Wizz Air povećava broj letova Sarajevo – London, u Mostaru pregovaraju sa Ryanairom
Marx.ba Kompanija Wizz Air povećat liniju Sarajevo-London iduće zime sa dva na četiri leta sedmično, piše Zamaaero. Kompanija će letjeti utorkom četvrtkom, subotom i nedjeljom. Uz to već je poznato da Wizz Air od 29. oktobra uvodi i letove iz Sarajeva za Rim sa tri sedmičnba leta (utorkom, četvrtkom i subotom). Wizz Air je prošle zime letio samo dva sedmićna leta iz Sarajeva za London. Ovime će Wizz Air u Sarajevu ove zime imati isti broj letova kao i ovog ljeta, a što je pet letova sedmično više nego prošle godine. Inače, prema pisanju Zamaaero, direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel je rekao da ima 6 legacy linija u ovom momentu, koje planira povećati na 10 iduće godine. Đuzel smatra da je LCC ekstremno bitan za Mostar i strateški mu je bitno da dobije bar jednog prijevoznika sa bar 2-3 linije. Mostar je prije Covida-19 ima dvije sezonske linije Eurowingsa. No, ovaj puta cilj Mostara nije ponovno dovesti Eurowings, niti Wizz Air sa kojim su pregovarali, nego žele na aerodrom dovesti Ryanair. To je i logično Ryanair je najveća kompanija u Italiji, Irskoj i jedan od najvećih u Poljskoj, a sva tri ova tržišta su primarna tržišta za Mostar zbog međugorskih hodočasnika. Đuzel je rekao da Mostar doslovce pregovara sa Ryanairom i drugim LCC po načelu „što traže će i dobiti“. Zato je Đuzel uvjeren da će vrlo skoro dobiti LCC u Mostaru. LCC, konkretno Ryanair, su glavni cilj Mostara. No Mostar ima problema sa LCC jer mu je geografska lokacija takva da ima posebno teške prilaze aerodromu radi čega piloti moraju prolaziti posebnu edukaciju na simulatoru. LCC nemaju volje posebno educirati pilote i imati ograničenja broja pilota koje mogu stavljati na takvu liniju (rosteri, operacijski problemi, odlazak educiranih pilota i potreba školovanja novih, bolovanja…). Stoga Mostar sa Agencijom radi na novim procedurama koje bi trebale ukinuti ovu potrebu dodatnog školovanja, piše Zamaaero.
Sve više popularnih destinacija zabranjuje kratkoročni najam: Šta se time dobiva, a šta gubi
Marx.ba Berlin, New York, a sada i Barcelona – mnoge svjetske metropole pokušavaju riješiti stambenu krizu zabranom ili strogom regulacijom kratkoročnog najma. Airbnb i druge platforme pod povećalom su otkako se pokušava odgovoriti na pitanje kako uspostaviti ravnotežu između dobrobiti turista i lokalnog stanovništva. Šta se dobiva, a šta gubi bez tržišta kratkoročnog najma tokom putovanja? Barcelona je nedavno na iznenađenje svih objavila da će od novembra 2028. zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima. Potez je to političko lijevo orijentiranog gradonačelnika grada Jaumea Collbonija, kojim želi riješiti ono što naziva najvećim problemom grada – stambenu krizu, piše Tportal. Riječ je o više od 10.000 apartmana, koji trenutno imaju dozvolu za kratkoročni najam i koji se oglašavaju preko platforme Airbnb. Gradonačelnik na ovaj način želi obuzdati rast troškova stanovanja i omogućiti građanima da mogu živjeti u svom gradu. No kako će se to doista odraziti na tržište nekretnina, a kako na budućnost putovanja? Tektonske promjene u industriji putovanja Barcelona nije jedini grad koji je odlučio strogo regulirati ili čak zabraniti kratkoročni najam. U New Yorku je od septembra 2023. protivzakonito kratkoročno iznajmiti stan, osim u slučaju da ste registrirani u gradu kao takav iznajmljivač i ako ste prisutni u stanu kad neko u njemu boravi. Berlin je zabranio kratkoročni najam još 2014., da bi ukinuo zabranu četiri godine kasnije, ali i dalje sa strogom regulacijom tržišta. I u mnogim gradovima u Kaliforniji, uključujući Santa Monicu, kratkoročni najam je zabranjen ili strogo ograničen. Može se reći da je Airbnb od svojih početaka 2007. napravio tektonske promjene u industriji turizma, nudeći fleksibilan smještaj u gradovima širom svijeta uz obećanje da ćete svoj kratki boravak doživjeti kao jedan od lokalaca, što vam hoteli dotad nisu mogli ponuditi. Posljednjih godina mnogi glavnog krivca za rast cijena nekretnina i nepovoljan položaj lokalnog stanovništva vide upravo u kratkoročnom najmu. Je li stvarno rješenje zabrana kratkoročnog najma? Kratkoročni najam daje vam priliku da odsjednete na nekoj malo autentičnijoj lokaciji – pruža vam više lokalno, manje kliničko iskustvo, nerijetko po jeftinijoj cijeni od hotela. Izbacivanje kratkoročnog najma s tržišta putovanja jasno će povećati cijene turističkih smještaja. Takvu situaciju mogli bi iskoristiti hoteli, no najdeblji kraj izvući će porodice. – Iako se hotelska industrija potrudila kako bi se prilagodila porodicama, zbog rasporeda soba i cijena, za većinu poridica nisu opcija, a posebno ne onima s dvoje ili više djece, koji su zainteresirani za kraći boravak u nekom gradu, istakla je Caitlin Ramsdale iz platforme za porodična putovanja Kid&Coe za BBC, dodavši da mora postojati način da se uravnoteže ciljevi nekog grada s potrebama tog segmenta putnika. – To je velik gubitak za roditelje koji svoju djecu žele upoznati sa svijetom, naglašava ona. No, postavlja se pitanje smanjuje li zabrana (ili ograničavanje) kratkoročnog najma doista cijena stanova i utječe li na fond nekretnina. Istraživanje Harvard Business Reviewa o utjecaju zabrane kratkoročnog najma u New Yorku, objavljeno ranije ove godine, pokazuje da u ovom slučaju kratkoročni najam nije najveći krivac za visoke cijene najma i da bi regulacija od zabrane bila puno bolje rješenje i za grad i za lokalno stanovništvo. Istraživanje je pokazalo da je jedan od najvidljivijih rezultata zabrane u New Yorku bio zapravo porast cijena hotelskih soba – i to na rekordnih 300 dolara po noćenju u prosjeku. Turizmofobija i ostali nus-produkti prekomjernog turizma Zašto se onda gradske vlasti odlučuju na takav potez? Ono što BBC navodi kao jedan od mogućih uzroka je da se tu ne radi samo o brojkama, nego i o tome kako lokalno stanovništvo doživljava turizam. Španija je na nivou Evrope na svojoj koži možda i najviše osjetila sve negativne posljedice prekomjernog turizma, te su lokalni ljudi možda razvili svojevrsnu turizmofobiju zbog onoga što smatraju turističkom industrijom koja im nikako ne ide u korist. U sredinama prenapučenima turistima, lokalni ljudi ne mogu naći stan za najam, zbog čega su nerijetko primorani živjeti puno gorim uvjetima nego što bi bio slučaj da velik broj stanova nije namijenjen kratkoročnom najmu. Negativan naboj se dodatno pojačava kad uzmete u obzir da velik broj tih stanova u većem dijelu godine zjapi prazan. To naravno nije jedini problem koji uzrokuje stambenu krizu, ali je vjerovatno najvidljiviji. Tu su i plaće koje nisu pratile rast troškova, ali i ograničeni programi izgradnje. Premijer kanadske pokrajine Britanske Kolumbije David Eby jasno je objasnio srž problema, predstavljajući nova pravila o kratkoročnom najmu. -Ako kupujete nekretninu za kratkoročni najam, ako kupujete nekretninu da vam samo zjapi prazna, nemojte se sa svojim ulaganjima takmičiti s porodicama i pojedincima koji traže mjesto za život, rekao je Eby. Bez obzira na to hoće li mjere zabrane uroditi plodom ili ne, one šalju poruku lokalnom stanovništvu da političari osluškuju njihove probleme i da će im dati prednost pored turista. Koja je alternativa zabranama? Primjerice Berlin ograničava najmodavce i najmoprimce na maksimalni period najma od 90 dana tokom godine. Tako se dopušta djelomičnim najmodavcima da ostvare dodatan prihod, ali i sprječava “profesionalne” najmodavce da kupe po nekoliko stanova i samo ih daju u kratkoročni najam. Najveći izazov je dakle kako regulirati to tržište i koliko će to koštati? Najdeblji kraj u cijeloj priči svakako izvlače putnici, dok će hoteli i pansioni s doručkom biti najveći dobitnici, posebno u sredinama gdje je potražnja veća od ponude, pa bi mogli naplaćivati cijene kakve žele. No, na nivou iskustva, to bi se moglo povoljno odraziti na putovanja. – Zabrana kratkoročnog najma može učiniti putovanja u gradove poput Barcelone autentičnijima. Kad su lokalni ljudi istjerani iz centra grada, izostaje iskustvo prave lokalne atmosfere i kulture, ističe urednica i stručnjakinja za hotele i putovanja u The Timesu Lucy Perrin. A moglo bi to natjerati i putnike da borave i u nekim manjim mjestima u blizini većih gradova i tako im obogatiti i iskustvo boravka, a i smanjiti tenzije među lokalnim stanovništvom.
Dubai Mall postaje još veći kroz preuređenje vrijedno 400 miliona dolara
Marx.ba The Dubai Mall, jedan od najvećih trgovačkih centara na svijetu, uskoro će postati još veći s planiranom ekspanzijom koja će koštati procijenjenih 1,5 milijardi dirhama (408 miliona dolara). U Dubai Mallu danas je smješteno više od 1.200 trgovina i ugostiteljskih objekata, akvarij s 10 miliona litara vode, olimpijsko pozorište, zatvorena kineska četvrt te jedna od najvećih prodavnica slastica na svijetu. Prostire se na više od milion kvadratnih metara i povezan je s Burj Khalifom, najvećim neboderom na svijetu. Kompanija koja stoji iza razvoja Dubai Malla, Emaar Properties, prošli je mjesec najavila plan proširenja koji će omogućiti lokaciju za 240 novih luksuznih trgovina i ugostiteljskih objekata. – Novo proširenje Dubai Malla sjajan je dodatak jednom od najposjećenijih mjesta na svijetu, rekao je Mohamed Alabbar, osnivač Emaara. Izjavio je da plan odražava ambiciju Dubaija da dodatno učvrsti svoju poziciju “kao vrhunske globalne destinacije.” Prošle godine Dubai Mall je posjetilo nevjerovatnih 105 miliona ljudi, procjenjuje Emaar, što ga čini uvjerljivo najposjećenijom lokacijom na svijetu.
Dubrovnik, Sarajevo i Zagreb će biti najbrže rastući aerodromi u trećem kvartalu
N. D. Aerodromi u Dubrovniku, Sarajevu i Zagrebu bit će najbrže rastući u bivšoj Jugoslaviji tokom trećeg kvartala (jul – oktobar). Trio će dodati najviše planiranih kapaciteta u istom periodu prošle godine, piše EX YU aviation. Aerodrom Dubrovnik će prednjačiti, sa dodatnih 171.203 sjedišta. Snažan rast dolazi nakon otvaranja Ryanairove baze u gradu ovog ljeta, s tim da je aerodrom imao ukupno 891.385 sjedišta tokom tromjesečnog perioda. Samo Ryanair će imati 252.688 sjedišta ili oko 28% ukupnog kapaciteta, dok je prošle godine njegov udio iznosio samo 4,6%. Većina drugih avioprijevoznika koji prometuju u Dubrovnik također će povećati svoje kapacitete tijekom trećeg tromjesečja, a neka od najvećih povećanja dolaze iz Volotee, easyJeta i Iberia. Aerodrom Sarajevo će nastaviti da objavljuje rekordne rezultate u broju putnika, a aerodrom će dodati 125.359 sjedišta tokom trećeg kvartala 2024. za ukupan planirani kapacitet od 438.761. Rast je potaknut uvođenjem novih letova brojnih aviokompanija, predvođenih Ryanairom sa dodatkom 62.844 sjedišta, a slijede Pegasus Airlines, Air Arabia i Jazeera Airways. U Zagrebu, aerodrom dodaje dodatnih 119.450 sjedišta tokom trećeg tromjesečja, a samo Ryanair povećava svoj kapacitet za 96.698 sjedišta i predstavlja jedan od glavnih katalizatora rasta. Međutim, brojne druge aviokompanije su također povećale operacije, uključujući Croatia Airlines, Lufthansu i Iberiu, dok će južnokorejski T’Way Air također doprinijeti, dodajući 13.533 sjedišta na tržištu tokom kvartala. S druge strane, neće svi aerodromi rasti u odnosu na treći kvartal prošle godine. Najteže će biti pogođen aerodrom Tuzla, koji će izgubiti 72.545 sjedišta, odnosno oko 78% ukupnog kapaciteta. To je rezultat zatvaranja baze Wizz Aira u gradu prošlog septembra. Slijedi Niš, koji je utjecao na smanjenje kapaciteta Wizz Aira zbog problema sa motorom, koji je izgubio 23.326 sjedišta u trećem kvartalu 2023. Slično tome, Ohrid će imati 15.516 sjedišta manje, a Banja Luka 15.131 iz istog razloga. Sveukupno, destinacija koja će u trećem kvartalu imati najviše dodanih kapaciteta iz bivše Jugoslavije je Istanbul Sabiha Gokcen, zatim London Stansted i Minhen, dok su one koje će izgubiti najviše mjesta Dortmund, Malmo i Stockholm Skavsta. Aviokompanije mijenjaju kapacitet na dnevnoj bazi i promjene ostaju vjerovatne.
Centralna banka BiH: Devizne rezerve na kraju maja 15,77 milijardi KM
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka BiH, ukupna novčana masa (M2) na kraju maja 2024. godine iznosila je 36,63 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec registrirano je smanjenje novčane mase za 40,6 miliona KM (0,1%). Novac (M1) je smanjen za 3,2 miliona KM, a kvazi novac (QM) za 37,5 miliona KM (0,3%), što je rezultiralo smanjenjem novčane mase (M2). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je manja za 63,1 milion KM (0,9%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani za 60 miliona KM (0,4%). Kvazi novac (QM) je smanjen uslijed pada prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 40,1 milion KM (1,0%) i ostalih depozita u inozemnoj valuti za 16,2 miliona KM (0,2%), dok su istodobno ostali depoziti u domaćoj valuti povećani za 18,8 miliona KM (0,6%). Na godišnem nivou, porast novčane mase (M2) u maju 2024. godine iznosio je 2,84 milijarde KM (8,4%).Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 446,2 miliona KM (7,2%), kod prenosivih depozita udomaćoj valuti za 1,56 milijardi KM (11,2%), kod prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 136,3 milionaKM (3,5%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 130,3 miliona KM (4,6%) i kod ostalih depozita uinozemnoj valuti za 569,6 miliona KM (8,2%). Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u maju 2024. godine u iznosu od 40,6miliona KM (0,1%), je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 326,3 miliona KM (1,6%) i povećanje netodomaće aktive (NDA) za 285,7 miliona KM (1,8%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,84milijarde KM (8,4%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 983,6 miliona KM (5,0%) i netodomaće aktive (NDA) za 1,86 milijardi KM (13,1%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju maja 2024. godine iznosili su 24,53 milijarde KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 260,2 miliona KM (1,1%). Kreditni rast registriranje kod sektora stanovništva za 129,7 miliona KM (1,1%), kod privatnih poduzeća za 109,2 miliona KM(1,1%), kod vladinih institucija za 19 miliona KM (1,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,6 milionaKM (1,0%). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih poduzeća za 0,3 milionaKM (0,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u maju 2024. godine iznosila je 9,4%, nominalno 2,11 milijardiKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,02 milijarde KM (9,1%), kod privatnihpoduzeća za 956,5 miliona KM (10,2%), kod vladinih institucija za 55,6 miliona KM (10,7%), kodnefinansijskih javnih poduzeća za 4,5 miliona KM (0,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 milionaKM (39,7%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju maja 2024. godine iznosili su 31,88 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 39,4 miliona KM (0,1%). Smanjenje depozita na mjesečnomnivou registrirano je kod sektora stanovništva za 225,6 miliona KM (1,3%) i kod vladinih institucija za64,8 miliona KM (1,5%). Depoziti su povećani kod privatnih poduzeća za 192,3 miliona KM (2,7%), kodnefinancijskih javnih poduzeća za 7,9 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 50,8 milionaKM (2,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u maju 2024. godine iznosila je 7,2%, što je u apsolutnom iznosu2,15 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM(9,4%), kod privatnih poduzeća za 897,7 miliona KM (14,2%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 56,5miliona KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,7 miliona KM (1,0%). Depoziti su na godišnjojrazini smanjeni kod vladinih institucija za 244,4 miliona KM (5,4%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju svibnja 2024. godine iznosile su 15,77 milijardi KM i nagodišnjoj razini su povećane za 239 milijuna KM (1,5%).
I u Hercegovini turistički radnici zadovoljni: Padaju rekordi
Bloomberg Adria Turistička sezona u Bosni i Hercegovini obećava obaranje prošlogodišnjih rekorda. Očekuje se daljnji rast dolaska turista podstaknut povećanom dostupnošću letova iz različitih dijelova svijeta, dok turističke zajednice planiraju jaču promociju usklađenu s globalnim trendovima. Anđelko Maslać, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, gostovao je u programu Bloomberg Adrije te izrazio optimizam u vezi s predstojećom turističkom sezonom. – Prve naznake za ovu godinu su odlične i možemo biti optimistični. Ukupna ocjena je da će ova godina po dolascima i noćenjima turista, te po prihodima biti zaista rekordna, naglasio je. Rast turizma, kako je istakao, posljedica je pozitivnih socio-ekonomskih i političkih preduslova. Društvena i ekonomska stabilnost, kao i sigurnosni aspekti, ključni su faktori koji su doprinijeli rastu turizma nakon pandemije i inflacije koja je pogodila svjetsku ekonomiju.
BiH za pet mjeseci posjetilo oko 615 hiljada turista, u maju ih bilo skoro 190 hiljada
Marx.ba Bosnu i Hercegovinu je u prvih pet mjeseci ove godine (januar-maj) posjetilo 614.844 turista (stranih 406.450 i domaćih gostiju 208.394), što je za 7,2 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. U Bosni i Hercegovini samo u maju 2024. turisti su ostvarili 188.719 posjeta, što je više za 34,7 posto u odnosu na april 2024. i za 12,5 posto više u odnosu na maj 2023. godine. Najviše stranih turista u prvih pet mjeseci je iz Hrvatske (76.086), Srbije (65.181), Turske (47.541), Slovenije (29.186) i Kine (20.231). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u periodu januar – maj 2024. ostvarili 1.289.248 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2023. godine (1.219.362 noćenja). Broj noćenja domaćih turista veći je za 4,6 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 6,3 posto u odnosu na isti period 2023. godine. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (21,3 posto), Srbije (16,5 posto), Turske (8,4 posto), Slovenije (7,7 posto), Njemačke (4,1 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kine i SAD-a po (3,1 posto). Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Irana sa 3,9 noći, Egipata i Novog Zelanda sa po 3,5 noći, Kuvajta s 3,4 noći, Irske sa 3,3 noći te južnoafričkih zemlja i Katara sa po 3,2 noćenja.
Visa i Mastercard produžuju limit naknada za strance u EU
Marx.ba Visa i Mastercard produžit će ograničenja naknada za kartična plaćanja stranih državljana u Evropskoj uniji za još pet godina, do 2029. godine, objavila je u petak Evropska komisija, prenosi Tportal. Kako bi izbjegli novčane kazne za kršenje propisa EU o tržišnom takmičenju, Visa i Mastercard pristali su 2019. ograničiti naknade za plaćanja stranih državljana debitnim karticama u trgovinama u EU na 0,2 posto. Ograničili su i naknade na plaćanja kreditnim karticama, na 0,3 posto. Limit je uveden nakon istrage Evropske komisije, na temelju pritužbe udruge trgovaca EuroCommerce iz 1997. godine, i trebao je biti na snazi do kraja ove godine. Brisel je u petak objavio da su kartičarski divovi predložili da se produži za još pet godina.
Aerodrom Mostar očekuje povećanje broja putnika za 100 posto, radi se na uspostavljanju linije s Turskom
Marx.ba Mostarski aerodrom bilježi značajan porast broja putnika u prvoj polovini ove godine u odnosu na prošlu, a očekuje se da bi do kraja godine broj putnika mogao dosegnuti 40.000, što bi predstavljalo povećanje od sto posto u odnosu na lani, istakao je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel. – Prošle smo godine u ovim mjesecima, maju i junu, imali po 1.400 putnika, dok je već sada broj putnika na 5.500 do 6.000 putnika mjesečno. Očekujemo da bi na kraju godine trebali imati do 40.000 putnika, što je povećanje od sto posto, sukladno našim kalkulacijama – rekao je Đuzel u izjavi za Fenu. Naglasio je važnost vraćanja povjerenja putnika nakon godina u kojima su letovi često bili otkazivani. Ističe da se, bez obzira na popunjenost, svi letovi moraju održati te da će se finansijski gubici pokriti kako bi se povjerenje putnika vratilo. Osim toga, Zračna luka Mostar kontinuirano radi na povezivanju s ključnim međunarodnim destinacijama s ciljem unapređenja povezanosti regije i podrške ekonomskom rastu kroz povećanje broja putnika i razvoj novih linija. – Mi sada imamo redovne linije za Beograd i Zagreb. Imamo naravno i Bari, Rim, Veronu i München. Cilj nam je zadržati Zagreb i Beograd kao cjelogodišnje linije, a da ostale linije budu sezonske uz, naravno, pokušaj da iduće godine još dodamo dodatne gradove kao što su Stuttgart, Napulj, Catania, Palermo i Krakov. To će ovisiti o razgovorima koje ćemo imati u narednih mjesec dana – otkrio je direktor mostarske Zračne luke. Intenzivno se radi i na uspostavljanju linije s Turskom, kaže Đuzel, dodajući da su već stupili u kontakt s aviokompanijom. – To je naša dugogodišnja želja i radimo sve da ne bude i do nas. Stupili smo u kontakt s aviokompanijom, ponudili konkretne finansijske popuste, što se tiče naših usluga, i ponudit ćemo određene benefite koje nudimo svim ostalim kompanijama. Vidjet ćemo do koje će faze doći – podvukao je on. Đuzel također ističe da je jedan od prioriteta i povezivanje sa zemljama Skandinavije te da su pregovori u toku. – Mi smo to na neki način ublažili s Beogradom koji ima jako dobre konekcije sa Skandinavijom, tako da nam dosta putnika dolazi iz Skandinavije preko Beograda. Međutim, nama je cilj direktna linija. Sve je to daleko od realizacije, ali pregovori traju tako da je mogućnost još otvorena – zaključio je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel.
Konjic Summer Fest: Ekipa “Senigor” pobjednik “Garden City Business Run”
Marx.ba Međunarodni festival „Konjic Summer Fest“ u organizazaciji Atletskog kluba „Pace“ počeo je sinoć utrkom „Garden City Business Run“ u kojoj su učestvovali timovi iz 28 kompanija. Stazu u dužini od skoro 5 kilometara, od Garden City pa do Konjičke ćuprije, najbrže je istrčao tim iz „Senigor“ kompanije. Drugo mjesto pripalo je timu iz „Eurosjaj“ Konjic, a treće ASA banci Sarajevo. Danas će biti održana dječija utrka „Grawe Kids Run“, dok su večeras u 19:30 na rasporedu tri utrke: „Bingo konjički cener“, štafetna utrka „Ibis Relay Race“ i državno prvenstvo u atletici na 10.000 kilometara. U nedjelju, 7.jula biće održana „MMU puzijada“ od 18:30 do 19:30 u hotelu Garden City.