Centralna banka BiH: Devizne rezerve povećane na 18,28 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na kraju oktobra iznosile su 18,28 milijardi KM i veće su za 360 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. 20+godinasa vama PočetnaNovacBanke Sarajevo Devizne rezerve Centralne banke BiH povećane na 18,28 milijardi KM Autor: Biznis.ba12. 12. 2025. Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na kraju oktobra iznosile su 18,28 milijardi KM i veće su za 360 miliona KM u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou devizne rezerve povećane su za 1,24 milijarde KM ili 7,3 posto, objavila je Centralna banka BiH. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra iznosili su 28,02 milijarde KM, i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 226,6 miliona KM ili 0,8 posto. Kreditni rast registrovan je kod stanovništva za 161,2 miliona KM ili 1,1 odsto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 17,1 milion KM ili 2,4 posto, te vladinih institucija za 58 miliona KM ili 4,5 posto. Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod privatnih preduzeća za 8,8 miliona KM ili 0,1 posto, te kod ostalih domaćih sektora za milion KM ili 0,3 posto. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u oktobru iznosila je 10,4 posto, nominalno 2,65 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,48 milijardi KM ili 11,6 odsto, privatnih preduzeća za 777,2 miliona KM ili 7,4 posto, vladinih institucija za 90,4 miliona KM ili 7,2 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 184,1 milion KM ili 33 posto, te ostalih domaćih sektora za 116,2 miliona KM ili 43 posto.
Disney ulaže milijardu dolara u OpenAI i licencira likove za AI
Marx.ba Kompanija Disney ulaže milijardu dolara u OpenAI, čime stiče vlasnički udio i istovremeno sklapa ugovor koji će omogućiti korištenje njihovih najpoznatijih likova na platformi za generiranje videa Sora. Ovo je prvi veliki licencni ugovor za Sorinu AI tehnologiju, čime se otvara novo poglavlje u suradnji kreativne industrije i umjetne inteligencije, piše CNN. Prema sporazumu, korisnici OpenAI-jeve platforme Sora za izradu kratkih videozapisa moći će stvarati sadržaj koristeći više od 200 Disneyjevih animiranih likova. Među njima su ikone poput Mikija i Mini Maus, Disneyjeve princeze kao što su Ariel, Belle i Pepeljuga, te likovi iz popularnih franšiza Snježno kraljevstvo, Moana i Priča o igračkama. Ugovor obuhvata i animirane likove iz Marvela i Lucasfilma, uključujući Crnu Panteru i likove iz Ratova zvijezda poput Yode. Važno je napomenuti da sporazum ne uključuje izgled ili glasove glumaca koji su tim likovima udahnuli život. Osim toga, korisnici popularnog chatbota ChatGPT također će moći zatražiti od sustava da generira slike koristeći Disneyjeve likove. OpenAI, koji se i sam suočavao s optužbama za kršenje autorskih prava, ovim ugovorom želi pokazati kako kreativna zajednica i umjetna inteligencija mogu uspješno sarađivati.
CIGRE BiH: Povećanje mrežarine, CBAM i novi tehnički standardi obilježit će 2026.
Marx.ba Ključni događaji u 2026. godini za Bosanskohercegovački komitet elektroenergetičara (CIGRE) biće povećanje fleksibilnosti u elektroenergetskom sistemu (putem prosumjera i skladištenja energije), učešće na zasjedanju Međunarodne CIGRE, Pariz 2026., za koje je pripremljeno deset naučnih referata, i organizacija 5. savjetovanja distributera električne energije CIRED. Najavio je to predsjednik ove asocijacije dr. Zijad Bajramović povodom sjednice upravnog odbora CIGRE BiH zakazane za danas u Sarajevu. Upravni odbor će sagledati rezultate aktivnosti u godini koja ističe i pri tom se fokusirati na više tehničkih, organizacionih i ekonomskih pitanja koja će biti aktuelna i u idućoj godini. Bajramović za ovu priliku u fokus stavlja povećanje cijena mrežarine “koje je nemoguće izbjeći” i postepeni “početak procesa usklađivanja cijena električnne energije na tržišnoj osnovi uz istovremenu zaštitu ugroženih kupaca”. – Od početka 2026. godine počinje primjena evropskih taksi na emisije CO₂ (CBAM), koje će u potpunosti obuhvatiti naš izvoz električne energije. Dodatni problem koji stvara CBAM je što onemogućava izvoz i trgovinu električne energije iz obnovljivih izvora, te je neophodno da BiH postane članica u evropskoj asocijaciji izdavatelja garancija porijekla – kazao je dr. Zijad Bajramović. Dodao je da se Bosna i Hercegovina obavezala na uspostavljanje berze električne energije i sistema za trgovanje emisijama, koji će biti pandan evropskom ETS-u. Usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavljaće važan korak ka evropskim integracijama i modernizaciji domaćeg tržišta, ali i preduslov da električna energija do 2030. godine bude izuzeta od CBAM oporezivanja. Bosanskohercvegovački komitet CUGRE smatra da je potrebno harmonizirati razvojne planove elektroenergetskog sektora zemalja u okruženju u pogledu mrežne integracije, tržišne sinhronizacije, planiranih tehnoloških rješenja i miksova proizvodnog portfolija. Tehnološki izbori pojedinih zemalja (npr. u pogledu udjela obnovljivih izvora, skladištenja energije ili fleksibilnih kapaciteta) direktno utiču na regionalne tokove energije i mogućnosti prekogranične razmjene, te ih je potrebno uzeti u obzir u nacionalnom planiranju. Prekogranična saradnja jedan je od ključnih aspekata za sigurnost snabdijevanja i dekarbonizaciju i CIGRE će na tome insistirati. Sprječavanja incidenata u elektroenergetskom sistemu uvršteno je u prioritetne aktivnosti ove strukovne organizacije. Prema riječima predsjednika CIGRE BiH potrebno je dosljedno raditi na primjeni važeće regulative kako na strani operatora sistema, tako i na strani korisnika mreže.-Analize velikih incidenata se rade prvenstveno zbog sprječavanja sličnih incidenata u budućnosti, a ne radi traženja krivca za incident. Potrebno je implementirati preporuke proizašle iz analiza većih incidenata jer na taj način činimo sve što je moguće da bi sigurnost pogona bila očuvana – zaključio je dr. Zijad Bajramović, predsjednik elektroenergetičara u BiH.
Fed treći put zaredom smanjio kamatnu stopu za 0,25 posto
Marx.ba Američke Federalne rezerve su, uprkos dubokim podjelama unutar svog rukovodstva oko prioriteta monetarne politike, snizile ključnu kamatnu stopu, ali su istovremeno poslale signal da će dalja smanjenja biti znatno teža. Federalne rezerve ponovo su snizile kamatne stope, signalizirajući da žele dodatno potaknuti američku ekonomiju nakon usporavanja inflacije. Ovakav potez obično slabi dolar i donosi smanjenje troškova zaduživanja, što može imati uticaj i na finansijska tržišta širom svijeta. U skladu sa očekivanjima Komitet za otvoreno tržište (FOMC) snizio je referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na raspon od 3,5 do 3,75 posto. Međutim, odluka je bila praćena upozorenjima o budućem pravcu politike i neuobičajeno visokim brojem glasova protiv – tri člana su glasala „protiv“, što se nije dogodilo još od septembra 2019. godine, prenosi CNBC. Glasanje je bilo devet prema tri, uz neslaganja i „jastrebova“ i „golubova“. U terminologiji Feda „jastrebovi“ su više fokusirani na inflaciju i više kamate, dok „golubovi“ daju prednost tržištu rada i nižim kamatama. Slična podjela zabilježena je i posljednji put kada su tri člana bila protiv, uz snažan sukob između zagovornika strožije i labavije monetarne politike. Budući da je ovo bilo treće uzastopno smanjenje kamata, sada je fokus na tome kuda FOMC ide dalje, uz vrlo malo prostora za nova sniženja. Takozvani „dot plot“, koji pokazuje očekivanja pojedinačnih zvaničnika o budućem kretanju kamata, ukazuje na samo jedno dodatno smanjenje u 2026. i još jedno u 2027. godini, prije nego što kamatna stopa dostigne dugoročni cilj od oko tri posto. Iako su ove projekcije nepromijenjene u odnosu na septembar, jasno se vide duboke razlike unutar FOMC-a. Kada je riječ o ekonomiji, Fed je poboljšao procjenu rasta BDP-a za 2026. godinu, podigavši je na 2,3 posto, što je za pola procentnog poena više nego u septembru. Ipak, i dalje se očekuje da će inflacija ostati iznad ciljanih dva posto sve do 2028. Inflacija, prema preferiranom pokazatelju Feda, u septembru je iznosila 2,8 posto na godišnjem nivou. Iako je znatno niža u odnosu na vrhunce iz prethodnih godina, i dalje je daleko iznad cilja centralne banke. Pored odluke o kamatama, Fed je najavio i da će ponovo početi sa kupovinom državnih obveznica SAD, nakon što je u oktobru saopćio da će ovog mjeseca obustaviti smanjenje bilansa stanja. Odluka je donijeta zbog zabrinutosti za pritiske na kratkoročna finansijska tržišta. Kupovina će početi sa 40 milijardi dolara obveznica već u petak, uz očekivanje da će se tempo kasnije smanjivati.
INA potvrdila nove rezerve plina na sjevernom Jadranu
Marx.ba INA je u sklopu razradnog bušenja na eksploatacijskom polju Sjeverni Jadran potvrdila nove rezerve prirodnog plina. Croscova samopodižuća bušaća platforma Labin izbušila je prvu od dvije nove razradne bušotine s postojeće proizvodne platforme IKA-A. Operacije na bušotini IKA A-1 R DIR su završene, a početkom decembra započelo je ispitivanje, koje upravo traje i tokom kojeg će se provesti hidrodinamička mjerenja te utvrditi stvarni proizvodni potencijal. Testna proizvodnja krenula je dva mjeseca prije plana, a dnevna proizvodnja iznosi 120.000 m³ prirodnog plina, čime je bušotina IKA A-1 R DIR potvrđena kao druga najproduktivnija Inina plinska bušotina u Hrvatskoj. Plin proizveden tokom testiranja, preko postojećeg proizvodnog sistema predaje se u hrvatsku energetsku mrežu. Novo razrađene rezerve procjenjuju se na oko 220 miliona kubičnih metara plina, što je oko 1,3 miliona barela ekvivalenta nafte. “Razradno bušenje na sjevernom Jadranu predstavlja projekt koji može značajno pridonijeti domaćoj proizvodnji prirodnog plina. Ulaganja u razvoj domaćih resursa važna su u razdoblju globalnih promjena na tržištu energenata. Projekt odražava Inin nastavak aktivnosti usmjerenih na povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta”, izjavio je Josip Bubnić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini. Trenutno, u toku su radovi na drugoj bušotini, IKA A-4 R DIR, čiji se završetak i potencijalni početak proizvodnje očekuje u prvom kvartalu 2026. godine. Radovi na obje bušotine uključuju napuštanje postojećih kanala iz iscrpljenih ležišta te zasijecanje novih kanala kako bi se dosegnulo do ležišta koja dosad nisu bila uključena u proizvodnju. Nakon provedbe potrebnih tehničkih prilagodbi, bušotine će biti povezane s postojećom proizvodnom infrastrukturom na platformi IKA-A. Radovi na bušotinama IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR označavaju Inin ulazak u novi investicijski ciklus usmjeren na daljnje povećanje domaće proizvodnje prirodnog plina iz podmorja. Nastavak izrade novih bušotina planiran je tokom 2026., a pozitivni rezultati mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti Hrvatske.
Skoro osam milijardi KM uplatili porezni obveznici u FBiH
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-novembar 2025. godine uplatili 7.966.382.096 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 748.507.002 KM, ili za 10,37%. Na dan 30.11.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.570, a na dan 30.11.2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.641. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.11.2025. godine je 546.663. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.10.2025. godine, kada je iznosio 547.520, broj zaposlenih manji je za 857.
Platni razredi: Ekonomija treba rasterećenje primanja
Marx.ba Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH o tri nivoa minimalne plate prema stepenu obrazovanja izazvao je različite reakcije socijalnih partnera. Ekonomisti su protiv ovakvog prijedloga, iako su stava da je potrebno povećati minimalne plate, dok privreda, između ostalog, traži rasterećenje. Tako su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH naveli da je inicijativa za povećanje minimalne plate ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera. Podsjetimo se, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako je njihov prijedlog da minimalna plata bude 1.200 KM za one sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom školom, te 1.600 KM za one sa fakultetom, piše e-kapija. On je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća rekao da je iznos za koji su umanjeni doprinosi trebao biti dodat na plate radnika, a ne da određeni poslodavci to zadrže za sebe. “Zbog toga očekujemo da Vlada FBiH na narednoj sjednici dostavi spisak poslodavaca koji su tako postupili”, naveo je Kurtović. Sa druge strane, iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH saopštili su da su zvanično podnijeli zahtjev Vladi FBiH da prisustvuju sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o minimalnoj plati, te da još nisu dobili odgovor. – Smatramo da je nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda – neprihvatljiv i neodgovoran. Podsjećamo javnost da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “ne može uraditi, jer nema dovoljno sredstava u budžetu”. Istovremeno, prema dostupnim podacima, samo ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400-500 miliona KM, što otvara legitimno pitanje – kako je moguće da se sredstva mogu uzimati od privrede, ali se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje privrede – naveli su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH
Šta kažu analize: Kakve su nam makroekonomske perspektive
Marx.ba Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. i postiže se uz pogoršanje investicijskih prilika, visoke inflacijske pritiske te nastavak rasta cijena nekretnina Period od početka prošlog desetljeća karakterizirala je nedovoljna ekonomska aktivnost potrebna za bržu konvergenciju prema razvijenijim zemljama. BiH će krajem 2024. godine dosegnuti samo 37% prosječnog nivoa razvoja EU, s najsporijim smanjenjem ekonomskog jaza za razvijenijim zemljama. Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. godini i postiže se uzpogoršanje investicijskih prilika, visoke inflacijske pritiske na prosječne potrošačke cijene i troškove rada, te nastavak dvoznamenkastog rasta cijena nekretnina, što pojačava makroekonomske neravnoteže, navodi se u izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine o makroekonomskim neravnotežama za 2025. godinu, prenosi Indikator. Sudeći prema skupu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u 2024. godini zabilježena je kontinuirana unutrašnja neravnoteža u obliku visoke stope nezaposlenosti, neravnoteža povezana s daljnjim rastom jediničnih troškova rada, koja će se dodatno povećati tijekom 2025. godine, te neravnoteža u obliku kontinuirano visokog rasta cijena stambenih nekretnina. Imajući u vidu da se, prema proljetnom krugu projekcija CBBH, očekuje nedovoljno smanjenje nezaposlenosti za izlazak iz neravnoteže i daljnji porast cijena rada i nekretnina u 2025. godini, u narednom periodu može se očekivati jačanje unutrašnjih neravnoteža. Posebno naglašen faktor koji doprinosi neravnotežama je snažan pritisak na osnovne cijene, koje su pod sve većim pritiskom rastućih troškova rada i rastućih cijena električne energije. Gubitak konkurentnostidomaće ekonomije, koje je, uz niske troškove rada, desetljećima počivalo na niskim ulaznim troškovima električne energije, uvelike je određen nepovoljnom strukturom proizvodnje, koja sve više dovodi dorasta uvoza električne energije, što stvara dodatni inflatorni pritisak na proizvođačke i potrošačke cijene. Visok udio zaposlenih u javnom sektoru, uz sve izraženije negativne demografske promjene, koje uključuju dramatično negativan prirodni prirast stanovništva, odljev radno sposobnog stanovništva i puno brži rast broja umirovljenika nego zaposlenih, čine važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Očekuje se daljnji negativan doprinos rada potencijalnom ekonomskom rastu,što će dodatno otežati smanjenje ekonomskog jaza s razvijenim zemljama i otežati funkcioniranje obrazovnog, penzionog i zdravstvenog sistema. S obzirom na to da su posljednjih godina inflacijski pritisci i slaba ponuda većine zanimanja na tržištu rada postali sve izraženiji, s rastom broja penzionera dvostruko bržim od rasta zaposlenih, hitno su potrebne strukturne reforme u segmentima socijalne i razvojne politike. Projekcije budućih trendova na tržištu rada upućuju na prijeko potrebnu demografsku razvojnu strategiju i njenu provedbu, s ciljem povećanja aktivnog stanovništva i smanjenja udjela ovisnog stanovništva. Dug privatnog sektora porastao je u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje znatno ispod novia označene kao makroekonomska neravnoteža. Dekompozicija privatnog duga otkriva da su njegove promjene uvjetovane, uglavnom, postignutim visokim rastom kredita. Tokom 2024. godine, povećana potražnja, stabilne nominalne kamatne stope, relativno niske realne kamatne stope, usporavanje inflacije i rast realnih plaća doprinijeli su jačoj kreditnoj dinamici u odnosu na 2023. godinu. Ako se ovakva dinamika kredita nastavi tokom 2025. godine, uz revidirano usporavanje rasta ekonomske aktivnosti, potencijalno može dovesti do relativnog, ali opet neznatnog, povećanja omjera privatnog duga i BDP-a. Pokazatelji vanjskih neravnoteža u BiH ne ukazuju na makroekonomske rizike, budući da prosječni trogodišnji deficit tekućeg računa, relativno gledano u odnosu na veličinu ekonomije, već nekoliko godina ostaje unutar prihvatljivih granica. Iako je u 2024. godini došlo do primjetnog povećanja, ono je i dalje izvan zone koja bi signalizirala potencijalnu prijetnju makroekonomskoj ravnoteži. Također, međunarodna investicijska pozicija u istom periodu nije bila izvor neravnoteža. Nakon višegodišnjeg trenda postupnog poboljšanja, u promatranoj godini došlo je do blagog pogoršanja neto međunarodne investicijske pozicije, ali ukupna izloženost inozemstvu još je daleko od nivoa koja bi predstavljalo izvor makroekonomskih neravnoteža. Fiskalna pozicija BiH oslabila je u 2024. godini zbog intenzivnijeg rasta rashoda u odnosu na prihode. Povećani rashodi za plaće, mirovine i socijalne naknade nadmašili su rast poreznih prihoda. Usporavanje ekonomske aktivnosti dodatno je ograničilo budžetske mogućnosti, što je dovelo do proširenja deficita. Ukupan novo javne zaduženosti ostao je relativno stabilan, bez značajnog povećanja u odnosu na prethodni period, navodi se u sažetku izvještaja.
BiH i Egipat dogovaraju nove industrijske i energetske projekte
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić boravio je u Kairu, gdje je održao radni sastanak sa Abdel Azizom El-Sherifom, državnim sekretarom i direktorom Egipatske službe za trgovinu (ECS), ključne institucije Egipta nadležne za međunarodnu trgovinu, ekonomske odnose i promociju investicija. Sastanku je prisustvovao i ambasador BiH u Egiptu Sabit Subašić. Kako je saopćeno iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, razgovori Lakića i El-Sherifa bili su fokusirani na jačanje industrijske i ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Egipta, s posebnim naglaskom na namjensku industriju te mogućnosti razvoja energetskih projekata. Egipatska strana izrazila je interes za otvaranje regionalnog Ureda Egipatske službe za trgovinu u Bosni i Hercegovini, prepoznajući BiH kao izuzetno perspektivno tržište i partnera. Sagovornici su razgovarali i o potrebi jačanja trgovinske razmjene, zajedničkim ulaganjima, B2B povezivanju kompanija, kao i učešću na sajmovima u obje zemlje, uključujući i najavljeni sajam vojne industrije u Bosni i Hercegovini. Dogovoreni su naredni koraci koji uključuju razmjenu projektnih informacija, organizaciju uzajamnih poslovnih misija i intenziviranje institucionalne komunikacije između FMERI-a i Egipatske službe za trgovinu, saopćeno je.
Optimistične prognoze za cijenu zlata u 2026. godini
Marx.ba Svjetski savjet za zlato je izvijestio da bi globalno ekonomsko usporavanje ili pogoršanje geopolitičkih tenzija mogli izazovati novi rast cijena zlata. “Zlato je doživjelo izvanrednu 2025. godinu, dostigavši preko 50 rekordnih maksimuma povrativši više od 60 odsto. Ovaj učinak je podržan kombinacijom povećane geopolitičke i ekonomske neizvesnosti, slabijeg američkog dolara i pozitivnog cjenovnog zamaha“, naveo je savjet u svom izveštaju „Izgledi za zlato 2026“. Navedeno je da su i investitori i centralne banke povećali svoje alokacije za zlato, tražeći diverzifikaciju i stabilnost. U izvještaju se navodi da cijena zlata uglavnom odražava makroekonomska očekivanja i da može ostati u granicama ako se trenutni uslovi održe. „Međutim, polazeći od ove godine, 2026. će vjerovatno nastaviti da iznenađuje“, primijetio je savjet. Ako se ekonomski rast uspori, a kamatne stope dodatno padnu, zlato bi moglo da zabilježiti „umjerene“ dobitke, naglasio je savjet, dodajući da bi se u „ozbiljnijem“ padu obilježenom rastućim globalnim rizicima zlato moglo snažno pokazati.