Hrvatska kompanija jedini kandidat za projekt digitalizacije javnih servisa u BiH
Marx.ba Kako piše Hina, hrvatska kompanija Odašiljači i veze (OiV) jedini je kandidat za preuzimanje cjelokupnog projekta digitalizacije javnih radijskih i televizijskih servisa u Bosni i Hercegovini, nakon što se zbog američkih sankcija raspao konzorcij kojeg su bili dio i koji je na javnom konkursu dobio taj posao vrijedan milion eura. Konačnu odluku o tome hoće li OiV nastaviti započeti projekt donijet će ministarstvo prometa i komunikacija BiH, piše Hina. Digitalizacija javnih servisa u BiH već godinama kasni, a tek je prošle godine okončan javni konkurs na kojem je taj projekt vrijedan 25,8 miliona konvertibilnih maraka povjeren konzorciju koji su činili banjalučki Sirius te OiV. No, Sirius se u junu našao na udaru sankcija američke administracije, koja je tada odlučila kazniti još sedam kompanija povezanih s porodicom Milorada Dodika, odnosno s njegovim sinom Igorom. Iz ministarstva financija SAD obrazložili su kako su Dodik i njegovi najbliži srodnici stvorili zamršenu mrežu kompanija koje su imale privilegirani status i dobivale unosne poslove s entitetskim, odnosno državnim vlastima iz čega se opet finansira čelnika bosanskih Srba i njegovu obitelj. Jedna od takvih kompanija je i Sirius 2010. sa sjedištem u Banjoj Luci, registrirana za poslove povezane s informacijskim tehnologijama. Kao i sve druge kompanije i osobe iz BiH kojima je SAD nametnuo sankcije, Sirius se odmah našao u velikim problemima jer su mu poslovne banke počele gasiti račune strahujući da bi u protivnom i same mogle biti kažnjene, odnosno izbačene iz međunarodnog platnog sistema SWIFT. Sirius je u posebnom problemu jer je već isporučio opremu za digitalizaciju i sada iz te kompanije panično pokušavaju naplatiti tu uslugu prije nego što im bude zatvoren i posljednji račun, ali iz ministarstva prometa i komunikacija BiH nastupaju krajnje oprezno i razmatraju šta će poduzeti jer, kako su pojasnili, ne žele ni na koji način prekršiti režim američkih sankcija koje zabranjuju svako poslovanje s kažnjenim kompanijama i pojedincima, piše hrvatska agencija.
AutoCar: Prosječna masa automobila u samo sedam godina narasla za 400 kilograma
Marx.ba Britanski portal AutoCar uporedio je karakteristike automobila koje su testirali posljednjih godina, pa su došli do zanimljivog i pomalo iznenađujućeg podatka o kontinuiranom porastu njihove mase. Portal specijaliziran za automobile i sve povezano s njima, britanski AutoCar, svake godine testira više desetaka novih automobila. Svoju su veliku bazu podataka, tako popunjenu kroz godine, sada iskoristili za izradu zanimljive statistike – one o “debljanju” automobila koji stižu na tržište. Prema njima, u samo sedam godina, od 2016. do 2023., što predstavlja otprilike jedan ciklus u modelima vozila, prosječni novi automobil na testu imao je gotovo 400 kilograma više. Prije osam godina prosječna je masa automobila na AutoCarovim testiranjima iznosila 1.553, a lani čak 1.947 kilograma. Porast pripisuju trendovima kao što su elektrifikacija i povećana potražnja za SUV-ovima. Primjerice, prosječni SUV je 2016. godine težio 1.722 kg, a testirano ih je bilo ukupno 16. Prošle godine pak, na testu ih je bilo 24, prosječne mase čak 183 kilograma veće negoli 2016. godine. No, SUV vozila i njima slični nekad su bili značajno teži od prosjeka, a sada se ta razlika smanjila, što otkriva drugog “krivca” za porast mase – elektrifikaciju. Tokom prošle godine prosječni baterijsko električni automobil težio je 1.991 kilograma, stotinjak kilograma više od prosječnog automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. Izbace li se iz računice hibridi, prosječna masa pada za 150 kilograma. Dugoročni trend, gledano od početka stoljeća do današnjih dana, uzlazna je krivulja bez naznake zaustavljanja. Već u prvom tromjesečju ove godine prosječna je masa testiranog novog automobila premašila 2 tone i iznosi čak 2.087 kilograma i teško da do kraja godine neće dodatno narasti. Primjerice, tek nedavno predstavljeni BMW M5 mjeri prazan oko 2,5 tone i teži je od brojnih modernih SUV vozila.
Koliko koštaju izbori u SAD: Ko ima više novca – Biden ili Trump
Marx.ba Svake četiri godine ključna tema u politici svijeta su američki predsednički izbori, koji će ove godine po svemu sudeći biti historijski. Najveći izbori na svijetu, i po svom značaju, a i po svom obimu koštaju, i to mnogo. Prema javno dostupnim brojkama Federalne komisije za izbore SAD, do kraja juna kandidati na ovogodišnjim izborima prikupili su do sada oko 695 miliona dolara za svoje kampanje. Na prvom mestu je Joe Biden koji je prikupio oko trećine svih sredstava u trci, tj. 232,4 miliona dolara, dok je Donald Tramp na drugom mjestu sa prikupljenih 199,5 miliona dolara. Ostatak novca raspodeljen je među ostalim kandidatima. Oni će ovaj novac u najvećoj mjeri trošiti na svoj politički marketing, ali svota često služi i kao signal snage podrške pojedinačnog kandidata. Postoji nekoliko Zakona u SAD koji regulišu prikupljanje novca u svrhu političkih kampanja. Oni diktiraju ko može da doprinese kampanji kandidata, koliko maksimalno novca mogu da doniraju, kako će se donacije bilježiti i prijavljivati… Ovi Zakoni variraju na državnom i federalnom nivou, ali imaju nešto zajedničko – političari u svojim kampanjama mogu dobiti sredstva od pojedinaca, komiteta političkih partija i ono što je najvažnije za cijelu priču o finansiranju kampanja preko PAC-ova (Političkih akcionih komiteta). Prema pravilima igre, korporacije, radne organizacije i druge grupe ne mogu direktno da doprinose kampanjama, ali oni mogu da osnuju Politički akcioni komitet i da putem ovih odbora traže donacije od članica i saradnika kako bi dali doprinose za kampanju ili finansirali aktivnosti kao što je oglašavanje. Ova sredstva podležu saveznim ograničenjima doduše. Takođe postoje i super PAC-ovi, tj. nezavisni politički komiteti koji prikupljaju novac kako bi utjecali na izbore putem reklama i drugih napora. Za razliku od običnih ovi PAC-ovi ne mogu direktno doprinositi kampanjama i kandidatima niti da koordiniraju sa njima, ali ne podliježu ograničenjima. Pored toga, kandidati na raspolaganju imaju i javno finansiranje. Naime, svi poreski obveznici u SAD mogu dobrovoljno donirati oko 3 dolara u fond za predsjedničke izbore kada plaćaju svoje poreze. Oni kandidati koji odaberu ovaj izvor finansiranja mogu koristiti ovaj novac, ali on dolazi sa sijaset ograničenja te predsjednički kandidati često odbijaju javno finansiranje. Također, sve donacije koje iznose ispod 200 dolara ne spadaju ni u jednu od ovih grupa, a prema pisanju Federalne komisije za izbore na primjer tokom prošlih predsjedničkih izbora na ovaj način predsjednički kandidati su prikupili oko 4,1 milijardu dolara. Podaci o prikupljenim sredstvima i potrošnji istih su javno dostupne. Tako se vrlo lako može naći ko su najveći donatori bilo kojeg kandidata. U posljednjih mesec dana, makar što se tiče donacija, stvar se drastično promijenila. Iako su demokrate tradicionalno do sada uvijek skupljale više sredstava nego republikanci, sa serijom Bidenovih gafova to više nije tako. Od katastrofalne debate nekoliko istaknutih donatora se povuklo. Generalno, od aprila do juna Trump je sa republikancima uspio sakupiti 331 milion dolara, dok je Biden prikupio 264 miliona dolara. Čak 95 odsto svih donacija u ovom periodu bilo je ispod 200 dolara pojedinačno.
Potrošačke cijene u FBiH pale drugi mjesec zaredom
Bloomberg Adria Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine pale su u junu drugi mjesec zaredom, čemu je uglavnom doprinijelo smanjenje cijena odjeće i obuće i prijevoza. S druge strane, kao i posljednjih nekoliko mjeseci, cijene u hotelima i restoranima bilježe najsnažniji rast. Godišnja inflacija se zadržala na 1,5 posto, kao i prethodni mjesec. U junu su, u poređenju s majem, potrošačke cijene u FBiH pale za 0,5 posto, što je drugi uzastopni pad. Posmatrano po odjeljcima, cijene su porasle u restoranima i hotelima, rekreaciji i kulturi, zdravstvu, komunikacijama te cijene ostalih dobara i usluga. Na mjesečnom nivou pojeftinili su odjeća i obuća, prijevoz, hrana i stanovanje. Na godišnjem nivou najviše su rasle cijene u hotelima i restoranima te cijene ostalih dobara i usluga, posebno finansijskih usluga – 23,5 posto. Najveći pad cijena na godišnjem nivou evidentiran je kod odjeće i obuće. Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, ranije je kazao da je domaće makroekonomsko okruženje pogodno za opstanak inflatornih pritisaka. – Potrošački fundamenti se poboljšavaju, što vidimo kroz rast zarada, pojašnjava Blažeković. Prosječna mjesečna neto plata u maju ove godine u Federaciji BiH iznosila je 1.384 KM i nominalno je viša za 1,5 posto, a realno za 1,6 posto u odnosu na april, najnoviji su podaci Federalnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna neto plata u maju je bila nominalno viša za 8,4 posto, a realno viša za 6,8 posto. Također, pozitivni trendovi na tržištu rada omogućili su konstantan rast prometa u trgovini na malo, ali i rast štednje stanovništva. U maju je u Federaciji BiH bilo zaposleno 548.795 osoba, što je u odnosu na april više za 0,4 posto. Broj zaposlenih u pravnim osobama je rastao za 0,2 posto, a u obrtu i srodnim djelatnostima za 1,4 posto. – Ovakvi trendovi podržavaju potražnju i samim tim opstanak inflatornih pritisaka – pogotovo u segmentu usluga, što je trend i u ostatku regiona, dodaje. Za cijelu 2024., naš analitički tim u BiH očekuje inflaciju u prosjeku od 2,2 posto, sa sezonskim varijacijama, uslijed opstanka pomenutih inflatornih pritisaka iz domaćeg okruženja i daljnjeg usklađivanja cijena usluga.
Tokom Prime Daya putem e-trgovine Amerikanci potrošili 14,2 milijarde dolara
Marx.ba Prime Day je postavio novi rekord, pošto su kupci 16. i 17. jula potrošili 14,2 milijarde dolara na različitim sajtovima za e-trgovinu, što je 11% više u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Adobe Analytics. Mobilna kupovina je donijela skoro polovinu (49,2%) od toga, dostigavši 7 milijardi dolara – 18,6% više nego prošle godine. Elektronika, odjeća i namještaj, koji inače pokreću skoro polovinu e-trgovine, zabilježili su nizak jednocifreni rast ove godine, ali Prime Day je bio katalizator za te kategorije. Tokom dva dana, prodaja elektronike porasla je 61% u poređenju sa prosječnom dnevnom prodajom u junu. Povratak u školu je također bio faktor: prodaja kutija za ručak, kancelarijskog materijala i drugog školskog i kancelarijskog materijala porasla je 216% u oba dana u odnosu na jun, a prodaja dječije odjeće porasla je za 165%. Prime Day se oduvijek bavio sniženjima, a kupci su do sada očekivali rasprodaju sredinom ljeta. – Potrošač je u osnovi obučen u ovom trenutku. Čini se da je u julu Crni petak, pa ljudi čekaju da vide šta će se desiti oko Prime Day-a za brendove koje žele da kupuju, rekao je Michael Wieder, suosnivač i predsednik brenda potrepština za bebe Lalo. Probijanje Prime Daya vjerovatno će podstaći online maloprodaju, koja je porasla za 4,8% u odnosu na prethodnu godinu u junu i 6,4% u maju, prema američkom Ministarstvu trgovine. Adobe procjenjuje da će internetska potrošnja porasti za 8,2% u julu na 84,4 milijarde dolara. Za godinu do kraja septembra, Adobe očekuje povećanje potrošnje na mreži za 7,3%. Inače, Prime Day je događaj koji je Amazon pokrenuo još 2015. godine kako bi proslavio svoju 20. obljetnicu. Bilo je tako uspješno da su od tada nastavljali svake godine. Krenuo je kao događaj koji traje 24 sata, a sada je to već 48 sati i više od toga.
Rekordan broj prijava i po programima podrške za osnivanje novih poslovnih subjekata
Marx.ba Po programima Podrška za osnivanje poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36-55 godina starosti i Podrška mladima za osnivanje poslovnih subjekata u Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo pristiglo je 310 prijava, što je za 68,5 % više u odnosu na 2023. godinu. – Ovakav broj za nas predstavlja satisfakciju i svjedoči da smo na dobrom putu da vratimo povjerenje građana u sistem, govori nam da je javnost uvidjela da je u Ministarstvu privrede KS najvažniji kriterij izvrsnost. Ponosni smo na činjenicu da se ove godine obrada prijava odvija veoma brzo i da preliminarne rezultate po programu Podrška za osnivanje poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36-55 godina starosti očekujemo do kraja naredne sedmice, a preliminarne rezultate po programu Podrška mladima za osnivanje poslovnih subjekata očekujemo do kraja ovog mjeseca, izjavio je ministar privrede KS Zlatko Mijatović. Za one koji su imali namjeru upustiti se u poduzetničke vode, a nisu uspjeli aplicirati na jedan od ova dva poziva, još postoji mogućnost da se prijave na program Finansijski poticaj sa inkubacijom za novoosnovane poslovne subjekte, o kojem se mogu informirati na poticajimpks.ba, objavila je Vlada KS.
Air Serbia planira letove za Mostar tokom cijele godine
Marx.ba Marko Đuzel, sirektor Aerodroma Mostar rekao je da će Air Serbia održavati svoje usluge iz Beograda tokom predstojeće zimske sezone, piše EX YU aviation. Srpski avioprevoznik je u aprilu pokrenuo tri sedmična leta između dva grada sa avionom Bulgaria Air Embraer E190 iz mokrog zakupa. Aviokompanija je do sada zakazala letove i pustila karte u prodaju do kraja ljetne sezone 2024. krajem oktobra. Prijevoznik je primatelj subvencija od strane lokalnih vlasti u Mostaru za održavanje trase,a prema riječima Đuzela, i Air Serbia i Croatia Airlines će zadržati svoje letove za Mostar tokom zimskih mjeseci. Air Serbia je nedavno saopštila da razmatra uvođenje novih regionalnih linija u svoju mrežu ove zime i proširenje odabranih sezonskih destinacija tokom cele godine.
Porasla operativna dobit njemačkog giganta sportske opreme Adidas
Marx.ba Preliminarna operativna dobit njemačkog giganta sportske opreme Adidasa porasla je u drugom tromjesečju, saopćila je firma u utorak. Preliminarna operativna dobit povećala se na 346 miliona eura (377 miliona dolara), u odnosu na prošlogodišnjih 176 miliona eura. Posljednji tromjesečni rezultati uključivali su doprinos od oko 50 miliona eura od prodaje dijelova preostalog inventara Yeezyja. Tromjesečni valutno neutralni prihodi porasli su za 11% u odnosu na prethodnu godinu. Izraženo u eurima, tromjesečni prihodi porasli su 9% na 5,822 milijarde eura, u odnosu na 5,343 milijarde eura prethodne godine. Isključujući prodaju Yeezyja – preostalih proizvoda iz otkazanog partnerstva firme s kontroverznim reperom Kanye Westom – u obje godine, valutno neutralni prihodi porasli su za 16% tokom tromjesečja. Firma je rekla da je povisila svoje smjernice za cijelu godinu zbog boljeg učinka u tromjesečju od očekivanog i kontinuiranog pozitivnog zamaha. Adidas sada očekuje da će se 2024. godine valutno neutralni prihodi povećati visokom jednoznamenkastom stopom. Ranije se očekivalo da će porasti srednjom do visokom jednoznamenkastom stopom, prenosi SEEbiz. Kompanija sada predviđa da će godišnja operativna dobit dosegnuti razinu od oko 1 milijarde eura. Prethodno se očekivalo da će dosegnuti razinu od oko 700 miliona eura. U svojim smjernicama, firma pretpostavlja da će se prodaja preostalih Yeezy zaliha tijekom ostatka godine odvijati u prosjeku po trošku. To bi rezultiralo dodatnom prodajom od oko 150 miliona eura i izostankom daljnjeg doprinosa dobiti tokom ostatka godine. Firma i dalje očekuje da će nepovoljni učinci valute značajno utjecati na profitabilnost firme ove godine. Ti učinci negativno utječu i na prijavljene prihode i na razvoj bruto marže u 2024. To je osobito bio slučaj tokom prve polovice godine.
Škola poduzetništva u novootvorenom Centru za razvoj poduzetništva
Marx.ba Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović, ministrica za odgoj i obrazovanje Naida Hota-Muminović i zastupnik u Skupštini KS i predsjednik Komisije za mlade Rusmir Pobrić razgovarali su o modelu pokretanja škole poduzetništva za učenike osnovnih i srednjih škola u novootvorenom Centru za razvoj poduzetništva pri Centru za napredne tehnologije, a koji je nedavno uspostavljen na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Tokom posjete razgovaralo se o saradnji dva ministarstva u cilju jačanja poduzetničkog duha kod mladih, odnosno načinima i procesima podrške razvoja nove poduzetničke generacije. Ministar Mijatović je istakao kako je u Sarajevu veliki broj mladih ljudi sa idejama vrijednim pažnje i kako je zadatak Ministarstva privrede Kantona Sarajevo ali i kompletne Vlade da se mladim poduzetnim ljudima pruži prilika za realizaciju njihovih ideja. Upravo s tim ciljem Ministarstvo privrede KS objavilo je i javni poziv po programu Finansijski poticaj sa inkubacijom za novoosnovane poslovne subjekte, koji je otvoren do 3.8.2024. godine i iznosi 750.000 KM. Pravo prijave imaju poslovni subjekti osnovani u 2024. godini, kao i fizička lica koja će registrovati poslovne subjekte u roku predviđenom javnim pozivom. Dvadeset i pet mladih budućih poduzetnika, od 18 do 35 godina, dobit će priliku da svoju ideju pretvori u uspješnu biznis priču uz podršku Ministarstva u iznosu do 30.000 KM, godinu dana besplatnog boravka u Inkubatoru Centra za razvoj poduzetništva i uz podršku osoblja Centra. Više informacija je dostupno je na poticajimpks.ba. Ministrica Hota-Muminović je naglasila važnost sistemskog prepoznavanja afiniteta učenika prema određenim oblastima. Nagovijestila je da bi škola preduzetništva bila široko dostupna svim učenicima kako bi im se približila ideja poduzetništva, predstavile uspješne poslovne priče mladih i u konačnici kreirala podloga za poduzetnički način razmišljanja. Cilj je približiti novim naraštajima da se ideje mogu pretvoriti u biznise i da poduzetnički poduhvat nije rezervisan samo za usku skupinu ljudi, nego da sami mogu stvarati svoje poslovne prilike. – Sama ideja Centra za razvoj poduzetništva i inkubatora datira još iz 2019. godine, kada smo uvidjeli potrebu za razvoj jednog takvog servisa. Skupština KS na tematskoj sjednici o mladima te godine dala je jednoglasnu podršku toj ideji. Ministar Mijatović je prepoznao njenu važnost i projekt pozicionirao visoko na listu prioriteta ovog ministarstva. Partnerstvo Ministarstva, Centra za napredne tehnologije KS i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu rezultiralo je da se projekt, uprkos zahtjevnim procedurama, uspostavi za manje od godinu. Javni poziv Ministarstva za mlade poduzetnike je prilika da Inkubator već u svom začetku ima svoje prve korisnike i da u potpunosti zaživi institucionalni proces stvaranja novih poduzetničkih generacija, posebno u oblasti savremenih tehnologija i poslova koji su bliski mladim ljudima. Škola poduzetništva bila bi još jedan, novi korak u ovom procesu, zaključio je zastupnik Rusmir Pobrić.
Ericsson Nikola Tesla ugovorio nove poslove od 15 miliona eura: Radit će i u BiH
Marx.ba Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je niz novih ugovora vrijednih više od 15 miliona eura, izvijestili su u četvrtak iz te kompanije Riječ je o ugovorima iz područja digitalne transformacije te modernizacije, proširenja i održavanja komunikacijskih mreža. U Hrvatskoj je ugovoren niz projekata u području digitalne transformacije državne uprave, javnih usluga i sigurnosti, pametnih gradova, bolničkih sustava, komunikacijskih sistema za poslovne korisnike te održavanja postojećih sistema. Iz Ericssona NT posebno izdvajaju nove ugovore vezane uz sistem nadzora zelene granice Evropske unije i održavanje Zajedničkog informacijskog sistema zemljišnih knjiga i katastra. Na tržištu Bosne i Hercegovine s HT Mostarom ugovorena je implementacija najnovije tehnološke inačice Ericsson IMS (IP Multimedia Subsystem) rješenja kao i uvođenje VoLTE (Voice over LTE) usluge te održavanje mreže BH Telecoma. Na tržištu Kosova radit će se na poslovima vezanim uz optimizaciju i održavanje mreže operatora IPKO te na proširenju kapaciteta Telekom Kosova.