Brand Finance 2026: Apple je najvrjedniji, a YouTube najsnažniji globalni brend
Marx.ba Američki tehnološki brendovi nastavljaju dominirati među prvih 10 na listi Brand Finance Global 500 u 2026. godini, potvrđujući prednost razmjera i globalni doseg najvećih svjetskih digitalnih ekosistema. Prva četiri mjesta ostaju nepromijenjena, pri čemu su četiri od “Veličanstvenih sedam” – Apple, Microsoft, Google i Amazon – zadržali svoje pozicije na vrhu liste. Apple zadržava poziciju najvrjednijeg brenda na svijetu, uz rast vrijednosti brenda od 6 % na 607,6 milijardi američkih dolara. Iako je rast hardvera umjeren, Apple nastavlja jačati svoj eko sistem kroz usluge. Rast oglašavanja, usluga u oblaku i App Storea podržao je ukupne rezultate, dok je stabilna potražnja u Americi, Evropi i Azijsko-pacifičkoj regiji dodatno učvrstila Appleov globalni razmjer i otpornost. Microsoft je na drugom mjestu, uz povećanje vrijednosti brenda od 23 % na 565,2 milijarde dolara. Učinak brenda odražava kontinuirani zamah u portfelju usmjerenom na poslovne korisnike, pri čemu usluge u oblaku, pretplate i profesionalni softver osiguravaju stabilne, ponavljajuće prihode. Rastuća uloga Microsofta u području umjetne inteligencije za poslovne korisnike i infrastrukture u oblaku dodatno je ojačala percepciju pouzdanosti i dugoročne relevantnosti, podupirući održiv rast vrijednosti brenda. Google je treći najvrjedniji brend na svijetu, uz rast vrijednosti brenda od 5 % na 433,1 milijardu dolara. Snaga u pretraživanju, oglašavanju i uslugama u oblaku podupire njegovu poziciju, dok kontinuirana ulaganja u proizvode i platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji dodatno učvršćuju ventralnu ulogu brenda u digitalnoj ekonomiji. Amazon je na četvrtom mjestu, uz rast vrijednosti brenda od 4 % na 369,9 milijardi dolara, potpomognut razmjerom u e-trgovini i snagom poslovanja u oblaku, unatoč pritiscima na marže u maloprodajnom segmentu. NVIDIA je napredovala za četiri mjesta i postala peti najvrjedniji brend na svijetu, uz rast od 110 % na 184,3 milijarde dolara, što odražava njenu ključnu ulogu u pogonu globalne infrastrukture umjetne inteligencije. Kako potražnja za naprednim računarstvom ubrzava, NVIDIA je nadmašila etablirane brendove poput TikToka/Douyina, Walmarta, Samsung Groupa i Facebooka. Kineski TikTok/Douyin napredovao je za jedno mjesto, uz rast vrijednosti brenda od 45 % na 153,5 milijardi dolara, potpomognut globalnom ekspanzijom i snažnim angažmanom korisnika na različitim tržištima. Walmart, unatoč povećanju vrijednosti brenda od 3 % na 141,0 milijardu dolara, pada za dva mjesta. Samsung Group (rast od 8 % na 119,2 milijarde USD), Facebook (rast od 17 % na 107,1 milijardu USD) i State Grid Corporation of China (rast od 16 % na 99,1 milijardu USD) zaokružuju prvih 10.
CBBiH: Blage promjene očekivane inflacije za 2026.
Marx.ba Decembarski krug ankete Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuje blage promjene očekivane inflacije prema gore za 2026. godinu. Rezultati ankete pokazuju da se očekuje inflacija za 2026. godinu od 3,20%, što predstavlja povećanje od 0,10 postotnih bodova u odnosu na septembarski krug anketa. Istovremeno, očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u 2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,80%. Ovaj pad očekivane inflacije u 2027. godini sugerira da se cjenovni pritisci postepeno smanjuju i da se ekonomski okvir stabilizira.Za kreatore ekonomske politike, informacije o očekivanoj inflaciji vrijedan su signal o učincima prethodnih mjera i smjeru kretanja ekonomije. Kontinuirano istraživanje inflacijskih očekivanja omogućuje pravovremeno otkrivanje promjena u percepciji tržišta i ponašanju privrednih subjekata. Na temelju tih nalaza moguće je prilagoditi fiskalne mjere na način koji doprinosi očuvanju stabilnosti cijena i održivom privrednom rastu. U konačnici, stabilna inflacijska očekivanja stvaraju povoljnije okruženje za razvoj ekonomije, povećavajući životni standard i dugoročnu makroekonomsku stabilnost, piše Indokator. Anketa Centralne banke o inflacijskim očekivanjima je usmjerena na finansijski sektor, uz redovo sudjelovanje komercijalnih banaka i osiguravajućih društava.
Poslodavci i komore saglasni o prioritetima i ključnim ekonomskim reformama
Marx.ba Na konsultativnom sastanku kojeg je danas u Sarajevu organizovalo Udruženje poslodavaca u FBiH predstavnici poslovnih udruženja i komora razgovarali su o najvažnijim pitanjima za unapređenje poslovnog ambijenta i postigli saglasnost o ključnim prioritetima i ekonomskim reformama. Potpredsjednik i direktor Uduženja poslodavaca FBiH, Bariša Šušnjar i Mario Nenadić, rekli su nakon sastanka da su teme poput radno-pravnog zakonodavstva, fiskalnih promjena, parafiskalnih nameta i usklađivanja s evropskim regulativama među najhitnijim izazovima koji stoje pred bh. ekonomijom. Šušnjar je rekao da su određeni zakoni u pripremi, te podsjetio da je zakon o fiskalizaciji transakcija jučer usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dodajući da od tog zakona očekuju velike pomake u suzbijanju sive ekonomije, te jačanje javnih prihoda. Izrazio je zabrinutost zbog kašnjenja BiH u procesu usklađivanja s evropskim standardima i pravnim okvirom, posebno u segmentima koji utiču na izvozno orijentisane firme. – Jedna od bitnih tema su i carinske i špediterske procedure, gdje očekujemo veliko pojednostavljenje. Vidimo i najave prevoznika o mogućim blokadama. Očekuje se i procjena međunarodnog tijela Moneyvala o eventualnom svrstavanju BiH na sivu listu, što bi moglo utjecati na reputaciju zemlje u međunarodnim finansijskim tokovima, izdvojio je Šušnjar govoreći o nekim od tema o kojima su diskutovali na sastanku. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić upozorio je da bi najavljena blokada graničnih prelaza u narednoj sedmici mogla izazvati ozbiljne posljedice za bosanskohercegovačku privredu i njen izvoz, poručivši da Komora podržava zahtjeve domaćih prevoznika, ali ne i radikalne mjere koje ugrožavaju protok robe. Govoreći o problemima u izvozu i trgovinskim odnosima BiH, Egrlić je naglasio da je jedan od ključnih zahtjeva prevoznika izmjena režima boravka vozača u Evropskoj uniji, koji je trenutno ograničen na 90 dana u periodu od 180 dana. Egrlić je upozorio da su pojedine kompanije iz Evropske unije već izrazile zabrinutost zbog potencijalnih blokada, pitajući se da li je BiH pouzdana destinacija za dobavljače. Podsjetio je da čak 73 posto ukupnog bh. izvoza ide na tržište EU, uključujući robu koja se direktno ugrađuje u proizvodne procese u zapadnoevropskoj industriji. Govoreći o uvedenim kvotama Srbije na uvoz čelika, Egrlić je rekao da smatra da se taj problem može riješiti bilateralno, diplomatskim putem podsjećajući da je Srbija jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH, uz godišnji izvoz vrijedan oko 1,7 milijardi KM, ali i tržište s kojim BiH ima kontinuirani trgovinski deficit. Iako je dio preporuka Moneyvala ispunjen, kako je rekao direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica, tri važne obaveze još nisu izvršene, a tiču se zakona o upravljanju oduzetom, nezakonito stečenom imovinom, zatim zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i finansiranje terorizma, te registra stvarnih vlasnika, koji u BiH još nije spostavljen. Ražanica je upozorio da opservacijski period ističe već narednog mjeseca i da „pričamo o rokovima koji se mjere ne godinama, nego mjesecima i danima“ – Još uvijek možemo ispuniti preporuke Moneyvala. U suprotnom biće direktne posljedice za finansijski sistem, stanovništvo i privredu. Sve transakcije će biti usložnjene i spore, svaka transakcija će biti pod provjerom, zbog čega će doći do usporavanja platnog sistema sa inostranstvom, istakao je Ražanica. Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić izjavio je da je održan izuzetno koristan sastanak, a posebno bitnim je istakao podršku bh. izvoznicima u vezi CBAM taksi za energijski intenzivne industrije, kao i razvoj infrastrukture, kvalitetata proizvoda i preuzimanje EU direktiva.
EU parlament brani putnike: Za tri sata kašnjenja aviona i dalje će dobivati odštetu
Marx.ba Evropski parlament želi zadržati postojeće pravo putnika na naknadu nakon tri sata kašnjenja leta, prema pregovaračkom stajalištu o novim pravilima u zračnom prometu koje su zastupnici usvojili u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Komisija je reviziju pravila za naknade putnicima u zračnom prometu predložila 2013. a Vijeće EU se usaglasilo tek u junu prošle godine. Prema stajalištu Vijeća za putovanja kraća od 3500 kilometara i unutar EU, naknada od 300 eura bi se primjenjivala za kašnjenja od najmanje četiri sata, dok bi se za putovanja duža od 3.500 kilometara putnicima isplaćivala naknada od 500 eura za kašnjenja od najmanje šest sati. Ovo pitanje je i glavna tačka neslaganja između Parlamenta i Vijeća. Eurozastupnici, u stajalištu podržanom sa 632 glasa za, 15 protiv i devet suzdržanih, žele zadržati pravo putnika u zračnom prometu na povrat novca ili preusmjeravanje te pravo na traženje odštete ako let kasni više od tri sata, ako je otkazan ili je uskraćen ukrcaj. Protive se i smanjenju trenutnih iznosa odštete za poremećaje letova i predlažu da se ona utvrde na između 300 i 600 eura, ovisno o udaljenosti leta. Stajalište Parlamenta sada će se proslijediti Vijeću, a ako Vijeće ne prihvati sve amandmane Parlamenta u drugom čitanju, sazvat će se takozvani odbor za mirenje kako bi se postigao dogovor o konačnom obliku zakona. Izvjestitelj Andrey Novakov pozvao je u utorak svoje kolege na plenarnoj sjednici da ne smiju dopustiti da se “nakon 11 godina pregovora, pogoršaju prava putnika u zračnom prometu”.
Veliki zaokret: Automobilski gigant ulazi u odbrambenu industriju
Marx.ba Francuski proizvođač automobila Renault pridružiće se sektoru odbrambene industrije kroz novo partnerstvo s domaćom kompanijom iz namjenske industrije Turgis/Gaillard, objavljeno je iz te kompanije. Riječ je o saradnji na razvoju i proizvodnji vojnih dronova, što predstavlja značajan strateški zaokret za jednu od najpoznatijih evropskih automobilskih kompanija, izvještava Reuters. Ovaj projekat bit će sproveden na inicijativu francuskog Ministarstva vojske i pod nadzorom Glavne uprave za naoružanje (DGA), ključne državne institucije odgovorne za nabavku i razvoj vojne opreme u Francuskoj. U ovom projektu francuske vlasti računaju na industrijske kapacitete francuskog proizvođača automobila, iskustvo u masovnoj proizvodnji i optimizaciju troškova, što su ključni faktori u vrijeme kada evropske zemlje brzo jačaju svoje odbrambene sposobnosti. Dronovi su postali centralni element modernog ratovanja, a potražnja za njihovom brzom i serijskom proizvodnjom brzo raste.
Prognoze: Šta će biti sa finansijskim tržištima
Marx.ba Financijska tržišta ponovno se tresu zbog napetih geopolitičkih događaja. Dionice gube na vrijednosti, kao i državne obveznice, dolar i kriptovalute. Posebno u Japanu stalno rastući prinosi na državne obveznice dižu mnogo prašine. Trumpove nezasitne ambicije za Grenlandom, prijetnje novim carinama svim zemljama koje ometaju njegove planove i svijet koji gradi po vlastitim pravilima također ostavljaju traga na berzama, koje su u novu godinu ušle s novim rekordima, ali to je sada prošlost. Newyorški Dow Jones pao je u utorak za dva posto, a VIX indeks straha nakratko je premašio 20 bodova prvi put od novembra. Budući da i dolar slabi (indeks dolara pao je u utorak za gotovo jedan posto – najviše od aprila) i jasno je vidljiv pritisak prodaje američkih obveznica, jasno je da se radi o strategiji povlačenja iz SAD („Prodaj Ameriku“). U međuvremenu, zlato „ruši“ nove rekorde. Ono što će danas biti važno jest što će donijeti Trumpovi razgovori s evropskim čelnicima u Davosu. Za sada, situacija sigurno nije tako ekstremna kao prošlog aprila (nakon Trumpovog Dana oslobođenja), možda i zbog uvjerenja da će Trump prije ili kasnije ublažiti svoju retoriku. “Fenomen” je poznat pod akronimom TACO (“Trump se uvijek uplaši”), koji se odnosi na više puta viđen obrazac kada Trump prvo prijeti visokim carinama, što uzrokuje pad berzi, a zatim odgađa ili značajno smanjuje carine, te se tržišta oporavljaju. Međutim, s povjerenjem investitora se ne treba šaliti, posebno ne na tržištima obveznica. Stalno rastući prinosi na državne obveznice (također kao rezultat većih odbrambenih izdataka i time većeg javnog duga) mogli bi brzo predstavljati veliki problem, piše Seebiz. U SAD je potrebni prinos na državne obveznice dosegao 4,29 posto (najviše od septembra), a prinosi japanskih obveznica rastu još više već neko vrijeme nakon što je premijerka Sanae Takaichi raspustila parlament i raspisala prijevremene parlamentarne izbore za 8. februara. Prinos na 40-godišnju državnu obveznicu u utorak je skočio za 27 baznih bodova na rekordnih 4,22 posto, dok je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za više od 10 baznih bodova na 2,38 posto, što je najviši nivo od 1999. godine. Ulagači se također boje da će se fiskalna pozicija Japana pogoršati nakon predloženog privremenog ukidanja poreza od 8 posto na prehrambene proizvode. Veći prinosi japanskih obveznica predstavljaju problem za cijeli svijet, a posebno za Sjedinjene Države. Japanci su najveći strani vlasnici američkih obveznica, posjedujući 1,2 biliona dolara obveznica. Kockanje se ulagačima isplatilo – dugi niz godina prinos na američke obveznice bio je mnogo veći nego na japanske. Razlika je sada puno manja i očekuje se da će Japanci radije kupovati domaće obveznice umjesto američkih, što bi moglo utjecati na povećanje potrebnih prinosa na američke obveznice. Poznati strateg burze Peter Schiff strahuje da je na pomolu dužnička kriza, jer je Fed od rujna tri puta smanjio kamatne stope, ali od tada je prinos na 10-godišnju obveznicu porastao za 20 baznih bodova, dok istovremeno posmatramo i divlji rast cijena zlata i srebra. Opasnost da će Trump 1. februara uvesti dodatne carine od 10 posto na osam evropskih zemalja, koje bi u junu povećao na 25 posto, također izaziva previranja na evropskim berzama ovevsedmice. Panevropski indeks STOXX 600 pao je u ponedjeljak za 1,2 posto (najviše od novembra), a u utorak za još 0,7 posto. Citigroup je prvi put u više od dvije godine snizio svoj rejting na evropskim dionicama. Najveći gubitnici ove sedmice su sektori koji veliki dio svojih prihoda ostvaruju izvozom u Sjedinjene Države, poput automobilske i farmaceutske industrije, kao i proizvođača luksuzne robe. Prošle godine Trumpove carine snažno su pogodile Euvopu – njemački izvoz u Sjedinjene Države bio je gotovo 10 posto niži u periodu od januara do novembra nego godinu ranije. Izvoz automobila pao je za 17,5 posto.
Izvoz BiH u decembru: Plasirali smo roba u vrijednosti 915.012.000 KM
Marx.ba Federacija BiH je u decembru 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 915.012.000 KM, što je za 0,1 posto manje u odnosu na novembar 2025. ili 12,1 posto više u odnosu na decembar godinu ranije. U decembru 2025. godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.765.336.000 KM, što je za 4,0 posto više u odnosu na novembar 2025., odnosno 4,4 posto više u odnosu na decembar 2024. godine. U periodu januar – decembar 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 0,95 posto, a uvoz je prosječno rastao za 0,36 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 51,8 posto, što je za 2,2 posto manje u odnosu na novembar 2025. kada je pokrivenost bila 54 posto. Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2025. je iznosio 850.324.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U decembru se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije Kine i Njemačke.
Novi rekord: Cijena zlata u utorak je prvi put premašila 4.700 dolara po unci
Marx.ba Cijena zlata u utorak je prvi put premašila 4.700 dolara po unci i dostigla novi historijski maksimum, dok se srebro približilo rekordnim vrijednostima, usljed rasta globalnih političkih i ekonomskih tenzija koje su povećale potražnju za sigurnim ulaganjima. Spot cijena zlata porasla je za 1,3 posto na 4.727,99 dolara po unci, dok je tokom dana zabilježen maksimum od 4.731,34 dolara. Cijena srebra porasla je za 0,7 posto na 95,34 dolara po unci, nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla rekordni nivo, navodi Reuters. Fjučersi na zlato u SAD-u za isporuku u februaru porasli su za tri posto i iznosili 4.734,10 dolara po unci. Rast cijena plemenitih metala uslijedio je nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio mogućnost uvođenja novih carina od 1. februara za osam evropskih zemalja, što je pojačalo strahove od obnove trgovinskog rata i dodatno uznemirilo globalna tržišta. Analitičari navode da su zabrinutost za ekonomski rast, očekivanja nižih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i pojačane geopolitičke tenzije, ključni faktori koji guraju cijenu zlata na rekordne nivoe. Od početka godine zlato je poraslo za 9,5 posto, dok je u proteklih godinu dana zabilježilo rast veći od 70 posto. Dodatni podsticaj dolazi i od snažne kupovine centralnih banaka te povećanih ulaganja u ETF fondove, što potvrđuje ulogu zlata kao sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.
Šta donosi Svjetski ekonomski forum u Davosu
Marx.ba Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) počeo je jučer i trajat će do 23. januara u Davosu pod sloganom “Duh dijaloga”. Okupit će svjetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva i akademske zajednice, s ciljem da kroz dijalog odgovore na ključne globalne izazove i utvrde prioritete za naredni period. Godišnje okupljanje političkih i poslovnih elita dolazi u trenutku kada se Evropa suočava s najvećim testom ikada u vezi s odnosom s Washingtonom, svojim ekonomskim modelom i sigurnosnom arhitekturom, piše Euronews. Među 3.000 učesnika iz 130 zemalja koji se očekuju u alpskom odmaralištu, ove godine bit će gotovo 400 visokih političkih zvaničnika uključujući oko 65 šefova država i vlada. Kako prenose svjetski mediji, važan gost u Davosu će biti američki predsjednik Donald Trump, koji je od svog povratka na vlast u januaru 2025. sproveo niz mjera koje su uzdrmale temelje svjetske ekonomije. Većini redovnih posjetilaca Davosa, sedmica prije najvećeg svjetskog ekonomskog i političkog samita činila se neobično “živom”. Organizatori su naveli da Davos 2026 predstavlja neutralnu platformu za razmjenu stavova i traženje rješenja za zajedničke globalne izazove, od usporavanja rasta i fragmentacije trgovine do sigurnosti, klimatskih promjena i ubrzanog razvoja vještačke inteligencije. Sve oči su uprte u sredinu sedmice, jer se očekuje da će se Trump prvi put pojaviti na samitu za šest godina, gdje dolazi usred tenzija zbog njegovih pokušaja da preuzme Grenland, carinskih prijetnji evropskim saveznicima i vojne intervencije u Venecueli. Trumpov glavni govor u srijedu vjerovatno će se uveliko fokusirati na zabrinutosti kod kuće uprkos međunarodnoj situaciji. On će se direktno obratiti evropskim liderima te naglasiti da Sjedinjene Države i Evropa moraju ostaviti iza sebe ekonomsku stagnaciju i politike koje su je uzrokovale, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Američki predsjednik je nedavno zaprijetio tarifama protiv evropskih saveznika NATO-a ako ne podrže njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad Grenlandom od Danske. Evropsko vojno osoblje je posljednjih dana raspoređeno na Grenland kao odgovor.U nedjelju su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Holandija, Norveška i Švedska objavile zajedničko saopćenje u kojem se navodi da Trumpovi postupci u vezi s Grenlandom rizikuju opasnu spiralu pada i potkopavaju transatlantske odnose, što je jedna od najoštrijih poruka Washingtonu u posljednje vrijeme. Tu je također i pitanje rata Rusije u Ukrajini, koji Trump očajnički želi završiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će se također pojaviti u Davosu, nada se da će se sastati s Trumpom kako bi potpisali nove sigurnosne garancije za potencijalni sporazum o primirju s Rusijom. Lideri G7 takođe traže razgovore o Ukrajini. Najveća delegacija Washingtona ikada na Davosu uključuje američkog državnog sekretara Marca Rubia, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera. Iako je Bijela kuća saopćila da nisu zakazani nikakvi bilateralni sastanci, prisustvo Witkoffa i Kushnera, koje se smatra ključnim za bilo kakve pregovore s Moskvom i Kijevom, navelo je insajdere da vjeruju da će sporazum između Trumpa i Zelenskog biti potpisan u Davosu. U međuvremenu, Trump navodno razmatra prvi sastanak “Odbora za mir” za Gazu u Davosu, nakon što je posljednjih dana objavio njegove prve članove. Doprinos od milijardu dolara osigurava stalno članstvo u odboru kojim upravlja Trump, umjesto trogodišnjeg imenovanja, koje nema uvjete za doprinos. Mađarski premijer Viktor Orbán prihvatio je poziv da se pridruži odboru, izjavio je u nedjelju za državni radio ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Orbán je jedan od najvatrenijih Trumpovih pristalica u Evropi. Jordan, Grčka, Kipar i Pakistan su također u nedjelju saopćili da su primili pozive. Kanada, Turska, Egipat, Paragvaj, Argentina i Albanija su već saopćile da su pozvane, dok je indijski zvaničnik otkrio da je i Delhi primio poziv. Nije jasno koliko je ukupno zemalja kontaktirano. Kritičari tvrde da bi odbor mogao biti pokušaj američkog predsjednika da stvori alternativu UN-u, koja bi bila pod Trumpovom ličnom kontrolom. Pitanja se postavljaju i u vezi budućnosti Venecuele nakon američke vojne operacije u kojoj je smijenjen Nicolás Maduro.
Broj milijardera prvi put premašio 3.000: Musk prvi sa više od pola biliona dolara
Marx.ba Bogatstvo milijardera raslo je prošle godine tri puta brže nego u prethodnom periodu, dostigavši najviši nivo u historiji. To produbljuje ekonomske i političke podjele koje prijete demokratskoj stabilnosti, saopćila je u ponedeljak grupa za borbu protiv siromaštva Oxfam. Ova dobrotvorna organizacija navodi da je bogatstvo svjetskih milijardera skočilo za 16 posto u 2025. godini, dostižući 18,3 biliona dolara, što predstavlja nastavak rasta od 81 posto od 2020. godine, piše Reuters. Ovi dobici su ostvareni uprkos tome što se svaka četvrta osoba širom svijeta bori da se redovno hrani, a skoro polovina svjetske populacije živi u siromaštvu. Oxfamova studija, koja se oslanja na akademska istraživanja i izvore podataka u rasponu od Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database) do Forbesove liste bogataša, tvrdi da procvat bogatstva prati dramatična koncentracija političkog utjecaja. Milijarderi imaju 4.000 puta veće šanse da drže političke funkcije nego obični građani. Grupa povezuje najnoviji porast bogatstva sa politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je druga administracija smanjila poreze, zaštitila multinacionalne korporacije od međunarodnog pritiska i ublažila kontrolu monopola. Vrtoglavi rast vrijednosti kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom (AI) donio je dodatne neočekivane dobitke već bogatim investitorima. Oxfam je pozvao vlade da usvoje nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, uvedu više poreze na ekstremno bogatstvo i ojačaju brane između novca i politike, uključujući ograničenja lobiranja i finansiranja kampanja. Porezi na bogatstvo se trenutno naplaćuju u samo nekoliko zemalja, poput Norveške, ali su i druge države, od Velike Britanije do Francuske i Italije, vodile debate o sličnim mjerama. Ova dobrotvorna organizacija sa sjedištem u Najrobiju izračunala je da je 2,5 biliona dolara, koliko je dodato bogatstvu milijardera prošle godine, približno jednako ukupnom bogatstvu koje posjeduje 4,1 milijarda najsiromašnijih ljudi na svijetu. Broj milijardera u svijetu prošle godine je po prvi put premašio 3.000, pri čemu je šef kompanija Tesla i SpaceX, Elon Musk, postao prva osoba čija je neto vrijednost premašila 500 milijardi dolara.