U FBiH u februaru više od 60 hiljada turista: Odakle dolazi najviše gostiju
Marx.ba Ukupan broj dolazaka turista u Federaciji BiH u februaru 2024. godine iznosio je 61.681 što je za 9,3 posto više u odnosu na februar 2023. godine, a u odnosu na januar 2024. godine manji je za 2,5 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju dolazaka bilo je 40,7 posto, a stranih turista 59,3 posto. Ukupan broj noćenja turista u februaru 2024. godine iznosio je 119.644 što je za 1,7 posto više u odnosu na februar 2023. godine, a u odnosu na januar 2024. godine manji je za 11,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju noćenja bilo je 37,3 posto, a stranih turista 62,7 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96,1 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (30,5 posto), Srbije (12,4 posto), Turske (7,7 posto), Slovenije (5,3 posto) i Njemačke (3,8 posto) što je ukupno 59,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 40,3 posto noćenja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Broj raspoloživih kreveta u februaru 2024. godine iznosio je 28.123 što je za 0,4 posto manje u odnosu na februar 2023. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 16,1 posto.
Bolja ponuda proizvoda: Udvostručena dobit Huaweija u 2023. godini
Marx.ba Kineska telekomunikacijska kompanija Huawei objavila je u petak da se njena neto dobit za 2023. više nego udvostručila zahvaljujući boljoj ponudi proizvoda. Kompanija je također pripisala povećanje dobiti rastu prihoda od 9,6% na godišnjem nivou na 704,2 milijarde juana (99,18 milijardi dolara). Neto dobit porasla je za 114,5% na godišnjem nivou na 87 milijardi juana. Kvalitetnije poslovanje i prodaja nekih preduzeća također je pridonijela profitabilnosti, navodi Huawei. Telekomunikacijska kompanija vratila se na tržište pametnih telefona 2023. tihim izdavanjem svog Mate 60 Pro u Kini krajem oktobra. Recenzije su pokazale da uređaj nudi brzine preuzimanja povezane s 5G — zahvaljujući naprednom poluvodičkom čipu. To je unatoč američkim ograničenjima od 2019. na mogućnost Huaweija da pristupi vrhunskoj tehnologiji američkih dobavljača. Mate 60 Pro pomogao je povećati Huaweijevu prodaju u Kini. U četvrtom tromjesečju, isporuke pametnih telefona Huawei u zemlji porasle su za 47% u odnosu na prethodnu godinu, stavljajući kompaniju na četvrto mjesto po tržišnom udjelu, ispred Xiaomija, prema Canalysu. Apple je zadržao prvo mjesto s rastom isporuka od 6% na godišnjem nivou, pokazuju podaci. Huaweijev prihod porastao je za 0,9% na 642,3 milijarde juana u 2022., jer je kompanija stabilizirala svoje poslovanje u teškoj godini nakon pada prodaje od više od 28% u 2021. Neto dobit u 2022. pala je za 69%, što je najveći pad u historiji. Kompanija je u to vrijeme navela rastuće cijene robe, kontrolu pandemije u Kini i sve veću potrošnju na istraživanje i razvoj. Huawei je u petak također priopćio da je njegov posao s inteligentnim automobilskim rješenjima zabilježio rast prihoda od 128,1% u odnosu na prošlu godinu na 4,7 milijardi juana. Kompanija prodaje softver i drugu tehnologiju automobilskim kompanijama. Također je sklopio partnerstvo s proizvođačem automobila za marku električnih automobila Aito.
Centralna banka BiH: U 2023. godini zabilježen do sada najveći iznos tekućih transfera
Marx.ba Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM i za 307 miliona KM su veći u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 miliona KM u odnosu na godinu ranije. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na penzije iz inostranstva.
Za sada u Njemačkoj: dm uvodi novu besplatnu uslugu za sve kupce
Marx.ba Popularni drogerijski lanac dm i ove godine iznenađuje svoje kupce u Njemačkoj novom besplatnom uslugom koja svakodnevnu kupovinu čini još lakšom. Nova usluga kupcima omogućuje podizanje gotovine na blagajnama u svim trgovinama dm-a bez naknade i minimalnog iznosa kupovinde, piše Fenix magazin. Kako bankomati postaju sve rjeđi, dm svojim kupcima nudi praktičnu alternativu uzimanja gotovine direktno prilikom kupovine. Kupci jednostavno moraju na blagajni naznačiti koliko im je gotovine potrebno. Kako pišu njemački mediji, možete podići do 200 eura bez naknade. No, ono što dm-ovu uslugu čini posebno privlačnom je fleksibilnost u načinu plaćanja. Kupci u dm-u mogu podizati gotovinu bilo kojim načinom plaćanja, bilo da se radi o kreditnoj kartici, žiro kartici, debitnoj kartici ili čak beskontaktnom plaćanju pametnim telefonom ili pametnim satom – dm svojim kupcima podizanje gotovine čini maksimalno jednostavnim. Još jedna značajna karakteristika je da dm ne zahtijeva minimalni iznos za podizanje gotovine. Ovo je lijepa promjena u odnosu na druge trgovine koje često zahtijevaju minimalni iznos isplate.
Ljetni red letenja s aerodroma Sarajevo na snazi od nedjelje: Letovi za preko 30 destinacija
Marx.ba Ljetni red letenja započinje u nedjelju, 31. marta i nudi čak sedam novih destinacija iz Sarajeva, objavio je Aerodrom Sarajevo. Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo ovog ljeta možete putovati na preko 30 destinacija u Evropi i svijetu, redovnim i čarter aviokompanijama. Novih sedam destinacija su Izmir, Milano, Brussels, Gothenburg, Athens, Memmingen i Thessaloniki. Aviokompanija Scandinavian Airlines (SAS) od 03. jula, pokreće sezonsku liniju za Copenhagen, dok Norwegian Air Sweden povezuje Sarajevo sa Stockholmom i Oslom. Ove godine se ponovo uspostavljaju aviolinije za Abu Dhabi, Oslo, Varšavu, Dohu i Sharjah. Također, Sarajevo će biti povezano sa sezonskim destinacijama poput Bodruma, Antalye, Riyad-a, Monastir-a, Kuwait-a i Hurghade.
Poslije velikog minusa EU 2023. godine zabilježila trgovinski višak od 38 milijardi eura
Marx.ba Prema podacima Eurostata bilans robne razmjene Evropske unije u 2023. godini zabilježio je suficit od 38 milijardi eura. Ovaj podatak predstavlja veliki preokret u poređenju sa prethodnom godinom kada je EU prijavila deficit od 436 milijardi eura. Kao razlog velikog deficita u 2022. godini uglavnom se navodi povećanje vrijednosti uvoza energenata po visokim cijenama. Razlog za promjene bilansa sa deficita u 2022. na suficit u 2023. bio je nagli pad vrijednosti uvoza van EU od minus 16 posto u odnosu na 2022. godinu. Ovaj rezultat je uglavnom podstaknut padom uvoza energenata (-34 odsto u poređenju sa 2022. godinom) i „proizvoda klasifikovanih uglavnom prema materijalu“ (-21 procenat). Za oba proizvoda, pad je kombinovani efekat nižih cijena i manjih količina uvezene robe. Podaci pokazuju da je unutrašnje tržište nastavilo da zauzima centralno mjesto u robnoj trgovini zemalja EU, iako je udio tokova unutar i van Evropske unije u ukupnoj trgovini robom značajno varirao među članicama, odražavajući u određenoj mjeri, historijske veze i geografski položaj. Među članicama EU najveće učešće unutrašnjeg uvoza beleži Luksemburg (90 posto ukupnog uvoza), dok je najveći udio izvoza unutar EU zabilježen u Češkoj (82 posto njenog ukupnog izvoza). S druge strane, najmanji udio uvoza unutar EU bilježi Irska (39 posto njenog ukupnog uvoza), uglavnom zbog toga što su njeni primarni trgovinski partneri SAD i Velika Britanija. Nizozemska je zemlja koja uvozi uglavnom izvan EU, a izvozi uvelikoj mjeri unutar Unije, nastavljajući da igra ulogu glavnog ulaznog čvorišta. Nasuprot tome, Kipar je zemlja koja uglavnom izvozi van EU, dok uvozi najviše iz zemalja članica. To je najvećim dijelom rezultat geografske lokacije Kipra koja olakšava trgovinu sa Bliskim istokom.
Većina aerodroma u regiji imat će rast broja putnika
N. D. Očekuje se da će svi aerodromi u glavnim gradovima država bivše Jugoslavije, osim jednog, imati rast broja putnika tokom prvog mjeseca ljetne sezone 2024. u aprilu u odnosu na prošlu godinu, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta. Ryanair će postati najveći prijevoznik u regiji jer će proširiti svoje baze u Zagrebu i Zadru, otvoriti novu bazu u Dubrovniku i pokrenuti operacije u Sarajevu. Wizz Air, koji je držao titulu gotovo svakog meseca tokom protekle godine, zauzeće treće mjesto, iza Air Serbije. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u aprilu, sa 759.632. Ova cifra predstavlja povećanje od 7,1% u odnosu na 2023. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 53,3% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 493.384 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 16,8% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 35,8% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 31% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, na koji je uticalo smanjenje frekvencije Wizz Air-a, ima 271.840 sjedišta u aprilu, što je pad od 2,8%. Wizz Air će imati 58,4% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Pegasus Airlines drugi sa 6,9% udjela. Prištinski aerodrom će imati 239.059 slobodnih mjesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 9,4% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta, držeći 19,3% udjela, ispred Wizz Aira sa 16,6%. Aerodrom Podgorica ima 177.854 planiranih mjesta na tržištu u aprilu. Ryanair je najveći prijevoznik sa 15,6% kapaciteta. Air Montenegro je šesti u Podgorici po raspoloživim kapacitetima, iza budžetske avio kompanije Pegasus Airlines, Turkish Airlines, Austrian Airlines i Air Serbia. Sarajevski aerodrom ima 173.693 sjedišta na redovnim letovima u aprilu, što je povećanje od 30,4% u odnosu na 2023. godinu kako Ryanair počinje sa radom i postaje njegov četvrti najveći prijevoznik. Turkish Airlines je najveći sa 15,9% ukupnog kapaciteta. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog aprila ima 141.011 raspoloživih mjesta, što je 28,3% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 16,4% udjela u kapacitetu, odmah ispred Turkish Airlinesa sa 14,4% planiranog kapaciteta, piše Ex YU aviation.
Odluka Nadzornog odbora Ine: Dividenda 24 eura po dionici
Marx.ba Nadzorni odbor Ine je dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 miliona eura. Nadzorni odbor je dao saglasnost na prijedlog Uprave da se iznos dobiti za 2023. godinu nešto veći od 224 miliona eura rasporedi tako da se dio neto dobiti u iznosu od 11,2 miliona eura raspodijeli u zakonske rezerve, a određuje se i isplata dividende u iznosu od 240 miliona eura ili 24 eura po dionici. Dividenda će se isplatiti iz dijela neto dobiti iz 2023. godine u iznosu od 212,8 miliona eura te iz zadržane dobiti iz 2022. godine u iznosu od 27,2 miliona eura. – Prijedlog glavnoj skupštini za isplatu dividende svjedoči o uspješnosti i finansijskoj stabilnosti Ine te o uspješnom i učinkovitom upravljanju kompanijom. Istovremeno s donošenjem vrijednosti našim dioničarima kroz isplatu dividende, kompanija nastavlja graditi dugoročno održivo poslovanje provedbom intenzivnog investicijskog ciklusa u svim djelatnostima, uključujući nove zelene projekte, kažu u Ini.
Kakao postao najsjajnija zvijezda tržišta roba: Na berzi gotovo 10.000 dolara po toni
Marx.ba Kakao se najčešće gura u marginaliziranu grupu opskurnih roba o kojima se ne govori i ne piše previše. Pažnju investitora, a onda i šire javnosti, u pravilu je rezervirana za strateške sirovine poput nafte ili metala koji igraju bitno zapaženiju ulogu u kontekstu ekonomske aktivnosti. A onda opet, s vremena na vrijeme se i te, marginalizirane robe, uspiju progurati na naslovnice, u pravilu zahvaljujući kojekakvim anomalijama i fascinantnim odmacima od dugoročnog trenda. Figurirajući kao jedna od rijetkih svijetlih tačaka na tržištima roba, kakao je to zaslužio već prošle godine, uknjiživši impresivnih 61 posto rasta cijene. Iza ove brojke kriju se ozbiljno narušeni fundamenti, odnosno vrlo izražen nesrazmjer između ponude i potražnje, uvjetovan nepovoljnim vremenskim prilikama i drastičnim padom proizvodnje. Spomenuti se skok cijena danas doima tek kao mlaka uvertira u haos s početka ove godine – u nepuna tri mjeseca, cijena (izražena terminskim ugovorima na InterContinental Exchange) porasla je za nevjerovatnih 130 posto! Kakao se ovih dana, i to, da stvar bude još zanimljivija, u jeku berbe, na berzi plaća gotovo 10.000 dolara po toni, gotovo dvostruko više od prijašnjeg rekorda postavljenog davne 1977. pa nimalo ne čudi spoznaja da je cijena posljednji puta ubilježila pad na godišnjem nivou još u oktobru 2022. Od tada do danas, gotovo se – učetverostručila. U međuvremenu se, barem naizgled, ništa bitno nije promijenilo – korijen problema i dalje je u nepovoljnim fundamentalnim odnosima. Procijenjenim deficitom od 400 hiljada tona za ovu godinu kumulativni manjak proizvodnje za protekle tri godine penje se iznad 700 hiljada tona. Ona prva brojka ujedno predstavlja i najveći godišnji deficit u posljednjih šezdeset godina (do pouzdanih je podataka prije toga nemoguće doći), otkrivajući prave razmjere nestašice elementarnog sastojka čokolade. S obzirom na to da se ponuda ne može nositi s nabujalom potražnjom, pozitivna korekcija cijena kojom tržište nastavlja potragu za ekvilibrijem (ravnotežnom cijenom) logična je posljedica tog jaza. Uobičajeni obrazac zvuči prilično jednostavno – dramatičnim rastom cijene brojni će kupci, nakon što potroše dostupne (i sve tanje) zalihe, biti prisiljeni zadovoljiti svoje apetite i/ili domisliti se (manje kvalitetnim) alternativama. Istodobno visoke cijene motivirat će proizvođače i iznjedriti rast proizvodnje koji će u konačnici ispeglati deficit i izazvati novu prilagodbu cijena, ali ovoga puta s negativnim predznakom. Ili barem tako stvari funkcioniraju na većini tržišta roba koja su izrazito cikličkog karaktera. Međutim, prilično je nezahvalno prognozirati daljnji razvoj događaja, i to iz nekoliko razloga. Za početak valja uzeti u obzir iznimnu fragmentaciju ponude – kakao dosad nije previše zanimao velike korporacije pa umjesto ogromnih komercijalnih plantaža kakve dominiraju u nekim drugim poljoprivrednim kulturama, uzgoj kakaovca uglavnom je u domeni siromašnih ratara sa zapada Afrike. Oni će, kako to obično biva, u ovoj priči vjerovatno najmanje zaraditi. Gana, Kamerun, Nigerija i Obala Slonovače čine ukupno 75 posto globalne proizvodnje (ostatak uglavnom pristiže iz Latinske Amerike), a otkupne cijene obično diktira država. Kako navodi Bloomberg, otkupna cijena jedne tone za ovogodišnji je urod u Gani i Obali Slonovače fiksirana na mizernih 1.630 dolara po toni, i pitanje je u koliko mjeri rast cijena na globalnom nivou doista može potaknuti nicanje novih nasada. Drugim riječima, projekcija dramatičnog rasta proizvodnje u ovom se trenutku ne čini osobito realnom (a usto ni klimatske promjene ne idu baš na ruku proizvođačima). Upitna je i reakcija kupaca jer je uz ovakvo poskupljenje sirovina dramatičan rast cijena čokolade prilično izvjestan. Dakako, dio viših troškova amortizirat će prehrambena industrija, ali i krajnji potrošači moraju iznijeti dio tereta, te se pomiriti s bitno višim cijenama, i to na duži rok, piše PD.
Potvrđeno za Marx.ba: Jedan TAG za putarinu važit će u BiH i Srbiji
N. D. Iz Autocesta Federacije BiH za Marx.ba potvrđeno je da će sutra u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji sa Putevima Srbije. Radi se o protokolu kojim će se se precizirati da jedan TAG uređaj za naplatu putarine važi u obje zemlje. – Za sada nemamo više detalja, ali možemo potvrditi da će protokol biti potpisan, rečeno je uz Autocesta FBiH za Marx.ba. Inače, Srbija će od 15. aprila imati jedan tag sa Crnom Gorom, od 15. maja sa Hrvatskom, a po svemu sudeći i sa našom zemljom. Ovo će svakako biti još jedan iskorak u onome što rade Autoceste FBiH, a najviše koristi će imati građani, kako naše zemlje, tako i Srbije. Uskoro će sa tag uređajem koji posjeduju u svojoj zemlji bez zaustavljanja moći prolaziti naplatne rampe na autoputevima u drugoj zemlji.