Poslodavci traže usvajanje regulative za ulazak BiH u SEPA
Marx.ba Udruženje poslodavaca u FBiH izražava punu podršku provedenim i tekućim aktivnostima u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Ovaj važan proces predstavlja ključnu priliku za očuvanje i unapređenje konkurentnosti bh. ekonomije, pa tako i za građane, jer će donijeti značajnu uštedu u troškovima prekograničnih novčanih transakcija. Prema izjavama guvernerke Centralne banke BiH Jasmine Selimović, Centralna banka BiH je 12. decembra 2025. godine obavijestila nadležne institucije Europske unije o završenoj predaplikaciji za članstvo u SEPA-i te da tačan datum podnošenja konačne aplikacije zavisi isključivo od usvajanja potrebne, trenutno nedostajuće regulative u entitetima. S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj su troškovi prekograničnih plaćanja u BiH značajno viši nego u zemljama članicama SEPA, svaka odgoda ovog procesa negativno se odražava na našu privredu, ali i na život građana, te stoga pozivamo sve nadležne institucije na nivou BiH i entiteta, da se posvete završetku procesa pristupanja SEPA-i. Ovaj proces prije svega zahtijeva donošenje ključne regulative na entitetskom nivou, koja je trenutno prepreka za finalizaciju pristupanja, ali od njenog usvajanja zavisi ubrzani razvoj privrede, smanjenje poslovnih troškova i unaprijeđenje konkurentnosti bh. privrede, posebno na inotržištu. Pozivamo sve političke i ekonomske aktere da prepoznaju dugoročnu vrijednost ovog koraka za našu ekonomiju, koji neće samo smanjiti troškove prekograničnih transakcija, već će omogućiti bržu integraciju naše zemlje na tržište Europske unije, privući strane investicije i smanjiti ovisnost o neformalnim kanalima plaćanja. Pristupanjem SEPA-i, naši građani i privreda će uživati u jednakim uslovima za domaće i međunarodne transakcije, čime će se značajno smanjiti administrativne financijske naknade za dolazne i odlazne transfere, što doprinosi atraktivnosti našeg tržišta za domaće i strane investitore, kroz omogućavanje efikasnijeg i jeftinijeg platnog sistema privrednom sektoru i građanstvu općenito.
Ključni poslovni trendovi i nepoznanice koje donosi godina pred nama
Marx.ba Globalna ekonomija u 2026. ulazi u fazu u kojoj više nema prostora za neutralne pozicije. Geopolitičke napetosti, promjene u regulaciji, tehnološki skokovi i pritisak investitora na povrat kapitala sve jasnije razdvajaju dobitnike od gubitnika. Analiza ključnih sektora koju je napravio Financial Times pokazuje gdje će se u idućoj godini koncentrirati moć, profit i rizik. Obrambena industrija Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, odbrambena industrija doživjela je snažan uzlet. Prema podacima Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), 100 najvećih odbrambenih kompanija u svijetu ostvarilo je 2024. rekordne prihode od 679 milijardi dolara, a trend se nastavio i tokom 2025. Ključno pitanje za 2026. jest hoće li se taj rast nastaviti istim tempom ako dođe do smirivanja sukoba u Ukrajini. Investitori su već pokazali nervozu svaki put kada se pojave naznake mogućeg mirovnog sporazuma, osobito u Evropi. No industrija računa na dugoročnu promjenu paradigme: članice NATO-a obavezale su se na povećanje odbrambenih izdvajanja, dok potražnju dodatno potiču nova područja poput dronova, vojne satelitske infrastrukture i svemirske sigurnosti. Njemački Rheinmetall pritom se nametnuo kao simbol evropskog naoružavanja, s ambicijom da preraste u globalnog igrača usporedivog s najvećim američkim odbrambenim divovima. Deregulacija bankarskog sektora u SAD Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću ubrzao je zaokret prema blažoj regulaciji bankarskog sektora u SAD. Najavljene izmjene kapitalnih zahtjeva trebale bi dodatno učvrstiti dominaciju velikih Wall Street banaka i povećati njihovu sposobnost finansiranja velikih projekata, posebno u području umjetne inteligencije i podatkovnih centara. Za Evropu je to neugodan izazov. Strožija pravila nude veću otpornost na šokove, ali istodobno smanjuju konkurentnost u odnosu na američke rivale. Bank of England već je krenula putem ublažavanja, dok Evropska centralna banka najavljuje pojednostavljenje pravila, ali sporijim tempom. U centru rasprave nalazi se UBS, čija je bilanca nakon preuzimanja Credit Suissea veća od švicarskog BDP-a. Ishod regulatorne rasprave tokom 2026. mogao bi biti važan signal cijelom evropskom bankarskom sektoru. Vrijeme je za rezultate u AI Nakon godina u kojima su ulaganja u umjetnu inteligenciju rasla brže od prihoda, 2026. bi trebala biti godina istine. Investitori sve otvorenije traže dokaze da stotine milijardi dolara uloženih u podatkovne centre i infrastrukturu mogu generirati održive prihode. To će dovesti do jasnijeg razdvajanja tržišta: kompanije s konkretnim poslovnim modelima i rastućim prihodima zadržat će visoke valuacije, dok će one koje se oslanjaju isključivo na obećanja izgubiti pristup kapitalu. Posebno se prati OpenAI i njegovi planovi monetizacije, ali i Apple, koji se suočava s mogućim odlaskom Tima Cooka i pitanjem kako se pozicionirati u eri AI usmjerenog na krajnjeg korisnika. U pozadini se sve češće spominje i novi val preuzimanja, posebno ako tržišta dožive korekciju koja bi velikim tehnološkim igračima otvorila priliku za kupovinu AI start-upova. Kraj zlatne ere lijekova za mršanje? Lijekovi za regulaciju tjelesne težine u posljednje su dvije godine temeljno promijenili farmaceutsku industriju i stvorili nove tržišne lidere. No 2026. donosi složeniju sliku. Iako će potražnja i dalje rasti, konkurencija se pojačava, a gubitak patentne zaštite u pojedinim zemljama otvara vrata generičkim verzijama. Novo Nordisk i Eli Lilly ostaju ključni igrači, ali investitori sve pažljivije prate hoće li sektor uspjeti zadržati visoke marže ili će se suočiti s pritiskom na cijene, osobito na velikim tržištima poput Kine i Kanade. AI u medijima: rizik ili prednost? Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u kreativne industrije, od muzike do filma, otvarajući pitanja koja nadilaze tehnologiju. AI-generirani izvođači već osvajaju muzičke liste, dok se istodobno vodi rasprava o autorskim pravima, „fair useu“ i raspodjeli prihoda. U filmskoj industriji 2026. bi mogla biti obilježena novim pregovorima sa sindikatima, pri čemu će zaštita od nekontrolirane upotrbe AI biti jedna od ključnih tema. Paralelno s tim, potencijalna akvizicija Warner Bros Discoveryja dodatno bi mogla uzdrmati streaming tržište i potaknuti regulatorne rasprave. Godina jasnih pobjednika Zajednička nit svih sektora jest smanjenje tolerancije na neizvjesnost. Investitori, regulatori i potrošači u 2026. traže jasne odgovore: ko može isporučiti rast, ko ima političku i regulatornu podršku te ko je spreman prilagoditi se tehnološkim i društvenim promjenama. U tom kontekstu, iduća godina neće biti blaga prema prosječnima, ali bi mogla biti iznimno izdašna za one koji se svrstaju među jasne pobjednike.
Očekuje se usporavanje inflacije u BiH na 3,8 posto u prvom kvartalu 2026. godine
Marx.ba Centralna banka BiH (CBBiH) procjenjuje ukupnu inflaciju u četvrtom kvartalu 2025. godine na 4,2 posto, a temeljnu na 4,3 posto. Ukupna inflacija, kako navode iz CBBiH, blago je revidirana naviše (0,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz septembra, zbog snažnog rasta cijena hrane, te režijskih troškova, prvenstveno zbog rasta cijena električne energije. Trenutno procjenjuju da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku, prvenstveno zbog baznog efekta. – Naša preliminarna procjena ukupne inflacije u prvom kvartalu 2026. godine iznosi 3,8 posto, a temeljne 3,5 posto. Ove procjene se zasnivaju na pretpostavkama trenutnih informacija s tržišta rada o minimalnim platama u 2026. godine.Naše procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom periodu su i dalje u skladu sa onim iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija – ističu iz CBBiH. CBBiH je procjenila rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2025. godine na 1,9 posto, što je gotovo identično procjeni iz septembra (dva posto). Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za zadnji kvartal tekuće godine iznosi 2,1 posto i temelji se prvenstveno na aktivnostima u sektoru usluga, uz ograničen doprinos proizvodnih djelatnosti.
Počela je puna primjena CBAM-a: Nova pravila za izvoznike iz BiH u EU
Marx.ba Od 1. januara 2026. godine, počela je puna primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) koji je uvela Evropska unija, a koji se direktno odnosi i na kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na tržište EU. CBAM se primjenjuje na proizvode koji se uvoze u Evropsku uniju iz trećih zemalja, uključujući BiH, a obuhvata sektore s visokim emisijama ugljika, poput proizvodnje cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika. Cilj mehanizma je izjednačavanje troškova emisija CO₂ između proizvođača unutar EU i onih izvan Unije. Nakon prelaznog perioda koji je trajao od 2023. do kraja 2025. godine i koji je podrazumijevao samo obavezu izvještavanja o emisijama, od danas se CBAM primjenjuje u punom kapacitetu. To znači da uvoznici u EU moraju kupovati CBAM certifikate, čija cijena odgovara cijeni emisijskih jedinica u sistemu trgovine emisijama EU (ETS). Za kompanije iz Bosne i Hercegovine to praktično znači da će njihovi proizvodi na tržištu EU biti skuplji ukoliko ne dokažu smanjenje emisija u proizvodnom procesu ili ako BiH ne uspostavi vlastiti sistem naplate ugljika koji bi bio priznat od strane Evropske unije. Stručnjaci upozoravaju da CBAM predstavlja ozbiljan izazov za bh. industriju, posebno energetski intenzivne sektore, ali i snažan pritisak na vlasti da ubrzaju reforme u oblasti energetske tranzicije, dekarbonizacije i usklađivanja s evropskim klimatskim politikama. Iako se CBAM formalno ne primjenjuje unutar Bosne i Hercegovine, njegove posljedice će se osjetiti kroz izvoz, konkurentnost domaćih firmi i potencijalni gubitak dijela tržišta EU, ukoliko se ne prilagode novim pravilima koja su od danas stupila na snagu.
Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji je uveo potpuno bezgotovinsko plaćanje
Marx.ba Olimpijski centar Bjelašnica–Igman od jučer je službeno prešao na potpuno bezgotovinsko (cashless) poslovanje, čime je podtao prvi skijaški centar u Bosni i Hercegovini, a ujedno i prvo javno poduzeće koje uvodi ovakav suvremeni sistem naplate. Ova promjena obuhvata sve ključne usluge u skijaškom centru – kako kupnju ski-karata, tako i parking, ali i online prodaju – koje će se moći realizirati putem bankovnih kartica, mobilnih uređaja, pametnih satova i SMS naplate, u skladu s važećim fiskalnim propisima. Uvođenjem cashless sistema OC Bjelašnica–Igman ostvaruje bržu uslugu i kraće redove na blagajnama, veću sigurnost za goste i zaposlenike, precizniju finansijsku kontrolu te višu razinu transparentnosti poslovanja. U rijetkim tehničkim situacijama bit će aktiviran rezervni model naplate, kako bi se osigurao nesmetan rad sistema i maksimalna dostupnost usluga svim posjetiteljima.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretnu Novu 2026. godinu
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretnu Novu 2026. godinu.
Kraj godine: Cijene nafte stabilizirale se oko 62 dolara
Marx.ba Cijene nafte na međunarodnim tržištima jučer su se stabilizirale oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u opskrbi. Na londonskom tržištu nakon podneva barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i stajao je 58,37 dolara. Referentne cijene dan ranije poskočile su više od dva posto. Pažnji trgovaca ponovo je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora. Kontinuirana američka blokada venez Američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uvjeti koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) također su podržali cijene u utorak, dodao je analitičar. Strahovanjima o opskrbi doprinijeli su i zračni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Federacija će dobiti aplikaciju za praćenje cijena u trgovinama
Marx.ba Očekuje se da će Federacija Bosne i Hercegovine uskoro dobiti aplikaciju za praćenje cijena osnovnih namirnica, po uzoru na postojeće aplikacije za praćenje cijena goriva. To je nedavno potvrdio Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, te objasnio da će se sve odvijati u okviru Zakona o zaštiti potrošača. „Mi smo zakonom o zaštiti potrošača jedno poglavlje posvetili transparentnosti. I tu smo, između ostalog, ugradili evropski model, odnosno izraelski model. Aplikacija će se zvati usporedicijene.ba. Ona će sad u 31.12. ići u beta verziji. Omogućit ćemo uvid u formiranje cijena, odnosno u krajnje maloprodajne cijene potrošačima za određene osnovne vrste artikala. Uvest ćemo zapadnu praksu, a to su elektronske deklaracije. Tako da ćete, putem određenog koda direktno da provjerite osnovne sastojke, alergene i sl.“, rekao je Hasičević. Dodao je da se time povećava konkurentnost, što je pokazala i aplikacija FMT Oil, gdje mogu uspoređivati cijene goriva, piše FTV.
Svjetska ekonomija otpornija, ali nestabilna: Šta nas čeka u 2026. godini
Marx.ba Globalna ekonomija prebrodila je 2025. godine niz izazova, uključujući trgovinske napetosti, neujednačen ali umjeren rast te rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i razine duga u mnogim dijelovima svijeta. Očekuje se da će se mnogi od tih problema nastaviti i u 2026. Globalni privredni rast će se umjereno usporiti, s 3,2 % u 2025. na 2,9 % u 2026., procjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) te navodi da se svjetska ekonomija ove godine pokazala otpornom, ali da i dalje ostaje labilna. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa šokirala je svijet u aprilu uvođenjem sveobuhvatnog novog carinskog režima s ciljem preoblikovanja globalnih trgovinskih tokova i smanjenja velikih američkih deficita. Taj je potez izazvao potrese na tržištima, nesigurnost u poslovanju i promjene u opskrbnim lancima, piše Deutsche Welle. SAD je u međuvremenu sklopio sporazume s mnogim trgovinskim partnerima, prenosi Fena. Ipak, prosječna američka carina porasla je s 2,5 % u januaru, prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću, na 17,9 %, što je najviša razina od 1934., izračunao je Budget Lab američkog Sveučilišta Yale. Očekuje se da će Vrhovni sud SAD-a sljedeće godine donijeti odluku o tome može li predsjednik zaobići Kongres i uvesti carine pozivajući se na nacionalnu izvanrednu situaciju. Mnogi analitičari očekuju da će najviši sud potvrditi odluke nižih sudova prema kojima Trumpove carine nisu zakonite. Čak i ako suci ukinu carine, administracija bi mogla posegnuti za drugim pravnim sredstvima kako bi ponovno uvela dio pristojbi. Stoga će carine vjerovatno ostati veliko pitanje i u 2026. godini. Vjerovatno će se nastaviti i trgovinski prijepori između SAD-a i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije. Napetosti su se donekle smanjile nakon što su se Trump i kineski predsjednik Xi Jinping sastali u listopadu i dogovorili 12-mjesečno primirje u svom trgovinskom ratu. No to primirje ostaje krhko, a temeljni privredni i strateški problemi ostaju neriješeni. Sporazum između SAD-a i Kine „više nalikuje primirju nego trajnom mirovnom sporazumu koji bi okončao trgovinski rat SAD-a i Kine“, rekao je za DW Rajiv Biswas, glavni izvršni direktor analitičke kuće Asia Pacific Economics. – SAD i Kina su i dalje zarobljeni u geostrateškom nadmetanju, koje potiče rivalstvo na ključnim područjima poput obrambene tehnologije i naprednih proizvodnih industrija kao što su umjetna inteligencija, kvantno računalstvo i robotika, istakao je. Biswas predviđa da će se borba za tehnološku dominaciju između SAD-a i Kine vjerovatno nastaviti i sljedeće godine. Doći će do „sve češće uporabe carina, sankcija i drugih ekonomskih mjera na ključnim područjima tehnološkog rivalstva, poput napredne vojne opreme, AI čipova, kvantnog računalstva i robotike“, dodao je. Uprkos svemu, očekuje se da će kineska ekonomija sljedeće godine ostati otporna, s rastom od oko 5 %, u skladu s nedavnim vladinim ciljevima. No duboko ukorijenjeni strukturni izazovi i dalje postoje, poput „starenja stanovništva, pada produktivnosti kapitala i viška kapaciteta u mnogim industrijskim sektorima, kao što su čelik, brodogradnja i hemijska industrija“, rekao je Biswas. A Neil Shearing, glavni ekonomist londonske konsultantske firme Capital Economics, navodi da kineski model rasta „i dalje daje prednost ponudi u odnosu na potražnju, što rezultira kroničnim viškom kapaciteta i trajno slabom potrošnjom”. Kako bi se suočili s tim problemima kineski čelnici su nedavno, među ostalim, obećali potaknuti domaću potrošnju i stabilizirati golemo i problematično tržište nekretnina. – Kreatori politike obećavaju da će se pozabaviti problemom, ali neravnoteža će ostati obilježje kineskog gospodarstva i u 2026. godini, smatra Shearing, javlja Deutsche Welle. Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis, rekla je pak da će Trumpove carine 2026. godine teže pogoditi azijske zemlje. Kao razloge navela je nastavak geopolitičkih napetosti, rastuću fragmentaciju trgovine i izostanak daljnje regionalne integracije koja bi ublažila učinke carina. Inflacija je ostala povišena u mnogim dijelovima svijeta, uključujući SAD i eurozonu, djelomično zbog carina. Daljnje povećanje trgovinskih prepreka ili poremećaji u opskrbnim lancima mogli bi ubrzati rast cijena, što bi pred centralne banke postavilo dilemu treba li podizati kamatne stope kako bi se suzbila inflacija ili ih zadržati niskima radi podrške privredi. Rast kamatnih stopa mogao bi naštetiti privrednom rastu i uzrokovati nagli porast troškova servisiranja duga u visoko zaduženim i financijski slabijim zemljama. Mnoge zemlje eurozone, poput Francuske, posebno su ranjive jer se njihove vlade muče s provođenjem nepopularnih rezova u potrošnji kako bi obuzdale deficite i rastući dug. – Fiskalni pritisci koji su u različitim trenucima ove godine uzdrmali ulagače nastavit će utjecati na tržišta i u 2026. godini. Sada je široko prihvaćeno da su javne finansije nekoliko velikih razvijenih ekonomija na neodrživoj putanji, napisao je Shearing. Njemačka ekonomija, najveća u EU-u, ali koje se još uvijek bori s obuzdavanjem dugotrajnog pada, trebalo bi sljedeće godine dobiti poticaj kroz povećanu državnu potrošnju za odbranu i infrastrukturu. No poslovno raspoloženje i dalje ostaje sumorno. Vodeći ekonomski instituti nedavno su snizili svoje prognoze rasta za 2026. godinu. Institut Ifo, primjerice, sada predviđa rast od samo 0,8 % sljedeće godine, u odnosu na 1,3 % u prethodnoj prognozi. Njemačka vlada predviđa rast od 1,3 % u 2026. Očekuje se da će se procvat umjetne inteligencije (AI) nastaviti i sljedeće godine. Velike američke tehnološke firme izdvojile su stotine milijardi dolara za izgradnju i širenje AI infrastrukture, poput podatkovnih centara. Predviđa se da će ta ulaganja znatno pridonijeti rastu BDP-a u SAD-u u usporedbi s drugim dijelovima svijeta, s obzirom na niske razine ulaganja u drugim zemljama. No ulagači su sve nervozniji zbog visokih procjena vrijednosti američkih tehnoloških firmi, jer je još uvijek neizvjesno hoće li golema ulaganja u AI infrastrukturu na kraju biti profitabilna. Neki strahuju da se radi o balonu koji bi mogao puknuti i izazvati slom tržišta. Garcia-Herrero je za DW rekla da je „AI revolucija strukturna“, te da će se tehnološka transformacija i primjena nastaviti i u 2026. godini. Ipak, upozorila je da bi, ako bi balon puknuo i ulaganja u AI naglo pala, američka ekonomija i domaćinstva pretrpjeli snažan udar, što bi vjerovatno gurnulo najveću svjetsku ekonomiju u recesiju i usporilo globalni rast..
VTKBiH: Usvojena odluka o privremenom smanjenju i suspenziji carinskih stopa
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH objavila je da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. decembra 2026. Komora, u saradnji s entitetskim komorama, svake godine objedinjava mnogobrojne zahtjeve privrednika te dostavlja Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na razmatranje. Ističu da analiza primjene Odluke se radi svake godine, od strane Ministarstva, prilikom izrade Odluke za narednu godinu, i to za svaku tarifnu oznaku koja je obuhvaćena odlukom. Iz analiza proističe da je u potpunosti postignut cilj odluke da se omogući povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz oblasti tekstilne industrije, obućarske industrije, hemijske industrije, metalske industrije, elektroindustrije i prehrambene industrije. Odluka je, kako navode iz VTK, dovela do veće angažiranosti instaliranih kapaciteta i povećanja proizvodnje, čime je spriječeno gubljenje radnih mjesta i po pokazateljima iz nekih preduzeća, došlo je do novog zapošljavanja. Prema saznanjima, za veliki broj preduzeća, donošenje ove odluke je od presudnog značaja za opstanak proizvodnje. Pozitivni efekti su značajni za sve nabrojane grane, što se iz godine u godinu potvrđuje primjenom ove Odluke. Bitno je naglasiti da ova odluka predstavlja ponekad i odlučujući faktor za investitore prilikom planiranja njihovog daljnjeg poslovanja u zemljama regiona. Pozivaju se kompanje, korisnice Odluke da poštuju propisane procedure za ostvarivanje prava po osnovu ove Odluke. Dtaljnije na: https://www.mvteo.gov.ba/Content/Read/privremenom-smanjenju-carinskih-stopa-kod-uvoza-odredjenih-roba-Potv. VTK BiH je pozdravila donošenje Odluke, jer ona predstavlja jednu od rijetkih poticajnih mjera za sveukupnu privredu i podizanje njene konkurentnosti.