U Sarajevu počeo Sajam poslova pod motom ‘Gledaj sebi posla’

Marx.ba Pod motom “Gledaj sebi posla” danas je u Sarajevu započeo dvodnevni Sajam zapošljavanja čiji je cilj da na jednom mjestu okupi poslodavce koji nude radna mjesta, kako bi se predstavili svima onima koji traže svoj prvi posao ili žele napraviti promjenu u karijeri. Organizator je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz podršku Federalnog zavoda za zapošljavanje, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i UN Women u BiH. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić čestitao je organizatorima Sajma poslova, ističući važnost praktičnih efekata takvih susreta. “Ona narodna uzrečica ‘gledaj sebi posla’ danas postaje stvarnost. Poslodavci imaju priliku da ponude konkretne poslove, a oni koji traže zaposlenje mogu direktno razgovarati s njima. Prošli sajam je već pokazao rezultate jer su neki ljudi zahvaljujući tim susretima danas zaposleni ili su prošli prekvalifikaciju – naveo je Nikšić. Cilj sajma je povezivanje poslodavaca sa nezaposlenim osobama, te podsticanje konkretnih razgovora i rješenja za dugogodišnji problem nesklada između ponude i potražnje na tržištu rada. “Nadamo se da ćemo konačno riješiti dilemu i paradoks koji živimo, s jedne strane poslodavci tvrde da im nedostaje između 20.000 i 50.000 radnika, a s druge strane imamo evidenciju od 250.000 nezaposlenih osoba”, rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Naglasio je i potrebu za izmjenama postojećih zakonskih rješenja, posebno Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, te razdvajanju aktivnih od neaktivnih tražilaca posla. “Nadam se da ćemo u narednom periodu usvojiti zakone koji će doprinijeti i kvalitetnijem kreiranju mjera i politika zapošljavanja na nivou Federacije BiH”, istakao je ministar. Direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar je rekla da sajam predstavlja dodatnu priliku za jačanje direktnih kontakata između poslodavaca i nezaposlenih. “Zavod pruža podršku ne samo finansijski, već i kroz koordinaciju sa službama zapošljavanja kako bi se što više nezaposlenih i poslodavaca uključilo. Naša uloga je i da službama pružimo podršku u socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, ali i u povezivanju sa tržištem rada”, rekla je Lončar. Direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Ahmet Baljić podsjetio je da Fond ima specifičnu ulogu, odnosno djelatnost od posebnog javnog interesa za FBiH. “Kao i prošli put Fond je kroz ovaj javni poziv priredio značajna sredstva, više od osam miliona KM je obezbjeđeno za nova zapošljavanja osoba sa invaliditetom na području FBiH, za održivost zaposlenosti je obezbjeđeno 2,4 miliona KM, razvoj zaposlenosti 3,6 miliona KM, za profesionalnu rehabilitaciju 120.000 KM i za održivost zaposlenosti osoba sa invaliditetom u organizacijama osoba sa invaliditetom 180.000 KM. Sve zajedno to je 16,7 miliona KM”, rekao je Baljić, dodajući sa je Sajam poslova odlična prilika da se pozovu svi zainteresirani da apliciraju prema sredstvima Fonda. Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop je rekla da je 59 posto žena u BiH nezaposleno i da će ovogodišnji sajam biti snažna platforma za inkluzivno zapošljavanje i podizanje vidljivosti žena na tržištu rada. “Tokom sajma poseban fokus stavljamo na pitanje neplaćenog rada u oblasti njege, koje i dalje predstavlja prepreku većem zapošljavanju žena. Kroz panel-diskusije, štandove i program Geronto domaćice, želimo pokazati da se inkluzivnim zapošljavanjem jačaju porodice, zajednice i društvo u cjelini”, istakla je Bishop. Sajam je ove godine dodatno osnažen novom digitalnom platformom “Sajam poslova” putem koje poslodavci mogu besplatno oglašavati otvorene pozicije, a nezaposleni aplicirati online. Organizatori su osigurali i besplatan prevoz iz svih krajeva Federacije BiH kako bi omogućili učešće što većem broju građana.
Cijene zlata na rekordnim nivoima nakon zatvaranja američke vlade

Marx.ba Cijena zlata porasla je šesti put zaredom i dosegla novi rekord od 3895 dolara po unci, jer je zatvaranje američke vlade potaknulo potražnju investitora za sigurnim utočištima. Na skok cijene utjecali su i relativno loši podaci o zaposlenosti, koji su pojačali očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi (FED), izvijestio je Trading Economics. Zatvaranje vlade također prijeti odgodom ključnih ekonomskih objava, uključujući podatke o zaposlenosti, izvorno zakazane za petak. Osim toga, objava o inflaciji potrošačkih cijena, zakazana za 15. oktobra, mogla bi se produžiti, što bi moglo ostaviti Fed s ograničenim podacima prije nadolazećih odluka o politici. Zaposlenost u privatnom sektoru u Sjedinjenim Državama neočekivano je pala u septembru, prema najnovijem izvještaju ADP-a, što je potaknulo trgovce da uračunaju dva smanjenja kamatnih stopa od 25 postotnih bodova prije kraja godine. Cijena zlata sada je porasla za gotovo 50 posto od početka godine, što je njen najjači godišnji učinak od 1979. godine.
FBiH: Zabilježeno da je za 4.861 porastao broj zaposlenih u mjesec dana

Marx.ba Broj zaposlenih osoba u Federaciji BiH u mjesec dana porastao je za 4.861 potvrdio je federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević na temelju podataka Porezne uprave FBiH koja je u sastavu Federalnog ministarstva finansija. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH koji se zasnivaju isključivo na uredno izvršenim prijavama i odjavama radnika u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa na dan 30. septembra 2025. godine, na evidenciji zaposlenih nalazile su se ukupno 546.782 osobe, dok je na dan 31. augusta 2025. godine ta brojka bila 541.921 osoba. Kako su ranije objasnili iz Porezne uprave FBiH, pad broja zaposlenih tokom određenog dijela godine je uobičajen sezonski trend, koji se pretežno odnosi na sektor obrazovanja te je posebno izražen u razdoblju od juna do septembra.
UIO: Prihodi od indirektnih poreza u prvih devet mjeseci veći za 6,04 posto

Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci 2025. iznosili su devet milijardi i sedam miliona KM i veći su za 513 miliona KM ili 6,04 posto u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili osam milijardi i 494 miliona KM. Uprava je za devet mjeseci ove godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od milijardu i 634 miliona maraka. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za devet mjeseci ove godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su sedam milijarde i 373 miliona KM i veći su za 5,73 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za devet mjeseci 2024. godine. U septembru ove godine prikupljena je milijarda i 120 miliona KM indirektnih poreza, što je za 130 miliona KM više u odnosu na septembar 2024. godine. Za finansiranje državnih institucija za devet mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 749 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila četiri milijarde i 72 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 281 milion KM i Brčko distrikt 228 miliona KM. Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 185 miliona KM, Republika Srpska 122 miliona KM i Distrikt Brčko šest miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Energetske kompanije režu troškove u bojazni od niskih cijena nafte

Marx.ba Francuska energetska kompanija TotalEnergies namjerava smanjiti ulaganje u projekte i unutarnje troškove sa ciljem uštede od 7,5 milijardi dolara do 2030. godine kako se industrija nafte i plina suočava s niskim cijenama nafte. Taj energetski div je najavio da će po godini smanjiti kapitalne investicije za milijardu dolara što onda godišnji ulagački budžet u periodu od 2027. do 2030. snižava na raspon između 15 i 17 milijardi dolara. To je nivo koji se približava onoj iz 2020. kada su cijene nafte zbog pandemije snažno pale. Predviđeno je i smanjenje ulaganja u obnovljive izvore. Znatan broj finansijskih i energetskih stručnjaka predviđa da bi višak ponude mogao spustiti cijenu sirove nafte na ispod 50 dolara po barelu iduće godine. Druge naftne kompanije kao što su Chevron ili BP već su počele sa smanjenjem broja radnih mjesta. Neke su, poput talijanskog Enija, također odlučile smanjiti kapitalna ulaganja. TotalEnergies je najavio da će smanjiti otkup dionica zbog neizvjesnih ekonomskih okolnosti koje mu ostavljaju manje fleksibilnosti kad je riječ o zaduženosti. Omjer duga i kapitala je dosegao 18 posto u prvoj polovici ove godine i francuska ga kompanija želi zadržati ispod 20 posto. Analitičari pak misle da smanjenje troškova nije tako veliko kako je moglo biti i da će trebati dodatni napori u tome smislu ako doista cijene nafte padnu nisko. “Za Total može biti pravi izazov zadržati omjer duga i kapitala ispod 20 posto i ostati na sadašnjim planovima osim ako cijene nafte ne ostanu oko sadašnjih nivoa”, rekao je analitičar u RBC Capital Markets Biraj Borkhataria. Cijena barela Brenta sada se nalazi na oko 67 dolara.
BiH korak bliže jednostavnijim carinskim procedurama

Marx.ba Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BIH su u periodu od 23. do 25. septembra posjetili predstavnici Pre-monitoring Tima Evropske komisije (Direktorata za poreze i carinsku uniju – DG TAXUD) i nekoliko zemalja zajedničkog provoza radi ocjene spremnosti Bosne i Hercegovine za početak procesa pristupanja međunarodnim konvencijama koje će u velikoj mjeri olakšati carinske procedure provoza roba. Radi se o usklađivanju procedura sa Konvencijom o zajedničkom provoznom postupku (CTC) i Konvencijom o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom (SAD/JCI) i primjeni novog kompjuterizovanog provoznog sistema (NCTS). Pre-monitoring tim EU-CTC je ovom prilikom analizirao ispunjenost svih potrebnih uslova, koji uključuju zakonodavnu, operativnu, poslovnu i tehničku usklađenost za početak pristupnog procesa, te dao pozitivnu ocjenu Upravi za indirektno oporezivanje uz određene preporuke kako bi se proces odvijao prema planu. – Pod uslovom da se obezbijedi puna podrška svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, uključujući i davanje pozitivnih mišljenja u proceduri donošenja Odluke o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj politici, koja je u proceduri pribavljanja istih, BiH bi mogla postati zemlja ugovornica ovih Konvencija 1. novembra 2026. godine. U ovom procesu neophodno je da se UIO u budžetu obezbijede i potrebna finansijska sredstva za informatičku podršku, saopšteno je iz UIO BiH. Punopravno članstvo BiH u pomenutim konvencijama bi olakšalo i ubrzalo protok roba preko granica, kao i proširilo poslovne mogućnosti privrednika iz Bosne i Hercegovine.
CBBiH objavila procjenu rasta BDP-a: U drugom kvartalu 2025. godine 1,9 posto

Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procijenila je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2025. na 1,9 posto, što je niže za 0,6 procentnih poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena. Izgledi za rast BDP-a su revidirani naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena kao posljedica nižeg od procijenjenog nivoa aktivnosti u industrijskoj proizvodnji, stagniranja turističke aktivnosti, jačeg inflatornog pritiska, te djelimično, i zbog službenih podatka objavljenih za prvi kvartal tekuće godine. Stagniranje aktivnosti u uslužnom, posebno sektoru turizma, pored niskog nivoa aktivnosti u industrijskom sektoru, ukazuje da bi ekonomska aktivnost u trećem kvartalu mogla ostati relativno skromna. Prva preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi dva posto. CBBiH ukupnu inflaciju u trećem kvartalu 2025. procjenjuje na 4,3 posto, a temeljnu inflaciju na 4,6 posto. Ukupna inflacija je značajno revidirana naviše (1,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz juna, zbog snažnog rasta cijena hrane, ponovnog rasta cijena električne energije za domaće kupce, te jačeg od očekivanog efekta rasta minimalne plate na plate u svim djelatnostima, i cijene u većini odjeljaka. Rastu domaćih cijena značajno doprinose faktori iz domaćeg okruženja, poput rasta cijena usluga. U trenutnim okolnostima, CBBiH očekuje da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku. Ipak, inflatorni pritisci će ostati značajni do kraja godine. Preliminarna procjena ukupne inflacije u četvrtom kvartalu 2025. iznosi 3,9 posto, a temeljne inflacije 4,6 posto.
Zlato prvi put iznad 3.800 dolara

Marx.ba Cijena zlata porasla je na rekordnih 3.800 dolara po unci, a plemeniti metali su porasli, potaknuti slabijim dolarom, dok su investitori razmatrali potencijalno zatvaranje američke vlade. Platno zlato poraslo je za čak 1,4% na rekordnih 3812,05 dolara po unci – nadmašivši vrhunac dosegnut prošlog utorka – nakon što je zabilježilo šest uzastopnih sedmičnih dobitaka. Srebro je poraslo za čak 2,4%, dok su platina i paladij također snažno porasli, a dobici su potaknuti upornom tržišnom stegnutošću i priljevom u berzansko trgovane fondove (ETF) koji su osigurani tim metalima. Dolar je pao dok su investitori čekali razvoj događaja uoči planiranog sastanka između vodećih čelnika američkog Kongresa i predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak, dan prije isteka saveznog finansiranja ako se ne postigne dogovor o kratkoročnom zakonu o potrošnji. Zatvaranje bi ugrozilo objavljivanje ključnih podataka, uključujući izvještaj o plaćama u petak, za koje ekonomisti očekuju da će pokazati prigušeni rast zaposlenosti u septembru. Slabiji dolar čini plemenite metale jeftinijima za većinu kupaca. Slabiji podaci o zaposlenosti poduprli bi argumente za ublažavanje kamatnih stopa od strane dužnosnika FED-a prilikom njihove sljedeće odluke o kamatnim stopama u okrobru, scenarij koji bi plemenite metale bez kamata učinio atraktivnijima. Ipak, postoji visok stepen neizvjesnosti oko izgleda ciklusa smanjenja kamatnih stopa FED-a, a dužnosnici izražavaju različita mišljenja o monetarnoj politici, dok su neki ekonomski podaci bili jači od očekivanih. Trgovci su također nastavili razmatrati prijetnje neovisnosti američke centralne banke, nakon što su advokati guvernerke Feda Lise Cook u četvrtak pozvali Vrhovni sud da joj dopusti da ostane na poslu dok se bori protiv Trumpovog pokušaja da je otpusti. Zlato ne izgleda precijenjeno u odnosu na dolar i državne obveznice, koje “bi trebale sadržavati nivo premije povezane s Fedom, s obzirom na prirodu rizika” od potencijalnog gubitka neovisnosti centralne banke, rekli su u sedmičnoj bilješci stratezi Barclays Plc.-a, uključujući Themistoklisa Fiotakisa i Lefterisa Farmakisa. “To ga čini iznenađujuće dobrom vrijednosnom zaštitom”, dodali su. Zlato je ove godine poraslo za 45%, postavljajući uzastopne vrhunce potražnje centralne banke i nastavka smanjenja kamatnih stopa od strane Feda.
Veliki uspjeh: Bh. firma opremila i Apple

Marx.ba Kompanija iz srca Balkana, koja već šezdeset godina njeguje kulturu obrade drveta i pretvara je u vrhunskidizajn, sada stoji rame uz rame s najvećima. Apple je zvanično postao klijent Artisana. – To je trenutak kada se potvrđuje da tradicija i autentičnost imaju globalnu vrijednost. Od naše radionice do Appleovih kampusa u Kaliforniji, Irskoj i sada Indiji – to je put kojim je krenula vizija stara 60 godina, koju slijede moj otac Fadil i njegov partner Dražen. Zvuči nestvarno, ali Artisan je zapravo logičan nastavak naše vizije, kaže Erna Ćostović, arhitektica školovana u Grazu, koja je odlučila da se vrati kući i nastavi očevu misiju stvaranja namještaja koji traje, priča priče i gradi naslijeđe u intervjuu za ZOS Radio. Govoreći što Artisan razlikuje od drugih svjetskih brendova ona kaže da kod njih sve počinje i završava s drvetom. – Ne tretiramo ga kao materijal, nego kao živo biće koje traži poštovanje. Svaki komad prolazi kroz ruke naših majstora, ručno se obrađuje, spaja i finišira. To nije samo proizvodnja, to je zanat, umjetnost i strast. I mislim da klijenti poput Applea, Hermèsa i Louis Vuittona prepoznaju upravo to, iskrenost u materijalu i posvećenost detalju. Mi ne pravimo samo namještaj. Mi gradimo naslijeđe. I kada vidite komad Artisana u Appleovom kampusu ili Hermèsovoj trgovini, znajte da iza njega stoji jedna porodica, jedna tradicija i jedna ljubav koja traje već šest decenija, poručila je.
Trump potpisao naredbu o prodaji TikToka, procijenjena na oko 14 milijardi dolara

Marx.ba Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se proglašava da će njegov plan prodaje američkih operacija kineske platforme TikTok američkim i globalnim investitorima, riješiti zahtjeve nacionalne sigurnosti u zakonu iz 2024. godine. Nova američka kompanija bit će procijenjena na oko 14 milijardi dolara, rekao je potpredsjednik JD Vance, čime je cijena popularne aplikacije za kratke video zapise znatno niža od procjena nekih analitičara, piše Reuters. Trump je u četvrtak odgodio do 20. januara primjenu zakona kojim se zabranjuje aplikacija, osim ako je njeni kineski vlasnici ne prodaju, usred napora da se TikTokova američka imovina izvuče s globalne platforme, privuku američki i drugi investitori i dobiju odobrenje kineske vlade. Objavljivanje izvršne naredbe pokazuje da Trump napreduje u prodaji američke imovine TikTok-a, ali brojni detalji trebaju biti razrađeni, uključujući i to kako bi američki entitet koristio najvažniju imovinu TikTok-a, njegov algoritam za preporuke. “Bilo je određenog otpora s kineske strane, ali osnovna stvar koju smo željeli postići je da smo željeli da TikTok nastavi s radom, ali smo također željeli osigurati zaštitu privatnosti podataka Amerikanaca kako to zahtijeva zakon – rekao je Vance novinarima na brifingu u Ovalnom uredu. Trumpova naredba navodi da će algoritam nadzirati sigurnosni partneri američke kompanije, a rad algoritma bit će pod kontrolom nove zajedničke kompanije.