Depoziti domaćih sektora mjesečno rastu više od milijardu KM
Marx.ba Ukupni depoziti domaćih sektora su krajem jula iznosili 35,64 milijarde KM i u odnosu na juni povećani su za 1,12 milijardi KM ili 3,2 odsto, navodi se u podacima Centralne banke BiH. Kako piše u ovim podacima, povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 212,1 milion KM ili 1,2 odsto. – Kod privatnih preduzeća porasli su za 71,9 miliona KM (0,9%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 80,4 miliona KM (4,4%), kod vladinih institucija za 729,9 miliona KM (17%) i kod ostalih domaćih sektora za 21 milion KM (1%), stoji u podacima. Tako je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu ove godine iznosila 9,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,13 milijardi KM. – Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,9 milijardi KM (11,4%), kod privatnih preduzeća za 486,9 miliona KM (6,4%), kod vladinih institucija za 675,5 miliona KM (15,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 miliona KM (7,8%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 73,4 miliona KM (3,7%), istakli su iz Centralne banke BiH. Dodali su da su devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju jula ove godine iznosile 17,67 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,23 milijarde KM ili 7,5%. Kada su u pitanju ukupni krediti domaćim sektorima, oni su krajem jula iznosili 27,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 128,8 miliona KM (0,5%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u julu 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,45 milijardi KM. – Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,34 milijarde KM (10,7%), kod privatnih preduzeća za 680,5 miliona KM (6,5%), kod vladinih institucija za 198,5 miliona KM (16,4%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 144,7 miliona KM (24,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 81,7 miliona KM (29,2%), kazali su iz Centralne banke BiH. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ukoliko posmatramo sa stanovišta agregatnih veličina možemo zaključiti da je rast kreditnih plasmana određen rastom depozita. – Drugim riječima, građani su više novca deponovali u banke nego što su ih povukli kroz kredite. Razloge rasta depozita pronalazimo u povećanju nominalnih zarada i rastu doznaka od dijaspore. Usljed inflatornih kretanja jedan dio građana svoje životne troškove pokriva kroz kreditne pozajmice, dok se drugi dio zadužuje za kupovinu trajnih potrošnih dobara i rješavanje stambenog pitanja. Kao rezultat rasta cijena stanova, kao i trajnih potrošnih dobara, raste i vrijednost kreditnog zaduženja. Na taj način možemo objasniti mehanizam kreditno-depozitnih kretanja, objašnjava Mlinarević.
Inovativan potez: Putnici francuskog low cost prijevoznika Transavia sada mogu preprodavati svoje karte
Marx.ba Niskotarifni prevoznik Transavia, u vlasništvu Air Francea, uveo je inovativnu mogućnost preprodaje avionskih karata. Nova opcija omogućuje putnicima da povrate dio troškova, uključujući aerodromske takse, a u nekim slučajevima i do polovice ukupno plaćene cijene karte – pod uvjetom da njihovu kartu kupi neko drugi. Shema preprodaje uvedena je u julu i dostupna je za gotovo sve letove Transavije, osim onih rezerviranih u posljednjim satima prije polaska ili dolaska. Putnici svoju kartu mogu staviti na prodaju do jednog sata prije polijetanja, a cijeli proces odvija se isključivo putem službene aplikacije ili web stranice kompanije. Na taj način izbjegavaju se nesigurnosti i rizici povezani s privatnim razmjenama karata. Transavia navodi kako prodavatelji u svakom slučaju ostvaruju povrat aerodromskih taksi, dok povrat samog iznosa karte ovisi o tome hoće li karta biti ponovno kupljena. Plaćeni iznos u slučaju uspješne preprodaje vraća se direktno na račun ili karticu korištenu pri originalnoj kupovini. Primjer iz prakse pokazuje kako sistem funkcionira: tri karte za let iz Pariza za Faro u Portugalu, plaćene ukupno 633 eura, putnici nisu mogli iskoristiti. Karte su stavili na Transavia platformu 20 dana prije polijetanja, a novi kupac ih je preuzeo, što je rezultiralo povratom od 316,50 eura – gotovo polovicu inicijalno plaćenog iznosa. Stručnjaci procjenjuju da bi slične prakse mogle postati sve češće među evropskim niskotarifnim i tradicionalnim aviokompanijama, budući da tržište sve više nagrađuje modele poslovanja koji balansiraju niske cijene i visok nivo prilagodljivosti.
Poznato koje će firme održavati autocestu A1 u naredne četiri godine
Marx.ba Javno preduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar dodijelilo je ugovore za redovno i zimsko održavanje autoceste A1, ukupne procijenjene vrijednosti od 19,2 mil KM bez PDV-a. Posao je podijeljen na dva lota, a okvirni sporazumi zaključeni su 26. avgusta 2025. godine. LOT 1 obuhvata redovno održavanje dionice Zenica sjever (km 0+000) – Podlugovi (km 50+800) i zimsko održavanje Zenica sjever – Sarajevo sjever (km 60+100). Posao vrijedan 9,8 mil KM dodijeljen je grupi ponuđača Jata Group d.o.o. Srebrenik i Dobojputevi d.d. Doboj Jug. LOT 2 obuhvata redovno održavanje dionice Podlugovi (km 50+800) – Bradina (km 95+800) i zimsko održavanje Sarajevo sjever – Bradina. Ovaj ugovor, vrijedan 9,4 mil KM, dodijeljen je kompaniji Sarajevoputevi d.d. Sarajevo, piše e-kapija. Okvirni sporazumi potpisani su na period od četiri godine, odnosno od 1. novembra 2025. do 31. oktobra 2029. godine. Postupak je sproveden kroz otvoreni postupak javne nabavke, a kriterij za dodjelu bio je najniža cijena. Prema tenderskoj dokumentaciji, obim radova precizno je definisan u predmjerima za svaki lot, a radovi se odnose na održavanje kolovoza, objekata, opreme i prateće infrastrukture, uključujući i neophodne aktivnosti tokom zimskog perioda.
ZEPS 2025: Danas počinje najveći bh. sajam privrede
Marx.ba Sve je spremno za početak 29. Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS 2025 na kojem ove godine učestvuje 500 kompanija i više od 2.000 domaćih i međunarodnih brendova. Menadžer Organizacionog tima Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS 2025 Sanel Ibrić kaže da u Zenicu dolazi na hiljade izlagača i gostiju i da svi oni imaju isti cilj, rasti zajedno sa domaćom privredom. – Zenica je od sutra pa do kraja ove sedmice centar privrednih zbivanja regije jugostične Evrope. Svi smo veoma uzbuđeni i jedva čekamo da 29. po redu Međunarodni generalni sajam BH privrede ZEPS 2025 počne. To je privredni događaj na kojem jednostavno morate biti prisutni. Zato je naša poruka ove godine ‘rastimo zajedno’! Jer samo zajedno imamo šansu i možemo ostvariti naše poslovne ciljeve – kazao je Ibrić. ZEPS se ove godine održava na više od 22.000 m2 sajamskog prostora, okuplja predstavnike kompanija iz Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Srbije, Hrvatske, Kine, Italije, Libije, Belgije, Mađarske, Poljske, Austrije, Slovenije te drugih država. Kao svojevrstan festival privrede, ovogodišnji ZEPS je jedinstvena regionalna poslovna platforma sa koje će se poslati poruke o jačanju privredne saradnje država jugoistične Evrope sa ciljem unapeđenja konkurentosti i zajedničkog nastupa prema trećim državama. Svoja obraćanja najavili su predstavnici državnih, entitetskih, kantonalnih i lokalnih institucija, ambasadori Republike Turske i Republike Italije, kao i predstavnici Istanbulske trgovinske komore, VTKBiH, te izlagača iz Libije.
Centralna banka BiH: Devizne rezerve porasle na 17,67 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju jula 2025. godine iznosile su 17,67 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,23 milijarde KM ili 7,5 posto. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju jula 2025. godine iznosili su 27,47 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 128,8 miliona KM (0,5 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 171,6 miliona KM (1,3 posto), kod vladinih institucija za 1,3 miliona KM (0,1 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 47,8 miliona KM (6,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 21,8 miliona KM (6,4 posto). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod privatnih preduzeća za 113,6 miliona KM (1,0 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u julu 2025. godine iznosila je 9,8 posto, nominalno 2,45 milijardi KM, stoji u komentaru monetarnih kretanja CBBiH za juli 2025. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,34 milijarde KM (10,7 posto), kod privatnih preduzeća za 680,5 miliona KM (6,5 posto), kod vladinih institucija za 198,5 miliona KM (16,4 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 144,7 miliona KM (24,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 81,7 miliona KM (29,2 posto), prenosi Fena. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju jula 2025. godine iznosili su 35,64 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 1,12 milijardi KM (3,2 psto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 212,1 milion KM (1,2 posto), kod privatnih preduzeća za 71,9 miliona KM (0,9 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 80,4 miliona KM (4,4 posto), kod vladinih institucija za 729,9 miliona KM (17,0 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 21 milion KM (1,0 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u julu 2025. godine iznosila je 9,6 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,13 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,9 milijardi KM (11,4 posto), kod privatnih preduzeća za 486,9 miliona KM (6,4 posto), kod vladinih institucija za 675,5 miliona KM (15,6 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 miliona KM (7,8 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 73,4 miliona KM (3,7 posto).
Okončana kriza: BHANSA više nije blokirana, na raspolaganju sredstva koja su čekala
Marx.ba Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) saopćila je danas da je od Eurocontrol-a zaprimila zvaničan dopis o deblokadi sredstava koja su ranije bila privremeno zamrznuta na osnovu sudskog naloga. – Sredstva prikupljena po osnovu putničkih i preletnih taksi, a koja su bila akumulirana tokom perioda blokade, odmah su nakon ukidanja naloga uredno uplaćena BHANSA-i. Time je osiguran nastavak redovne naplate i raspodjele prihoda od korištenja zračnog prostora Bosne i Hercegovine, bez daljnjih zastoja. Istovremeno, BHANSA je poduzela aktivnosti za povrat sredstava namijenjenih državnim institucijama Bosne i Hercegovine, čime se dodatno jača stabilnost i osigurava neprekidan rad sistema zračne plovidbe“, naveli su iz BHANSA-e. Ova odluka omogućava nesmetano funkcionisanje naplate i distribucije sredstava koja se ostvaruju kroz korištenje zračnog prostora BiH, a iz agencije ističu da su sve aktivnosti usmjerene na stabilnost i sigurnost sistema.
OPEC+ dodaje još 137.000 barela dnevno od oktobra: Kako će to utjecati na cijenu nafte
Marx.ba Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici, poznati kao OPEC+, objavili su da će u oktobru povećati proizvodnju nafte za 137.000 barela dnevno. Odluka je donijeta na virtuelnom sastanku na kojem su članice, među kojima su Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, razmatrale stanje i perspektive globalnog tržišta, navodi se. – Osam zemalja učesnica odlučilo je da sprovede prilagođavanje proizvodnje od 137.000 barela dnevno u okviru dodatnih dobrovoljnih smanjenja od 1,65 miliona barela dnevno, najavljenih u aprilu 2023. godine“, navedeno je. Dodaje se da je globalna ekonomska perspektiva stabilna, a da su trenutni tržišni fundamenti zdravi, što se ogleda u niskim zalihama nafte. OPEC+ je precizirao da se pomenutih 1,65 miliona barela dnevno može vratiti djelimično ili u potpunosti, zavisno od daljeg razvoja tržišnih uslova, i to postepeno. Dobrovoljno smanjenje proizvodnje od 1,65 miliona barela dnevno, najavljeno u aprilu 2023, produženo je do kraja 2026. godine. Osam zemalja ponovo će se sastati 5. oktobra kako bi donijele slijedeće odluke. Nakon odluke o novom povećanju proizvodnje nafte, cijene su porasle za oko 1,7 procenata, sada se očekuje da neće biti novog rasta cijena.
Evropske berze u plusu, ulagači čekaju glasanje u Francuskoj
Marx.ba Na evropskim su berzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, nakon prošlosedmičnog pada, dok ulagači čekaju glasanje u francuskom parlamentu o povjerenju vladi. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,08 posto, na 9.215 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,69 posto, na 23.759 bodova, a pariški CAC 0,22 posto, na 7.690 bodova. U fokusu ulagača bit će danas rasprava i glasanje o povjerenju manjinskoj vladi premijera Francoisa Bayroua, koji nastoji provesti uštede u budžetu kako bi smanjio deficit. Očekuje se da će većina parlamentarnih zastupnika, koji se protive budžetskim uštedama i povećanju poreza, glasati protiv vlade. I na većini azijskih berzi cijene su dionica jutros porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto. Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Indiji, Hong Kongu, Šangaju i Japanu porasle između 0,4 i 1,5 posto, dok su u Australiji pale 0,2 posto. Podršku tržištu pruža uvjerenje ulagača da će čelnici američke centralne banke na sjednici polovicom septembra smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Neki analitičari očekuju rez za čak 0,50 postotnih bodova, s obzirom na slabost američkog tržišta rada. U petak je, naime, objavljeno da je u augustu broj zaposlenih u SAD porastao za samo 22.000, dok su analitičari u prosjeku očekivali 75.000. Pritom je stopa nezaposlenosti porasla na 4,3 posto. Premda se očekuje smanjenje kamata Feda, na azijskim se berzama trguje oprezno zbog niza razloga. U nedjelju je japanski premijer Shigeru Ishiba najavio ostavku, nakon što je duže vrijeme bio pod pritiskom zbog poraza njegove stranke na lanjskim nacionalnim izborima. Jutros su, pak, objavljeni slabiji nego što se očekivalo podaci o kineskoj vanjskoj trgovini, koji ukazuju na usporavanje ekonoimskog rasta i probleme nakon što je Washington uveo carine na uvoz kineske robe. U augustu je kineski izvoz porastao 4,4 posto na godišnjem nivou, manje od očekivanih 5 posto. Uvoz je, pak, porastao 1,3 posto, dok se očekivao rast od 3 posto.
Nafta bilježi prvi sedmični gubitak zbog prijetnje prekomjerne opskrbe
Marx.ba Cijene nafte nastavile su se smanjivati treću uzastopnu sesiju u petak, krećući se prema prvom sedmičom gubitku nakon tri sedmice rasta, dok rastu očekivanja obilne opskrbe, navodi Reuters, a neočekivano povećanje američkih zaliha sirove nafte dodatno potiče zabrinutosti u pogledu potražnje. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 19 centi, pa se njima trguje po cijeni od 66,80 američkih dolara (61,50 eura) po barelu, dok je američka WTI sirova nafta jeftinija za 23 centa. Tako je njena cijena po barelu iznosila 63,25 američka dolara (58,20 eura). Američka Uprava za energetske informacije (EIA) saopćila je da su energetske kompanije tokom sedmice koja je završila 29. avgusta dodale 2,4 miliona barela sirove nafte u skladišta. To je bilo iznenađujuće povećanje zaliha u odnosu na smanjenje od dva miliona barela koje su analitičari prognozirali u Reutersovoj anketi, te više od povećanja od 0,6 miliona barela koje je u srijedu navelo trgovačko udruženje API u svojim podacima, prenosi CNBC. – Ovo je pomalo negativan izvještaj zbog tog rasta zaliha sirove nafte, izjavio je John Kilduff, partner u Again Capitalu. Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici poput Rusije u formatu OPEC+ razmatrat će daljnje povećanje proizvodnje u oktobru na sastanku u nedjelju, kazala su za Reuters dva izvora upoznata s raspravama. – Potencijalno povećanje proizvodnje u sklopu OPEC+ poslalo bi snažnu poruku da povrat tržišnog udjela ima prednost pred podupiranjem cijena, ocijenio je Tamas Varga, viši analitičar u brokerskoj i konzultantskoj kući PVM Oil Associates, pišu Financije. OPEC+ već se ranije obavezao na povećanje proizvodnih kvota za oko 2,2 miliona barela dnevno od aprila do septembra, uz dodatno povećanje kvote od 300.000 barela dnevno za Ujedinjene Arapske Emirate. U najvećoj svjetskoj ekonomiji, krhki američki makroekonomski podaci pokazali su da je prošle sedmice broj novih zahtjeva za naknadu nezaposlenosti porastao više nego što se očekivalo, podupirući očekivanja da će američka centralna banka (Fed) ovog mjeseca sniziti kamatne stope. Ulagači sada gotovo sigurno očekuju smanjenje za četvrtinu postotnog boda na septembarskom sastanku Feda, čime bi ciljani raspon referentne kamatne stope iznosio 4,25 do 4,5 posto. Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je rekao evropskim čelnicima da Evropa mora prestati kupovati rusku naftu, za koju je ustvrdio da Moskvi pomaže finansirati rat protiv Ukrajine, izjavio je dužnosnik Bijele kuće. Svako smanjenje količine sirove nafte koju Rusija može izvoziti moglo bi poduprijeti cijene. Rusija je 2024. bila drugi najveći proizvođač sirove nafte nakon SAD. Moskva, međutim, ne čeka da Euvropa poveća uvoz. Najveći ruski proizvođač nafte Rosneft osigurao je dodatni ugovor o isporuci 2,5 miliona metričkih tona nafte godišnje u Kinu preko Kazahstana, prenijela je novinska agencija Interfax izjavu ruskog ministra energetike Sergeja Tsivileva.
Atlantic Grupa postavila nove ljude u vrhu kompanije
Marx.ba Na jučerašnjoj sjednici, Nadzorni odbor Atlantic Grupe donio je odluke o imenovanjima u Upravi i Komisijama Nadzornog odbora, te o izboru Zamjenika predsjednika Nadzornog odbora. Nadzorni odbor je potvrdio nove trogodišnje mandate članovima Uprave Ladi Tedeschi Fiorio i Srećku Nakiću (od 3. oktobra 2025.), te Mati Štetiću (od 9. decembra 2025.), uz važeće mandate Emila Tedeschija, Nevena Vrankovića i Zorana Stankovića. Dosadašnja starija izvršna direktorica Mojca Domiter imenovana je novom članicom Uprave Atlantic Grupe zaduženom za područje ljudskih potencijala i kulture, s početkom trogodišnjeg mandata od 5. septembra 2025. Posljednjim proširenjem Uprave Atlantic Grupa dodatno osnažuje menadžerski tim u realizaciji korporativne strategije i budućeg razvoja kompanije, sa sviješću da su ljudi i kultura ključ uspješnog poslovanja. Mojca Domiter ima više od 20 godina profesionalnog iskustva u širokom spektru industrija, uključujući robu široke potrošnje, farmaceutiku i telekomunikacije. Najveći dio karijere bavi se oblikovanjem strategija i procesa vezanih za ljude, vodila je odjele ljudskih potencijala VIPneta, JGL Rijeka, a od 2011. godine vodi ključne inicijative u području kulture, razvoja liderstva i procesa vezanih za ljude u Atlantic Grupi. U kompaniji je implementirala grupne sisteme upravljanja učinkom, talentima i nagrađivanjem, uz značajan rast angažiranosti zaposlenika i jačanje prepoznatljivosti Atlantic Grupe kao poželjnog poslodavca. Diplomirala je psihologiju na Sveučilištu u Rijeci, završila Executive MBA na Cotrugli Business School, te se dodatno usavršavala na IESE-u, London Business Schoolu, Ashridgeu i Harvardu. Uz potvrđen novi sastav Uprave kompanije, Nadzorni odbor usvojio je i nove sastave njegovih Komisija. Komisiju za reviziju tako čine predsjednik Lars Peter Elam Håkansson, članovi Andrea Gisle Joosen, Zoran Vučinić i Karl Weinfurtner (izabran na Glavnoj skupštini u junu 2025). Komisiju za razvoj vodstva i nagrađivanje čine predsjednica Monika Elisabeth Schulze, članovi Florence Jeantet, Vesna Nevistić, Aleksandar Pekeč i Zoran Sušanj (vanjski stručnjak), Komisiju za društvenu odgovornost i korporativno upravljanje čine predsjednica Anja Svetina Nabergoj, članovi Siniša Petrović i Nina Tepeš (vanjska stručnjakinja). Uz navedeno, na sjednici je član Nadzornog odbora Siniša Petrović ponovo izabran na funkciju Zamjenika predsjednika Nadzornog odbora, koji će ovu dužnost obavljati uz već postojeću Zamjenicu predsjednika Nadzornog odbora Moniku Elisabeth Schulze.