Evropski turistički bum: Inostrani turisti troše više nego ikada
Marx.ba Turisti iz inostranstva koji ove godine posjećuju Evropu će potrošiti rekordnih 800 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 37 posto u odnosu na period prije pandemije u 2019, objavila je Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija. Organizacija procjenjuje da je broj dolazaka inostranih turista u Evropu do sada za šest posto veći u odnosu na 2019. godinu, što predstavlja novi rekord. Pokretači ovogodišnjeg evropskog turističkog procvata su Amerikanci, dodaje se u izvještaju, a 72 posto turističke potrošnje do sada je ostvareno u zapadnoevropskim destinacijama, prenosi Bloomberg. – Za sada su destinacije južne Evrope i Mediterana i nadalje glavni favoriti za putnike koji posjećuju Evropu, rekao je glavni izvršni direktor Evropske komisije za putovanja Eduardo Santander. Kako se navodi, primijetan je i rast broja turista koji traže manje posjećene evropske destinacije i posjećuju zemlje sa hladnijom klimom i tokom ljeta. Globalno zagrijevanje i velike vrućine u zemljama južne Evrope tokom ljeta mijenjaju navike turista koji sve češće ljetuju u evropskim zemljama koje imaju hladniju klimu. Prošle godine su prihodi sklandinavskih zemalja od turizma porasli za šest odsto u odnosu na 2022. godinu na 124 milijarde dolara. Broj ljetnjih rezervacija u državama Skandinavije je porastao za 27 posto u odnosu na prošlo ljeto, pošto su rezervacije u smještajnim objektima u Švedskoj porasle za 47 posto međugodišnje, a rezervacije na Islandu za 49 posto.
Države s najvećim paritetom kupovne moći u svijetu u 2024. godini
Marx.ba Paritet kupovne moći (PPP) je parametar po kojem bi valuta jedne zemlje morala biti pretvorena u valutu druge zemlje da bi se kupila ista količina dobara i usluga u svakoj zemlji. Na primjer, šišanje u New Yorku je skuplje nego u Delhiju, vožnja taksijem košta više u Parizu nego u Kini, a karta za kriket je skuplja u Londonu nego u Lahoreu. Ovaj nesrazmjer u cijenama je posljedica nižih plata u nerazvijenim zemljama, čineći usluge, koje su radno intenzivne, jeftinijim. Zanemarivanje ovih razlika u cijenama potcjenjuje kupovnu moć potrošača u zemljama u razvoju i zemljama u razvoju. Stoga se PPP generalno smatra boljom mjerom ukupnog poređenja. Kada međunarodne finansijske institucije proizvode regionalnu i globalnu statistiku koristeći zbirne podatke iz brojnih zemalja, ona se konvertuje iz nacionalne valute u zajedničku valutu, obično američki dolar. Postoje dvije glavne metode za ovu konverziju: tržišni devizni kursevi i kursevi pariteta kupovne moći. Tržišni kursevi su kursevi koji preovladavaju na tržištu deviza, dok PPP kursevi odražavaju kurs po kojem bi valuta jedne zemlje morala biti pretvorena u valutu druge da bi se kupila ista količina dobara i usluga u svakoj zemlji. Međunarodne organizacije se oslanjaju na BDP u PPP za globalnu i regionalnu ekonomsku analizu, predviđanje i preporuke politike. Uprkos svojim prednostima, izračunavanje PPP je složeno i može biti podložno izazovima mjerenja, što potencijalno utječe na tačnost BDP-a u brojkama PPP, prenosi Investitor me. Međutim, BDP u PPP stvara realniju osnovu za poređenje ekonomija sa različitim valutama i nivoima cijena. Da bi sastavili listu 20 zemalja s najvećim paritetom kupovne moći u svijetu u 2024. godini, koriste se podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF daje podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) i procentualnom udjelu svijeta prema paritetu kupovne moći u 2024. Takođe je uračunat BDP po glavi stanovnika. Slijedi pregled 20 zemalja s najvećim paritetom kupovne moći u svijetu u 2024: 20. PoljskaBDP (PPP): 1,80 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 0,97% 19. IranBDP (PPP): 1,85 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,00% 18. EgipatBDP (PPP): 1,90 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,02% 17. Saudijska ArabijaBDP (PPP): 2,35 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,27% 16. KanadaBDP (PPP): 2,47 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,33% 15. ŠpanijaBDP (PPP): 2,52 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,36% 14. Južna KorejaBDP (PPP): 3,06 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,65% 13. ItalijaBDP (PPP): 3,35 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,80% 12. MeksikoBDP (PPP): 3,43 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 1,85% 11. TurskaBDP (PPP): 3,83 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,06% 10. FrancuskaBDP (PPP): 3,99 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,15% 9. Ujedinjeno KraljevstvoBDP (PPP): 4,03 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,17% 8. BrazilBDP (PPP): 4,27 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,30% 7. IndonezijaBDP (PPP): 4,72 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,54% 6. RusijaBDP (PPP): 5,47 biliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 2,95% 5. NjemačkaBDP (PPP): 5,69 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 3,06% 4. JapanBDP (PPP): 6,72 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 3,62% 3. IndijaBDP (PPP): 14,59 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 7,86% 2. Sjedinjene Američke DržaveBDP (PPP): 28,78 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 15,50% 1. KinaBDP (PPP): 35,29 triliona dolaraProcijenjeni udio u globalnom BDP-u (PPP): 19,01%
Berzanski indeksi: Inflacija oslabila, dionice tehnoloških divova u padu
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 skliznuo s rekordnih nivoa, kao i Nasdaq indeks, jer su, nakon izvještaji o slabljenju inflacije u SAD, pale cijene dionica tehnoloških kompanija, piše Tportal. Dow Jones indeks ojačao je 0,08 posto, na 39.753 boda, dok je S&P 500 pao 0,88 posto, na 5.584 boda, a Nasdaq 1,95 posto, na 18.283 boda. Tako su S&P 500 i Nasdaq, nakon što su nekoliko dana zaredom dosezali rekordne nivoe, skliznuli s tih nivoa. Pad indeksa uslijedio je nakon što je objavljeno da je inflacija u junu u SAD oslabila 0,1 posto na mjesečnom nivou, tako da godišnja inflacija iznosi 3 posto, što je njen najniži nivo u više od tri godine. Zahvaljujući tome, ojačale su špekulacije da će američka centralna banka već u septembru sniziti kamatne stope. Unatoč slabljenju inflacije, najveće tehnološke kompanije izgubile su na vrijednosti, uključujući Nvidiju, Meta Platforms i Amazon. Cijena dionice Tesle potonula je, pak, osam posto. I dok je tehnološki sektor oštro pao, znatno su porasle cijene dionica manjih kompanija. Tako je indeks Russell 2000, koji obuhvata dionice malih kompanija i koji po rastu u ovoj godini znatno zaostaje za ključnim američkim berzanskim indeksima, u četvrtak skočio 3,6 posto, na najviši nivo u više od tri mjeseca. Investitori, naime, očekuju da će sa smanjivanjem kamatnih stopa poslovno okruženje za manje kompanije biti poboljšano. – Mislim da ulagači sada vjeruju da je Fed spreman početi snižavati kamatne stope. – To je dovoljno dobro za mene. Ne moram čekati da oni to stvarno učine, kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research. A na evropskim su berzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,36 posto, na 8.223 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,69 posto, na 18.534 boda, a pariški CAC 0,71 posto, na 7.267 bodova.
“Patike budućnosti” ostaju bez aplikacije
Marx.ba Prije otprilike pet godina Nike je na tržište bio pustio inovativne košarkaške tenisice Adapt BB, koje su se isticale “pametnim” funkcijama. Mogle su se automatski zatezati oko noge, po uzoru na tenisice viđene u filmu Povratak u budućnost II, a imale su i ugrađenu LED rasvjetu, čiju boju korisnik je mogao birati. Uz tenisice je dolazila mobilna aplikacija za kontrolu rasvjete kao i automatskog vezivanja, a cijelo to zadovoljstvo kupce je koštalo 350 dolara (plus porez, ovisno o tržištu). Iako su tenisice tada bile oglašavane kao “budućnost igre”, čini se da je ta budućnost ipak bila prilično – kratkoročna. Naime, Nike je sada vlasnike tenisica obavijestio o tome da će ugasiti pripadajuću im mobilnu aplikaciju i time ukinuti neke od osnovnih funkcija tenisica. Dogodit će se to 6. avgusta, kada će aplikacija biti povučena sa službenih trgovina i onemogućene njene nove instalacije. Oni koji u kolekciji i dalje imaju samovežuće tenisice Nike Adapt BB (koje se, usput rečeno, više ne proizvode) moći će ih i dalje nositi i kontrolirati mobilnom aplikacijom. No, u slučaju da promijene mobitel, aplikaciju više neće moći nabaviti niti će moći tenisicama pridružiti novi uređaj. Isto tako, nove nadogradnje operacijskih sistema mogle bi potpuno onemogućiti sve “pametne” funkcije postojeće aplikacije i samim time i tenisica. Vezivanje tenisica bez aplikacije moći će se obavljati pritiskom na tipke na samoj obući, ali će funkcije kontrole svjetla, personalizacije i ostalih “pametnih” funkcija biti nedostupno. Posljednji odabir boje svjetla u aplikaciji ostat će zadan i tenisice će kao takve ostati trajno. Nije potrebno napominjati da je, iako je sama funkcija bila bizarna od početka, ukidanje softverske podrške za obuću prilično loše sjelo aktuelnim vlasnicima tih tenisica. Oni su već počeli izražavati svoje negodovanje na društvenim mrežama, ali teško da će to omekšati tvrda korporativna srca u Nikeu, kojem se više ne isplati održavati aplikaciju za vjerovatno relativno malen broj vlasnika “pametnih” tenisica, prenosi Bug.
Pegasus Airlines će iz Tuzle za Istanbul letjeti tokom cijele godine
Marx.ba Pegasus Airlines će 24. augusta započeti novu redovnu liniju između Istanbulskog aerodroma Sabiha Gokcen i Tuzle. Postat će prvi uspostavljeni avioprijevoznik koji je pokrenuo operacije na aerodromu otkako je Ryanair održao svoje kratkotrajne letove za Tuzlu između novembra 2022. i juna 2023. godine. Pegasus Airlines trenutno planira jednu sedmičnu liniju za Tuzlu tokom cijele godine, svake subote. Karte za novu rutu trenutno su dostupne za kupovinu putem mobilne aplikacije prijevoznika, iako prodaja preko njegove web stranice tek treba početi, piše EX YU aviation. Aerodrom Tuzla ima probleme otkako je njegov jedini redovni avioprijevoznik, Wizz Air, zatvorio svoju bazu u gradu u septembru prošle godine, navodeći izazovno makroekonomsko okruženje, uz komplikovane vremenske uslove, kao što su česte magle. Kao rezultat toga, prekinuo je trinaest od svojih šesnaest linija iz Tuzle. Od tada, lokalne vlasti održavaju javne pozive u pokušaju da osiguraju dolazak novih aviokompanija u zamjenu za subvencije. Sklopljen je kratkotrajni sporazum sa grčkim prevoznikom Lumiwings za stacioniranje aviona u gradu i pokretanje šest novih ruta u zamjenu za 1,5 miliona eura subvencija tokom zimske sezone 2023/24. Međutim, samo mjesec i po nakon uvođenja letova, operacije su otkazane, a aviokompanija se povukla iz aranžmana, navodeći kao razlog lošu popunjenost i nesporazum s aerodromom oko finansiranja. Inače, Aerodrom Tuzla prevezao je 90.942 putnika tokom prve polovine godine, što predstavlja smanjenje od 67,1% u odnosu na isti period 2023. godine. Vlada Tuzlanskog kantona je prošlog mjeseca saopštila da će pružiti finansijsku pomoć u iznosu od 1,3 miliona eura avio-kompanijama koje počnu usluge gradu. – Sredstva koja je vlada osigurala neće biti iskorištena sve dok ne dobijemo čvrste garancije da će biti upotrijebljena na adekvatan način, što znači da će imati pozitivan uticaj na zajednicu i kompletne avione. Ne želimo da se ponovi ono što smo imali sa prethodnom aviokompanijom. Bili smo suočeni sa pritiscima da osiguramo letove i u taj aranžman smo ušli po preporuci aerodroma i resornog ministarstva. Završili smo sa polupraznim avionima i više od toga, poručili su.
Time i OpenAi sklopili višegodišnji ugovor o licenciranju
Marx.ba Medijska kompanija Time najavila je partnerstvo s kompanijom OpenAI, poznatom po razvoju ChatGPT-a, kako bi poboljšala pristup kvalitetnim informacijama za globalnu publiku. Ta saradnja uključuje višegodišnji ugovor o licenciranju sadržaja, dio Timeove šire strategije za dosezanje mlađe i raznolikije publike, izvještava Axios. Kao dio dogovora, OpenAI će imati pristup Timeovim arhivama koje obuhvataju posljednju 101 godinu, koje će koristiti za treniranje svojih velikih jezičnih modela. To će OpenAI-ju omogućiti korištenje ovih informacija za odgovaranje na pitanja korisnika u aplikacijama kao što je ChatGPT. Također, OpenAI će imati pristup najnovijim vijestima i sadržaju Timea kako bi mogao pružiti ažurirane informacije korisnicima u stvarnom vremenu. OpenAI će citirati Time u svojim odgovorima i dati poveznice na izvorne tesktove na Time.com. Osim toga, Time će imati priliku koristiti OpenAI tehnologije i alate za razvoj novih proizvoda i poboljšanje digitalnog novinarstva. Time će podijeliti svoja iskustva i primjere iz prakse kako bi poboljšao korištenje AI tehnologija u novinarstvu. Finansijski detalji ugovora nisu objavljeni, ali poznato je da su prethodni ugovori koje je OpenAI sklopio s izdavačima uključivali finansijsku naknadu. Ovo je posljednji u nizu ugovora koje je OpenAI sklopio s izdavačima, uključujući ugovore s The Atlantic i Vox Media prošli mjesec, kao i News Corp u maju. Sve više medijskih kuća odlučuje se za partnerstvo s OpenAI-jem umjesto sudskog spora, poput New York Timesa koji tuži OpenAI za kršenje autorskih prava.
Berzansko tržište: Veće cijene nafte i zlata
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a na berzama je istovremeno zabilježen skok cijena nafte i zlata. Privreda Velike Britanije je u maju porasla iznad očekivanja, konkretno za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec i time ohrabrila investitore, prenosi The Guardian. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 18.433,85 poena. Britanski FTSE 100 na 8.195,35 poena, francuski CAC 40 na 7.597,44 poena, dok je moskovski MOEX pao na 2.948,48 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama porasla na 39.721,36 poena, indeks S&P 500 na 5.633,91 poen, a vrijednost indeksa Nasdaq na 18.645,97 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 82,521 dolar, a cijena nafte Brent na 85,603 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 30,850 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.381,12 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,4704 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08342, što je otprilike isto kao u srijedu.
Maloprodaja u BiH ponovo zabilježila rast
Marx.ba Maloprodajni sektor u Bosni i Hercegovini 14. mjesec zaredom bilježi dvocifreni godišnji rast. S druge strane, u maju je evidentiran pad prometa na mjesečnom nivou i to u skoro svim vrstama trgovina. Do kraja godine očekuju se i dalje snažne stope rasta kao rezultat povećanja plata i usporavanja inflacije. Na godišnjem nivou promet u maloprodaji je rastao za 11,8 posto. Promet neprehrambenim proizvodima rastao je za 15,1 posto, što je rezultat snažnog rasta prometa u trgovinama odjećom i obućom i informacijsko-komunikacijskom opremom. Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u maju 2024. godine zabilježio je pad od 1,9 posto u odnosu na april 2024. godine. Pad prometa zabilježen je u trgovini prehrambenim proizvodima u iznosu od 1,2 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima pao za 1,9 posto. Pad prometa predvode trgovine sportskom opremom i proizvodima za kulturu i rekreaciju. – Na strani potrošnje, otpornost je već vidljiva kroz kontinuiran dvocifren rast prometa maloprodaje u prvom kvartalu 2024. godine od 15,6 posto, potpomognut i dalje prisutnim rastom plata od šest posto u odnosu na prosjek prethodne godine, kao i snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva koja je posebno intenzivirana od početka godine, pogotovo u dijelu potrošačkih kredita koji su rasli 8,4 posto i stambenih kredita uz rast 9,1 posto, naveli su analitičari Raiffeisen banke u BiH. Maloprodaja je u BiH, u poređenju sa zemljama regiona, u prošloj godini doživjela ekspanziju, gdje je zabilježena dvocifrena stopa rasta.
Više od 50 poslovnih partnera i saradnika na “Summer Networking Night” događaju
Marx.ba Sinoć je eCommerce asocijacija u BiH u Franck Experience Store Sarajevo organizirala poslovno umrežavanje pod nazivom ‘Summer Networking Night’ u saradnji sa Hrvatskim poslovnim klubom. Više od 50 poslovnih partnera i saradnika okupilo se kako bi jačali veze, razmjenjivali iskustva i poticali saradnju poslovnog sektora u nešto neformalnijoj atmosferi. Cilj okupljanja bio je omogućiti prisutnima da se povežu sa kolegama i kolegicama, razmijene dragocjene savjete i pristupe, te stvore nove poslovne veze koje će pridonijeti daljnjoj ekspanziji i uspješnosti poslovne zajednice. Gosti su uživali u ugodnoj atmosferi, razmjeni ideja i korisnim razgovorima koji su doprinijeli širenju mreže kontakata i jačanju poslovnih odnosa. Prepoznajući potrebu za ovakvim događajima, naš predsjednik eCommerce asocijacije u BiH Orhan Gazibegović je izjavio: – Sve aktivnosti koje sprovodimo baziraju se na informacijama, iskustvima i potrebama naših članica i partnera. Jedna od stvari koju su većina predlagali je da se češće susrećemo u manje formalnom okruženju, jer svjedoče hiperprodukciji raznih konferencija, samita i formalnih okupljanja. Ovaj događaj nam je omogućio da se povežemo u opuštenijoj atmosferi, što je ključno za izgradnju jačih međusobnih veza i efikasniju saradnju. Ono što je posebno u ovom formatu je da se ne fokusira na predavanja, diskusije ili izložbeni prostor sa mnogo izlagača, već čisto na networking u ugodnoj atmosferi, gdje ljudi mogu razgovarati o različitim temama. Naravno, vođeni svojim poslovnim interesima, dijele izazove sa kojima se suočavaju i koje nove kontakte traže. Kristina Duno, generalni sekretar HPK-a u BiH, naglasila je značaj ovakvih okupljanja za ciljeve koje HPK ima. – Ova inicijativa savršeno se uklapa u našu misiju jačanja poslovne zajednice kroz umrežavanje i razmjenu znanja. Naš cilj je stvoriti okruženje u kojem naši članovi i partneri mogu slobodno dijeliti ideje i iskustva, što će direktno doprinijeti inovacijama i rastu u poslovnom sektoru. Vjerujemo da druženja poput ovog omogućavaju dublje povezivanje i efikasniju suradnju, što je ključ za dugoročni uspjeh, poručila je. “Summer Networking Night” se održao uz podršku kompanija Ledo i Franck. Ove renomirane firme, poznate po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i kvaliteti, pružile su ne samo logističku podršku, već su također obogatile večer svojim proizvodima, čime su dodatno unaprijedile iskustvo svih prisutnih. Događaj se pokazao kao uspješan korak u jačanju poslovne zajednice. Ovakve inicijative ne samo da obogaćuju profesionalne veze, već i potiču inovacije i saradnju unutar poslovnog sektora. S obzirom na pozitivan odziv i uspjeh ovog događaja, planiramo organizaciju sličnih okupljanja u budućnosti.
Ovo je 10 najboljih svjetskih aerodroma za 2024. godinu
Bloomberg Adria Ljetna putovanja su već uveliko u toku, ali još uvijek ima vremena za bolji odabir aerodroma za drugu polovicu godine. AirHelp Inc. je objavio svoje izvještaje o rezultatima za 2024. rangirajući najbolje i najgore aerodrome na svijetu. Kompanija koja osigurava kompenzaciju za putnike nakon kašnjenja i otkazivanja letova kreira rang-listu djelomično na temelju zahtjeva koje obrađuje u cijelom svijetu – zajedno s vanjskim izvorima koji prate vrijeme, povratnim informacijama od kupaca o kvalitetu hrane i mogućnosti kupovine u 239 aerodroma diljem svijeta. Tačni dolasci i odlasci predstavljaju 60 posto ocjene svakog aerodroma. Analiza podataka obuhvata razdoblje od 1. maja 2023. do 30. aprila 2024., a uključuje ocjene 17.550 aerodroma koje su prikupljene anketiranjem putnika iz 64 zemlje o njihovim posljednjim korištenim aerodroma. Ove godine krunu nosi Međunarodni aerodrom Hamad u Kataru, koji je zauzeo peto mjesto u prošlogodišnjoj dodjeli nagrada. Međunarodni aerodrom Cape Town u Južnoj Africi i međunarodni aerodrom Chubu Centrair u Japanu nalaze se na drugom i trećem mjestu. Ali pravo iznenađenje ove godine dolazi iz SAD s međunarodnim aerodromom Salt Lake City (SLC), koji se probio na popis 10 najboljih. On predstavlja vrata do epskog skijanja u Utahu i brojnih nacionalnih parkova, a zauzeo je osmo mjesto u svijetu i prvo u SAD-u. Novi aerodrom SLC vrhunski je objekt koji je otvoren u septembru 2020. i od tada se poboljšava, a završetak njegove posljednje faze očekuje se ove jeseni. Pojavljivanje američkog aerodroma među 10 najboljih svjetskih aerodroma posebno je vrijedno pažnje, s obzirom na to da su se samo tri američka aerodroma našla na popisu 50 najboljih svjetskih aerodroma AirHelpa 2023. 10 najboljih aerdroma na svijetu: 10. Međunarodni aerodrom Narita, Tokio, Japan (NRT) 9. Međunarodni aerodrom Val-de-Cans/Júlio Cezar Ribeiro, Belém, Brazil (BEL) 8. Međunarodni aerodrom Salt Lake City, SAD (SLC) 7. Međunarodni aerodrom Muscat, Oman (MCT) 6. Međunarodni aerodrom Johannesburg-OR Tambo, Južnoafrička Republika (JNB) 5. Međunarodni aerodrom Brasilia-President Juscelino Kubitschek, Brazil (BSB) 4. Međunarodni aerodrom Osaka, Japan (ITM) 3. Međunarodni aerodrom Chubu Centrair, Nagoya, Japan (NGO) 2. Međunarodni aerodrom Cape Town, Južnoafrička Republika (CPT) 1. Međunarodni aerodrom Hamad, Katar (DOH)