome da ovo bude najmoderniji prodajno-servisni centar u BiH. Kakav je vaš pristup prema digitalnoj transformaciji u prodaji i servisiranju vozila? – Globalna automobilska industrija prolazi kroz veliku transformaciju. Digitalna transformacija je, naravno, dio naše strategije. To uključuje integraciju naprednih digitalnih alata u procese prodaje i servisa. Naša kompanija prati globalne trendove i aktivno se prilagođava, nudeći različita digitalna rješenja kao što su sistem online rezervacije servisa, konfiguratori automobila za sve naše brendove, kalkulatori za leasing. Također, možete bilo kada provjeriti koji su automobili dostupni za prodaju na našoj web stranici. Ovo su samo neki od primjera kako kompanija prati trendove u digitalizaciji. Najnoviji brend u našoj porodici je Cupra, koji je omogućio našim klijentima jedinstvenu priliku da iskuse brend kroz virtuelnu realnost. Kako se kompanija planira dalje nositi s trendom elektrifikacije u automobilskoj industriji i kakvi su dalji planovi u tom segmentu? – Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi usvajanja elektromobilnosti, ali polako napreduje kroz nekoliko inicijativa i pravnih mjera. Država uvodi subvencije i poreske olakšice za kupovinu električnih vozila kako bi ohrabrila potrošače da pređu na ekološki prihvatljivija vozila. Porsche BH, kao lider u elektromobilnosti, aktivno radi na kreiranju infrastrukture širom zemlje, što je ključni preduslov za prodaju električnih vozila. Ove mjere, iako još uvijek u razvoju, pokazuju posvećenost BiH prilagođavanju globalnim trendovima u automobilskoj industriji i smanjenju emisije štetnih gasova, dok Porsche BH predvodi implementaciju ovih promjena. Najnoviji projekat koji smo realizovali je u našem novom objektu u Blažuju. Instalirali smo nekoliko brzih punjača kapaciteta 150 kW i 300 kW, omogućavajući punjenje električnih vozila između 5 i 30 minuta. Takođe smo prilagodili naš parking za veći broj punjača, a nakon završetka projekta, imat ćemo oko 20 punjača u našem objektu. Kako kompanija balansira tradicionalne vrijednosti performansi i inovacija s zahtjevima za održivošću i smanjenjem emisija? – Porsche Holding je izgrađen na tradiciji i njegujemo naše vrijednosti kroz sve ove godine. Kompanija balansira tradicionalne vrijednosti s inovacijama, ostajući vjerna svojim osnovnim principima kvalitete i performansi, dok integrira najsavremenije tehnologije i održive prakse. Ovaj pristup osigurava da, dok čuvamo našu baštinu, prilagođavamo se novim zahtjevima tržišta. Gdje vidite autoindustriju sutra i šta je ono što bi mogla biti budućnost? – Budućnost automobilske industrije usmjerena je ka elektrifikaciji, autonomnoj vožnji i poboljšanoj povezanosti. To je trend koji će stići i u BiH, bez obzira što smo trenutno daleko od implementacije. Industrija teži ka održivosti,
Martinija Bekavac, izvršna direktorica B1 Media za Marx.ba: Ponosni na 500 kampanja godišnje
N. DEMIROVIĆ Vođeni jasnom vizijom, osnivači tadašnje kompanije B1 Plakati su prije više od dvije i po decenije prepoznali potrebe tržišta oglašavanja te otkrili načine kako novim kanalima komunikacije doprijeti do različitih ciljanih grupa. Kako kažu iz kompanije, komunikacijski kanali koje su od temelja razvili na mjestima gdje do tada nisu postojali su: domovi zdravlja, apoteke, javni prijevoz, poslovni tornjevi, obrazovne ustanove, veterine i plaže. Treba reći da je kompanija iste godine kada su osnovani, uspješno u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini razvila pionirski projekt bigboarda TOP MEDIA, koji su zbog svoje koncentracije na indoor oglašavanje kasnije prodali jednoj firmi u BiH. Danas na tržištima Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije stalno zapošljavaju 48 marketinških i prodajnih stručnjaka te 86 vanjskih saradnika. Ukupno u Hrvatskoj i regiji raspolažu s preko 35.000 oglasnih površina. Martinija Bekavac, izvršna direktorica B1 Media za Marx.ba je govorila o medijima, fokusu kompanije, trendovima u oglašavanju, kampanjama… Šta je B1 Plakati i gdje se kompanija nalazi u ovom trenutku? – B1 Plakati osnovani su 1998. godine, a danas poslujemo pod imenom B1 Media. Prvo oglasno b1 mjesto bilo je upravo b1 plakatnog formata u čekaonicama domova zdravlja dok danas zastupamo preko 600 digitalnih zaslona. S obzirom na ukupnu fragmentaciju medija, brandovima je bitno izabrati mediji gdje će biti prisutni na pravom mjestu u pravo vrijeme. Zbog toga se B1 Media strateški usmjerila na pokretanje inovativnih kanala koji će oglašivačima pomoći u učinkovitoj komunikaciji s ciljnom grupom. B1 mediji ovo zovu – jednostavno ciljano. B1 mediji locirani su na mjestima gdje se ciljana grupa po prirodi prostora već nalazi. Istodobno predstavljaju i sadržaj i reklamu, uljepšavaju prostor i nisu agresivni, a ovisno o kanalu mogu biti i edukativnog karaktera. Koji su kanali u Vašem fokusu? – Kratkoročni fokus je proširenje na postojeće kanale, povećavajući digitalni trag oglašivača. Srednjeročno gledano, nastavit ćemo s razvojem i uvođenjem novih kanala koji uvelike stupaju u direktan kontakt sa svojim potrošačima, što je idealno za medijske miksove robnih marki koje trebaju povećati razmatranje (consideration) svojih marki. Jedni od njih su digitalni ekrani zvani Fitness TV, kao i digitalne mreže ekrana dostupne u poslovnim tornjevima. Kako vidite trendove u oglašavanju danas? – Medijski pejzaž promijenio se više u zadnjih pet godina nego u zadnjih stotinu zajedno. Kako dosegnuti nedohvatljive? Teoretski je to jednostavno, ali u praksi baš i nije tako. Najbolji pristup je optimizacija medijskog miksa. U većini slučajeva, mainstream marketing generira svijest, ali konverzija od svijesti do kupovine (put do kupovine) ovisi o tome nalazite li se na pravim kanalima u pravo vrijeme. Najvažnija značajka je utjecati na kupce u posebnom psihološkom trenutku te postići visoku frekventnost u komunikaciji. Koliko se razvio segment reklamiranja na plažama? – Segment oglasnog prostora na plažama u vidu kabine za presvlačenje, tornja za spasioca i informativne ploče, započet je davne 2000. godine kroz funkcionalnu potrebu koncesionara plaža koji trebaju pružiti mjesto gdje će se ljudi presvući, mjesto odakle će spasioci paziti na sigurnost kupača i mjesto na kojem ćeš pročitati kroz piktograme što se sve nalazi na plaži i okolici, te gdje tačno. B1 Plakati, danas B1 Media zaslužni su za industrijsko obličje koje je ujedinilo i funkciju i reklamni prostor pazeći na detalje rasporeda mikro lokacija. Šta je ono što je naupečatljivije kada se radi o ovom vidu reklamiranja? Ljudi svakodnevno provedu u prosjeku četiri do pet sati na plaži, okruženi u neposrednoj blizini reklamnim plažnim objektima koristeći iste. I naravno, danas, više nego ikad upečatljivosti pridonosi vizualno kreativno rješenje. Možete li nam navesti neke do najzanimljivijih vaših kampanja inače? – Mi smo zaista ponosni na preko 500 kampanja godišnje i teško je izdvojiti najzanimljivije. Od lokalnih ponuda manjih kompanija, brandova s našeg tržišta do globalnih kompanija, svaki priča svoju historiju i nudi rješenje. Kroz plažni segment prisutni su svi trgovački lanci, retail proizvodi dostupni za kupovinu u blizini, kozmetički preparati, turističke ponude te razne edukativne poruke. Farmaceutske kompanije kao i sve kampanje koje se veže uz zdravi život prisutne su naravno u domovima zdravlja, apotekama. Auto industrija, modni segment, proizvodi široke potrošnje, noviteti na tržištu rado su prepoznati kroz poslovne tornjeve i fitness centre.
Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar za Marx.ba: Na putu smo da budemo fina mala evropska zračna luka
N. DEMIROVIĆ Nije bilo malo onih koji su vidjeli Aerodrom Mostar na izdisaju. Jedina hercegavačka zračna luka proglašena je slučajem i samo se čekalo kada će se u medijima pojaviti novi negativni rekord. Mogle su se vidjeti i informacije o potpunom zastoju, ali Aerodrom Mostar je, kako sada stoje stvari, uspio naći dobitnu formulu. Gledano samo šesti mjesec ove godine Mostar je ostvario 5.537 putnika (1.514 u junu 2023). Od toga je dolaznih putnika bilo 3.137, a odlaznih 2.399, dok su četiri putnika bila u transferu. Domaćih putnika je bilo dva, a inozemnih čak 5.535. Ovo je već osmi mjesec za redom da Mostar ima više putnika nego 2019. U junu je Mostar imao 137,4 posto više putnika nego u istom mjesecu 2019. godine. Aerodrom Mostar raste, pregovori se vode na više strana kako bi se došlo do novih linija i još većeg broja putnika, a na čelu je od prošle godine direktor Marko Đuzel. U razgovoru za Marx.ba on je govorio o izazovima koji nosi vodstvo Aerodroma Mostar, trenutnom stanju i očekivanjima. Kako je tekao Vaš poslovni put? – Ja sam diplomirao zračni promet u Zagrebu. Magistrirao sigurnost u zračnom prometu i doktorirao sigurnosne studije na temu zračnog prometa. Radio sam u BHANSA, a nakon toga sam stigao u Zračnu luku Mostar i tu sam obavljao više rukovodećih funkcija. Ponovo sam bio u BHANSA da bi se prošle godine vratio u Zračnu luku Mostar i postao direktor. Uz to trenutno predajem na dva fakulteta. Koliki je izazov predvoditi Aerodrom Mostar? – Izazov je veliki jer je aerodrom imao cca 500 putnika nakon što sam imenovan i bio pred gašenjem. Nakon toga smo imali rast na 20.000 i ove godine idemo prema 40.000 i imamo šest redovnih linija. Voditi aerodrom je specifično jer imate jako dosta službi koje su različite, a opet čine cjelinu pa tako imate prometnu službu, vatrogasnu službu, službu sigurnosti…… Gdje je Aerodrom Mostar danas? – Danas je Aerodrom Mostar na putu da postane jedan fin mali evropski aerodrom sa brojem putnika koji će mu garantirat stabilno poslovanje. Mi smo sada u pripremi za 2025. sezonu gdje nam je cilj povećati broj destinacija sa šest na 10 i da imamo cjelogodišnje linije za Zagreb i Beograd. Ukoliko to uspijemo možemo reći da aerodrom uvodimo u mirnije vode. Šta je bilo presudno da aerodrom krene sa dobrim rezultatima? – Presudno je po meni bilo razumijevanje problematike vlasnika Grada Mostara koji je shvatio naše potrebe. Pored toga veliki značaj je imalo Federalno ministarstvo prometa i HNŽ. Zajedničkim djelovanjem i ciljanim rješavanjem problema došli smo do oporavka. Kako vidite prostor za napredak? – Naša strategija je “prirodni rast”, a to znači da je naš cilj da u realnom scenariju imamo iduće godine 60.000, a u optimističnom 80.000 putnika. To znači da nam je cilj dovesti još jednu kompaniju i pokušati otvoriti tržišta koja nemamo, a to su Istanbul, Skandinavija, Poljska i širenje tržišta Njemačke. Koliko Aerodrom ulaže u ljudske resurse? – Aerodrom mora ulagati u ljudske resurse jer mi nismo neka djelatnost u kojoj ljude možemo preko noći zamijeniti jer naši kadrovii da bi bili “gotov proizvod” polažu određene licence što traje i do dvije godine. Danas je izazov zadržati te ljude jer Eevropska unija nudi velike prilike na velikim aerodromima. Kako gledate na avio-industriju inače? – Danas na ovu industriju gledam na način da je doživjela veliku revoluciju. Oporavila se brže nego se očekivalo. Niskotarifne kompanije preuzimaju primat na tržištu, a nedostatak aviona i velika potražnja su doveli do toga da se danas aviokompanije izdašno sufinansiraju, a aerodromi se moraju žestoko boriti za svakog putnika.
Direktorica TZ Elvira Dilberović-Ćemalović za Marx.ba: Mostar treba biti prepoznat tokom cijele godine
N. DEMIROVIĆ Grad Mostar, koji svakodnevno posjećuju domaći i strani turisti, te slovi za jedan od najpoznatijih turističkih potencijala na prostorima Bosne i Hercegovine, konačno je u decembru prošle godine dobio svoju Turističku zajednicu. Zadaće je prije svega briga za strategiju razvoja turizma u tom gradu, a na poziciju direktorice Turističke zajednice Grada Mostara imenovana je Elvira Dilberović-Ćemalović, bivša ambasadorica Bosne i Hercegovini u Švedskoj. Posao koji svakako nije nimalo lagan, ali Dilberović-Ćemalović se prihvatila rada i nije tu bilo prazne priče. Sezona je rano počela i krenulo je jako dobro. Kako je najavila, uloženi su i ulažu se dodatni napori da se Mostar održi ne samo kao top historijsko-kulturna destinacija nego destinacija s puno drugih sadržaja a kako bi zadovoljili što šire interese. U razgovoru za Marx.ba direktorica Turističke zajednice Grada Mostara govorila je o ostvarenom, onome što treba biti i pružiti Mostar i planovima koje imaju u Turističkoj zajednici kako bi ovaj bh. biser bio još atraktivniji za turiste iz cijelog svijeta. Kako gledate na ostvarene turističke rezultate? – Bitno je, prije svega, istaći da Turistička zajednica Grada Mostara egzistira nepunih šest mjeseci, što znači da je ovo naša prva sezona koju pratimo i analiziramo. Ukoliko gledamo na uspješnost sezone u Gradu Mostaru, u smislu broja turista, evidentan je porast, ali moram naglasiti kako u Gradu Mostaru, kao ni u Bosni i Hercegovini ne postoji precizni sistemi mjerenja i praćenja inostranih turista, tako da je svako oglašavanje brojki neprecizno. Podaci koji se dostavljaju Federalnom zavodu za statistiku su paušalni. Grad Mostar sa sigurnošću zna broj turista koji organizirano dolaze autobusima, jer je Grad ranije uveo vinjete, što smatram odličnim potezom Grada Mostara. U saradnji sa UNESCO-m, obezbijeđene su i kamere na ostalim prilazima Gradu, kako bi se izbjeglo nenaplaćivanje vinjeta. Hotelski kapaciteti u Gradu su potpuno popunjeni i nemoguće je naći smještaj do kasne jeseni, što dokazuje da turista ima. Privatni smještaji su, također popunjeni, no, Grad i Kanton nemaju podatke o ukupnom broju privatnih smještaja. Šta je ono što nudi Mostar i kakav treba biti? – Činjenica da je Wonderlust Travel Magazin Mostar predložio kao Most Desirable City, te da putem glasanja na njihovoj stranici može ponijeti takvu titulu, dovoljno govori o tome kakav je Mostar i što može ponuditi. Međutim, osim UNESCO zaštićene baštine, te mnogobrojnih spomenika materijalne i nematerijalne baštine i kulturno-historijskog blaga, Mostar treba biti prepoznat i po turističkim sadržajima koji se nude građanima, domaćim i inostranim turistima tokom cijele godine. To bi značilo da se što skorije uvede precizan sistem upravljanja destinacijom, koji, po mom skromnom sudu, nije moguće razviti bez uvođenja nacionalne platforme koja uvezuje graničnu policiju, MUP, Ministarstvo prometa i komunikacija, Ured za strance i druge neophodne institucije, pomoću koje bismo u svakom trenutku znali koliko turista dolazi u BiH, koje gradove najviše posjećuju, koliko dana borave, koliko novca troše, šta ih najviše zanima, itd. Bez takvih podataka, nema ozbiljne i projicirane strategije turizma, niti održivosti destinacije. Prevažno je urediti angažman vodiča, kako u smislu uvođenja samo lincenciranih vodiča, tako i da strane grupe moraju angažirati domaćeg vodiča, jer naprosto ne znamo što neko prezentira o Gradu i Bosni i Hercegovini. Već smo održali nekoliko sastanaka, kako bismo se približili naboljem rješenju. Trenutna popularnost Mostara kao turističke destinacije ne smije nas zavarati, jer je turizam grana koja je vrlo osjetljiva na promjene ekonomske, geopolitičke i druge prirode, samo se prisjetimo posljedica uzrokovanih COVID-om. Koliko je moguće stvari unaprijediti i šta bi trebalo prioritetno učiniti? – U saradnji sa Gradom Mostarom i UNESCO-m radi se na doradi Pass kartice Grada Mostara, koja bi, zasigurno, doprinijela promociji Grada i sadržaja koji se nudi turistima, ali i povećala prihode koji bi se koristili za razvijanje turističke infrastrukture. Turistička zajednica Grada Mostara nastoji kreirati turističku priču u kojoj će primat imati lokano stanovništvo, u smislu proizvodnje i ponude autohtonih rješenja, specifičnosti koje nudi ovaj prostor. U tom smislu, uskoro pokrećemo Javni poziv za idejno rješenje suvenira Turistička zajednica Grada Mostara , kako bismo, osim nagrađenih suvenira, kreirali bazu suvenira kojima se promoviraju lokalne specifičnosti Grada i Hercegovine, te pomogli distribuciju takvih proizvoda, čime se jača održivost lokalnih proizvođača i umjetnika, ali i raznolikost u smislu turističke ponude. Druga nam je zadaća da upravljamo turističkim resursima poput Blagaja, Rujišta, Mostarskog jezera, Drežnice, Ruišta, kako bi se fluktuacija turista u Starom gradu smanjila i interes turista proširio na druge lokalitete koji imaju šta za ponuditi. U svim tim namjerama potrebna nam je podrška lokalne vlasti i institucija. U realizaciji smo projekta Park Slavena Rujište, koji je ocijenjen najboljom ocjenom od strane UNDP-a, kako bismo proširili sadržajne kapacitete Rujišta. U saradnji sa Francuskim institutom u Sarajevu i Mostaru, planiramo održati konferenciju o urbanoj poljoprivredi, jer držimo da se u sklopu održivog turizma ne smije zanemariti utjecaj klimatskih promjena, tako da slijedi „ozelenjivanje“ Grada i prvi zeleni krov u Gradu. Kako vidite ulogu Aerodroma Mostar? – Sa Aerodromom Mostar potpisali smo Sporazum o saradnji, čime smo istakli važnost njegovog dobrog poslovanja u cjelokupnoj turističkoj politici Grada. Organizirali smo FAM trip sa Republikom Srbijom neposredno pred uvođenje linije Beograd-Mostar, Mostar-Beograd. Trodnevni FAM trip je omogućio boravak naboljih turoperatera i novinara iz Srbije u Mostaru i Hercegovini, a sastanci B2B rezultirali su novim paket aranžmanima. Učešćem na sajmovima promoviramo Aerodrom Mostar, te smatramo da stručna analiza jeste preduvjet uvođenja novih linija, a Turistička zajednica Grada Mostara je puna podrška u promoviranju destinacije koja bi pomogla punjenju tih linija. Šta očekujete tokom ljetnog perioda? – Grad nudi dosta zanimljivih sadržaja kulturno-umjetničke prirode, imali smo Summer Fest, jako dobar Festival, slijedi Mostar Blues & Rock festival, potom Jazz festival, Art festival, Skokovi sa Starog mosta, obilježavanje 20 godina obnove Starog mosta s koncertom Hari Mata Harija, Moba street food, Mostarsko ljeto 2024., itd. TZ GM organizira Ljetno kino u periodu od 25.07. do 07.08. 2024. godine, na lokaciji park Zrinjevac i na platou ispred Hamama u Starom gradu, u saradnji sa Francuskim institutom i Institutom Yunus Emre. Sadržaja ne nedostaje, Grad treba da živi i u večernjim satima, ne samo danju. Očekujem,
Rimac Automobili za Marx.ba: Naša priča o nastanku Nevere, od garaže do svjetskog vrha
N. DEMIROVIĆ Super egzotični Ferrari, McLarens i Lamborghini žrtve su manje snage i ekskluzivnosti od potpuno električnog hiperautomobila Rimac Nevera. Nevera, proizvedena u Hrvatskoj, košta milione, ima ogromnu količinu konjskih snaga koja prkosi logici, i ima toliko ograničenu proizvodnju – samo 150 jedinica, da je šansa da ćete je uočiti jednako vjerovatna kao da vidite zebru bez pruga. Koristeći monokok šasiju koja ugrađuje kanale baterijskih ćelija ispod poda, njegov par električnih motora na svakoj osovini generiše čak 1914 konjskih snaga i upravlja 490 WLPT kilometara procijenjenog dometa vožnje. Njegova početna cijena od 2,2 miliona dolara odgovara njegovim izuzetno bogatim kupcima, a jedan od njih je prvak F1 Nico Rosberg. Iako Nevera postoji kao stub za automobilsko inženjerstvo, autoindustriju čini prilično optimističnim u pogledu onoga što će neizbježno biti u budućnosti. A nije sve bilo tako blještavo, snažno i bogato u samim počecima. Stvaranje Rimac Nevere je plod vizije i istrajnosti jednog čovjeka, a onda i njegovih saradnika. U priči za Marx.ba Rimac tim donosi kako je izgledao put stvarnja i kako je Nevera iz garaže stigla na svjetski vrh. – Početak razvoja kompanije započeo je u garaži, najprije prije 15 godina samo s Matom Rimcem koji je radio na konverziji svog BMW e30, pa prve godine kada mu se pridružio mali tim entuzijasta kada je san bio napraviti najuzbudjiviji novi hiper automobil. Prvi projekt bio je Concept_One, prvi na svijetu električni super automobil, osam automobila, što je bio veliki izazov za mali tim, kažu iz kompanije. Taj koncept je bio suštinski uvod su stvaranje Nevere, danas najbržeg automobila na svijetu. – Razvoj Concept_One-a doveo je do razvoja Nevere, planirane za globalnu homologaciju i serijsku proizvodnju od 150 automobila. Nevera je dokaz koliko električni pogon može biti uzbudljiv u super sportskom automobili. Nevera je razvijana s fokusom na vrhunske performanse, pomicanje granica, ali i jednostavnost korištenja, omogućujući vozačima da uživaju u automobilu bez prevelikog napora.Automobil je rušio brojne rekorde (27 rekorda), poručuju iz Rimac Automobila. A taj cijeli put donosio je i određene izazove, a prije svega se radilo o standardima. – Veliki izazov bio je osigurati homologaciju i zadovoljiti visoke sigurnosne standarde, što je zahtijevalo značajne investicije i inovacije. Unatoč svim izazovima, tim je uspio stvoriti automobil koji je daleko ispred svog vremena, s naprednim tehnologijama koje tek sada sustižu veliki proizvođači, poručuju. Nevera je dostignuće o kojem će se pričati, ali kompanija nije stajala na tome. – Simultano razvoju Nevere, kompanija se razvila u Rimac Group koja okuplja Bugatti Rimac – dizajn, razvoj i proizvodnja najimpresivnijih hiperautomobila, te Rimac Technology – dobavljač komponenti za globalne automobilske proizvođače, te narasla od 400 ljudi na preko 2.200. Nevera je postala najbrže ubrzavajući serijski automobil na svijetu, kao i najbrži električni serijski automobil, te je postavila Hrvatsku na globalnu kartu visoke tehnologije i inženjerske izvrsnosti, naglasili su iz tima Rimac Automobili za Marx.ba. Nevera se isporučuje kupcima s ograničenom najvećom brzinom od 350 km/h, ali može postići najveću brzinu od 412 km/h u kontroliranim uvjetima, što ga čini najbržim električnim serijskim automobilom na svijetu. Inače, marka Rimac Automobili ove godine slavi 15. rođendan. Cijela priča započela je 2009. godine kada je osnovana kompanija, a kako bi proslavili petnaest godina onoga što Rimac opisuje kao “postizanje nemogućeg”, kompanija je predstavila ograničenu seriju modela Nevera nazvanu “15th Anniversary Edition”. Izradit će se samo devet primjeraka po narudžbi, s prvim automobilom završenim u novoj nijansi bakra, prvi put s mat bojom na Neveri. Posebna oznaka jedan od devet i “2009-2024” krasi naslon za ruku, izdvajajući ovo posebno izdanje od ostalih Nevera modela. Sama kabina može biti u crnoj ili bijeloj boji, sa sjedalima od bakrene kože. Cijena od 2.350.000 eura uključuje sve opcije, prvi od devet ekskluzivnih primjeraka imao je svoj debi na Festivalu brzine u Goodwoodu 2024. koji se održao prošli vikend.