Agencija za javne nabavke pustila u rad prvi AI chat-bot za podršku u javnim nabavkama
Marx.ba Agencija za javne nabavke pustila je u rad prvi digitalni alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji – interaktivnu Bazu znanja s chat-botom za podršku korisnicima sistema javnih nabavki. Ovaj inovativni alat omogućava jednostavan i besplatan pristup tačnim i stručnim informacijama, bez potrebe za registracijom. Korisnici mogu dobiti odgovore na najčešća pitanja vezana za primjenu Zakona o javnim nabavkama, dostupna u svakom trenutku, putem Portala e-Nabavke (https://next.ejn.gov.ba/bs-latn-ba/knowledge-base). Za razliku od komercijalnih rješenja, sav sadržaj uređuje i kontroliše sama Agencija, čime se osigurava pravna utemeljenost i ažurnost informacija. Baza znanja sadrži preko 1.000 pažljivo pripremljenih odgovora i predstavlja važan iskorak ka digitalizaciji javnih servisa u Bosni i Hercegovini. – Ponosni smo što je Agencija za javne nabavke prva institucija koja je ponudila ovakav alat korisnicima sistema javnih nabavki. Pozivamo na korištenje ovog alata u svakodnevnom radu, kaže se u saopćenju Agencije za javne nabavke BiH.
Mostar dobio svoj parfem: Dašak tradicije i ljubavi utkane u jednu bočicu
Marx.ba U sjeni Starog mosta u Mostaru sinoć je predstavljen “Stone Embrace”, prvi parfem inspirisan ovim prepoznatljivim simbolom grada na Neretvi. Na svečanom predstavljanju istaknuto je da je ovo prvi put da jedan evropski grad i njegova kulturna baština simbolično budu predstavljeni kroz parfem, u koji je utkana suština Mostara. Idejna tvorica parfema, Madžida Drljević, objasnila je da miris “Stone Embrace” nosi u sebi proljetni povjetarac s Neretve, svježinu vode, blagu citrusnu notu, toplinu hercegovačkog kamena i mineralni ton oplemenjen smokvinim listom i ružom, uz dodatak ambre i kapi maslinovog drveta. – Sve je krenulo kada sam pomirisala parfem “Scent of Jerusalem” i pomislila — zašto Mostar ne bi imao svoj parfem? Oba grada čuvaju mostove — jedan prema nebu, drugi preko rijeke, i oba su svjetionici susreta kultura. Tako je nastao ovaj jedinstveni most mirisa, most između Mostara i Jeruzalema, između istoka i zapada, između sjećanja i nade, kazala je Drljević. Dodala je da sinoć svjedočimo historijskom trenutku, kada po prvi put jedna svjetska kulturno-historijska ikona pod zaštitom UNESCO-a dobija svoj autentični parfem. – Stari most nikada nije bio samo građevina. U njemu je šapat naših predaka, smijeh djece, odraz mjesečine u Neretvi i puls svakog Mostarca, posebno onih koji žive u dijaspori i kojima ova kamena elegija nedostaje. Zato smo osmislili nešto što mogu ponijeti sa sobom. Ne fotografiju, ne suvenir, već dašak Mostara koji otvara srce brže od riječi, poručila je Drljević. Zlatni sponzor i partner projekta Louaai Tomalieh, osnivač luksuznog brenda Tomavicci, naglasio je da je parfem “Stone Embrace” duboko inspirisan Starim mostom. – Dok crpimo inspiraciju iz Starog mosta, u miris smo utkali elemente koji odražavaju njegovu gracioznost i bogatu historiju. Gornje note prizivaju svjež, okrepljujući zrak koji obavija most, glavne note dočaravaju toplinu sunčevim zracima obasjanog kamena i živahni duh rijeke ispod, dok bazne note utjelovljuju snagu i postojanost samog mosta — podsjetnik na našu povezanost s prirodom, historijom i jedni s drugima, kazao je Tomalieh. Dodao je da je svaka kap ovog parfema pozivnica da se prigrli ljepota, njeguju veze i slavi životno putovanje. Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac poručio je da će Vlada i Turistička zajednica HNK nastaviti podržavati slične projekte. – Ovo je samo mali korak koji smo napravili ovoga ljeta u promociji Mostara i Starog mosta. Do sada smo u svijet nosili slike i suvenire, a od danas možemo širiti i miris Mostara, poručio je Balavac.
VTK BiH: Seminar za kompanije iz sektora koji su obuhvaćeni CBAM-om
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji sa Udruženjem termoenergetičara u Bosni i Hercegovini organizira seminar pod nazivom „Mehanizam Evropske unije o prekograničnom poravnanju emisija ugljen dioksida (CBAM)-izrada izvještaja o emisijama, početak i način plaćanja naknada za emisije“, koji će biti održan 10. jula 2025. godine u Travniku, u prostorijama kompanije GS Tvornica mašina Travnik. Donošenje Uredbe EU o mehanizmu prekograničnog plaćanja emisija ugljen dioksida ima direktan uticaj na konkurentnost kompanija u Bosni i Hercegovini koje izvoze proizvode na tržište Evropske unije. Uredba propisuje obavezu izvještavanja o emisijama za industrije cementa, željeza, čelika, aluminijuma, vještačkih đubriva, električne energije i vodonika. Očekuje se proširenje broja sektora koji će biti obuhvaćen CBAM-om. U toku 2027. godine uvoznici tzv. CBAM proizvoda u EU će plaćati naknade prilikom carinjenja proizvoda za emisije koje su nastale u cijelom procesu proizvodnje tokom 2026. godine. To znači da će se emisije iz 2026. godine plaćati. Lista industrijskih sektora koji su obavezni da plaćaju ugljen dioksid takse prilikom uvoza svojih proizvoda na tržište EU postepeno se širi i na druge grupe proizvoda. U zadnjih nekoliko mjeseci usvojeno je nekoliko dopuna i izmjena CBAM uredbe, a o dodatnim dopunama se još razgovara. Kako je objavljeno, cilj seminara je da se učesnicima pojasne izmjene i dopune CBAM uredbe, te da se predstave aktivnosti koje su kompanije obavezne da poduzmu u smislu izvještavanja o emisijama, kao i u smislu smanjenja svojih emisija ugljen dioksida u čitavom lancu proizvodnje, a u prvom redu putem implementacije mjera energijske efikasnosti, proizvodnje električne energije za svoje potrebe iz obnovljivih izvora energije, primjenom principa cirkularne ekonomije, te drugih organizacijsko-tehnoloških mjera. U okviru seminara će se kroz realan primjer pokazati način popunjavanja forme za izvještavanja o emisijama u skladu sa zahtjevima CBAM-a. Predavači na seminaru će biti Azrudin Husika (Univerzitet u Sarajevu) i Adem Bureković (Udruženje termoenergetičara u BiH). Seminar je namijenjen kompanijama iz sektora koji su obuhvaćeni CBAM-om kao i kompanijama iz drugih sektora sa značajnom potrošnjom energije i emisijama ugljen dioksida. Preporuka je da ispred kompanija učestvuju osobe koje su zadužene za nabavku repromaterijala, prodaju gotovih proizvoda, računovodstvo, i odjela koji se bave praćenjem potrošnje energije, izvještavanjem o emisijama i zaštiti okoliša. Učesnici će tokom seminara moći postavljati pitanja u vezi eventualnih nejasnoća prilikom izrade CBAM izvještaja za svoje kompanije.
Leica obilježava stogodišnjicu rekordnom prodajom i planovima za pametne telefone
Marx.ba Njemački proizvođač fotoaparata Leica u četvrtak slavi stogodišnjicu svog prvog masovno proizvedenog 35-milimetarskog fotoaparata, a istovremeno izvještava o snažnom rastu u svojoj posljednjoj finansijskoj godini. Izvršni direktor Matthias Harsch rekao je za dpa da se prodaja približila granici od 600 miliona eura (701 milion dolara) u finansijskoj godini koja završava 31. marta, nazvavši je “apsolutno fantastičnom godinom” za kompaniju. – Leica je rasla na globalnom nivou, rekao je Harsch, dodajući da je također uvjeren u tekuću godinu, unatoč međunarodnim trgovinskim sukobima. Budući da u Sjedinjenim Državama – važnom izvoznom tržištu – ne postoji lokalna proizvodnja objektiva i fotoaparata – Leica je tamo isporučila velike količine na početku kada su visoke tarife postale vjerovatne. Harsch očekuje skora rješenja trgovinskog spora, što će kompaniji omogućiti da gleda unaprijed s “velikim optimizmom”. Leica također istražuje nove segmente proizvoda, uključujući moguće izdavanje pametnog telefona s Leica optikom za evropsko tržište. – Nešto će se uskoro dogoditi, rekao je Harsch, bez navođenja detalja. Do sada se Leitz Phone, koji je Leica razvila u saradnji sa Sharpom, prodavao samo u Japanu. Leica optika se također koristi u vrhunskim pametnim telefonima kineskog proizvođača Xiaomi. Prema Harschu, kamere ostaju ključni faktor u odlukama o kupovini pametnih telefona. Harsch je rekao da globalno tržište kamera, koje je naglo opalo tokom porasta fotografije pametnim telefonima, sada bilježi oporavak, s dvoznamenkastim rastom u nekim područjima. Leica ima koristi od ovog trenda, posebno s kamerama punog formata poput Leica Q serije. U fiskalnoj godini 2023./24. Leica je povećala prihod za 14% na 554 miliona eura. Leica, sa sjedištem u Wetzlaru u centralnoj njemačkoj pokrajini Hessen, zapošljava oko 2.400 ljudi širom svijeta, piše Seebiz. Njihova prva 35-milimetarska kamera predstavljena je prije stoljeća na Leipziškom proljetnom sajmu – prekretnici u fotografiji.
Još jedna logistička kompanija dobila licencu za kurirske usluge u BiH
Marx.ba Srbijanska logistička kompanija Transfera dobila je dozvolu u Bosni i Hercegovini za obavljanje kurirskih usluga. Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, izdala je društvu Trasnfera d.o.o. Bijeljina licencu za obavljanje kurirskih usluga u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom prometu na period od četiri godine, piše Indikator. Transfera je stigla na tržište BiH u 2023. godini odabravši za sjedište Bijeljinu, a ima četiri podružnice – dvije u Sarajevu (u općini Novi Grad), u Bosnaskoj Gradišci i Sarajevo Magacin, u Opštini Istočna Ilidža. Transfera je logistička kompanija sa sjedištem u Beogradu, Srbiji koja se bavi organizacijom drumskog, avio, brodskog i željezničkog transporta, carinskim zastupanjem, pružanjem skladišno-manipulativnih usluga i distribucijom robe. U 2023. godini u BiH je imala prihod 446 hiljada KM i neto dobit od 68,7 hiljada KM.
Nike nagovještava oporavak u narednoj godini: Dionice skočile 10 posto
Marx.ba Najveći svjetski proizvođač sportske opreme, Nike, zabilježio je snažan skok dionica nakon objave skromnih kvartalnih rezultata, ali i naznaka uprave da bi mogao uslijediti strateški zaokret koji će kompaniju vratiti u prijašnji sjaj. U periodu mart-maj, Nike je zabilježio pad prodaje od 12 posto na 11,1 milijardu dolara, što je bilo bolje od očekivanih 10,72 milijarde dolara. Neto dobit kompanije iznosila je samo 211 miliona dolara u usporedbi s 1,5 milijardi dolara godinu ranije, odnosno dobit po dionici (EPS) iznosila je samo 0,14 dolara, ali ipak nešto više od očekivanog. Bruto marža pala je za 4,4 postotna boda na 40,3 posto, dok je u cijeloj fiskalnoj godini iznosila 42,7 posto. Najveći dio pada profitabilnosti rezultat je pokušaja kompanije da smanji zalihe putem sniženih cijena, ali i napora da se ponovno uspostavi saradnja s veleprodajnim partnerima, koji predstavljaju manje profitabilan prodajni kanal. Direktna prodaja pala je za 14 posto u tromjesečju, prvenstveno zbog pada online prodaje od 26 posto, dok je prodaja u trgovinama porasla za dva posto. Veleprodajni kanal zabilježio je devet posto nižu realizaciju. Promatrajući tržišta, pad je zabilježen u svim regijama, ali sjevernoameričko tržište donijelo je nešto bolje rezultate od očekivanih. Prodaja na ovom najvažnijem tržištu pala je za 11 posto na 4,70 milijardi dolara, iznad konsenzusa od 4,42 milijarde dolara. Prodaja u Kini pala je za petinu na 1,5 milijardi dolara i bila je nešto lošija od konsenzusa. Uprava kompanije priznala je da će oporavak na ovom tržištu biti sporiji “zbog njegovih jedinstvenih karakteristika”, kao i činjenice da sada postoji puno veća konkurencija i potrebno je više vremena za raščišćavanje zaliha, pieš Seebiz. U prvom fiskalnom tromjesečju 2026. (ljuni-avgust), uprava tvrtke očekuje pad prodaje po srednjim jednoznamenkastim stopama, što je nešto bolje od tržišnih očekivanja (pad od sedam posto). Očekuje se pad bruto marže od 3,50-4,25 postotnih bodova, uključujući učinak trenutnih carina od jednog postotnog boda. Uprava kompanije očekuje carinski trošak u fiskalnoj godini od oko milijardu dolara, ali to će se s vremenom “u potpunosti neutralizirati” optimizacijom lanaca opskrbe i provedbom povećanja cijena. Nike trenutno nabavlja oko 16 posto svoje robe iz Kine i očekuje da će taj udio pasti na visoke jednoznamenkaste brojke do kraja tekuće fiskalne godine. Finansijski utjecaj carina na bruto maržu nakon svih provedenih mjera mogao bi iznositi 0,75 postotnih bodova u fiskalnoj godini, s većim pritiskom u prvoj polovici. Dionice kompanije Nike skočile su za 2,8 posto dan prije objave rezultata, a nakon objave skočile su za gotovo deset posto više na 68,7 dolara. Unatoč ovom oporavku, od početka godine su u minusu od oko devet posto.
Kina: Potvrđen interes za razvoj lokalne proizvodnje Derubis karavana
Marx.ba Nakon martovske posjete predstavnika kineske kompanije Wuxi Longsheng Technology Corp. proizvodnom pogonu Derubis karavane u Bosni i Hercegovini, završena je i uzvratna posjeta Kini, objavili su iz bh. kompanije Derubis Caravans. – Sastanci i obilasci lokacija u Wuxiju potvrdili su obostrani interes za razvoj lokalne proizvodnje Derubis karavana za kinesko tržište. Derubis karavane, poznate po jedinstvenoj mješavini pomorske tehnologije, ručno izrađenog kvaliteta i nagrađivanog dizajna, prepoznate su i u Kini kao obećavajući konkurent u segmentu premium mobilnog života. Sa rastućim prisustvom širom Evrope, Saudijske Arabije, Turske, a sada i u ranoj fazi razvoja u Kini, Derubis Caravans nastavlja svoj stalan put međunarodnog širenja. Usklađivanjem inovacija s lokalnim potrebama i globalnom strategijom, Derubis otvara prostor za promišljeno odabrana partnerstva – gdje su zajednička vizija i vrijednosti u srži, poručili su iz Derubis Caravans.
Najveći sedmični pad cijena nafte u zadnje dvije godine
Marx.ba Cijene nafte krenule su prema najvećem sedmičnom padu od marta 2023. godine, jer nije bilo značajnih poremećaja u opskrbi zbog iransko-izraelskog sukoba. Terminski ugovori sirove nafte Brent porasle su za 35 centi, ili 0,52 posto, na 68,08 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate porasla za 40 centi, ili 0,61 posto, na 65,64 dolara. Time su oba ugovora na putu sedmičnog pada od oko 12 posto. Referentni pokazatelji su se sada vratili na nivoe na kojima su bili prije nego što je Izrael započeo sukob ispaljivanjem projektila na iranske vojne i nuklearne ciljeve 13. juna. Sedemica je započela s cijenama koje su dosegle najviši nivo u zadnjih pet mjeseci nakon što je SAD napao iranske nuklearne objekte tokom vikenda, prije nego što su u utorak pale na najniži nivo u više od sedam dana kada je američki predsjednik Donald Trump najavio primirje između Irana i Izraela. Trenutno, trgovci i analitičari kažu da ne vide značajan utjecaj krize na protok nafte, pišu Financije. – Ako ne dođe do značajnih prijetnji opskrbi, i dalje smatramo da je previše nafte na tržištu, a naše bilance za 2025. ukazuju na višak od otprilike 2,1 miliona barela dnevno (bpd), rekli su analitičari Macquarieja. Analitičari predviđaju da će WTI prosječno koštati oko 67 dolara po barelu ove godine i 60 dolara sljedeće godine, povećavajući svaku prognozu za dva dolara nakon uračunavanja geopolitičke premije rizika. Mali rast cijena uslijedio je tokom sedmice jer su podaci američke vlade otkrili kolike su im zalihe sirove nafte i goriva, uz rast rafiniranja i potražnje, piše Reuters. Na cijene je utjecao i članak Wall Street Journala u kojem se navodi da Trump planira izabrati sljedećeg šefa Federalnih rezervi ranije nego što se to inače radi. To je potaknulo nova predviđanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD, što bi moglo utjecati na potražnju za naftom.
Razvojne banke FBiH i Sjeverne Makedonije jačaju regionalnu suradnju
Marx.ba Delegacija Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine boravila je u Skoplju, gdje je, u okviru zvanične posjete Razvojnoj banci Sjeverne Makedonije, održan niz radnih sastanaka posvećenih razmjeni stručnih znanja i iskustava, s fokusom na jačanje institucionalnih kapaciteta u funkciji snažnije podrške privredama svake od zemalja. Delegaciju Razvojne banke FBiH predvodio je predsjednik Uprave Borislav Trlin, a činili su je i član Uprave Dalibor Milinković, te direktorica Sektora za kredite Lejla Kapur. U ime Razvojne banke Sjeverne Makedonije, domaćini posjete bili su predsjednik Uprave Kire Naumov i član Uprave Faruk Ismaili, zajedno sa svojim timom saradnika, pri čemu je Naumov izrazio zadovoljstvo realiziranom posjetom i istakao značaj ovakvih susreta za jačanje profesionalnih veza i razmjenu stručnih znanja među razvojnim bankama u regionu. Tokom susreta razgovarano je o svakodnevnoj praksi, funkcionisanju i djelovanju razvojnih banaka, načinima pružanja podrške realnom sektoru, te finansijskim instrumentima usmjerenim ka malim i srednjim preduzećima. Poseban fokus posjete bio je upoznavanje s iskustvima domaćina u saradnji s evropskim i međunarodnim finansijskim institucijama, naročito kada je riječ o pristupu vanjskim izvorima finansiranja, što je delegacija iz BiH prepoznala kao vrijedan uvid za moguće unapređenje vlastitih operativnih rješenja. Ova posjeta predstavlja dio šireg strateškog pristupa kojim Razvojna banka Federacije BiH jača saradnju sa srodnim institucijama u regionu, razmjenjuje stručna znanja i prati savremene prakse u segmentu razvoja institucionalnih i finansijskih mehanizama podrške. Kroz ovakve inicijative, Banka nastoji kontinuirano unapređivati vlastite kapacitete kako bi pružila još snažniju i kvalitetniju podršku privrednicima i ukupnom ekonomskom razvoju Federacije Bosne i Hercegovine.
BH Telecom započeo 2025. s najvećim kvartalnim prihodima u posljednjoj deceniji
Marx.ba Nakon izuzetno uspješne 2024. godine, u kojoj je BH Telecom ostvario rekordne prihode od 556 miliona KM u posljednjih 10 godina i najveću bruto dobit od 2016. godine, u iznosu 72 miliona KM uz rast od 37% u odnosu na 2023. godinu, kompanija nastavlja s pozitivnim finansijskim pokazateljima i u 2025. godini, objavio je BH Telecom. Kako je rečeno, već u prvom kvartalu 2025. godine, BH Telecom je zabilježio najveći iznos prihoda od prodaje za prvi kvartal u posljednjih deset godina, dosegnuvši 126 miliona KM, što je 1% više u odnosu na isti period prošle godine. Bruto dobit iznosila je 14,9 miliona KM, uz rast od 10% u poređenju s prvim kvartalom 2024. godine. Kompanija je ostvarila 37,7 miliona KM operativne dobiti, zadržavši visoku profitabilnost i uz rast troškova. Rast ključnih segmenata poslovanja Posebno je značajan rast ostvaren u segment rezidencijalnih korisnika, gdje su prihodi porasli za 3,7 miliona KM. U okviru segmenta rezidencijalnih korisnika prihodi od postpaid usluga mobilne telefonije porasli su za 11% ili 2,6 miliona KM, a ostvaren je i rast kod Moja TV usluga za 10%, kao i u segmentu internet usluga za 7%. Također, prihodi od cloud usluga zabilježili su rast od čak 48% u okviru segmenta poslovnih korisnika. Broj korisnika usluga BH Telecoma porastao je za 14 hiljada u odnosu na kraj marta prošle godine, čime je ukupan broj korisnika premašio dva miliona. Posebno se ističe broj postpaid korisnika koji je premašio 400 hiljada, a nastavljeno je i jačanje prisustva na tržištu optičkih mreža gdje je broj korisnika dostigao 36 hiljada. – Kroz reorganizaciju, koja je pri kraju, tek ulazimo u brzine koje odgovaraju našem potencijalu – dosad smo, slikovito rečeno, vozili auto u prvoj brzini autoputem. I uprkos tome, imamo najveće kvartalne prihode u posljednjih deset godina, dvocifren rast bruto dobiti i stabilne operativne pokazatelje. Takav finansijski učinak rezultat je odgovornog planiranja, analitičkog pristupa i zajedničkog rada svih zaposlenih. Pokazali smo da možemo rasti čak i u uslovima tržišne neizvjesnosti, što nas dodatno ohrabruje za nastavak godine, poručio je direktor Amel Kovačević. Pored rasta prihoda, kompanija je uspjela dodatno unaprijediti efikasnost. Ukupni poslovni rashodi smanjeni su za 3% zahvaljujući boljoj kontroli troškova i optimizaciji poslovanja. Operativni prihod po zaposlenom porastao je za 1%, dok su rashodi po zaposlenom smanjeni za 3%, uz blago smanjenje broja zaposlenih na 2.935. Investicije u mrežu i digitalne inovacije U pogledu investicija, BH Telecom je u prvom kvartalu realizirao kapitalne investicije (CAPEX) u iznosu od 16,5 miliona KM, usmjerene na proširenje LTE mreže, razvoj optičke infrastrukture, kao i unapređenje korisničkog iskustva. Modernizirane su i usluge kroz digitalne inovacije poput online aukcijske platforme, unapređenja Moja TV servisa i aplikacije Moj BH Telecom, te novih promocija i benefita za korisnike, uključujući povećanje brzina pristupa internetu i značajne promotivne popuste. Kako pokazuju zvanični podaci, na finansijsku stabilnost kompanije dodatno ukazuje visoka likvidnost. Na računima BH Telecoma nalazi se 359 miliona KM novčanih sredstava, čime je kompanija učvrstila poziciju za nastavak investicijskog ciklusa i budući rast. – Svi ovi pokazatelji, kao i rekordni prihodi i rast dobiti u prvom kvartalu, dodatno nas motiviraju da u narednim mjesecima nastavimo ulagati u najmodernije tehnologije i kvalitet usluga, kako bismo zadržali povjerenje naših korisnika i dali puni doprinos digitalnoj transformaciji Bosne i Hercegovine, zaključio Kovačević. Rezultati prvog kvartala daju razlog za optimizam, a dalji razvoj poslovanja zavisit će od sposobnosti kompanije da se prilagodi tržišnim izazovima i iskoristi nove prilike.