Australska kompanija otkrila zlatnu žicu u nalazištu kod Novog Pazara
Marx.ba Australska kompanija Strickland Metals, koja je u aprilu objelodanila da kupuje projekat zlata Rogozna u Srbiji za 37 miliona dolara, objavila je da je početkom jula završila akviziciju ovog nalazišta koje krije oko 170 tona zlatnog ekvivalenta, a već krajem mjeseca naišli su na zlatnu žicu. Strickland Metals je prije nekoliko dana objavio obećavajuće preliminarne rezultate istraživanja koji ukazuju na značajnu geološku anomaliju u mjestu Obradov Potok. Identifikovana anomalija, koja počinje otprilike 100 metara ispod površine i proteže se 400 metara u dužinu, mogla bi da signalizira prisustvo ekstenzivne mineralizacije, koja se poklapa sa geohemijskim znacima zlata i drugih minerala u uzorcima zemljišta. Sa četiri platforme za bušenje koje aktivno rade na lokaciji i početnim analizama koje se očekuju uskoro, kompanija predviđa potencijalno otkriće novog ležišta. Ciljno područje Obradov Potok nalazi se na dva kilometara zapadno od Gradine kod Novog Pazara, poznatog ležišta sa sličnim geofizičkim anomalijama. Generalni direktor kompanije Strickland Metals Paul L’Herpiniere izjavio je da je „sjajno dobiti tako obećavajuće rane rezultate istraživanja u Obradovom Potoku“. Geofizička istraživanja u koje su Australci uključili četiri dijamantske bušilice počela su na Zlatnom Kamenu, podrazumijevala su četiri bušotine širom područja Šanac, Medenovac i Bakarni kanjon jug, a sada se, s obzirom na novo otkriće, ubrzano nastavlja rad na širem projektnom području Rogozne. Bušenja su planirana i tokom naredne godine. Do danas, više od 60 miliona dolara uloženo je u istraživanje i tehničke radove na lokaciji, što je, pored zlata, rezultiralo i pretpostavljenim resursom od 200.000 tona bakra i 360.000 tona cinka.
Na Aerodromu Sarajevo 37 posto više putnika nego u julu prošle godine
Marx.ba U julu tekuće godine na Međunarodnom aerodromu Sarajevo opsluženo je ukupno 269.161 putnika, što predstavlja rast od čak 37 posto u odnosu na isti period prošle godine. Također, realizovano je 2.137 aviooperacija, što je 27 po više u odnosu na isti period 2023. godine, objavio je Aerodrom Sarajevo. Podsjetimo, Aerodrom Sarajavo je u junu ove godine ostvario 202.515 putnika (133.945 u junu 2023.). Ovo je prvi put da Aerodrom Sarajevo preskače 200.000 putnika u šestom mjesecu. Brojka je i više nego fascinantna u usporedbi sa 2019. obzirom da je ovo 169,9 posto putnika iz istog mjeseca 2019. godine (119.205). Aerodrom je imao 1798 operacija (1.349 u junu 2023.). Sarajevo je ostvarilo 247,1 tonu carga (248,5 tona u junu 2023.), piše Zamaaero. Tako je Aerodrom Sarajevo ostvario 722.981 putnika u prvih pola godina, 7.177 operacija i 1.490,1 tonu carga, što je itekako dobar poslovni rezultat.
Je li ovo kraj baterija: Istraživači razvijaju tehnologiju napajanja uređaja “strujom iz zraka”
Marx.ba Bežično punjenje uređaja nije ništa novo. Korisnicima pametnih telefona dobro je poznat princip da jednostavno stave telefon na podlogu za punjenje i baterija će se napuniti. Ali šta kad biste mogli koristiti telefon uvijek i bez baterije? Upravo na tome rade naučnici s Nacionalnog univerziteta u Singapuru. Naime, razvili su prototip modula za sakupljanje energije, rekli bi se, iz zraka. Tačnije, radi se o modulu (a i tehnologiji) koja ambijentalne odnosno “otpadne” radiofrekvencijske signale pretvara u istosmjerni napon koji se potom može koristiti za napajanje malih elektroničkih uređaja, bez upotrebe baterija. Kako su istakli prilikom predstavljanja prototipa, tehnologije prikupljanja radiofrekvencijske energije bitne su jer smanjuju ovisnost o baterijama, produžuju životni vijek uređaja, smanjuju utjecaj na okoliš i povećavaju izvedivost bežičnih senzorskih mreža i IoT uređaja u udaljenim područjima gdje je česta zamjena baterija nepraktična. No, dodaju, takve tehnologije suočavaju se s izazovima zbog niske ambijentalne snage radiofrekvencijskog signala (obično manje od -20 dBm). Trenutna tehnologija ispravljača ili ne radi ili pokazuje nisku učinkovitost pretvorbe radiofrekvencija u istosmjerni napon. Stoga je tim istraživača NUS-a, u saradnji sa naučnicima Univerziteta Tohoku (TU) u Japanu i Univerziteta Messina (UNIME) u Italiji, razvio kompaktnu i osjetljivu tehnologiju ispravljača koja koristi “spin-rectifier” (povratni ispravljač) na nanoskali za pretvaranje ambijentalnih bežičnih radiofrekvencijskih signala snage manje od -20 dBm u istosmjerni napon. Tim je optimizirao te ispravljače i dizajnirao dvije konfiguracije – jednu koja radi između -62 dBm i -20 dBm, i niz od 10 ispravljača u nizu u modulu za prikupljanje energije. Rezultat je bio uspješno napajani komercijalni senzor temperature na -27 dBm. – Prikupljanje ambijentalnih radiofrekvencijskih elektromagnetskih signala ključno je za unaprjeđenje energetski učinkovitih elektroničkih uređaja i senzora. Međutim, postojeći moduli za prikupljanje energije suočavaju se s izazovima rada pri niskoj snazi zbog ograničenja u postojećoj tehnologiji ispravljača, objasnio je profesor Yang Hyunsoo s Odsjeka za elektrotehniku i računarsko inženjerstvo na NUS College of Design and Engineering, koji je predvodio projekt. Pojašnjavajući ovu novu tehnologiju, profesor Yang je istakao kako su optimizirali ispravljače za rad na niskim nivpoima radiofrekvencijske snage dostupnim u okolišu i integrirali niz takvih ispravljača u modul za prikupljanje energije za napajanje LED i komercijalnih senzor pri radiofrekvencijskoj snazi manjoj od -20 dBm. – Naši rezultati pokazuju da je SR-tehnologiju lako integrirati i skalabilna je, olakšavajući razvoj velikih ispravljačkih nizova za razne radiofrekvencije i komunikacijske aplikacije male snage, dodao je Yang. Eksperimentalno istraživanje provedeno je u saradnji s profesorom Shunsukeom Fukamijem i njegovim timom s TU-a, dok je simulaciju proveo profesor Giovanni Finocchio s UNIME-a. Rezultati su objavljeni u prestižnom časopisu, Nature Electronics. Istraživački tim NUS-a sada istražuje integraciju antene na čipu za poboljšanje učinkovitosti i kompaktnosti ispravljačkih tehnologija. Također namjeravaju suarađivati s industrijskim i akademskim partnerima za unaprjeđenje samoodrživih pametnih sistema temeljenih na ovakvim ispravljačima na čipu. To bi moglo utrti put kompaktnim tehnologijama na čipu za bežično punjenje i sistema detekcije signala.
Kako El Niño utječe na cijenu čokolade na svjetskom tržištu
Marx.ba Čokolade su u svijetu sve skuplje zbog poskupljenja sirovina, ali to je uzrok samo “na prvi pogled”, piše portal “The Southafrican”. Statističari su izračunali prosječno povećanje cijene čokolade u maju od 14 posto u odnosu na maj prošle godine, a samo ove godine sedam posto, ali više od 63 posto od 2017. godine. U igri je nekoliko faktora, no glavni razlog je rast globalnih cijena kakaovca koje rastu posljednje tri godine, a 2024. godine će dosegnuti 46-godišnji maksimum. Područja za proizvodnju kakaovca u zapadnoj Africi najveća su na svijetu. Vremenski obrasci El Niño koji donose dugotrajnu sušu na nekim mjestima i jaku kišu na drugim nepovoljno su utjecali na ta područja. Bolesti usjeva, kao i geopolitičke napetosti zbog rata između Rusije i Ukrajine, utječu na tržište gnojiva. El Niño je izazvao suho vrijeme u zapadnoj Africi i pridonio problemima na plantažama, kao što je virusna bolest mladica. Nedostatak zrna kakaovca je ove godine gotovo doveo do zatvaranja pogona za preradu u Obali Slonovače i Gani. Ove dvije zemlje čine 60 posto svjetske proizvodnje. Iako su prinosi u padu, globalna potražnja raste. To je stvorilo globalnu neravnotežu ponude i potražnje i rezultiralo znatno višim cijenama. Tržišni stručnjaci predviđaju da će globalnoj nestašici kakaovca uskoro doći kraj. Oporavak proizvodnje kakaovca na najvećim svjetskim farmama trebao bi stati na kraj toj ogromnoj nestašici, prema robnom posredniku Marek Group. Grupa očekuje da će proizvodnja kakaovca premašiti potražnju u nadolazećoj sezoni 2024.-25. koja počinje u oktobru. To bi označilo prvu godinu suficita nakon tri uzastopne sezone deficita. Očekivani bolji vremenski uvjeti u zapadnoj Africi također će pozitivno utjecati na proizvodnju kakaovca. Vlažnije vrijeme u zapadnoj Africi već pomoglo padu cijena kakaovca s historijski najviših nivoa ranije ove godine, prenosi Seebiz.
Evropski aerodromi napokon dostigli nivo prometa prije pandemije koronavirusa
Marx.ba Putnički promet na evropskim aerodromima u prvoj polovici godine vratio se na nivo zabilježen prije pandemije koronavirusa, što ukazuje na to da se ovaj sektor konačno oporavio od pandemijske krize, objavilo je Vijeće Evrope za međunarodne aerodrome. Ipak, istaknuli su da oporavak nije ravnomjeran, jer je gotovo polovica evropskih aerodroma i dalje ispod nivoa prije pandemije. Broj putnika porastao je za devet posto u prvih šest mjeseci 2024. godine u usporedbi s istim periodom prethodne godine, prema podacima Airports Council International Europe (ACI Europe). Ovaj porast od devet posto u usporedbi s prošlom godinom doveo je promet na 0,4 posto iznad nivoa iz prve polovice 2019., godine prije nego što je pandemija COVID-19 paralizirala ekonomije i avio- industriju. – Budući da je ukupni promet putnika napokon premašio nivo iz 2019. tokom cijelih šest mjeseci, naša je industrija sada prošla kroz najteži period, izjavio je glavni direktor ACI Europe, Olivier Jankovec. Glavni faktor rasta ove godine bio je međunarodni promet, koji je u prvom polugodištu porastao za 10,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Domaći promet također je zabilježio rast od 4,2 posto. – Ove brojke “konačno” potvrđuju “potpuni oporavak aerodroma od pandemije COVID-19”, stoji u saopćenju ACI Europe-a.
BHdiaFor okupio više od 80 učesnika iz BiH i dijaspore
Marx.ba Najveći poslovni skup dijaspore u BiH BHdiaFor okupio je u Brčko Distriktu BiH više od 80 učesnika iz naše zemlje i inostranstva. Deveto izdanje Biznis foruma bh. dijaspore, održano uz podršku Vlade Sjedinjenih Američkih Država putem USAID projekta “Diaspora Invest”, pružilo je priliku za stimulisanje investicija i uspostavljanje poslovne saradnje između domaćih kompanija i onih kojima rukovode ili u kojima rade članovi bh. dijaspore. Pod sloganom “Investicija u siguran rast” omogućeni su direktni B2B susreti te predstavljena bogata ponuda brčanskog kraja. Zaključeno je da ovo područje ima izrazito veliki razvojni potencijal i idealna je destinacija za ulaganja iz dijaspore. USAID je kroz projekat “Diaspora Invest” uspostavio grant program za podršku produžecima, a o uspješnoj saradnji i rezultatima ovog projekta govorila je Emily Coffman Krunić, zamjenica direktorice misije USAID-a u BiH. “Ova partnerstva su odraz naše zajedničke vizije, opredjeljenja i odlučnosti da radimo na stvaranju ambijenta u kojem svi u BiH, jednako kao i dijaspora, imaju priliku da ostvaruju svoje ambicije i da zajednički napredujemo. Brčko distrikt je primjer drugima i već sada su svjedoci povećanih ulaganja u lokalnu zajednicu. USAID je jedna od prvih organizacija koje su prepoznale potencijal bh. dijaspore. Proteklih sedam godina neumorno smo radili te osigurali podršku za preko 200 startupa i firmi iz dijaspore koje su u ranim fazama svog poslovanja. Ta privredna društva su generisala preko 2.800 radnih mjesta u 74 grada i mjesta, od čega je značajan broj u nerazvijenim područjima. Preko tri četvrtine njihovog plasmana je na tržišta Evropske unije i Sjeverne Amerike”, izjavila je Coffman Krunić. Forum je otvorio gradonačelnik Brčkog prim. dr. Zijad Nišić, koji je istakao da ovaj događaj treba da bude mjesto s kojeg će početi konstruktivnija saradnja za smanjivanje distance između dijaspore na sedam kontinenata svijeta i Brčko distrikta. “Svaki peti zalogaj u BiH je ono što nam daje dijaspora jer statistički od 20 milijardi budžeta BiH, čak 4 milijarde dolazi od transfera dijaspore. Zbog toga je važno da institucije ustanove ministarstvo dijaspore koje bi bilo dio zakonodavne vlasti. Kad bismo išli tom analogijom, trećina poslanika u našoj skupštini bi bila iz reda dijaspore. Zamislite kolika bi to bila snaga, inovacija, implementacija iskustava, znanja i radnih navika u inostranstvu i da oni oblikuju ne samo život lokalne zajednice, već i svoj život i karijere. Neki su to nazvali ‘porez na domovinu’. Oni su u svakom pogledu jednaki sa građanima Bosne i Hercegovine”, rekao je Nišić. Da dijaspora ima neizmjerni značaj za naše društvo i ekonomiju, istakao je na početku skupa Miroslav Geljić, šef Odjeljenja za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi Brčko distrikta BiH. “Kao dokaz naše opredijeljenosti da radimo na uspostavi i unapređenju suradnje s našim iseljenicima jest i izrada strateškog dokumenta usmjerenog na gospodarski razvitak, pružanje usluga, poticanje investicija i stvaranje povoljnih uvjeta za poslovanje i povratak naših iseljenika u matičnu sredinu”, kazao je Geljić. Brčko distrikt BiH je prošle godine uveo registar dijaspore koji služi kao ključna tačka za povezivanje iseljenika sa njihovim korijenima. Svi oni su pozvani da se upišu u registar. Učesnicima skupa prikazan je promotivni video te najavljena izgradnja poslovne zone Studen Business Center, koja će zapošljavati više od hiljadu ljudi. O načinima i metodama uspostavljanja saradnje sa dijasporom, kao i naporima lokalne vlasti, ali i državnih institucija, slušali smo na panelu “Kako uspostaviti uspješnu i dugoročnu saradnju sa dijasporom”, a neprocjenjiva iskustva na ovom polju podijelili su direktori kompanija podržanih kroz dijasporske investicije. Redžo Muratović, stručnjak na čelu ILUM Industrijskih rješenja, kompanije koja osim u BiH svoje poslovnice ima i u Austriji i Sloveniji, već 30 godina živi u Austriji, a nedavno se odlučio udružiti snage s kolegom i investirati u otvaranje kompanije u našoj zemlji. – Ljubav prema domovini nas je potakla na razmišljanje, a uz sve informacije koje smo dobili, shvatili smo da ima dosta potencijala, vidjeli smo mnogo pozitivnih stvari. Imamo dobar poredak jer smo otvorili firme u Austriji i Sloveniji i vidjeli da je jako jednostavno u Brčkom riješiti sve neophodne korake za registraciju, čak i za strane državljane. Svakog mogu ohrabriti, posebno one koji duže vrijeme razmišljaju, da poduzmu taj korak, jer je jako jednostavno i ima mogućnosti za uvezivanje, za izvoz na evropsko tržište, za podsticaje i sredstva”, poručio je Muratović, čija kompanija ima klijente u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj… Govoreći o podsticajima koji se investitorima nude u Brčko distriktu BiH, mentoringu i mogućnostima za mlade ljude, poručeno je da Brčko distrikt BiH nije samo poznato po najvećem broju ljudi koji žive van granica BiH, već i kao primjer dobrih investicija. – Ono što Brčko može da ponudi dijaspori je sektor poljoprivrede koji se najviše razvija na ovim prostorima, svakako i sektor proizvodnje, a generalno Bosni i Hercegovini, dijaspora je zainsteresovana za razne sektore, od metaloprerađivačke industrije, do drvnog sektora, turizma, solarne energije pa do ekoloških projekata, istakao je direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Marko Kubatlija. Na info sesiji USAID Diaspora Investa predstavljen je program dodjele bespovratnih sredstava putem Investicijskog fonda za dijasporu Brčko distrikta BiH, a dodatna prilika za umrežavanje pružena je u večernjim satima kroz “Networking fair”. Drugog dana Foruma održane su radionice sa ekspertima i eksperticama iz bosanskohercegovačke dijaspore o značaju povratka investitora u Brčko, kao i potrebi za dodatnim brendiranjem za podizanje Bosne i Hercegovine na viši nivo na globalnoj sceni. U ulozi predavača bili su Edževit Mešalić, osnivač i direktor ECKOO PTY LTD te osnivač Fondacije Laila, Nikola Krivokapić, osnivač NK Grupe i Leyla Mattison, osnivačica i direktorica Beyond Branding Agency, piše Vijesti.ba
Shell nadmašio očekivanja, pokreće program otkupa dionica
Marx.ba Britanski naftni div Shell objavio je veću dobit u drugom tromjesečju od očekivane unatoč nižim rafinerijskim maržama i slabijem trgovanju ukapljenim prirodnim plinom. Velika naftna i plinska kompanija izvijestila je o prilagođenoj zaradi od 6,3 milijarde dolara za tromjesečni period do kraja juna, premašivši očekivanja analitičara od 5,9 milijardi dolara, prema procjenama koje je sastavio LSEG. Dobit Shella u drugom tromjesečju pala je za 19% u usporedbi s prva tri mjeseca godine. Kompanija je izvijestila o prilagođenoj zaradi od 5,1 milijardu dolara u drugom kvartalu 2023. Shell je rekao da će pokrenuti program otkupa dionica vrijedan 3,5 milijardi dolara tokom sljedeća tri mjeseca, sličan program kao u prethodnom kvartalu. Dividenda kompanije ostaje nepromijenjena na 34 centa po dionici. – Shell je ostvario još jedno dobro tromjesečje u pogledu operativnih i finansijskih rezultata. Dodatno smo ojačali naš vodeći portfelj LNG-a i ostvarili dobar napredak u ispunjavanju finansijskih ciljeva Dana tržišta kapitala 2023., uključujući 1,7 milijardi dolara smanjenja strukturnih troškova od 2022. godine, rekao je izvršni direktor Shella Wael Sawan. Shell je nedavno upozorio da očekuje da će preuzeti troškove umanjenja vrijednosti do 2 milijarde dolara nakon prodaje svoje singapurske rafinerije i obustave izgradnje na licu mjesta u svojoj tvornici u Rotterdamu u Nizozemskoj. U ažuriranju objavljenom 2. jula, Shell je najavio da će privremeno zaustaviti izgradnju na licu mjesta u svom postrojenju za proizvodnju biogoriva od 820.000 metričkih tona godišnje u Rotterdamu “kako bi se pozabavila realizacijom projekta i osigurala buduću konkurentnost s obzirom na trenutne tržišne uvjete”. Shell je početkom maja potvrdio da je pristao prodati svoju rafineriju i petrokemijsku imovinu u Singapuru zajedničkom ulaganju indonezijske petrohemijske kompanije PT Chandra Asri i švicarske trgovačke kuće Glencore. Transakcija, za koju se očekuje da će biti dovršena do kraja godine, smatra se dijelom planova izvršnog direktora Waela Sawana da smanji Shellov ugljični otisak i usredotoči se na svoje najprofitabilnije poslove. Dionice kompanije koje kotiraju na Londonskoj burzi porasle su za više od 10% do sada ove godine, nadmašivši evropske konkurente. Britanski konkurent BP u utorak je povećao svoju dividendu i produžio svoj program otkupa dionica zahvaljujući zaradi većoj od očekivane.
AJet će iz Sarajeva od danas letjeti svakodnevno
Marx.ba AJet je letio liniju Sarajevo – Istanbul tri puta sedmiučno, a kako piše Zamaaero, od danas liniju povećava na svakodnevnu. Radi se o ljetnom povećanju, a od 27. oktobra ponovo vraća na tri sedmična leta (četvrtak, petak, nedjelja). Kako Pegasus ima 13 sedmičnih letova, te Turkish 19 sedmičnih letova isto znači da će iz Sarajevo za Istanbul u ostatku ljetnog reda letenja biti 39 sedmičnih letova (u prosjeku 5,6 dnevno). Većinu dana u sedmici Sarajevo će imati 6 dnevnih letova za Istanbul. Inače, AJet je stavio u prodaju letove na liniji Tuzla-Istanbul Sabihu. Kompanija će letjeti od 7. oktobra jednom sedmično i to ponedjeljkom. Tako će Pegasus i AJet imati dva sedmična leta za Istanbul Sabihu (subota i ponedjeljak). Letovi će se obavljati sa njihovim najvećim avionom Airbusom A321neo koji prima 240 putnika. Prema sadašnjem planu AJet bi trebao odraditi samo tri leta, pa je istim vrlo vjerovatno da će se letovi produžiti i na zimu. Treba naglasiti da postoje informacije da AJet planira proširiti svoje poslovanje na Tuzlu 2025. godine, uvođenjem sezonskih ljetnih letova iz Antalije. Ruta, koja će biti pokrenuta tokom ljetne sezone 2025. godine, održavat će se četiri puta sedmično.
Bosnalijek u prvom polugodištu ostvario finansijski rast od 30 posto, prodaja porasla za trećinu
Marx.ba Uprkos izazovnim uslovima na globalnom tržištu Bosnalijek je u prvoj polovini godine zabilježio rast poslovanja koje se ogleda kroz finansijski rast od 30 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je prodaja u pakovanjima rasla za 32 posto. Najveća domaća farmaceutska kompanija ostvarila je neto prihod od prodaje u iznosu od 73,7 miliona KM uz 18,5 miliona prodatih pakovanja. Na domaćem tržištu ostvarena je prodaja ukupne vrijednosti 30 miliona KM (uz 7,9 miliona pakovanja), što predstavlja rast od 13% u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Ova godina je posebno izazovna za poslovanje na inostranim tržištima, gdje je Bosnalijek uspio održati stabilnu poziciju. Realizovana ukupna prodaja na izvoznim tržištima je iznosila 43,7 miliona KM sa 10,6 miliona prodatih pakovanja. U posmatranom periodu izvoz je realizovan u čak 17 zemalja. Tako je u okviru regije Adriatic, Bosnalijek izvezao ukupno 2,3 miliona pakovanja, a što je vrijednosno rast prodaje od 20%. U regiji Euroazija, bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija je ostvarila prodaju preko 6,6 miliona pakovanja, što je finansijski više od 30,3 miliona KM. Jednako dobar rast ostvaren je i na važnim tržištima na Bliskom Istoku, Africi i Turskoj. – Ovi rezultati su odlični i više smo nego zadovoljni poslovanjem u prvom polugodištu ove godine. Izazova je mnogo i na domaćem, a pogotovo na inostranom tržištu. Tim prije smo ponosni na poslovne rezultate. Rezultat je to fokusiranog pristupa, uz veliki doprinos svih uposlenika Bosnalijeka. Uvjereni smo da će ovi pozitivni trendovi biti zadržani i da će poslovni plan za ovu godinu biti uspješno realizovan, ističu iz Bosnalijeka.
Ljeto je idealno vrijeme da istražite skrivene dragulje bh. turizma
Bloomberg Adria Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim i historijskim bogatstvima koja svakodnevno privlače veliki broj turista, ali i domaćeg stanovništva. Pored već poznatih turističkih destinacija, po većim, ali i manjim gradovima u BiH sve je više interesa za ona neka malo manja i skrovita mjesta, koja će vam napuniti baterije. Upravo je ljeto idealno vrijeme za posjetu mjestima na kojima se možete osvježiti, a izbjeći ćete i velike gužve, ali ima i onih na kojima je zabranjeno kupanje, pa se o tome unaprijed informišite. Bloomberg Adria je donio nekoliko zanimljivih lokacija, kako su objavili za nezaboravan vikend ili jednodnevni izlet. Mostarska Bijela Možda da sljedeći put umjesto Mostara posjetite prirodno čudo kanjon Mostarska Bijela. To je kanjon rijeke Bijele, kratke rijeke u krškom predjelu. S mostarske strane Prenja bujični potok skuplja vodu i u mjestu Bijela ulijeva se u Neretvu te je tako i dobila naziv Mostarska Bijela. Mostarska Bijela se nalazi između Mostara i Jablanice. Vozeći se magistralnim putem iz Jablanice, u mjestu Bijela, prije vijadukta, skrene se lijevo. Vozilo možete ostaviti na proširenju puta ili produžiti 500 metara do Salakovačkog jezera i tu se parkirati. Do uske, visoke fascinantne pukotine u stijeni iz koje teče rijeka su od dva i po do tri sata šetnje. Pećina je duga oko 80 m, izuzetno je uska, na mjestima široka jedan metar i visoka preko 20 metara. Šetnja kroz vijugave staze kanjona će vas fascinirati, a na kraju će vas dočekati vodopad. Slapovi Kozice Slapovi Kozice su prirodno fojničko čudo. Na ovo mjesto vas neće odvesti nikakav usputni put, morate se namjenski uputiti. Slapovi Kozice su na 10-ak kilometara od Fojnice. Slapova Kozice ima više, ali tri su dominantna. Visoki su od 5 do 20 metara. Put do slapova je dobro uređen. Iz Fojnice se autom vozi u smjeru zapada, otprilike 20 minuta, do odmorišta Vladića vrh, na brdu Malkoč. Automobil možete ostaviti na odmorištu pa nastaviti pješice do vodopada, otprilike 45 minuta ugodnog hoda makadamskim putem kroz šumu. Ako neko nije raspoložen za hodanje makadamskim putem, moguće je čak i autom doći na kilometar udaljenosti od slapova. Slapovi Kozice nisu toliko poznati kao turistička destinacija, ali oni koji ih otkriju, uvijek im se rado vraćaju. Jezero Vidara Jezero Vidara nalazi se dva kilometra od Gradačca. Riječ je o vještačkom jezeru koje je nastalo pregrađivanjem lokalne rijeke 1971. godine. Njegova brana, koja se proteže na impresivnih 240 metara i dostiže visinu od gotovo 21 metra, čini čvrst štit koji čuva ovo blago. Jezero Vidara se kroz godine razvilo u tri prostrana zaljeva, a 2013. godine je i poribljeno. Oko jezera su utabane pješačke staze i bogata borova šuma koja stvara veliki hlad i štiti od buke grada. Jezero je poznato po ribolovu jer je jako čisto, što znači da se možete i kupati. Bajkovit izgled jezera pruža idealno okruženje za bijeg od svakodnevnice i uživanje u miru i tišini. Odličan je zbor za vikend zabavu i izlet u prirodi. Janjski otoci Janjski otoci su pravi mali prirodni ekosistem, oaza prirode i zelenila, bogati su raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom. Rijeka Janj, koja teče ovim krajem, jedna je od hladnijih rijeka u zemlji, a njena temperatura, bez obzira na godišnje doba, uvijek je negdje oko sedam stepeni Celzijevih. Rijeka Janj izvire 13 km južno od Šipova, baš u Janjskim otocima, rijeka se razlijeva u mnogobrojne potočiće koji se nakon nekoliko kilometara ponovo spajaju. Rezervat Janjski otoci su popularno turističko izletište i najatraktivnije izletište u Šipovu. Ovo mjesto krasi veliki broj slapova, potoka i vodopada koji se protežu duž čitavog mjesta. Stanište je pogodno za lov i ribolov, a postoji i mogućnost unajmljivanja soba u seoskim domaćinstvima. Ono što je manje poznato jeste da se ovdje nalazi i prašuma Janj, koja je strogi prirodni rezervat površine od 295 hektara. Od te površine izdvojeno je 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smreke. Slapovi Žljeban Slapovi Žljeban se nalaze na rijeci Oskovi, u podnožju planine Konjuh, i predstavljaju jednu od mnoštva atraktivnih lokacija zaštićenog pejzaža Konjuh. Slapovi se nalaze približno 2,5 kilometara od izletišta Zlaća kod Banovića. Rijeka Oskova nastaje na planini Konjuh spajanjem dviju manjih rijeka Velike Zlaće i Krabanje. Poslije spajanja Velike Zlaće i Krabanje, Oskova teče pored stare hlorne stanice banovićkog vodovoda, pored hotela “Zlaća”, izletničkog naselja Mačkovac i dolazi u mjesto Oskova te odatle teče ka Živinicama, to jeste ka rijeci Spreči, čija je desna pritoka. Bobijaško oko Bobijaško oko je još jedna manje poznata prirodna atrakcija Bosne i Hercegovine, smještena u dnu impresivne kraške uvale. Ovo malo, ali čarobno jezero, koje svojim oblikom podsjeća na oko, nalazi se u podnožju planine Grmeč, na oko 20 kilometara udaljenosti od grada Sanskog Mosta. Posjeta ovoj atrakciji zahtijeva prijevoz po lošem makadamskom putu i parkiranje na livadi s naknadnim kratkim hodanjem. Bobijaško oko nije samo obično jezero, ono je posebno po tome što njegova veličina zavisi od godišnjeg doba i kišnih padavina. U periodima obilnih padavina, ovo jezero ima karakteristike vrela, dok u periodima s niskim nivoom vode ono postaje ponor. Bobijaško oko najbolje je posjetiti u periodu srednjeg i niskog vodostaja. U tom periodu, ovaj kraški fenomen oduzima dah svojim nevjerovatnim izgledom. Visok vodostaj može otežati posjetu jer je Bobijaško oko preplavljeno vodom. Međutim, u ovom jezeru je zabranjeno kupanje. Ono po čemu je ovo jezero još posebno jeste da tu živi endemska vrsta čovječije ribice, koju su otkrili engleski ronioci, speleolozi prije nekoliko godina. Postoji i legenda o tome kako je nastala ova prirodna atrakcija, a o tome istražite malo sami. Vodopad Bliha Vodopad se nalazi na putu Sanski Most – Lušci Palanta, gdje se nakon oko 14 kilometara vožnje od Sanskog Mosta odvajate na sporedni put koji vodi do vodopada Bliha. S visinom od 58 metara, sasvim sigurno spada u više vodopade na našem području, a prepoznatljiv je po tome što se voda lomi od stijenu, te stvara jedan poseban i sasvim neobičan prizor. Put do vodopada je dobro uređen, uz laganu šetnju od oko 10 minuta kroz šumu, pred vama će se ukazati divan prirodni fenomen. Osim svoje prirodne ljepote, vodopad Bliha je stavljen pod zaštitu kao spomenik prirode, a ovo