Novi Land Cruiser uskoro u BiH
Marx.ba Toyota Land Cruiser 250, model koji je u više od 70 godina izgradio reputaciju zbog svoje snage, pouzdanosti i sposobnosti da se nosi s najtežim uvjetima u svim dijelovima svijeta, uskoro u potpuno novom izdanju dolazi i u BiH. Online rezervacija je većmoguća posredstvom web stranice Toyota.ba Klasična silueta Land Cruisera upućuje na linije ranih modela s dugim poklopcem motora, uspravnim vjetrobranskim staklom, kratkim prednjim prevjesom. Oblik i konstrukcija su dizajnirani da se nose s teškim uvjetima i da ih je lako zamijeniti ukoliko dođe do oštećenja. Proporcije su vjerne dizajnerskom naslijeđu Land Cruisera s uskom kabinom u obliku kutije kako bi se dobili i unutarnji prostor i udobnost. Prioritet dizajna bio je pružiti vozaču najbolji pogled ispred i sa strane. Dužina automobila je 4925 mm, širina 1980 mm i visina 1935 mm, a međuosovinski razmak je 2850 mm. Novi Land Cruiser predstavlja se s 2.8-litrenim turbodizelskim motorom, koji je redizajniran za poboljšanje voznih karakteristika i bolju ravnotežu učinkovitosti potrošnje goriva i performansi. Maksimalna snaga je 204 KS/150 kW pri 3.000 o/min i usklađena je s novim automatskim mjenjačem s osam stupnjeva prijenosa Direct Shift. Maksimalni okretni moment je 500 Nm, a snaga za vuču tereta do 3500 kg.
Bh. kompanije na „Međunarodnim sajmovima Techtextil i Texprocess“ u Frankfurtu
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK/STK BiH) organizira zajedničku posjetu bh. kompanija iz tekstilne industrije „Međunarodnim sajmovima Techtextil i Texprocess“. Posjeta će biti organizirana periodu od 22-24.04.2024. u Frankfurtu, Njemačka, objavili su iz VTK. Techtextil je vodeći međunarodni sajam tehničkog tekstila i netkanog materijala. Na predstojećem Techtextil-u od 23. do 26. aprila 2024. međunarodni izlagači će predstaviti čitav spektar tehničkog tekstila, netkanog materijala, funkcionalnog odjevnog tekstila i tekstilnih tehnologija. Texprocess, vodeći sajam za industriju odjeće i tekstila, održavat će se paralelno sa Techtextilom. U delegaciji Bosne i Hercegovine, pored organizatora, učestvuju predstavnici osam bh. kompanija: Alma Ras Olovo, Zenko Zenica, Tissa Textiles Gornji Vakuf-Uskoplje, Zemi Tešanj, Nobil Nova Bila, Neno Teslic,Kanetex Gracanica i Rente Com Tuzla.
Brži protok robe je prioritet: Privredne komore Jadransko-jonskih traže usvajanje mjera
Marx.ba Upravni odbor Foruma privrednih komora Jadransko-jonskih zemalja usvojio je, na sjednici u Mostaru, inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) da nacionalne vlade i Evropska komisija donesu hitne mjere usmjerene na ubrzanje i unapređenje protoka robe na graničnim prelazima između EU i Zapadnog Balkana u Jadransko-jonskom regionu, saopštila je PKS. Prema posljednjim raspoloživim podacima, pri prelasku granice teretna vozila čekaju u prosjeku 10 sati, a najduže zabilježeno čekanje iznosi čak 36 sati, zbog čega se formiraju kilometarske kolone vozila koje blokiraju zaustavnu i sporu traku auto-puta, što utiče na sveukupnu bezbjednost, kao i protok putničkog saobraćaja. Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju PKS Aleksandar Radovanović je istakao da ovakvi vremenski gubici stvaraju velike finansijske troškove kompanijama, a zbog usporenih i otežanih tokova snabdijevanja i direktnih troškova transportnog sektora značajno smanjuje konkurentnost proizvoda. – Zbog nemogućnosti planiranja vremena provedenog na graničnim prelazima, onemogućeno je i planiranje preraspodjele vremena vožnje, poštovanje ugovornih obaveza o rokovima isporuke, kao i planiranje zaliha i dinamike proizvodnje, rekao je on. Istakao je da usvojena inicijativa ima za cilj jačanje sigurnosti, stvaranje pouzdanih transportnih i intermodalnih veza i uspostavljanje interne povezanosti koja dobro funkcioniše kroz bolje željezničke i drumske saobraćajne veze, ključne za ekonomski i društveni razvoj regiona. Forum Jadransko-jonskih privrednih komora je poslovna asocijacija osnovana 2001. godine, kao sastavni dio Jadransko-jonske inicijative koja danas ima devet zemalja članica: Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Italija, Severna Makedonija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora.
Gradu Sarajevo priznanje za Prvu urbanu baštu sa senzornim parkom
Marx.ba Od danas je Grad Sarajevo bogatiji za još jedno priznanje. Dobitnik je nagrade Green Champions za Zapadni Balkan za Prvu urbanu baštu sa senzornim parkom, koja je uručena gradonačelnici Benjamini Karić u Baru. – Urbana bašta predstavlja jedinstven koncept uređenja javnog prostora kojeg su osmislili građani za građane svih generacija, istakla je Karić. Iskazala je posebno zadovoljstvo da je ovaj projekat prepoznat kao koristan i inspirativan i za druge gradove regiona.
Cijene nafte skočile više od tri posto, zlato na historijskom vrhuncu
Marx.ba Cijene nafte skočile su više od 3 posto u petak nakon što je Izrael izveo udar na Iran, što je izazvalo strahove od širenja rata na Bliskom istoku. Izrael je izveo ograničeni vojni udar protiv Irana i trenutno procjenjuje učinkovitost napada i nanesenu štetu, rekao je izvor upoznat sa situacijom za NBC News. Operacija je izvedena u petak rano ujutro po lokalnom vremenu. Obje naftne referentne vrijednosti smanjile su dobitak nakon što su prvobitno skočile preko 3 posto na krilima vijesti o eksplozijama u Iranu. Globalna referentna vrijednost nafte Brent trguje se na 88,62 dolara (+1,73%) nakon što je ranije premašila 90 dolara, dok je američki West Texas Intermediate porastao 1,75 posto na 84,1 dolara po barelu. Imovina sigurnog utočišta također je porasla. Hitne cijene zlata porasle su na novi rekord svih vremena od 2.411,09 po unci, dok je jen ojačao 0,45 posto na 153,93 u odnosu na američki dolar. Iranska novinska agencija Fars izvijestila je da su se eksplozije čule u blizini aerodroma u Isfahanu, te da su obustavljeni letovi prema aerodromima Teheran, Isfahan i Shiraz. Stranica za praćenje letova Flight Radar 24 pokazala je da je više letova preusmjereno iznad iranskog zračnog prostora rano u petak.
U prvom pozivu Programa za dunavsku regiju preko 8,5 miliona eura za partnere iz BiH
Marx.ba U 53 projekta uključeno je 48 partnerskih institucija i organizacija iz BiH, a po prvi put dvije od njih imaju ulogu vodećih partnera na projektu. Ukupna vrijednost budžeta dodijeljenog partnerima iz BiH iznosi preko 8,5 miliona eura, od čega je sedam miliona eura sredstava Evropske unije. Šezdeset projekata, od kojih čak 53 uključuju partnere iz Bosne i Hercegovine, rezultat su prvog poziva Interreg programa za dunavsku regiju, a ovi projekti predstavljeni su na implementacijskoj radionici koja je održana 18. aprila 2024. godine u Sarajevu. Prvi poziv rezultirao je znatnim povećanjem broja partnera iz BiH, uključujući i veliki broj onih koji po prvi put učestvuju u programima teritorijalne saradnje, a odobreni budžet za bh. partnere je 60 posto veći nego u cijeloj prethodnoj programskoj fazi 2014-2020. godina. Inače, Program za dunavsku regiju dio je Interreg porodice, koja je glavni instrument EU za unapređenje regionalnog razvoja, jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Dunavski program obuhvata 14 država, od kojih je devet iz EU. Ovo je jedan od osam programa teritorijalne saradnje u kojima učestvuje Bosna i Hercegovina u tekućoj programskoj fazi 2021-2027. godina. Od ovih osam tri su programa prekogranične saradnje, dva međuregionalna i tri programa transnacionalne saradnje. Učešćem u ovimprogramima korisnici iz Bosne i Hercegovine imaju mogućnost uvezivanja s partnerima iz 36 evropskih država. U tri programa transnacionalne saradnje (Interreg program za dunavsku regiju, Interreg program Euro-Med i Interreg IPA Adrion) partneri iz Bosne i Hercegovine učestvovat će u do sada odobrenih preko 140 projekata. Transnacionalna partnerstva bave se izazovima koji ne znaju za granice i usmjereni su na prevazilaženje razlika među regijama i državama, a takve mogućnosti su od velikog značaja u procesu pristupanja u EU.
Sve je spremno za evropski program “Peach Flavors West Balkans” u Sarajevu
Marx.ba Sutra, 19. aprila, u 12.30 održat će se B2B Product Presentation Event & Live Cooking Show u okviru provođenja evropskog programa Peach Flavors u Four Seasons Penthouse Restaurant. Tokom događaja sudionici, uglavnom uvoznici, distributeri, veletrgovci, predstavnici HORECA-e, rukovoditelji supermarketa imat će priliku dobiti informacije od strane profesionalnog nutricionista o velikoj nutritivnoj vrijednosti i prednostima evropskih konzerviranih breskvi iz Grčke. Paralelno u sjajnom kuharskom showu uživo – imat će priliku probati jela na bazi konzervirane breskve u jedinstvenoj kombinaciji okusa i mirisa. Također, tokom ručka – sudionici će se moći informirati o evropski finansiranoj kampanji Peach Flavors, te razgovarati o mogućnostima buduće poslovne saradnje. Evropske konzervirane breskve iz Grčke svjetski su poznate po svom divnom okusu i iznimnoj svježini, jer se odmah nakon berbe prerađuju i standardiziraju uz najstrože kriterije kvalitete i sigurnosti hrane. Kampanja koju finansira EU Peach Flavors West Balkans ima za cilj promovirati evropske konzervirane breskve iz Grčke potrošačima u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, te povećati njihovu svijest i potrošnju.
Veliko otkriće: Naučnici stvorili novi oblik zlata
Marx.ba Istraživači su slučajno stvorili “goldene”, revolucionarni dvodimenzionalni materijal s jedinstvenim svojstvima poluvodiča, otkrivajući novi potencijal u raznim primjenama. Zlatari su se dugo bavili izazovom obrade zlata u finije oblike, što je sada dovelo do stvaranja revolucionarnog materijala – “goldena”. Riječ je o jednodimenzionalnom materijalu sastavljenom od samo jednog sloja atoma zlata, prenosi Zimo. Slijedeći konvencije nauke o materijalima, naučnici su skovali naziv “goldene” za tu inovaciju, koja pokazuje jedinstvena svojstva kojih zlato nema u svom trodimenzionalnom dvojniku. – Ako materijal učinite izuzetno tankim, događa se nešto izvanredno, kao i s grafenom, ističe Shun Kashiwaya, naučnik za materijale sa Univerziteta Linköping u Švedskoj. Objašnjava da zlato može postati poluvodič kada se svede na debljinu sloja od tek jednog atoma. Unatoč prirodnoj tendenciji zlata da se skuplja, prijašnji napori da se stvori dvodimenzionalna konfiguracija nisu uspjeli, dajući više-atoske ploče ili monoslojeve neodvojive od drugih materijala. Napredak je, međutim, došao neočekivano za Kashiwayu i njegov tim dok su eksperimentirali s drugim materijalom, električno vodljivom keramikom, titan silicij karbidom. – Počeli smo s električno vodljivom keramikom koja se zove titan silicij karbid, gdje je silicij u tankim slojevima. Onda je ideja bila premazati materijal zlatom kako bismo uspostavili kontakt. Ali kada smo komponentu izložili visokoj temperaturi, sloj silicija je zamijenjen zlatom unutar osnovnog materijala, objašnjava fizičar za materijale Lars Hultman sa Univerziteta Linköping. Njihov izazov ležao je u izvlačenju supertankih slojeva zlata između slojeva titana i ugljika koji ga okružuju. Prevladavanje ove prepreke zahtijevalo je tehniku koja uključuje Murakamijev reagens, otopinu za obradu metala koja nagriza ugljik i boja čelik. Eksperimentirajući s različitim koncentracijama i vremenskim okvirima, uspješno su uklonili okolne materijale, ostavljajući zlatni sloj netaknutim. Međutim, proces je bio delikatan, zahtijevajući tamu kako bi se spriječilo oslobađanje cijanida iz nusprodukta navedene otopine. Osim toga, uveden je surfaktant (površinski aktivna tvar koja smanjuje napetost tekućine) kako bi se spriječilo uvijanje i nakupljanje zlatnog sloja. Dobiveni stabilni golden pokazuje svojstva poluvodiča, nudeći nove mogućnosti u poljima kao što su pročišćavanje vode i hemijska proizvodnja, prenosi Pd.
Nafta zadržala oštar pad nakon rasta američkih zaliha
Bloomberg Adria Nafta je zadržala najveći dio velikog pada usred niza proturječnih signala koji su se kretali od rastućih zaliha do napetosti na Bliskom istoku i ponovnog uvođenja američkih sankcija na venecuelansku sirovu naftu. Globalna referentna cijena Brenta trgovala se ispod 88 dolara po barelu nakon pada od tri posto u srijedu, dok je West Texas Intermediate bio blizu 83 dolara. Američke zalihe sirove nafte porasle su prošle sedmice za 2,7 miliona barela, dosegnuvši najviši nivo od prošlog juna, dok su pokazatelji potražnje za gorivom pali. Slabi američki podaci zasjenili su uticaj geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku dok trgovci čekaju odgovor Izraela na nedavni napad Irana. Trenutno postoji premija od pet do 10 dolara po barelu, ali bez eskalacije cijene bi mogle pasti, rekao je Goldman Sachs Group Inc. U fokusu su bile i američke sankcije. Administracija predsjednika Joea Bidena ponovo je uvela ograničenja za venecuelansku naftu, okončavši šestomjesečnu odgodu u potezu koji bi mogao omesti dotok iz te južnoameričke zemlje. U isto vrijeme, nove sankcije za iransku naftu uključene su kao dio paketa inozemne pomoći koji su objavili republikanci u Zastupničkom domu i koji je predviđen za glasanje kasnije ove sedmice. Nafta ostaje ugodno viša u odnosu na početak godine jer su smanjenja proizvodnje od strane članica OPEC+ i geopolitički rizici na Bliskom istoku i u Rusiji zajedno pomogli cijenama. Uspon je potaknuo nagađanja da bi sirova nafta mogla ponovo dosegnuti 100 dolara po barelu, iako je uspon sada posustao, s nekim tržišnim pokazateljima, uključujući vremenske spreadove, koji ukazuju na nešto manje stroge uvjete. – Čini se da je tržište odbacilo mogućnost izraelske odmazde na iranski napad u subotu, rekla je Vandana Hari, osnivačica Vanda Insightsa. Pad sredinom sedmice sugerira “da je posljednji nalet premije rizika zbog pojačanih izraelsko-iranskih napetosti oslabio”, rekla je.
Eurozona popravila vanjskotrgovinski bilans za 20 milijardi eura
Marx.ba Preliminarni podaci o vanjskotrgovinskom bilansu eurozone ukazuju na suficit od 23,6 milijardi eura u robnoj razmjeni sa ostatkom svijeta u februaru ove godine, u poređenju sa istim mjesecom lani kada je taj suficit iznosio 3,6 milijardi eura, objavio je Eurostat. Izvoz robe iz evrozone u ostatak svijeta u februaru 2024. iznosio je 235 milijardi eura, što je blagi rast od 0,3 posto u poređenju sa februarom 2023. (234,4 milijarde eura). Uvoz iz ostatka svijeta iznosio je 211,4 milijarde eura, što je pad od 8,4 posto u poređenju sa februarom 2023. (230,8 milijardi eura). U februaru se suficit zabilježen u sektoru „mašine i vozila“ skoro udvostručio u poređenju sa januarom, a deficit zabilježen u oblasti energije nastavio je da se smanjuje. Kao rezultat toga, ukupan suficit je povećan. U prva dva mjeseca 2024. godine eurozona je zabilježila suficit od 35,2 milijarde eura, u poređenju sa -28,4 milijarde eura u periodu januar-februar 2023. Izvoz robe evrozone u ostatak svijeta porastao je na 460,7 milijardi eura, što je povećanje od 0,6 posto u odnosu na januar-februar 2023. godine, a uvoz je pao na 425,5 milijardi eura (smanjenje od 12,5 posto u odnosu na januar-februar 2023.). Vrijednost trgovine unutar eurozone opala je na 428,9 milijardi eura u periodu januar-februar, što je pad od 6,2 posto u odnosu na rezultate tokom prva dva mjeseca prošle godine. Kada je riječ o EU, preliminarni podaci ukazuju na suficit od 22,1 milijarde eura u robnoj razmjeni sa ostatkom svijeta u februaru, u poređenju sa dvije milijarde eura, koliko je EU bila „u plusu“ godinu dana ranije. Izvoz robe iz EU u februaru 2024. iznosio je 210,6 milijardi eura, što je za 0,7 posto više u poređenju sa istim mjesecom prošle godine. Uvoz robe u EU iznosio je 188,5 milijardi eura, što je za devet posto manje u poređenju sa februarom 2023. godine, kada je zabilježio vrijednost od 207 milijardi eura. U februaru ove godine, u poređenju sa januarom, desezonirani izvoz eurozone smanjen je za 0,2 posto, dok je uvoz povećan za 4,2 posto. Desezonirani bilans je bio +17,9 milijardi eura, što je pad u poređenju sa januarom (+27,1 milijardi eura). U posljednja tri mjeseca, prema podacima Eurostata, desezonirani izvoz eurozone je povećan za 0,4 posto, dok je uvoz smanjen za tri posto u poređenju sa periodom septembar-novembar 2023. godine, a sličan trend bilježe i isti pokazatelji kada je riječ o EU.