Balkanska ekspanzija airBaltica: Bacaju li pogled i na BiH
N. D. AirBaltic se ove godine proširio širom Balkana i dodao nove destinacije u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Ljubljanu, Skoplje i Prištinu, nadopunjujući Beograd i Tivat, koji su dodani mreži 2023. godine. Usluge za slovenačku prijestolnicu proširene su na cijelu godinu operacije, sa rutom koja koristi program subvencija zemlje koji ima za cilj poboljšanje povezanosti Ljubljane. S druge strane, njeni sezonski letovi za Prištinu su skraćeni za više od mjesec dana. – Ovo je bila jedna od najvećih promena naše mreže u Rigi od pandemije. Počeli smo da stvaramo potpuno nove saobraćajne tokove preko Rige povezujući baltičke i nordijske zemlje sa zemljama Balkana i nazad. Kao i kod većine novih ruta, imamo neke koje imaju bolji učinak, a neke slabije u odnosu na naš poslovni slučaj. Na primjer, na nekim rutama smo primijetili vrlo jaku usmjerenost potražnje, koju može biti teško savladati, dok smo na drugim bili iznenađeni kada smo vidjeli jaku dolaznu potražnju prema baltičkim i nordijskim zemljama, rekli su iz airBaltica za EX-YU Aviation News. Upitani da li planiraju nadograditi neku od svojih sezonskih ruta unutar bivše Jugoslavije na cjelogodišnje operacije izvan Ljubljane, da za to treniutno nemaju planova. Latvijski avioprijevoznik nije želio otkriti da li bi se Zagreb ili Sarajevo mogli pridružiti njegovoj mreži sljedeće godine. – Imamo listu mnogih potencijalnih novih ruta i ona se ažurira prije svake sezone kako bismo odredili najbolje opcije za proširenje, poručili su. Inače, airBaltic ove godine ima ukupno 132.260 sjedišta na letovima za i iz bivše Jugoslavije. Od toga, najveći kapacitet, 23,7%, je za Hrvatsku, gdje aviokompanija leti iz Rige i Talina za Dubrovnik i Split, kao i iz Vilniusa za Dubrovnik. Krajem prošle godine slovenačka vlada je razgovarala s predstavnicima airBaltica i razgovarala o mogućnosti otvaranja nove baze u Ljubljani. Tada su predstavnici airBaltica rekli da ne planiraju otvaranje baze u gradu, napominjući da bi takva akcija zahtijevala značajna finansijska i organizacijska ulaganja, uz potrebu uspostavljanja novog brenda na slovenačkom tržištu. Na pitanje EX-YU Aviation News-a da li je preispitao svoju poziciju, avio-kompanija je istakla: – Ne možemo komentarisati ovaj konkretan slučaj, ali s obzirom na rast naše flote u budućnosti, otvoreni smo za istraživanje različitih prilika i nedovoljno pokrivenih tržišta širom Evrope.
Turizam jeste skuplji, ali rekordi padaju redom
Marx.ba Turistička putovanja i dalje poskupljuju, ali to kao da ne utiče na tražnju. Zbog toga turisti treba da računaju da će ih odlazak od kuće koštati sve više. Naime, potražnja za krstarenjima i hotelskim smještajem raste snažnije nego ikada ranije i to firmama iz branše ostavlja širom otvoren prostor za manevrisanje cenom, saopćilo je osiguranje Allianz, a prenosi agencija DPA. Uz to i potražnja za avionskim kartama skočila je za 10 odsto. Interes za putovanja u Evropu je ogroman, a oslabljeni euro gostima sa dolarima u džepu znači jeftiniji boravak. – Realni prinos od kamata na štednju još je tanak, pa mnogi radije višak novca guraju u putovanja. Američkim turistima snažan dolar dodaje kupovnu moć, rekao je Milo Bogaerts iz Alianza. Globalno, popunjenost hotela od 68 posto u maju je bila najveća od pandemije 2020. Industrija krstarenja se oporavila još prošle godine, a ove već upisala rast od 15 posto. Većina igrača na turističkom tržištu od 2024. očekuje obaranje mnogih rekorda iz pretpandemijske 2019. godine.
Povećana uplata javnih prihoda u FBiH: U kasi 7,68 posto više u prvih šest mjeseci 2024.
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – juni 2024. uplatili 3.938.575.394 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 280.805.199 KM, ili za 7,68 posto. U strukturi javnih prihoda porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su u iznosu 389.962.004 KM, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica u iznosu 380.507.379 KM, porez na promet nepokretnosti i prava u iznosu 44.626.479 KM, porez na imovinu, nasljeđe i poklon u iznosu 30.384.267 KM, te zaostali prihodi od ostalih poreza u iznosu 193.445 KM. Također, naplaćene su takse i naknade u iznosu 379.264.616 KM, novčane kazne u iznosu 32.163.921 KM, članarine u iznosu 7.765.026 KM, te ostali javni prihodi u iznosu 1.792.482 KM. U posmatranom periodu naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.671.692.043 KM. U strukturi doprinosa naplaćeni su doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.497.089.406 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.051.888.957 KM i doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 122.713.681 KM. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. juna 2024. je 549.119. i u odnosu na podatak od 30. juna 2023. veći za 6.279, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. maja 2024. veći je za 936. Na dan 30. juna 2024. u Federaciji BiH bilo je zaposleno 306.181 ili 55,76 posto muškaraca i 242.938 ili 44,24 posto žena. Broj zaposlenih do 35 godine iznosio je 174.890, ili 31,85 posto, a broj zaposlenih koji je stariji od 36 bio je 374.229 ili 68,15 posto. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30. juna 2024. na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 102.920 fiskalnih uređaja, putem kojih je u junu 2024. evidentiran ukupan promet u iznosu 5.416.593.251,90 KM. U odnosu na 30. juni 2023. broj fiskalnih uređaja je veći za 5.050, a evidentirani promet u junu 2024. je veći u odnosu na juni 2023. za 67.452.566,26 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na taj dan bila je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.757 fiskalnih uređaja, a Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja bili su Dobretići sa instaliranih šest fiskalnih uređaja, U Općini Ilidža je evidentiran najveći promet fiskalnih uređaja od 459.785.723,80 KM, a najmanji u Dobretićima sa 189.164,07 KM, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH, piše Federalna.
Nvidia zbacila Teslu s trona kao kralja ETF-a
Marx.ba Postoji nova dionica koja vlada spekulativnim dijelom ETF investicijskog okruženja. Zahvaljujući nemilosrdnom procvatu umjetne inteligencije, Nvidia Corp. (NVDA) sada ima vodeću poziciju u fondovima kojima se trguje na berzi koji prate jednu kompaniju — što predstavlja više od polovice ukupne imovine u takozvanim ETF-ovima s jednom dionicom, preko 6 milijardi dolara ukupno. U međuvremenu, fondovi usmjereni na Tesla Inc. (TSLA) predstavljaju samo petinu svih udjela u sektoru, što je pad u odnosu na dvije trećine prošle godine, prema podacima JPMorgan Chase & Co. i Bloomberg Intelligence. Čak i dok proizvođač električnih automobila uživa u oporavku dionica, njegov status među dnevnim trgovcima se smanjio. Ovih su dana sve više privučeni bogatstvom ponude trgovanja s eminentnim svjetskim dizajnerom čipova putem pojačanih ETF-ova. Sve u svemu, ETF-ovi usmjereni na Nvidiju zaradili su 4,4 milijarde dolara do sada ove godine, otprilike šest puta više od onoga što su zaradili tokom cijele 2023., prema podacima BI-ja. U međuvremenu, priljevi u fondove koji prate samo Teslu iznose nešto više od milijardu dolara ove godine, u usporedbi s prošlogodišnjim iznosom od 2,8 milijardi dolara. – NVDA fondovi postali su popularniji s obzirom na usredotočenost ulagača na temu umjetne inteligencije i snažnu nadmašivost dionice, napisao je istraživački tim JPMorgana uključujući Brama Kaplana u nedavnoj bilješci. ETF-ovi s jednom dionicom, koji nude povećane ili obrnute povrate na svoje temeljne kompanije, pokrenuti su prije dvije godine. Trenutno je u SAD uvršteno oko 60 takvih fondova, s oko 13 milijardi dolara ukupne imovine. Osim Tesle i Nvidije, postoje i kompanije za praćenje sredstava uključujući Apple Inc. (AAPL), Amazon.com Inc. (AMZN) i Microsoft Corp (MSFT). Kad su regulatori dopustili pokretanje ove vrste fondova 2022., rekli su da predstavljaju “poseban rizik”, jer su se pojavile brige o tome kako bi ih maloprodajni trgovci mogli koristiti. Doista, postali su toliko popularni da jedan izdavatelj čak želi uvesti 2x MicroStrategy Inc. ETF koji bi, ako se pokrene, postao najpromenljiviji fond koji će debitirati u SAD, prema Bloomberg Intelligenceu, prenosi Seebiz.
Wizz Air povećava broj letova Sarajevo – London, u Mostaru pregovaraju sa Ryanairom
Marx.ba Kompanija Wizz Air povećat liniju Sarajevo-London iduće zime sa dva na četiri leta sedmično, piše Zamaaero. Kompanija će letjeti utorkom četvrtkom, subotom i nedjeljom. Uz to već je poznato da Wizz Air od 29. oktobra uvodi i letove iz Sarajeva za Rim sa tri sedmičnba leta (utorkom, četvrtkom i subotom). Wizz Air je prošle zime letio samo dva sedmićna leta iz Sarajeva za London. Ovime će Wizz Air u Sarajevu ove zime imati isti broj letova kao i ovog ljeta, a što je pet letova sedmično više nego prošle godine. Inače, prema pisanju Zamaaero, direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel je rekao da ima 6 legacy linija u ovom momentu, koje planira povećati na 10 iduće godine. Đuzel smatra da je LCC ekstremno bitan za Mostar i strateški mu je bitno da dobije bar jednog prijevoznika sa bar 2-3 linije. Mostar je prije Covida-19 ima dvije sezonske linije Eurowingsa. No, ovaj puta cilj Mostara nije ponovno dovesti Eurowings, niti Wizz Air sa kojim su pregovarali, nego žele na aerodrom dovesti Ryanair. To je i logično Ryanair je najveća kompanija u Italiji, Irskoj i jedan od najvećih u Poljskoj, a sva tri ova tržišta su primarna tržišta za Mostar zbog međugorskih hodočasnika. Đuzel je rekao da Mostar doslovce pregovara sa Ryanairom i drugim LCC po načelu „što traže će i dobiti“. Zato je Đuzel uvjeren da će vrlo skoro dobiti LCC u Mostaru. LCC, konkretno Ryanair, su glavni cilj Mostara. No Mostar ima problema sa LCC jer mu je geografska lokacija takva da ima posebno teške prilaze aerodromu radi čega piloti moraju prolaziti posebnu edukaciju na simulatoru. LCC nemaju volje posebno educirati pilote i imati ograničenja broja pilota koje mogu stavljati na takvu liniju (rosteri, operacijski problemi, odlazak educiranih pilota i potreba školovanja novih, bolovanja…). Stoga Mostar sa Agencijom radi na novim procedurama koje bi trebale ukinuti ovu potrebu dodatnog školovanja, piše Zamaaero.
Sve više popularnih destinacija zabranjuje kratkoročni najam: Šta se time dobiva, a šta gubi
Marx.ba Berlin, New York, a sada i Barcelona – mnoge svjetske metropole pokušavaju riješiti stambenu krizu zabranom ili strogom regulacijom kratkoročnog najma. Airbnb i druge platforme pod povećalom su otkako se pokušava odgovoriti na pitanje kako uspostaviti ravnotežu između dobrobiti turista i lokalnog stanovništva. Šta se dobiva, a šta gubi bez tržišta kratkoročnog najma tokom putovanja? Barcelona je nedavno na iznenađenje svih objavila da će od novembra 2028. zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima. Potez je to političko lijevo orijentiranog gradonačelnika grada Jaumea Collbonija, kojim želi riješiti ono što naziva najvećim problemom grada – stambenu krizu, piše Tportal. Riječ je o više od 10.000 apartmana, koji trenutno imaju dozvolu za kratkoročni najam i koji se oglašavaju preko platforme Airbnb. Gradonačelnik na ovaj način želi obuzdati rast troškova stanovanja i omogućiti građanima da mogu živjeti u svom gradu. No kako će se to doista odraziti na tržište nekretnina, a kako na budućnost putovanja? Tektonske promjene u industriji putovanja Barcelona nije jedini grad koji je odlučio strogo regulirati ili čak zabraniti kratkoročni najam. U New Yorku je od septembra 2023. protivzakonito kratkoročno iznajmiti stan, osim u slučaju da ste registrirani u gradu kao takav iznajmljivač i ako ste prisutni u stanu kad neko u njemu boravi. Berlin je zabranio kratkoročni najam još 2014., da bi ukinuo zabranu četiri godine kasnije, ali i dalje sa strogom regulacijom tržišta. I u mnogim gradovima u Kaliforniji, uključujući Santa Monicu, kratkoročni najam je zabranjen ili strogo ograničen. Može se reći da je Airbnb od svojih početaka 2007. napravio tektonske promjene u industriji turizma, nudeći fleksibilan smještaj u gradovima širom svijeta uz obećanje da ćete svoj kratki boravak doživjeti kao jedan od lokalaca, što vam hoteli dotad nisu mogli ponuditi. Posljednjih godina mnogi glavnog krivca za rast cijena nekretnina i nepovoljan položaj lokalnog stanovništva vide upravo u kratkoročnom najmu. Je li stvarno rješenje zabrana kratkoročnog najma? Kratkoročni najam daje vam priliku da odsjednete na nekoj malo autentičnijoj lokaciji – pruža vam više lokalno, manje kliničko iskustvo, nerijetko po jeftinijoj cijeni od hotela. Izbacivanje kratkoročnog najma s tržišta putovanja jasno će povećati cijene turističkih smještaja. Takvu situaciju mogli bi iskoristiti hoteli, no najdeblji kraj izvući će porodice. – Iako se hotelska industrija potrudila kako bi se prilagodila porodicama, zbog rasporeda soba i cijena, za većinu poridica nisu opcija, a posebno ne onima s dvoje ili više djece, koji su zainteresirani za kraći boravak u nekom gradu, istakla je Caitlin Ramsdale iz platforme za porodična putovanja Kid&Coe za BBC, dodavši da mora postojati način da se uravnoteže ciljevi nekog grada s potrebama tog segmenta putnika. – To je velik gubitak za roditelje koji svoju djecu žele upoznati sa svijetom, naglašava ona. No, postavlja se pitanje smanjuje li zabrana (ili ograničavanje) kratkoročnog najma doista cijena stanova i utječe li na fond nekretnina. Istraživanje Harvard Business Reviewa o utjecaju zabrane kratkoročnog najma u New Yorku, objavljeno ranije ove godine, pokazuje da u ovom slučaju kratkoročni najam nije najveći krivac za visoke cijene najma i da bi regulacija od zabrane bila puno bolje rješenje i za grad i za lokalno stanovništvo. Istraživanje je pokazalo da je jedan od najvidljivijih rezultata zabrane u New Yorku bio zapravo porast cijena hotelskih soba – i to na rekordnih 300 dolara po noćenju u prosjeku. Turizmofobija i ostali nus-produkti prekomjernog turizma Zašto se onda gradske vlasti odlučuju na takav potez? Ono što BBC navodi kao jedan od mogućih uzroka je da se tu ne radi samo o brojkama, nego i o tome kako lokalno stanovništvo doživljava turizam. Španija je na nivou Evrope na svojoj koži možda i najviše osjetila sve negativne posljedice prekomjernog turizma, te su lokalni ljudi možda razvili svojevrsnu turizmofobiju zbog onoga što smatraju turističkom industrijom koja im nikako ne ide u korist. U sredinama prenapučenima turistima, lokalni ljudi ne mogu naći stan za najam, zbog čega su nerijetko primorani živjeti puno gorim uvjetima nego što bi bio slučaj da velik broj stanova nije namijenjen kratkoročnom najmu. Negativan naboj se dodatno pojačava kad uzmete u obzir da velik broj tih stanova u većem dijelu godine zjapi prazan. To naravno nije jedini problem koji uzrokuje stambenu krizu, ali je vjerovatno najvidljiviji. Tu su i plaće koje nisu pratile rast troškova, ali i ograničeni programi izgradnje. Premijer kanadske pokrajine Britanske Kolumbije David Eby jasno je objasnio srž problema, predstavljajući nova pravila o kratkoročnom najmu. -Ako kupujete nekretninu za kratkoročni najam, ako kupujete nekretninu da vam samo zjapi prazna, nemojte se sa svojim ulaganjima takmičiti s porodicama i pojedincima koji traže mjesto za život, rekao je Eby. Bez obzira na to hoće li mjere zabrane uroditi plodom ili ne, one šalju poruku lokalnom stanovništvu da političari osluškuju njihove probleme i da će im dati prednost pored turista. Koja je alternativa zabranama? Primjerice Berlin ograničava najmodavce i najmoprimce na maksimalni period najma od 90 dana tokom godine. Tako se dopušta djelomičnim najmodavcima da ostvare dodatan prihod, ali i sprječava “profesionalne” najmodavce da kupe po nekoliko stanova i samo ih daju u kratkoročni najam. Najveći izazov je dakle kako regulirati to tržište i koliko će to koštati? Najdeblji kraj u cijeloj priči svakako izvlače putnici, dok će hoteli i pansioni s doručkom biti najveći dobitnici, posebno u sredinama gdje je potražnja veća od ponude, pa bi mogli naplaćivati cijene kakve žele. No, na nivou iskustva, to bi se moglo povoljno odraziti na putovanja. – Zabrana kratkoročnog najma može učiniti putovanja u gradove poput Barcelone autentičnijima. Kad su lokalni ljudi istjerani iz centra grada, izostaje iskustvo prave lokalne atmosfere i kulture, ističe urednica i stručnjakinja za hotele i putovanja u The Timesu Lucy Perrin. A moglo bi to natjerati i putnike da borave i u nekim manjim mjestima u blizini većih gradova i tako im obogatiti i iskustvo boravka, a i smanjiti tenzije među lokalnim stanovništvom.
Dubai Mall postaje još veći kroz preuređenje vrijedno 400 miliona dolara
Marx.ba The Dubai Mall, jedan od najvećih trgovačkih centara na svijetu, uskoro će postati još veći s planiranom ekspanzijom koja će koštati procijenjenih 1,5 milijardi dirhama (408 miliona dolara). U Dubai Mallu danas je smješteno više od 1.200 trgovina i ugostiteljskih objekata, akvarij s 10 miliona litara vode, olimpijsko pozorište, zatvorena kineska četvrt te jedna od najvećih prodavnica slastica na svijetu. Prostire se na više od milion kvadratnih metara i povezan je s Burj Khalifom, najvećim neboderom na svijetu. Kompanija koja stoji iza razvoja Dubai Malla, Emaar Properties, prošli je mjesec najavila plan proširenja koji će omogućiti lokaciju za 240 novih luksuznih trgovina i ugostiteljskih objekata. – Novo proširenje Dubai Malla sjajan je dodatak jednom od najposjećenijih mjesta na svijetu, rekao je Mohamed Alabbar, osnivač Emaara. Izjavio je da plan odražava ambiciju Dubaija da dodatno učvrsti svoju poziciju “kao vrhunske globalne destinacije.” Prošle godine Dubai Mall je posjetilo nevjerovatnih 105 miliona ljudi, procjenjuje Emaar, što ga čini uvjerljivo najposjećenijom lokacijom na svijetu.
Dubrovnik, Sarajevo i Zagreb će biti najbrže rastući aerodromi u trećem kvartalu
N. D. Aerodromi u Dubrovniku, Sarajevu i Zagrebu bit će najbrže rastući u bivšoj Jugoslaviji tokom trećeg kvartala (jul – oktobar). Trio će dodati najviše planiranih kapaciteta u istom periodu prošle godine, piše EX YU aviation. Aerodrom Dubrovnik će prednjačiti, sa dodatnih 171.203 sjedišta. Snažan rast dolazi nakon otvaranja Ryanairove baze u gradu ovog ljeta, s tim da je aerodrom imao ukupno 891.385 sjedišta tokom tromjesečnog perioda. Samo Ryanair će imati 252.688 sjedišta ili oko 28% ukupnog kapaciteta, dok je prošle godine njegov udio iznosio samo 4,6%. Većina drugih avioprijevoznika koji prometuju u Dubrovnik također će povećati svoje kapacitete tijekom trećeg tromjesečja, a neka od najvećih povećanja dolaze iz Volotee, easyJeta i Iberia. Aerodrom Sarajevo će nastaviti da objavljuje rekordne rezultate u broju putnika, a aerodrom će dodati 125.359 sjedišta tokom trećeg kvartala 2024. za ukupan planirani kapacitet od 438.761. Rast je potaknut uvođenjem novih letova brojnih aviokompanija, predvođenih Ryanairom sa dodatkom 62.844 sjedišta, a slijede Pegasus Airlines, Air Arabia i Jazeera Airways. U Zagrebu, aerodrom dodaje dodatnih 119.450 sjedišta tokom trećeg tromjesečja, a samo Ryanair povećava svoj kapacitet za 96.698 sjedišta i predstavlja jedan od glavnih katalizatora rasta. Međutim, brojne druge aviokompanije su također povećale operacije, uključujući Croatia Airlines, Lufthansu i Iberiu, dok će južnokorejski T’Way Air također doprinijeti, dodajući 13.533 sjedišta na tržištu tokom kvartala. S druge strane, neće svi aerodromi rasti u odnosu na treći kvartal prošle godine. Najteže će biti pogođen aerodrom Tuzla, koji će izgubiti 72.545 sjedišta, odnosno oko 78% ukupnog kapaciteta. To je rezultat zatvaranja baze Wizz Aira u gradu prošlog septembra. Slijedi Niš, koji je utjecao na smanjenje kapaciteta Wizz Aira zbog problema sa motorom, koji je izgubio 23.326 sjedišta u trećem kvartalu 2023. Slično tome, Ohrid će imati 15.516 sjedišta manje, a Banja Luka 15.131 iz istog razloga. Sveukupno, destinacija koja će u trećem kvartalu imati najviše dodanih kapaciteta iz bivše Jugoslavije je Istanbul Sabiha Gokcen, zatim London Stansted i Minhen, dok su one koje će izgubiti najviše mjesta Dortmund, Malmo i Stockholm Skavsta. Aviokompanije mijenjaju kapacitet na dnevnoj bazi i promjene ostaju vjerovatne.
Centralna banka BiH: Devizne rezerve na kraju maja 15,77 milijardi KM
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka BiH, ukupna novčana masa (M2) na kraju maja 2024. godine iznosila je 36,63 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec registrirano je smanjenje novčane mase za 40,6 miliona KM (0,1%). Novac (M1) je smanjen za 3,2 miliona KM, a kvazi novac (QM) za 37,5 miliona KM (0,3%), što je rezultiralo smanjenjem novčane mase (M2). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je manja za 63,1 milion KM (0,9%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani za 60 miliona KM (0,4%). Kvazi novac (QM) je smanjen uslijed pada prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 40,1 milion KM (1,0%) i ostalih depozita u inozemnoj valuti za 16,2 miliona KM (0,2%), dok su istodobno ostali depoziti u domaćoj valuti povećani za 18,8 miliona KM (0,6%). Na godišnem nivou, porast novčane mase (M2) u maju 2024. godine iznosio je 2,84 milijarde KM (8,4%).Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 446,2 miliona KM (7,2%), kod prenosivih depozita udomaćoj valuti za 1,56 milijardi KM (11,2%), kod prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 136,3 milionaKM (3,5%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 130,3 miliona KM (4,6%) i kod ostalih depozita uinozemnoj valuti za 569,6 miliona KM (8,2%). Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u maju 2024. godine u iznosu od 40,6miliona KM (0,1%), je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 326,3 miliona KM (1,6%) i povećanje netodomaće aktive (NDA) za 285,7 miliona KM (1,8%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,84milijarde KM (8,4%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 983,6 miliona KM (5,0%) i netodomaće aktive (NDA) za 1,86 milijardi KM (13,1%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju maja 2024. godine iznosili su 24,53 milijarde KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 260,2 miliona KM (1,1%). Kreditni rast registriranje kod sektora stanovništva za 129,7 miliona KM (1,1%), kod privatnih poduzeća za 109,2 miliona KM(1,1%), kod vladinih institucija za 19 miliona KM (1,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,6 milionaKM (1,0%). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih poduzeća za 0,3 milionaKM (0,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u maju 2024. godine iznosila je 9,4%, nominalno 2,11 milijardiKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,02 milijarde KM (9,1%), kod privatnihpoduzeća za 956,5 miliona KM (10,2%), kod vladinih institucija za 55,6 miliona KM (10,7%), kodnefinansijskih javnih poduzeća za 4,5 miliona KM (0,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 milionaKM (39,7%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju maja 2024. godine iznosili su 31,88 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 39,4 miliona KM (0,1%). Smanjenje depozita na mjesečnomnivou registrirano je kod sektora stanovništva za 225,6 miliona KM (1,3%) i kod vladinih institucija za64,8 miliona KM (1,5%). Depoziti su povećani kod privatnih poduzeća za 192,3 miliona KM (2,7%), kodnefinancijskih javnih poduzeća za 7,9 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 50,8 milionaKM (2,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u maju 2024. godine iznosila je 7,2%, što je u apsolutnom iznosu2,15 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM(9,4%), kod privatnih poduzeća za 897,7 miliona KM (14,2%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 56,5miliona KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,7 miliona KM (1,0%). Depoziti su na godišnjojrazini smanjeni kod vladinih institucija za 244,4 miliona KM (5,4%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju svibnja 2024. godine iznosile su 15,77 milijardi KM i nagodišnjoj razini su povećane za 239 milijuna KM (1,5%).
I u Hercegovini turistički radnici zadovoljni: Padaju rekordi
Bloomberg Adria Turistička sezona u Bosni i Hercegovini obećava obaranje prošlogodišnjih rekorda. Očekuje se daljnji rast dolaska turista podstaknut povećanom dostupnošću letova iz različitih dijelova svijeta, dok turističke zajednice planiraju jaču promociju usklađenu s globalnim trendovima. Anđelko Maslać, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, gostovao je u programu Bloomberg Adrije te izrazio optimizam u vezi s predstojećom turističkom sezonom. – Prve naznake za ovu godinu su odlične i možemo biti optimistični. Ukupna ocjena je da će ova godina po dolascima i noćenjima turista, te po prihodima biti zaista rekordna, naglasio je. Rast turizma, kako je istakao, posljedica je pozitivnih socio-ekonomskih i političkih preduslova. Društvena i ekonomska stabilnost, kao i sigurnosni aspekti, ključni su faktori koji su doprinijeli rastu turizma nakon pandemije i inflacije koja je pogodila svjetsku ekonomiju.