Grad Zenica i javna preduzeća promovišu inovativna rješenja na ZEPS-u
Marx.ba Grad Zenica će se na ovogodišnjem 29. Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS 2025 predstaviti kroz jedinstven i koordiniran nastup, zajedno sa svojim javnim preduzećima i razvojnim institucijama. Na zajedničkom štandu Grada Zenice učestvuju Zenička razvojna agencija ZEDA, Javno preduzeće “VIK”, Komunalno preduzeće ALBA Zenica, Regionalna deponija Mošćanica, te Javno preduzeće za upravljanje i održavanje sportskih objekata Zenica. – Grad Zenica je od samoga početka snažan partner ZEPS-u, a tako će i ostati. Svi kapaciteti Grada, uključujući naša javna preduzeća i ustanove, apsolutno su stavljeni na raspolaganje sajmu. Naš je cilj da, ne samo podržimo, nego da kroz pouzdano partnerstvo ojačamo i zadržimo privrednu sajamsku tradiciju našeg grada – izjavio je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Gradonačelnik je istakao da je ZEPS “poslijeratni brend Zenice” i jedan od najvažnijih privrednih događaja u BiH. Podsjetio je da se Grad Zenica snažno uključio u organizaciju sajma još od njegovog povratka, osiguravajući punu tehničku, infrastrukturnu i logističku podršku. – Uvjeren sam da će ovogodišnji ZEPS biti jedan od najboljih privrednih sajmova na cijelom Balkanu. Snaga Zenice je u saradnji. Dokazujemo da smo u stanju zajedno graditi modernu, inovativnu i prosperitetnu budućnost – zaključio je Kasumović. Cilj zajedničkog nastupa je predstaviti realizirane infrastrukturne, komunalne, ekološke i sportske projekte od značaja za građane Zenice, ali i prezentirati planove i investicione projekte koji će unaprijediti kvalitet života i poslovnog ambijenta. Grad Zenica će zajedno sa partnerima promovisati na ovaj način inovativna rješenja i tehnologije javnih preduzeća. Važno je istaći da Grad Zenica sufinansira izlaganje korisnika Biznis inkubatora i startup firmi, kako bi se, kao i prethodne godine, predstavili domaći inovativni poduzetnici i njihovi projekti. Time se mladim firmama otvaraju vrata ka investitorima, partnerima i novim tržištima. Ovim angažmanom Grad Zenica, osim što pruža tehničku i organizacijsku podršku sajmu ZEPS, šalje snažnu poruku o važnosti partnerstva i zajedničkog djelovanja u promociji gradskih potencijala. – Grad Zenica je važan i pouzdan partner ZEPS-a i to pokazuje i ovoga puta. Uvjeren sam da ćemo ove godine imati najbolji ZEPS do sada. Fokus je na regionalnoj saradnji i razvoju. Toliko toga imamo za ponuditi kada smo zajedno – kazao je Sanel Ibrić, menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS 2025. Generalni BH sajam ZEPS 2025 bit će održan od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici. Prošle godine u okviru ZEPS-a nastupilo je više od 1.200 brendova, a organizovano je više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više, saopćio je Press ZEPS-a.
Nafta jeftinija zbog manjih zabrinutosti oko ruskih isporuka
Marx.ba Cijene nafte u ponedjeljak su bile niže jer Sjedinjene Američke Države nisu pojačale pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini dodatnim mjerama za ometanje ruskog izvoza nafte, nakon sastanka predsjednika dvije zemlje u petak. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za 26 centi i iznosili 65,59 američkih dolara (60,28 eura) po barelu. Američkom WTI sirovom naftom trgovalo se po cijeni od 62,62 dolara (57,56 eura) po barelu, što je manje za 18 centi. Američki predsjednik Donald Trump sastao se u petak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci i pokazao veću usklađenost s Moskvom u pogledu postizanja mirovnog sporazuma, umjesto dosadašnjeg primarnog insistiranja na prekidu vatre. Trump je takođe izjavio da za sada ne treba odmah razmatrati uvođenje odmazdnih carina zemljama poput Kine zbog kupovine ruske nafte, ali da bi to mogao učiniti „za dvije ili tri sedmice“, prenosi CNBC, čime su ublažene zabrinutosti oko poremećaja u snabdijevanju iz Rusije. Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, ujedno je i najveći kupac ruske nafte, a slijedi je Indija, prenose Financije.hr. „Primarno su bile u fokusu sekundarne carine usmjerene na ključne uvoznike ruske energije, a predsjednik Trump je doista naznačio da će pauzirati s daljim mjerama na tom planu, barem kada je riječ o Kini“, napisala je Helima Croft, analitičarka RBC Capitala, u bilješci. „Status quo zasad ostaje uglavnom nepromijenjen“, dodala je Croft, naglašavajući da Moskva neće odustati od teritorijalnih zahtjeva, dok će Ukrajina i pojedini evropski lideri odbaciti dogovor o zemlji za mir. Trump će se tokom dana sastati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima kako bi pokušao brzo postići mirovni dogovor kojim bi se završio najsmrtonosniji rat u Evropi u posljednjih 80 godina. Investitori takođe pomno prate izjave predsjednika američkih Federalnih rezervi Jeromea Powella na skupu u Jackson Holeu ove sedmice, tražeći naznake o smjeru smanjenja kamatnih stopa koje bi mogle podstaći nova rekordna kretanja na berzama. „Vjerovatno će ostati suzdržan i oslonjen na buduće podatke, posebno s obzirom na to da nas očekuje još jedan izvještaj o zaposlenosti i inflaciji (CPI) prije sjednice FOMC-a 17. septembra“, naveo je Tony Sycamore, analitičar IG Marketsa, u bilješci, prenosi Bankar.
U BiH u julu registrovana 2.123 nova vozila
Marx.ba U BiH su u julu registrovana 2.123 nova vozila, podaci su Agencije za statistiku BiH. Kako su naveli, u prošlom mjesecu je prvi put registrovano 12.618 motornih vozila, što predstavlja porast od 10,9 odsto u broju prvi put registrovanih motornih vozila u BiH u odnosu na isti mjesec prethodne godine. “Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila najzastupljeniji su putnički automobili (74,3 odsto), motocikli (6,1 odsto), kamioni (5,9 odsto), mopedi (3,4 odsto), prikolice (2,7 odsto), cestovni tegljači (1,2 odsto), poluprikolice (1,1 odsto), specijalna vozila (0,9 odsto), dok je najmanji udio prvi put registrovanih autobusa (0,2 odsto)”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH. Kategorija “ostalo” učestvuje sa 4,2 odsto registrovanih motornih vozila u odnosu na ukupan broj registrovanih vozila. “Ukupno su (u julu) registrovana 2.123 nova motorna vozila, što predstavlja porast od 18,9 odsto u broju prvi put registrovanih novih motornih vozila u BiH u odnosu na isti mjesec prethodne godine”, precizirali su iz Agencije za statistiku BiH. Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila u julu 2025. godine 16,8 odsto odnosi se na nova vozila. “U periodu januar – juli 2025. godine ukupno je registrovano 12.000 novih motornih vozila što predstavlja rast od sedam odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Centralna banka BiH postala članica Alijanse za finansijsku inkluziju
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine postala je članica Alijanse za finansijsku inkluziju (AFI), globalnog saveza kreatora politika i regulatora posvećenih unapređenju finansijske inkluzije, saopšteno je iz Banke. Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je ovo članstvo značajan korak u jačanju kapaciteta Banke za razvoj politika koje će doprinijeti većoj finansijskoj uključenosti građana i privrede. – Kroz saradnju sa AFI-jem imat ćemo pristup bogatoj riznici znanja i iskustvu koje će unaprijediti naše inicijative i ubrzati njihov uticaj. Na ovaj način, Centralna banka još jednom pokazuje agilnost i spremnost da pratimo svjetske tokove, naglasila je Selimovićeva. AFI okuplja centralne banke, regulatorna tijela i druge relevantne institucije iz 84 zemlje s ciljem razmjene znanja, iskustava i najbolje prakse u oblasti finansijske inkluzije, finansijske edukacije i razvoja inkluzivnih finansijskih politika i strategija. U proteklih 15 godina, članice AFI-ja uvele su 1.130 politika finansijske inkluzije kojima je obuhvaćeno 850 miliona ljudi širom svijeta, dok se pristup Alijanse temelji na dva ključna principa, a to je da politike i regulative trebaju biti prilagođene specifičnom kontekstu svake zemlje, dok inkluzivnost treba biti osnova zajedničke saradnje. – Centralna banka će aktivno učestvovati u radu radnih grupa i inicijativama AFI-ja, s posebnim fokusom na teme koje su od značaja za BiH, uključujući digitalne finansijske usluge, promovisanje inkluzivnosti i ravnopravnosti u finansijskom sektoru, uključivanje finansijske edukacije u obrazovni sistem, te kreiranje strategija u ovim oblastima, navedeno je u saopštenju. Za realizaciju ove inicijative, Centralna banka BiH dobila je podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropskog fonda za Jugoistočnu Evropu.
IEA: Tržište nafte zbog Saudijske Arabije suočeno s rizikom velikog viška
Marx.ba Međunarodna agencija za energiju upozorila je da će porast globalne proizvodnje nafte, predvođen Saudijskom Arabijom, početi kolidirati sa sve slabijom potražnjom, posebno u Aziji, u posljednja tri mjeseca ove godine. Tijelo sa sjedištem u Parizu smanjilo je svoju prognozu rasta globalne potražnje ove godine na 680.000 barela dnevno, što je trećinu manje nego što je projicirano u januaru i najslabiji tempo od 2009., osim pada uzrokovanog Covidom-19.To je bio šesti mjesec zaredom da je IEA smanjila svoju prognozu potražnje za naftom, a agencija je rekla da geopolitička neizvjesnost i dalje snažno opterećuje tržište, usporavajući potrošnju nafte u Kini, Indiji i Brazilu, koje se sve suočavaju s prijetnjom visokih carina na trgovinu sa SAD.Nakon dvije godine relativne ravnoteže, ponuda je sada znatno premašivala zahtjeve, rekla je IEA, stvarajući potencijal za “veliki višak na tržištu”. Kako naftni kartel OPEC-a nastavlja povećavati proizvodnju, IEA sada očekuje da će ponuda ove godine porasti za 2,5 miliona barela dnevno, što je otprilike 30 posto više od njihove prognoze u januaru. Cijene nafte pale su ove godine jer investitori uračunavaju povećanje ponude OPEC-a i ekonomski utjecaj trgovinskog rata Donalda Trumpa. Brent sirova nafta trgovala se u srijedu po cijeni od 65,17 dolara po barelu, što je pad od više od 12 posto u odnosu na 2025. godinu.Početkom godine, velik dio viška slio se u skladište, a Kina je apsorbirala više od 90 posto povećanja u drugom tromjesečju. No od jeseni, nakon snažne ljetne sezone u kojoj su rafinerije radile rekordnim nivoima kako bi zadovoljile potražnju za gorivom, IEA očekuje da će višak od dva miliona barela dnevno potrajati i do 2026. godine. IEA je, međutim, upozorila da, iako se prenapuhana ponuda nafte u kratkom roku čini “sve napuhanijom”, izgledi bi se mogli promijeniti ako SAD pojača sankcije Rusiji i Iranu, trećem i petom najvećem proizvođaču na svijetu. Prognoze IEA-e ponovno su u suprotnosti s najnovijom mjesečnom prognozom OPEC-a, objavljenom u utorak. OPEC je povećao svoju prognozu potražnje za ovu godinu, dok je smanjio svoje procjene rasta proizvodnje u SAD i drugim proizvođačima izvan OPEC-a. Izjavio je da će potražnja za naftom porasti za 1,38 miliona barela dnevno u 2026. godini, što je gotovo dvostruko više od prognozirane stope IEA-e. Istraživači kompanije Energy Aspects rekli su da sada postoji „velika razlika“ između tri glavne agencije, IEA-e, OPEC-a i američke Uprave za energetske informacije (EIA), oko količine nafte koja je do sada uskladištena ove godine. EIA vjeruje da je u prvoj polovici godine u zalihe ušlo više od 300 miliona barela, IEA procjenjuje brojku na 225 miliona, dok OPEC vjeruje da je iz skladišta povučeno više od 70 miliona barela, piše Seebiz.Dodali su da je malo vjerovatno da će tržište u potpunosti uzeti u obzir prognoze o prekomjernoj ponudi, sve dok ne bude jasno jesu li zalihe nafte značajno veće.
BiH povećala razmjenu u svim parametrima
Marx.ba Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine povećala razmjenu sa skoro svim velikim partnerima (EU, CEFTA, EFTA), piše u podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Naime, vrijednost izvoza je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 8,65 milijardi KM i viša je za 5,5 odsto ili skoro 445 miliona KM, dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM i veći je za 644 miliona KM. Ovo znači da je rast ukupnog obima razmjene iznosio 1,09 milijardi KM. U podacima Infokoma, koji je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH, piše da je ukupan uvoz iz evrozone iznosio 9,91 milijardu KM i veći je za 2,16 odsto ili 211,29 miliona KM, dok je izvoz iznosio 6,36 milijardi KM, što je više za pet odsto ili 303,55 miliona KM u odnosu na šest mjeseci prethodne godine. – Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,7%. Vodeći partner po obimu trgovinske razmjene je Hrvatska. U posmatranom periodu, izvoz u Hrvatsku je iznosio 1,54 milijardi KM, što je više za 18,24% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 2,79 milijardi KM i skoro je na istom nivou kao prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 55,2%, stoji u podacima pišu Nezavisne. Dodaje se da trgovina unutar CEFTA bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u zemljama CEFTA. – Izvoz u ove zemlje iznosio je 1,42 milijarde KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 9,55% ili 124,63 miliona KM. Uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosi 2,34 milijarde KM i veći je za 10,93% ili 230,48 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 61,1%. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom. U Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 902 miliona KM i on je veći za 5,39%, dok je uvoz rastao za 6,66% i iznosi 2,01 milijardu KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 44,8%, navodi se u podacima. Na tržište EFTA izvezeno je 534,12 miliona KM i izvoz je veći za 9,61% ili 18,66 miliona KM. – Uvoz je iznosio 321,27 miliona KM i rastao je za 20,35% ili 54,31 milion KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 66,3%, piše u Infokomu, te stoji da je zabilježen pad izvoza u Kinu, dok je izvoz u Tursku i SAD povećan.
OPEC očekuje veći rast globalne potražnje za sirovom naftom
Marx.ba Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje veći rast globalne potražnje za sirovom naftom zbog snažnije svjetske ekonomije. U svom mjesečnom izvještaju, grupa sa sjedištem u Beču u utorak je predvidjela da će potražnja u sljedećoj godini porasti za 1,4 miliona barela dnevno, u odnosu na prethodnu procjenu od 1,3 miliona. OPEC također pretpostavlja da će se globalne zalihe nafte sljedeće godine značajno smanjiti, za skoro 1,2 miliona barela dnevno. Međutim, to se može očekivati samo ako se organizacija i njeni saveznici ne vrate na prethodne nivoe proizvodnje. Savez OPEC+, koji uključuje i druge bitne države proizvođače poput Rusije, pri kraju je promjene smjera u svojoj proizvodnoj politici, ukidajući ograničenje proizvodnje. Grupa je odlučila ponovo povećati proizvodnju od septembra u prosjeku za 547.000 barela dnevno, prenosi dpa.
Globalno tržište luksuza: Novo istraživanje otkriva nove trendove
Marx.ba Prvi put od 2008. godine, globalno tržište luksuznih proizvoda i usluga zabilježilo je prošle godine pad, od jedan posto, otkriva novo istraživanje Boston Consulting Group i italijanske fondacije Altagamma, koja okuplja vodeće kompanije italijanske kreativne i kulturne industrije. Glavni razlozi tog pada, kako navode BCG i Altagamma, su makroekonomske napetosti, pad potražnje potrošača u Kini i značajan pad potrošnje kategorije tzv. ambicioznih (aspirational) potrošača, onih koji kroz kupovinu luksuznih proizvoda teže višem društvenom statusu, a troše manje od pet tisuća eura godišnje na luksuzne proizvode. Upravo je ta kategorija potrošača najviše doprinijela padu prodaje u kategoriji luksuznih proizvoda i usluga, jer ih je čak 35 posto globalno prošle godine kupovalo manje, ili nisu kupovali uopće, otkriva istraživanje, a geografski podijeljeno, u Kini je čak 45 posto kupaca u toj kategoriji kupovalo manje, a u Sjedinjenim Državama i Evropi kupovali su oko 30 posto manje. Uz spomenute geopolitičke napetosti koje utječu na potrošački optimizam i posljedično veću finansijsku opreznost, glavni razlog pada potrošnje bio je dojam kupaca da rast cijena u kategoriji luksuznih proizvoda i usluga nije bio opravdan kvalitetom.
Panonska jezera u dosadašnjem dijelu sezone privukla više od 310.000 posjetilaca
Marx.ba Iako je druga polovina jula i početak augusta donio hladnija jutra i nešto slabiju posjetu, Panonska jezera u Tuzli i ove sezone potvrđuju status jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. U jedinstvenom kompleksu slanih jezera, smještenom u srcu grada, do sada je uživalo više od 310.000 posjetilaca, a u narednim sedmicama očekuje ih bogat zabavni i sportski program, zbog čega Tuzla ostaje nezaobilazna ljetna adresa kako domaćim, tako i stranim gostima. Direktor JKP “Pannonica” Maid Porobić naglašava da su zadovoljni rezultatima, posebno ako se u obzir uzmu vremenske prilike. – Naravno da smo zadovoljni. Imamo lijepo ljeto bez obzira na zadnjih 15-ak dana nešto slabijeg vremena. Juni je bio rekordan, dok je druga polovina jula i prva dekada augusta bila prohladna, s jutarnjim temperaturama od 12 do 13 stepeni. Iako je voda ugodna za kupanje, s temperaturom od 25–26 stepen. Ipak, do sada nas je posjetilo više od 310.000 ljudi, što je odličan rezultat – rekao je Porobić. Dodao je da gosti dolaze iz svih dijelova BiH, ali i iz zemalja regiona, poput Hrvatske i Srbije, što potvrđuju i ankete koje provodi preduzeće, suvenirnica i turističke zajednice. Panonska jezera ovog mjeseca nude bogat zabavni i sportski program. Slijede završni turniri u odbojci na pijesku 16. i 17. augusta, a kraj ljeta obilježit će disko zabava 30. augusta, dok će sezona zvanično biti zatvorena Bike Fest susretima 12. i 13. septembra. – U nedjelju smo imali registrovanih 12.000 ulazaka što je rekord ove sezone. Vjerovatno će rezultati biti u skladu sa našim očekivanjima, a raduje nas činjenica da raste broj turista – zaključuje Porobić. Iz preduzeća JKP “Pannonica” najavljuju dobar provod i sadržaje do zatvaranja ljetne sezone.
Lidl pri kraju izgradnje logističkog centra
Marx.ba Lidl BIH je objavio da ulazi u završnu fazu izgradnje svog distribucijskog i logističkog centra u Kiseljaku, koji će postati jedan od najvećih takvih objekata u regiji. Prema planu, radovi će biti završeni do decembra 2025. Novi logistički centar u Bosni i Hercegovini, kako je navedeno u objavi na LinkedInu, prostirat će se na parceli od 254.116 četvornih metara, dok će samo skladište imati površinu od 60.309 četvornih metara, s kapacitetom od 38.103 paletnih mjesta. Do sada je na gradilištu iskopano približno 1,3 miliona kubičnih metara materijala, postavljeno milion kubičnih metara nasipa, a u gradnju i podnu ploču utrošeno je ukupno 40.000 kubičnih metara betona i približno milion kilograma čelika. Kompanija je također objavila da ovo gradilište predstavlja “poslovni temelj” Lidla BiH, kako je ranije objavljeno investicija je vrijedna više od 100 miliona eura. Kompanija također gradi objekte supermarketa u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini.