Februar donio porast broja prvi put registrovanih motornih vozila u BiH
Marx.ba U Bosni i Hercegovini u februaru 2024. godine prvi put registrovano je 8.208 motornih vozila. Zabilježen je porast od 44,2 posto u broju prvi put registrovanih motornih vozila u odnosu na februar 2023. godine. Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila najzastupljenija su: putnička vozila (76,1 posto), kamioni (7,7 posto), prikolice (3,6 posto), motocikli (1,9 posto), poluprikolice (1,8 posto), cestovni tegljači (1,5 posto), mopedi (1,1 posto), dok je najmanji udio prvi put registrovanih autobusa i specijalnih vozila (0,4 posto), podaci su Agencije za statistiku BiH. Kategorija ostala vozila učestvuje sa 5,4 posto registrovanih motornih vozila u odnosu na ukupan broj registrovanih. Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila u mjesecu februaru 2024. godine 17,1 posto odnosi se na nova vozila. Ukoliko se posmatraju prvi put registrovana nova motorna vozila, procentualno najviše je registrovanih putničkih automobila (54,6 posto). U februaru 2024. godine od ukupnog broja prvi put registrovanih novih vozila 48,6 posto vozila registrovale su fizičke osobe. U kategoriji novi putnički automobili, najveće procentualno učešće imaju automobili koji kao pogonsko gorivo koriste benzin (50,1 posto).
Centralna banka BiH: Devizne rezerve na kraju januara 15,91 milijardu KM
Marx.ba Ukupna novčana masa (M2) na kraju januara 2024. godine iznosila je 35,77 milijardi KM, u odnosu naprethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za svega 5,1 milion KM, objavila je Centralna banka BiH. Ovaj porast novčane mase (M2) u januaru 2024. godine, rezultat je smanjenja novca (M1) za 226,5 miliona KM (1,0%) i povećanja kvazi novca (QM) za 231,5 miliona KM (1,6%). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka smanjena je za 164,3 miliona KM (2,5%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti manji su za 62,2 miliona KM (0,4%). Kvazi novac (QM) je povećan usljed porasta prenosivih depozita u stranoj valuti za 216,9 miliona KM (5,5%) i ostalih depozita u domaćoj valuti za 53,7 miliona KM (1,9%), dok je istovremeno došlo do smanjenja ostalih depozita u stranoj valuti za 39 miliona KM (0,5%). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u januaru 2024. godine iznosio je 2,64 milijarde KM(8,0%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 424,8 miliona KM (7,1%), kod prenosivih depozitau domaćoj valuti za 1,24 milijarde KM (9,0%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 534,6 milionaKM (14,6%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 36,4 miliona KM (1,3%) i kod ostalih depozita ustranoj valuti za 401,2 miliona KM (5,9%). Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u januaru 2024. godine, u iznosu od 5,1milion KM, je povećanje neto strane aktive (NSA) za 96,5 miliona KM (0,5%) i smanjenje neto domaćeaktive (NDA) za 91,4 miliona KM (0,6%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,64 milijardeKM (8,0%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,31 milijardu KM (6,8%) i neto domaće aktive(NDA) za 1,32 milijarde KM (9,6%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2024. godine iznosili su 23,47 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 81,2 miliona KM (0,3%). Kreditni rast registrovanje kod sektora stanovništva za 17,6 miliona KM (0,1%), dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenjakredita. Kod privatnih preduzeća krediti su smanjeni za 53,4 miliona KM (0,5%), kod nefinansijskih javnihpreduzeća za 28,5 miliona KM (4,5%), kod vladinih institucija za 7,7 miliona KM (0,7%) i kod ostalihdomaćih sektora za 9,3 miliona KM (3,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2024. godine iznosila je 7,3%, nominalno 1,6 milijardi KM.Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 838,6 miliona KM (7,6%), kod privatnihpreduzeća za 695 miliona KM (7,7%), nefinansijskih javnih preduzeća za 11 miliona KM (1,8%) i kodostalih domaćih sektora za 63,3 miliona KM (37,1%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivouregistrovano je kod vladinih institucija za 10,8 miliona KM (1,0%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju januara 2024. godine iznosili su 31,25 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su povećani za 135,7 miliona KM (0,4%). Rast depozita na mjesečnom nivouregistrovan je kod sektora stanovništva za 58,4 miliona KM (0,4%), kod privatnih preduzeća za 148,4miliona KM (2,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 70,1 milion KM (3,7%) i kod ostalih domaćihsektora za 13,2 miliona KM (0,7%). Depoziti su smanjeni kod vladinih institucija za 154,4 miliona KM(3,6%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u januaru 2024. godine iznosila je 7,6%, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,47 milijardi KM(10,0%), kod privatnih preduzeća za 901,1 milion KM (14,3%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 3miliona KM (0,2%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 119,5 milionaKM (2,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 49,7 miliona KM (2,7%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju januara 2024. godine iznosile su 15,91 milijardu KM, objavljeno je iz Centralne banke BiH.
Evropske i azijske berze u padu, dolar slabi, nafta pojeftinila
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale jer centralne banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta ekonomije, a time i potražnje za “crnim zlatom”. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1,8 posto, na 82,08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 78,01 dolar. Tako su cijene izgubile velik dio dobitaka od ranije, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika. U izvještaju Kongresu o ekonomskoj situaciji predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanom nivou od dva posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope. Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u junu, kasnije nego što se očekivalo. A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetske ekonomije, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom. Čelnici Evropske centralne banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim nivoima, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u junu mogli početi smanjivati kamate. Značajniji pad cijena nafte spriječili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, što je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo sedam, a na američkom gotovo osam posto, nakon što su prošle godine pale oko deset posto. Na evropskim su berzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale, izgubivši dio prošlosedmičnih dobitaka, pri čemu je pod najvećim pritiskom tehnološki sektor. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, nakon prošlosedmičnog rasta. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,07 posto, na 7.665 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,59 posto, na 17.710 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 8.005 bodova. Pritom su najviše pale cijene dionica u tehnološkom sektoru, više od dva posto, kao i na Wall Streetu u petak. I na većini azijskih berzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je u petak dosegnuo najvišu razinu u osam mjeseci. Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,8 i 1,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,7 i 1,4 posto. Rast kineskih berzovnih indeksa zahvaljuje se podatku da je u februaru inflacija u Kini porasla na 0,7 posto, što je potaknulo nadu u ubrzanje oporavka drugog po veličini svjetske ekonomije. No, trguje se oprezno jer su proizvođačke cijene i dalje u području deflacije. U Japanu je, pak, Nikkei indeks oštro pao s rekordnih novoa jer je sve jasnije da će centralna banka uskoro ukinuti negativne kamatne stope i početi normalizirati monetarnu politiku, nakon što je godinama vodila izuzetno poticajnu monetarnu politiku. Ulagače nije ohrabrio ni revidirani podatak, prema kojem je u posljednjem lanjskom kvartalu japanska ekonomija porasla 0,4 posto, a ne pala, kako je pokazivala prva procjena, pa proizlazi da je četvrta po veličini svjetska ekonomija izbjegla recesiju. Ostale azijske burze prate pad Wall Streeta u petak, zbog čega su svi najvažniji indeksi – Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – tjedan završili u minusu. To je uglavnom bila posljedica pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, ponajviše proizvođača čipova, nakon snažnog rasta prethodnih sedmica. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošle sedmice oštro pala, dok je euro ojačao nakon poruka iz američke i evropske centralne banke da bi uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,1 posto, na 102,74 boda. Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti pala 0,9 posto, pa je cijena eura dosegla 1,0940 dolara. Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 2,1 posto, pa je njegov kurs skliznuo na 147,05 jena.
Koja zemlja ima najmlađi vozni park u Evropskoj uniji
Marx.ba Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Luksemburg ima najmlađi vozni park u okviru 28 zemalja Evropske unije, Velike Britanije i članica EFTA. U ovoj zemlji se voze automobili prosječne starosti 7,9 godina. Odmah iza, sa prosjekom od 8,9 godina su Austrija i Danska. Inače, mora se reći da u čak 21 zemlji prosječna starost voznog parka je više od 10 godina, a posebno je indikativno da je najmoćnija evropska automobilska država Njemačka i bogata Švicarska imaju vozni park star deceniju. Ako pitamo koja država Evropske unije ima najstariji vozni park, jasno je da je to Grčka sa prosjekom od 17,3 godina, • Luksemburg 7.9 • Austrija 8.9 • Danska 8.9 • Irska 9.1 • Belgija 9.8 • Nemačka 10.0 • Švajcarska 10.0 • Velika Britanija 10.3 • Švedska 10.7 • Francuska 10.8 • Norveška 10.8 • Slovenija 11.2 • Holandija 11.7 • Italija 12.5 • Finska 12.9 • Hrvatska 13.3 • Portugal 13.6 • Španija 13.9 • Mađarska 14.6 • Litvanija 14.7 • Slovačka 14.7 • Rumunija 14.9 • Poljska 14.9 • Letonija 15.2 • Češka 15.9 • Estonija 16.6 • Grčka 17.3
Tuniski avioprevoznik Nouvelair planira tokom ljeta povećanje broja letova iz naše regije
N. D. Tuniski avioprevoznik Nouvelair planira ove ljetne sezone povećati broj letova na tržišta bivše Jugoslavije i povećati kapacitet za 22,5% u odnosu na prošlu godinu. Iako je aviokompanija mrežni prevoznik, njene usluge za Banja Luku, Beograd, Ljubljanu, Sarajevo i Skoplje obavljaju se kao redovni čarter, što znači da imaju unaprijed definisan raspored i voze tokom cijele ljetnje sezone, ali se karte prodaju isključivo preko turoperatora ili kao dio turističkih aranžmana. Ovog ljeta aviokompanija će ponuditi maksimalni kapacitet od 22.655 sjedišta za svoje letove za Beograd, 6.549 za Ljubljanu, 6.195 za Skoplje, 5.664 za Banja Luku i 4.248 sjedišta na sarajevskoj liniji. Kapacitet će se povećati na svim rutama i ostati gotovo isti na poslovima u Ljubljani. Prijevoznik planira započeti letove između Monastira i Beograda ovog leta 22. maja i obavljat će šest sedmičnih letova između dva grada u junu, julu, avgustu i septembru, kao i tri sedmične rotacije u oktobru. Pored toga, u junu i septembru će obavljati jednu sedmičnu liniju između ostrva Đerba i glavnog grada Srbije. U Ljubljani, Nouvelair planira da počne sa radom iz Monastira 1. maja i da obavlja sedmičnu liniju do 23. oktobra. Osim toga, u julu i avgustu će saobraćati jednom sedmično od Đerbe do glavnog grada Slovenije. Aviokompanija se vraća u Banja Luku 5. juna sa jednom sedmičnom linijom iz Monastira, koja se povećava na dva sedmična u julu, avgustu i septembru. Aviokompanija planira da od 3. juna do 30. septembra obavlja dva sedmična leta između Monastira i Skoplja, dok će Sarajevo imati sedmičnu liniju iz tuniskog primorskog grada od 13. maja do 21. oktobra, produžavajući operacije za više od dva mjeseca u odnosu na prošlu godinu. Unatoč tome što su prošle godine imali sedmičnu liniju između Monastira i Zagreba, od juna do kraja septembra, letovi do sada nisu dodani u sistem za ovu godinu, iako su promjene i dalje moguće jer se letovi dogovaraju s turoperatorima. Sve usluge će održavati jedan od 11 aviona Airbus A320 sa 177 sjedišta, piše Ex YU aviation.
Sparkasse banka povećala neto dobit za 27,2 posto
Bloomberg Adria Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi, koje je Sparkasse banka prikupila u 2023. godini, premašili su 73 mililona maraka, što je povećanje za 20,89 posto u odnosu na godinu ranije. Rasli su i rashodi kamata, nešto više nego prihodi, za 32,45 posto, pa su tako neto prihodi od kamata veći za 18,95 posto u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od naknada i provizija donijeli su Sparkasse banci 42,6 miliona u prošloj godini, što je rast od 8,2 posto u odnosu na godinu ranije, dok su im rashodi po istom osnovu porasli za 13,48 posto. Uz ostale prihode i troškove ova banka je u 2023. godini imala dobit iz redovnog poslovanja, prije oporezivanja, u iznosu od 35,5 miliona KM. Neto dobit je dosegla 32,6 miliona maraka, što je za 27,2 posto više u odnosu na profit koji su u Sparkasse banci imali u 2022. godini. Krediti i potraživanja od klijenata su veća za sedam posto u odnosu na 2022. godinu. Porasli su na čak 1,4 milijarde KM. Dati krediti, vrijednosni papiri i ostali dužnički instrumenti veći su za 6,6 miliona KM. Depoziti od klijenata blago su rasli zadržavši se na približno istom nivou od 1,7 milijardi KM, pokazuje finansijski izvještaj Sparkasse banke za 2023. godinu. Iz ranijih godina imaju neraspoređenu dobit od 134 miliona, što s profitom iz 2023. godine povećava akumulirana neraspoređena sredstva na 156,8 miliona KM.
Članica OPEC+ produžuju dobrovoljno smanjenje proizvodnje nafte: Šta to donosi
Marx.ba Osam članica OPEC+ proteklog je vikenda donijelo odluku o produženju dobrovoljnog smanjenja proizvodnje nafte do kraja drugog kvartala 2024., a nakon tog perioda razmotrit će potrebu daljnjeg smanjenja outputa. Saudijska Arabija produžuje smanjenje proizvodnje nafte za 1 milion barela dnevno, dok se ostalih 700 hiljada barela odnosi na Irak, UAE, Kuvajt, Kazahstan, Alžir, Oman te Rusiju koja sama “reže” output za 350 hiljada barela. Prema istraživanju Bloomberga, članice OPEC+ su u februaru smanjile output za čak 400 hiljada barela više u odnosu na dogovor, dok Reuters prijavljuje viškove nafte od 191 hiljadu barela. Stoga su UAE, Irak i Kazahstan obećali dublje rezove outputa u idućim mjesecima kako bi kompenzirali veću proizvodnju iz prethodnog perioda. Dogovorena dobrovoljna smanjenja trebala bi prevenirati prekomjernu ponudu u drugom kvartalu, dok tržište nafte nije impresionirano ovim vijestima o dobrovoljnom rezanju nafte jer se već “opeklo” na tim izjavama kao i na očitom kršenju dogovora. Nakon što je cijena nafte vrlo kratko rasla uslijed spomenutih najava, sad je pala na 83 dolara po barelu. Pred kraj godine očekuje se da će se cijena zadržati iznad 80 dolara po barelu. Dok su dugoročne prognoze za EU kvote za emisije ugljika (EUA) i dalje optimistične jer se kvote na tržištu smanjuju, kratkoročna dinamika je tmurnija. Cijene dozvola za emisiju ugljika u februaru pale su n 52,2 eura po metričkoj toni, što je najniži nivo od septembra 2021. godine, odnosno pad od 26 posto od početka godine. Do pada cijene došlo uslijed usporavanja svjetske ekonomije, snažne proizvodnje obnovljivih izvora energije te ograničene potražnja za električnom energijom uslijed blage zime. Zbog smanjenja industrijske aktivnosti do koje je došlo zatvaranjem tvornica radi snažnog porasta troškova energije u 2022. godini, dolazi do pada emisija kao i dozvola potrebnih za obračun tih emisija, pa je pad evropskih emisija ugljika iznosio 28 posto u odnosu na 2018. godinu. – U 2024. godini očekuje se oporavak kvota za emisije ugljika od najmanje 6 posto , kao i rast prodaje oko 86 miliona kvota (EUA) putem Evropske energetske berze do kraja februara. Pomoću Fit for 55 programa, EU se nada agresivnijem smanjivanju emisija ugljika od 4,3 posto godišnje do 2027. godine, uz smanjenje emisija ugljika za 62 posto do 2030. u odnosu na 2005. godinu, najavljuje se.
LinkedIn uprihodio 1,7 milijardi dolara od pretplate
Marx.ba LinkedIn je po prvi put objavio podatke o prodaji pretplate na svoje usluge. Društvena mreža za poslovne ljude na taj je način ostvarila prihod od 1,7 milijardi američkih dolara tokom 2023. godine. Njihove podatke nismo u punom opsegu imali prilike vidjeti od 2016. godine, kada ih je kupio Microsoft, piše Bug. Ranije su objavili kako su u fiskalnoj 2023. ostvarili 15 milijardi prihoda ukupno, od čega je sedam milijardi dolara stiglo od prodaje korporacijama softvera za pronalaženje novih zaposlenika. No, tokom prošle godine poslovanje su proširili pretplatom za osobe u potrazi za poslom i druge pojedinačne korisnike, za koju treba izdvojiti 39,99 dolara mjesečno i više. Glavni dio te inicijative bilo je dodavanje opcija umjetne inteligencije kao što je mogućnost skeniranja oglasa za posao i, na temelju biografije tražitelja posla, automatskog određivanja odgovara li tražitelj onome što se traži. Sistem umjetne inteligencije također može pomoći tražiteljima posla u prilagodbi profila na LinkedInu kako bi ih učinili privlačnijima, kao i automatski generirati pisane poruke za traženje posla. Dan Shapero, glavni operativni direktor LinkedIna, rekao je kako je lani broj korisnika pretplate porastao za 25 posto. Nije naveo o kolikom je apsolutnom iznosu riječ. Također je istakao kako rani podaci LinkedIna pokazuju da je 70 posto pretplatnika isprobalo nove alate s umjetnom inteligencijom, a 90 posto njih ih je smatralo korisnima.
Broj noćenja u EU veći za 1,4 posto, dvije zemlje oborile sve rekorde
Marx.ba Broj noćenja u Evropskoj uniji dostigao je 2,9 milijardi, što je ta 1,4 posto više nego 2019. godine, a u 2023. je bio veći za 6,1 posto nego godinu dana ranije. U 2023. godini, 24 od 25 zemalja EU sa dostupnim podacima premašile su nivoe iz 2022. u pogledu noćenja, pokazuju podaci koje je objavio Eurostat. Najznačajniji porast zabilježen je na Malti i Kipru, pri čemu su obe zemlje zabilježile porast od 20 posto u broju noćenja u odnosu na 2022. godinu, a zatim slijede Slovačka sa povećanjem od 16 procenata. Mali pad broja noćenja od jedan posto zabilježen je jedino u Luksemburgu. Po broju noćenja gostiju iz inostranstva dvije zemlje EU su oborile sve rekorde, a to su Slovačka i Češka. Ove dvije zemlje su zabilježile porast od 29 procenata u 2023. u poređenju sa 2022. Slijede Nizozemska i Rumunija, svaka sa povećanjem od 23 procenta. Na drugom kraju raspona, Luksemburg je zadržao isti broj noćenja stranaca, dok je Hrvatska zabilježila skroman rast od dva procenta. Što se tiče domaćih gostiju, najveći rast broja noćenja zabilježila je Grčka, sa porastom od 13 posto u 2023. u odnosu na 2022. godinu, a slijede Slovačka (+11%) i Bugarska (+9%). Najveći pad noćenja domaćih gostiju zabilježen je u Sloveniji (-17%), Mađarskoj (-5%) i Luksemburgu (-4%). Kada se posmatra širi vremenski okvir, podaci otkrivaju porast broja noćenja u turizmu od proljeća 2022. nadalje. Do maja 2022. broj noćenja u turističkim smještajima približio se nivou prije pandemije. U 2023. godini, samo u martu (-4%), junu (-2%), julu (-1%) i novembru (-1%) zabilježen je pad broja noćenja u poređenju sa 2019. Uprkos ovim kolebanjima u 2023. ostvareno je povećanje ukupnog broja noćenja dostigavši rekordan broj koji se približio cifri od tri milijarde noćenja godišnje.
Direktor Aerodroma Mostar: Proširenje kapaciteta i poboljšanje infrastrukture
Marx.ba Prošla godina predstavljala je važan korak naprijed za Aerodrom Mostar, koji je uspio preokrenuti negativan trend i ostvariti značajan rast u broju putnika. Uvođenjem nove linije s Croatia Airlinesom, dodatnim charter letovima, postignuto je gotovo dvostruko povećanje u broju putnika u odnosu na prethodnu godinu, dosežući impresivnih 20.500 putnika, putnika što je skoro 100 posto povećanje u odnosu na 2022. piše, avioportal koji je na tu temu razgovarao sa Markom Đuzelom, direktorom ove zračne luke. – Vrhunac svega je bilo potpisivanje ugovora sa kompanijom Air Serbia sa kojom smo dogovorili toliko priželjkivani Beograd te sa kompanijom Sky Alps sa kojom smo dogovorili 4 nove rute odnosno Bari, Rim, Munchen i Veronu, rekao je za ovaj portal Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar. Ključni planovi za razvoj aerodroma Mostar u nadolazećim godinama usmjereni su na implementaciju projekata koji će omogućiti proširenje kapaciteta i poboljšanje infrastrukture. – Kako nisu rađeni nikakvi projekti mi smo drugu polovicu prošle godine iskoristili za izradu projektne dokumentacije. Uradili smo projekte širenja voznih staza, projekt instalacije centralnih svjetala na uzletno sletnoj stazi i projekt širenja komercijalnog parkinga. Sada imamo završene projekte ca cca 2 mil eura. Sijedi nam potraga za sredstvima kako bi mogli krenuti sa realizacijom, dodao je Đuzel. U cilju privlačenja novih avio-kompanija i otvaranja novih ruta, aerodrom Mostar aktivno radi na eliminaciji tehničkih prepreka, poput osiguranja distribucije goriva, uspostavljanja zimske službe te certifikacije aerodroma prema EASA standardima. Planira se povećanje broja ruta s trenutnih 6 na minimalno 8 do 9, što će dodatno ojačati povezanost ovog aerodroma. U skladu s globalnim trendovima održivosti, aerodrom Mostar takođe poduzima korake za smanjenje ekološkog otiska. – Mi smo u procesu izrade projektne dokumentacije za instalaciju solarne elektrane. To je prva faza. Nakon toga pokrećemo veliki projekt koji za cilj ima analizirati potencijale za izgradnjom dodatnih solarnih postrojenja. Kada je riječ o ostalim projektima radimo projektnu dokumentaciju za zamjenu aerodromskog rasvjetnog sistema u led rasvjetu. Treća faza je plan nabave opreme koji je prilagođen na način da se sva preostala oprema zamjeni sa električnim sredstvima za prihvat i otpremu zrakoplova i putnika, poručio je Đuzel za avioportal.