LOT ranije pokreće letove iz Varšave za Sarajevo
Marx.ba Aviokompanija LOT će ove godine krenuti sa letovima iz Varšava za Sarajevo prije nego je prvobitno bilo planirano, pa će letovi krenuti već 16. marta. Isto tako kompanija će letjeti mjesec dana duže u zimski red letenja, tj. do 18. novembra. LOT će na ovoj liniji letjeti prvo tri sedmična leta, da bi od 3. aprila letjeli pet sedmičnih letova (svaki dan osim utorka i nedjelje), a do 25.10. nakon čega ponovo lete tri sedmična leta (ponedjeljak, četvrtak i subota), sa E170, E175 i E195. Inače, kompanija je objavila i cijene karata, pa ako se odlučite da budete na prvom letu iz Sarajeva za Varšavu, koji će se obaviti u nedjelju, 17. marta, cijena u jednom pravcu je 145 KM. Ako želite kupiti povratnu kartu te se vratiti u subotu, 23. marta, cijena je 370 KM. Ove cijene će se nastaviti i u aprilu, a najpovoljnija karta se kreće negdje oko 292 KM za povratnu kartu.
EU postigla dogovor o novim fiskalnim pravilima: Evo šta se mijenja
Marx.ba Pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća EU, koje predstavlja države članice, postigli su jučer privremeni politički dogovor o reformi fiskalnih pravila EU, koja predviđa nešto fleksibilnija pravila od dosadašnjih. Sada je preostalo da obje zakonodavne institucije EU, Vijeće i Parlament, izglasaju ovaj politički dogovor koji će onda stupiti na snagu objavom u službenom listu. Nova pravila trebala bi zamijeniti preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da budžetski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Primjena toga pakta bila je suspendirana 2020. zbog pandemije koronavirusa i suspenzija je istekla sa zadnjim danom prošle godine. Zbog nadolazećih izbora za Evropski parlament u junu, ovo je bila posljednja prilika za dogovor o novim pravilima, u suprotnom, morala bi se primjenjivati dosadašnja, koja su se primjenjivala prije pandemije. Prema novim pravilima, države članice s velikim javnim dugom iznad 90 posto njihovog BDP-a trebat će smanjivati dug za jedan postotni bod godišnje, a one s umjerenim dugom između 60 i 90 posto BDP-a za 0,5 postotna boda. Sadašnja pravila propisuju da sve države članice s dugom iznad 60 posto smanjuju taj dug za pet posto godišnje od iznosa koji premašuje 60 posto omjera u BDP-u. Sve zemlje članice izrađivat će srednjoročne planove u kojima će zacrtati ciljne rashode te koje će investicije i reforme poduzeti. Države s visokim deficitom i javnim dugom prije izrade svojih planova od Komisije će dobiti smjernice koje bi im trebale pomoći u održivom smanjenju duga. Nova pravila primjenjivat će se za izradu nacionalnih budžeta za sljedeću godinu, a zemlje članice trebat će podnijeti svoje prve planove do 20. septembra 2024. godine. Države s deficitom iznad 3 posto BDP-a trebat će ga smanjivati u periodu ekonomskog rasta kako bi manjak dovele na nivo od 1,5 posto BDP-a kako bi na taj način stvorile rezervu za period kada ekonomija ne raste ili pada. Države s dugom iznad 60 posto BDP-a neće ga morati smanjiti ispod tog nivoa na kraju perioda koje pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog perioda morati imati smanjivanje duga na “razumnoj silaznoj putanji”. Države će moći zatražiti da podnesu revidirani plan u u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade. U svojim nacionalnim planovima, države članice trebat će se obavezati da će ulagati u prioritetna područja definirana na razini EU kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i odbrana. Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ta područja kada sastavlja svoj izvještaj o odstupanjima države članice od njene putanje rashoda. Na taj bi način države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, ako dokažu da se tim deficitom finansiraju investicije u prioritetna područja. Osim toga, sredstva kojima država članica sufinansira programe koji se većim dijelom finansiraju iz evropskog budžeta neće se računati u rashode, čime se stvara poticaj da investiraju još više. Nova pravila sadrže odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četvorogodišnjim nacionalnim planovima. Taj produženi period odobravat će se samo kada poduzete investicije i reforme pružaju utemeljene razloga za to, sukladno određenim kriterijima. Vijeće EU moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda u slučaju vanrednih okolnosti koje imaju veliki učinak na njene javne finansije. To odstupanje odobravat će se na period od godinu dana i dodatno na još jednu godinu ako su te vanredne okolnosti i dalje prisutne. Postignuti dogovor je kompromis između država koje su za strogu fiskalnu disciplinu poput Njemačke ili Nizozemske i onih koji zemalja s većim javnim dugom koje su tražile više fleksibilnosti, prenosi Tportal.
Deset najboljih zemalja u svijetu za digitalne nomade su evropske
Marx.ba U novom izvještaju platforme za kibernetičku sigurnost Nordlayer analizirano je 108 zemalja najpogodnijih za digitalne nomade na temelju društvenih i infrastrukturnih faktora. Analiza je pokazala da je Evropa bila daleko najbolji kontinent za rad na daljinu 2023. godine, naime na čak prvih deset mjesta globalne liste najboljih zemalja za digitalne nomade su evropske zemlje, a ostale su uglavnom u gornjoj polovici globalne liste. Globalni indeks rada na daljinu za 2023. sakupio je podatke iz 108 zemalja i dao im ocjene na temelju toga kako su se oblikovale na temelju različitih kriterija, uključujući pristup stabilnim, brzim internetskim vezama, socioekonomske pogodnosti poput zdravstvene zaštite kao i zaštitu ljudskih prava. Premda se prioriteti osoba koje rade na daljinu ne podudaraju i razlikuje se ono što najviše cijene kod izbora zemlje u kojoj će raditi, istraživanje je otkrilo da je Danska bila prva u ukupnom poretku kada su uzeti rezultati iz četiri ključne kategorije – kibernetička sigurnost, digitalna i fizička infrastruktura, društvena sigurnost i ekonomska sigurnost. Konzistentno proglašena jednim od najsretnijih mjesta na planetu, Danska je postigla visoke ocjene po svim kriterijima u izvještaju. Unatoč iznimno visokim troškovima života (na 94. mjestu) i skupom internetu (42. mjesto), Danci uživaju u vrlo dobroj kvaliteti interneta (7. mjesto) i bili su posebno istaknuti po svojim nivoima socijalne uključenosti (6.) i socijalnim beneficijama, uključujući zdravstvenu skrb (na 3. mjestu). Društveni uvjeti također su osigurali Nizozemskoj drugo mjesto. Bio je posebno dobra u socijalnoj sigurnosti (niske stope kriminala i tako dalje), osobnim pravima (3.) i uključivom društvu (6.). U kombinaciji s brzom, stabilnom digitalnom infrastrukturom i dobrom kibernetičkom sigurnošću, ti su faktori Nizozemskoj osigurali tijesno drugo mjesto na listi. Na trećem mjestu, Njemačka se izdvojila od ostalih zemalja s najvišom naplatom s najpovoljnijim internetom (1.) i najjačim pravnim sustavom (1.). S obzirom na to da je to najveća evropska ekonomija, nije iznenađujuće da je Njemačka posebno ponudila visoku ekonomsku sigurnost za radnike na daljinu (6.). Međutim, općenito je smanjen u kategoriji digitalne i fizičke infrastrukture (22.). Dok su na vrhu ljestvice dominirale evropske zemlje, autori izvještaja također su primijetili da su te zemlje – uključujući Dansku i druge nordijske zemlje – bile skuplje za život.
Oporavak turističkog sektora u BiH, povećan broj turista s Dalekog istoka
Bloomberg Adria Prošlu godinu obilježio je oporavak turističkog sektora u Bosni i Hercegovini. Turisti iz regiona su i dalje najbrojniji kada je riječ o dolascima, dok se najduže u našoj zemlji zadržavaju turisti s Bliskog istoka. U prošloj godini zabilježen je značajan rast broja turista iz Južne Koreje, Kine i Japana. Tako je BiH posjetilo 1,7 miliona turista, što je 17,3 posto više turista u odnosu na 2022. godinu, koji su ostvarili 3,6 miliona KM, što je više za 13,2 posto u poređenju s 2022. godinom. Broj noćenja domaćih turista manji je za 5,1 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 24,3 posto u odnosu na isti period 2022. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 31,7 posto, dok je 68,3 posto učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Turske, Slovenije, Saudijske Arabije, Njemačke, SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Kuvajt sa 3,8 noćenja, Katar sa 3,3 noćenja, Egipat i Irska sa 3,2 noćenja, Ujedinjeni Arapski Emirati i Iran sa po tri noći, Francuska, Albanija i Bahrein sa po 2,9 noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima. Kada je riječ o zemljama iz kojih bilježimo najveći rast broja dolazaka turista, tu se prije svih ističu Kina, Južna Koreja, Malta, Japan, Australija i Novi Zeland. S druge strane, najveći pad u broju dolazaka turista bilježimo iz Litvanije, Luksembruga, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. – Kada vidite ove trendove u razvoju i povećanju i rastu turizma u 2023. godini, to svakako ohrabruje cjelokupnu ekonomiju u BiH. S te strane, mi iz banaka to gledamo s jednim optimizmom i tako da pružimo adekvatnu podršku prema ovakvim granama industrije s ciljem jačanja cjelokupne ekonomije’, za Bloomberg Adriju kazao je Amel Memić, direktor sektora za poslovanje s privredom Sparkasse Banke. Međutim, dodaje da kad uporedimo brojke s regionom, vidjet ćemo da su ovi procenti rasta znatno manji u odnosu na neke druge zemlje, ”što svakako ostavlja dosta prostora za daljnji razvoj ukupnih potencijala i iskorištenost turističkih potencijala i svega onoga što može BiH u tom dijelu”.
Renault Symbioz je novi SUV model, veći od Captura, manji od Australa
Marx.ba Renault je ovih dana objavio kako su pripremili novi SUV model koji će uskoro biti u potpunosti razotkriven. Vjerovatno da nećemo imati priliku vidjeti na salonu automobila u Ženevi, ali vjeruje se kako ubrzo nakon njega slijedi premijera. Novi model donosi i novo ime u proizvodnu paletu Renault modela. Symbioz (francuski symbiose, izvedeno iz starogrčke riječi symbiosis) znači suživot, vrijednost koja je utkana u Renaultov DNK i njegov slogan “vozila za život” (fr. voitures à vivre). Ta riječ ima sličan oblik u mnogim jezicima, pa tako ispada da je lako razumljiva široj publici. – Novom kompaktnom porodičnom automobilu htjeli smo dati ime koje ima društveni značaj i odražava blisku povezanost porodice s njihovim vozilom. Naziv Symbioz savršeno dočarava suživot s vozilom, mjesto na kojem su putnici jedno sa svojim automobilom i svijetom koji ih okružuje, izjavila je Sylvia Dos Santos, voditeljica Odjeljenja za strategiju imenovanja modela vozila iz Renaultovog odjeljenja za marketing. Symbioz, pripadnik SUV C-segmenta trebao bi se svojim dimenzijama smjestiti između izvrsno prihvaćenog modela Captur, odnosno većeg modela Austral. Zahvaljujući izrazito velikom prtljažniku i prostranoj kabini, bit će model koji bi trebao privući porodične kupce koji cijene prostranost. Dugačak je 441 centimetar te je ujedno najkompaktniji hibrid u Renaultovoj ponudi vozila C-segmenta. Renault za sada otkriva kako je novom modelu predodredio štedljivi pogonski sklop motora E-Tech full hybrid 145. Tu je i masa manja od 1500 kilograma, a koja povećava užitak u vožnji i smanjuje potrošnju goriva. Symbioz će imati opciju i panoramskog staklenog krova Solarbay nove generacije. On upotrebljava tehnologiju tekućih kristala raspršenih na polimerima (PDLC), a koji se zatamnjuje bez upotrebe sjenila. Novi model je nastavak učvršćivanja Renaulta u C-segmentu. Govorimo li o električnim izvedbama, tu su dva modela – Mégane i Scénic. Riječ je o modelima od 420, odnosno 447 centimetara. Uskoro će tu biti i tri E-Tech full hybrid modela. Ponudu će otvarati Symbioz od 441 cm, nastavljat će Austral od 451 cm, te završavati Mégane Conquest – SUV coupé od 456 cm, piše Autonet.
Zanimljivo: Evropska aviokompanija vaga putnike prije ulaska u avion
Marx.ba Evropski prijevoznik Finnair na aerodromu u Helsinkiju vaga putnike na izlazu za let, ali samo one koji su dovoljno hrabri da na to dobrovoljno pristanu kako bi se avioprijevozniku omogućilo da napravi bolju procjenu težine aviona prije polijetanja. A u scenariju iz noćne more za svakoga ko je ikad pokušao bezbrižno unijeti pretešku torbu u avion, putnici se vagaju zajedno sa svojom ručnom prtljagom. Nasreću, vaganje nije povezano s pojedinačnim rezervacijama ili podacima o putnicima. Sve je anonimno, rekla je za CNN Paivyt Tallqvist, Finnairova viša potpredsjednica za komunikacije, dodajući da samo član osoblja na gateu vidi težinu. Istraživanje je počelo u ponedjeljak, a do četvrtka ujutro već je učestvovalo 800 dobrovoljaca, rekla je Tallqvist. Kompanija je “pozitivno iznenađena brojem dobrovoljaca”. – Korisnike Finnaira obavijestili smo (o vaganju) putem društvenih medija i naše mobilne aplikacije, a prvi su se volonteri javili čak i prije nego što je oprema postavljena, rekla je. Finnair prikuplja podatke i za zimsku i za ljetnu sezonu jer putnici nose težu odjeću i kapute tokom hladnih finskih zima. Zimska očitanja bit će dovršena u februaru, a ljetna od aprila do moja. Tallqvist je izjavila da avioprijevoznik uspoređuje podatke o prosječnoj težini putnika i njihovoj ručnoj prtljazi “u svrhu procjene ravnoteže aviona i performansi potrebnih za sigurno obavljanje letova”. I dok bi mnogi putnici radije svoju težinu držali u tajnosti, Satu Munnukka, Finnairov voditelj zemaljskih procesa, uvjeravao je nervozne putnike u izjavi da “prikupljeni podaci nisu ni na koji način povezani s osobnim podacima korisnika”. – Bilježimo ukupnu težinu i pozadinske podatke putnika i njegove ručne prtljage, ali ne tražimo ime ili broj rezervacije, na primjer. Samo agent službe za korisnike koji radi na mjestu mjerenja može vidjeti ukupnu težinu, tako da možete bezbrižno sudjelovati u istraživanju, dodao je Munnukka.
Rast maloprodaje, autoindustrije, osiguranja i javnih prihoda
Bloomberg Adria Sedmicu iza nas obilježile su analize maloprodajnog sektora, automobilske industrije, osiguravajućih društava, poslovanja Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) i kreditni rejting BiH. Kada je riječ o maloprodajnom sektoru, analiza tima analitičara Bloomberg Adrije pokazala je da je trgovina na malo u BiH doživjela ekspanziju, dok druge zemlje bilježe jedonocifreni rast ili čak pad. Očekuje se da će realni rast plata imati značajnu ulogu u poticanju maloprodajne trgovine, no ključno pitanje je obim tog uticaja. Pozitivan uticaj realnog rasta plata sugerira da bi potrošači mogli postati skloniji vršenju većih kupovina, a naši analitičari očekuju da će ova regija zadržati svoj status jednog od područja s najvećim ekonomskim rastom u Evropi. Maloprodajni lanci u BiH bilježe rast profita, ali i rast troškova. U nekim segmentima su promijenjene navike potrošača, te je primjetno da potrošači sve više kupuju na akcijama. Jedan od najvećih izazova bio je pronalazak i zadržavanje radne snage. U ovoj godini očekuju sporiji rast ovog sektora. Ukupno gledano, industrija u BiH je 2023. završila padom od 3,8 posto, međutim, taj pad se nije osjetio u automobilskoj industriji, gdje je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, koja uključuje i proizvodnju komponenti, zabilježila rast od 4,8 posto. Prema podacima kompanija, ova industrija posluje stabilno uz dobru prodaju. Također, neke kompanije su u prošloj godini realizirale nove investicije i zapošljavanja, a mnoge od njih se prilagođavaju trendu elektrifikacije. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) priliku za jačanje pozicije u energetskom sektoru u regionu vidi kroz osnivanje novih poslovnih subjekata. Tako je prošle godine osnovano privredno društvo ERS TRADING u Sloveniji, koje će se baviti trgovinom električne energije. Matično preduzeće ERS je osnovalo i privredno društvo u Republici Srbiji pod nazivom ERS – Razvoj, investicije i trgovina u energetici sa sjedištem u Beogradu. Posljednja aktivnost u vezi sa širenjem na regiju – ERS je predložila Vladi RS da odobri i da saglasnost za trajnu poslovnu saradnju i povezivanje ERS s preduzećem Elektroprivreda Crne Gore Nikšić putem osnivanja privrednog društva EPCG-ERS Energetika. Društva za osiguranje u BiH u 2023. godini bilježe rast premije od 11,69 posto u odnosu na godinu ranije. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 784,5 miliona KM, što je za 13,2 posto više od 2022. godine. Premije u segmentu životnih osiguranja porasle za šest posto na 199,5 miliona KM. A rasli su i javni prihodi Federacije BiH. Porezni obveznici Federacije BiH uplatili su u januaru ove godine 10,85 posto javnih prihoda više u odnosu na isti mjesec lani. Samo je u Tuzlanskom kantonu uplaćeno manje novca nego u januaru 2023. godine. Najveća razlika ostvarena je u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Kompanija HTEC nastavila je preuzimanje regionalnih IT poslovnih subjekata akvizirajući kompaniju SYRMIA iz Beograda, koja jedan od ureda ima i u Banjoj Luci, čime jačaju tim u BiH i kapacitete u oblasti vještačke inteligencije, mašinskog učenja i embedded softverskog inženjerstva. Kompanija Igman Konjic na sajmu vojne industrije “World Defense Show 2024” svečano je potpisala dva nova ugovora s Nacionalnom gardom i Ministarstvom odbrane Kraljevine Saudijske Arabije u vrijednosti od 80 miliona KM. Moody’s i Standard & Poor’s zadržali su kreditni rejting BiH uz stabilne izglede. S&P Global Ratings potvrdio je svoj dugoročni i kratkoročni strani i domaći valutni suvereni rejting BiH na nivou B+/B. Stabilan izgled odražava otpornost izgleda za ekonomski rast BiH, kao i povoljan fiskalni položaj koji očekujemo da će trajati tokom sljedećih nekoliko godina, saopćili su iz S&P-a. Moody’s je ostavio rejting BiH na B3. Rejtinge BiH ograničavaju složena i fragmentirana institucionalna struktura te nedostatak političkog konsenzusa koji otežava proces institucionalne i ekonomske reforme i ograničava kapacitet apsorpcije šokova, navodi Moody’s.
Rekordna godina za Željeznice FBiH unatoč padu obima prijevoza
Bloomberg Adria Željeznice FBiH ostvarile su u 2023. godini najbolje financijske rezultate u posljednju 31 godinu, saopćili su iz ovog javnog poduzeća. Ukupni prihodi kompanije u 2023. godini iznosili su 145 miliona KM, a ukupni rashodi 127 miliona KM. Ostvarena neto dobit iznosi 18 miliona KM. Željeznice FBiH su u protekle dvije godine poslovale pozitivno, objavili su. U odnosu na 2022. godinu, dobit u 2023. godini je veća 15 puta. – Ključni faktori za povećanje prihoda kompanije su povećanje prihoda iz robnog i putničkog saobraćaja, zasnovanih na pravilnoj poslovnoj orijentaciji i realizaciji ciljeva koje je preduzeće usvojilo, izjavio je Enis Džafić, v. d. predsjednika Uprave-generalnog direktora Željeznica FBiH. Ukupni prihodi u 2023. godini od robnog saobraćaja veći su za 16,4 posto u odnosu na 2022. godinu. Prihodi od putničkog saobraćaja u 2023. godini veći su za 12 posto. U putničkom saobraćaju, Željeznice FBiH su u 2023. godini prevezle 359.414 putnika, što je manje za 1.042 putnika u odnosu na 2022. godinu, kada su Željeznice FBiH prevezle 360.456 putnika. Istovremeno, ostvareno je 8,1 posto više putničkih kilometara u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu. Željeznice FBiH prevezle su 7.147.874 tona robe, što je za 905.701 tona manje nego u 2022. godini, kada je prevezeno 8.053.575 tona robe. Međutim, došlo je do povećanja broja netotonskih kilometara, pa je u 2023. godini prevezeno 6,3 posto više u odnosu na 2022. godinu. Analizom ostvarenog obima rada ŽFBiH u 2023. godini, evidentno je da je došlo do pada privredne proizvodnje kompanija koja koriste usluge željezničkog prijevoza u BiH, što je rezultiralo manjim brojem prevezenih tona robe. – Poseban pad teretnog željezničkog saobraćaja i usluga uzrokovan je padom obima prijevoza kod strateških partnera kao što su JP Elektroprivreda BiH za 395.000 tona, Arcelor Mittal Zenica za 156.000 tona, GIKIL Lukavac 72.000 tone, saopćili su. U BiH se neizvjesno stanje željezničke infrastrukture pripisuje ratu 1990-ih i nedovoljnim finansijskim ulaganjima. Međutim, Edin Forto, državni ministar prometa i komunikacija, kao prioritet svog mandata postavio je izgradnju i revitalizaciju željezničke infrastrukture u zemlji i inozemstvu. Neki pomaci na tom polju su se desili započinjanjem rekonstrukcije željezničke mreže na relaciji Sarajevo – Mostar, kao i nabavkom nove kompozicije Talgo vozova namijenjenih putničkom prijevozu. Također, željeznička pruga nalazi se na Koridoru 5c. Tako čak više od 50 posto željezničke pruge od Budimpešte do Ploča pripada BiH (406,6 kilometara) i nju treba modernizirati i održavati.
Bitcoin ponovno iznad 45.000 dolara
Marx.ba Cijena bitcoina porasla je iznad 45.000 dolara prvi put od 11. januara, kada je počelo trgovanje američkim spot bitcoin ETF-ovima. Bitcoin je ostvario dnevni rast od gotovo 3% na 45.391,18 dolara, prema Coin Metricsu, povukavši dionice povezane s kripto kripto dionicama naviše, iako je ether lebdio na ravnoj liniji. Potez vodeće kriptovalute uslijedio je nakon što su dionice New York Community Bancorpa povećale gubitke u četvrtak. Zabrinutost oko američkih regionalnih banaka išla je u korist bitcoina od prošlogodišnje regionalne bankarske krize, kada su se ulagači koji su izgubili povjerenje u banke okrenuli kriptovaluti kao zaštiti od neizvjesnosti. Trgovci također ističu da se akumulacija bitcoina od strane velikih investitora, poznatih kao “kitovi”, povećala u posljednje dvije sedmice, kada je cijena kriptovalute zapela ispod najviših nivoa u decembru i januaru. – Ono što se sada događa čini se da veliki ulagači – kitovi, institucije, drugi – gomilaju imovinu uoči, za što mnogi vjeruju, snažnog ciklusa rasta do kraja godine. Treba samo pogledati broj bitcoin novčanika koji drže više od 1000 BTC-a, koji je značajno porastao tokom posljednje dvije sedmice i sada uključuje dodatnih 73 sudionika koji prije nisu držali tako značajnu količinu kriptovalute, rekao je Bartosz Lipinski, izvršni direktor platforme za kripto trgovanje Cube.Exchange. Tokom posljednje dvije sedmice, prosječni dnevni obim trgovanja bitcoinom pao je 29,6% u usporedbi sa sedmicom, istakao je JPMorgan u bilješci od četvrtka, dok se obim trgovanja etherom smanjio za 40%. Dionice kripto mjenjačnice Coinbase skočile su oko 9%, dok je bitcoin proxy Microstrategy dodao 11%. U rudarskoj grupi, CleanSpark i Riot Platforms napredovale su oko 9%, svaka, dok je Marathon Digital porastao 13%, a Iris Energy 19%.
Osiguravajuće kuće u BiH bilježe rast premije od 11,69 posto
Bloomberg Adria Društva za osiguranje u Bosni i Hercegovini u 2023. godini bilježe rast premije od 11,69 posto u odnosu na godinu ranije. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 784,5 miliona maraka, što je za 13,2 posto više od 2022. godine. Premije u segmentu životnih osiguranja porasle za šest posto na 199,5 miliona maraka. Najveći udio u premiji ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila te osiguranje od nezgode. U BiH postoji zakonska obaveza osiguranja od autoodgovornosti, koje upravo zbog toga čini najveći dio neživotnih vrsta osiguranja. U ovoj vrsti premije najveći udio imaju životno osiguranje i dodatna osiguranja uz osiguranje života, pokazuju podaci Agencije za osiguranje BiH. Lider po naplaćenoj premiji je ASA osiguranje, a slijede ga Adriatic osiguranje, Uniqa osiguranje i Euroherc osiguranje. Ove kuće bile su na vrhu liste po naplaćenoj premiji i u prvoj polovini prošle godine. Najmanju premiju imaju Krajina osiguranje, SAS-Super P osiguranje i Central osiguranje. Sabina Mujanović, CEO Vienna Osiguranja, ističe izazove poslovanja u zemlji s niskim životnim standardom. “Bosna i Hercegovina nije poznata po visokom standardu, ali je izuzetno kompleksna država, što čini rad u svim branšama izazovnim. Posebno u osiguravateljskoj industriji, gdje obavezna osiguranja od autoodgovornosti čine značajan udio, oko 80 ili 70 posto.” U periodu januar-decembar 2023. godine osiguravajuće kuće isplatile su ukupno 429,4 miliona na ime šteta. Za neživotna osiguranja isplaćene su štete od 320,7 miliona, a za životna osiguranja 108,6 miliona KM. U BiH posluje ukupno 25 osiguravajućih društava. O načinima na koje možemo oblikovati ovu poslovnu zajednicu, doprinijeti većoj zaštiti stanovništva i boljoj saradnji s državom razgovarali smo prošle godine s direktorima UNIQA osiguranja Eldarom Dudom, Wiener osiguranja Borislavom Doderom i Dunav osiguranja Bojanom Popovićem. Doder je istakao da su zbog nepovoljne ekonomske situacije osiguravajuća društva morala uskladiti cijene jer bi došlo do podosiguranosti klijenata. Dodao je da je najmanje zadovoljan učešćem životnog osiguranja u ukupnoj prodaji osiguranja. – U BiH će i dalje prosječan čovjek prije osigurati kasko svoj automobil nego svoj život. Ja imam duboko uvjerenje da to nije dobro. Osiguranje stana, ako vas ne natjera bankarski sektor, rijetko je. Ne nađe se na listi prioriteta, ali tu imamo neke pomake, kazao je Doder. – Pandemija je promijenila same načine prodaje, komunikacije s klijentom, promijenila je i svijest osiguranika prema osiguravaču, sve su to neki procesi koji će se i nastaviti. Digitalizacija će, bez obzira na to što neko daje prednost živoj riječi, olakšati poslovanje i jednima i drugima, skratit će se vrijeme potrebno da se zaključi osiguranje, naglasio je Popović.