BiH za pet mjeseci posjetilo oko 615 hiljada turista, u maju ih bilo skoro 190 hiljada
Marx.ba Bosnu i Hercegovinu je u prvih pet mjeseci ove godine (januar-maj) posjetilo 614.844 turista (stranih 406.450 i domaćih gostiju 208.394), što je za 7,2 posto više u odnosu na isti period 2023. godine. U Bosni i Hercegovini samo u maju 2024. turisti su ostvarili 188.719 posjeta, što je više za 34,7 posto u odnosu na april 2024. i za 12,5 posto više u odnosu na maj 2023. godine. Najviše stranih turista u prvih pet mjeseci je iz Hrvatske (76.086), Srbije (65.181), Turske (47.541), Slovenije (29.186) i Kine (20.231). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u periodu januar – maj 2024. ostvarili 1.289.248 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isti period 2023. godine (1.219.362 noćenja). Broj noćenja domaćih turista veći je za 4,6 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 6,3 posto u odnosu na isti period 2023. godine. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (21,3 posto), Srbije (16,5 posto), Turske (8,4 posto), Slovenije (7,7 posto), Njemačke (4,1 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kine i SAD-a po (3,1 posto). Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Irana sa 3,9 noći, Egipata i Novog Zelanda sa po 3,5 noći, Kuvajta s 3,4 noći, Irske sa 3,3 noći te južnoafričkih zemlja i Katara sa po 3,2 noćenja.
Visa i Mastercard produžuju limit naknada za strance u EU
Marx.ba Visa i Mastercard produžit će ograničenja naknada za kartična plaćanja stranih državljana u Evropskoj uniji za još pet godina, do 2029. godine, objavila je u petak Evropska komisija, prenosi Tportal. Kako bi izbjegli novčane kazne za kršenje propisa EU o tržišnom takmičenju, Visa i Mastercard pristali su 2019. ograničiti naknade za plaćanja stranih državljana debitnim karticama u trgovinama u EU na 0,2 posto. Ograničili su i naknade na plaćanja kreditnim karticama, na 0,3 posto. Limit je uveden nakon istrage Evropske komisije, na temelju pritužbe udruge trgovaca EuroCommerce iz 1997. godine, i trebao je biti na snazi do kraja ove godine. Brisel je u petak objavio da su kartičarski divovi predložili da se produži za još pet godina.
Aerodrom Mostar očekuje povećanje broja putnika za 100 posto, radi se na uspostavljanju linije s Turskom
Marx.ba Mostarski aerodrom bilježi značajan porast broja putnika u prvoj polovini ove godine u odnosu na prošlu, a očekuje se da bi do kraja godine broj putnika mogao dosegnuti 40.000, što bi predstavljalo povećanje od sto posto u odnosu na lani, istakao je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel. – Prošle smo godine u ovim mjesecima, maju i junu, imali po 1.400 putnika, dok je već sada broj putnika na 5.500 do 6.000 putnika mjesečno. Očekujemo da bi na kraju godine trebali imati do 40.000 putnika, što je povećanje od sto posto, sukladno našim kalkulacijama – rekao je Đuzel u izjavi za Fenu. Naglasio je važnost vraćanja povjerenja putnika nakon godina u kojima su letovi često bili otkazivani. Ističe da se, bez obzira na popunjenost, svi letovi moraju održati te da će se finansijski gubici pokriti kako bi se povjerenje putnika vratilo. Osim toga, Zračna luka Mostar kontinuirano radi na povezivanju s ključnim međunarodnim destinacijama s ciljem unapređenja povezanosti regije i podrške ekonomskom rastu kroz povećanje broja putnika i razvoj novih linija. – Mi sada imamo redovne linije za Beograd i Zagreb. Imamo naravno i Bari, Rim, Veronu i München. Cilj nam je zadržati Zagreb i Beograd kao cjelogodišnje linije, a da ostale linije budu sezonske uz, naravno, pokušaj da iduće godine još dodamo dodatne gradove kao što su Stuttgart, Napulj, Catania, Palermo i Krakov. To će ovisiti o razgovorima koje ćemo imati u narednih mjesec dana – otkrio je direktor mostarske Zračne luke. Intenzivno se radi i na uspostavljanju linije s Turskom, kaže Đuzel, dodajući da su već stupili u kontakt s aviokompanijom. – To je naša dugogodišnja želja i radimo sve da ne bude i do nas. Stupili smo u kontakt s aviokompanijom, ponudili konkretne finansijske popuste, što se tiče naših usluga, i ponudit ćemo određene benefite koje nudimo svim ostalim kompanijama. Vidjet ćemo do koje će faze doći – podvukao je on. Đuzel također ističe da je jedan od prioriteta i povezivanje sa zemljama Skandinavije te da su pregovori u toku. – Mi smo to na neki način ublažili s Beogradom koji ima jako dobre konekcije sa Skandinavijom, tako da nam dosta putnika dolazi iz Skandinavije preko Beograda. Međutim, nama je cilj direktna linija. Sve je to daleko od realizacije, ali pregovori traju tako da je mogućnost još otvorena – zaključio je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel.
Konjic Summer Fest: Ekipa “Senigor” pobjednik “Garden City Business Run”
Marx.ba Međunarodni festival „Konjic Summer Fest“ u organizazaciji Atletskog kluba „Pace“ počeo je sinoć utrkom „Garden City Business Run“ u kojoj su učestvovali timovi iz 28 kompanija. Stazu u dužini od skoro 5 kilometara, od Garden City pa do Konjičke ćuprije, najbrže je istrčao tim iz „Senigor“ kompanije. Drugo mjesto pripalo je timu iz „Eurosjaj“ Konjic, a treće ASA banci Sarajevo. Danas će biti održana dječija utrka „Grawe Kids Run“, dok su večeras u 19:30 na rasporedu tri utrke: „Bingo konjički cener“, štafetna utrka „Ibis Relay Race“ i državno prvenstvo u atletici na 10.000 kilometara. U nedjelju, 7.jula biće održana „MMU puzijada“ od 18:30 do 19:30 u hotelu Garden City.
Globalne cijene hrane stabilne, ne bi trebalo biti poskupljenja
Bloomberg Adria FAO indeks cijena hrane (FFPI) u junu je ostao nepromijenjen u odnosu na maj budući da su povećanja indeksa cijena biljnog ulja, šećera i mliječnih proizvoda uravnotežila pad indeksa cijena žitarica, dok je indeks mesa bio gotovo nepromijenjen. Unatoč tri uzastopna mjesečna porasta, FFPI je ostao 2,1 posto niži u odnosu na juni prošle godine i 24,8 posto ispod svog vrhunca dosegnutog u martu 2022. Cijene žitarica pale su za tri posto u odnosu na maj i za devet posto u poređenju s junom 2023. Svjetske izvozne cijene svih važnijih žitarica pale su na mjesečnom nivou. Pad cijena pšenice uglavnom je odražavao sezonski pritisak žetve koja je u toku na sjevernoj hemisferi. Neznatno poboljšani izgledi za proizvodnju u nekim velikim zemljama izvoznicama, uključujući Kazahstan i Ukrajinu, zajedno s provedbom privremene zabrane uvoza Turske također su pridonijeli blažem tonu cijena. Izvozne cijene kukuruza također su pale u junu, kako su berbe u Argentini i Brazilu napredovale, pri čemu se sada očekuje da će proizvodnja u obje zemlje biti veća nego što se ranije očekivalo. FAO indeks cijena riže zabilježio je skroman mjesečni pad u junu, uglavnom odražavajući općenito tihe trgovinske aktivnosti. Biljna ulja su poskupjela za 3,1 posto u odnosu na maj, što je najviši nivo od marta 2023. Porast je potaknut višim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, dok su cijene ulja repice ostale gotovo nepromijenjene. Za 1,2 posto u odnosu na maj porasle su cijene mliječnih proizvoda. Na godišnjem nivou cijene su više za 6,6 posto. U junu su međunarodne kotacije cijena maslaca porasle na najviši nivo u 24 mjeseca, poduprte povećanom globalnom potražnjom za kratkoročnim isporukama usred velike maloprodaje i sezonskog pada isporuka mlijeka u Zapadnoj Evropi. Na cijene maslaca uticale su i niske zalihe u Okeaniji, koje su se poklopile s najnižom tačkom proizvodnje mlijeka u regiji. Nasuprot tome, cijene sira neznatno su pale, što je uglavnom uzrokovano usporavanjem globalne uvozne potražnje za kratkoročnim isporukama. Nakon tri uzastopna mjesečna pada u junu je porasla cijena šećera i to za 1,9 posto u odnosu na maj, ali je još uvijek niža za 21,6 posto u poređenju s junom 2023. Povećanje u junu uglavnom je izazvano nižim rezultatima žetve od očekivanih tokom maja u Brazilu, što je pojačalo zabrinutost zbog mogućeg uticaja dugotrajnih sušnih vremenskih uvjeta na proizvodnju šećera u narednim mjesecima. Neredovite monsunske kiše u Indiji, zajedno s revizijom prognoza prinosa usjeva u Evropskoj uniji, također su pridonijele ukupnom pritisku na rast svjetskih cijena šećera, što je djelomično neutralizirano slabljenjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar. Globalne cijene mesa ostale su nepromijenjene u poređenju s majem, te su 1,8 posto niže na godišnjem nivou. Pad međunarodnih cijena mesa peradi gotovo je nadoknađen umjerenim do blagim porastom cijena ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa. Pad cijena mesa peradi uglavnom je potaknut obilnom zalihom iz nekih vodećih zemalja proizvođača. Nasuprot tome, cijene ovčijeg mesa značajno su porasle zbog stalne velike uvozne potražnje i unatoč obilnim izvoznim zalihama, budući da su farmeri počeli likvidirati svoja stada kao odgovor na neobično sušne uvjete u dijelovima Australije. Duncan Fox, viši analitičar Bloomberg Intelligencea, navodi da evropske proizvođače hrane očekuje sporiji rast prihoda s obzirom na to da su cijene robe stabilne. Kompanije za pakiranu hranu poput Nestlea i Danonea očekuju ograničen rast zarade u prvoj polovici godine, te im je potreban povratak kupaca premium proizvodima. Navodi da evropske kompanije za pakiranu hranu imaju malo šanse za daljnje povećanje cijena u 2024. godini, ali bi mogle pokušati povećati srednjoročne investicije dok su troškovi meke robe još uvijek niski. Ova prilika možda neće dugo trajati jer bi vremenski fenomen La Nina mogao započeti tokom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi, što znači da će kompanije možda morati ponovo razmotriti cijene u nekom trenutku tokom četvrtog kvartala. Ističe da se sve evropske kompanije za pakiranu hranu slažu da rast volumena mora biti obnovljen u 2024., s tim da kompanije poput Nestlea i Danonea naglašavaju kako će volumenski miks biti pozitivan do kraja godine. To sugerira da će cijene nastaviti padati ispod ključnog nivoa od tri posto.
Održan Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je Festival Vinske ceste Hercegovine u Mostaru. Na Festivalu je sudjelovalo više od dvadeset izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Projekt Vinska cesta Hercegovine je izuzetno značajan za turističku ponudu i bh. gospodarstvo. Ovaj Festival predstavlja izuzetnu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i cjelokupne turističke ponude. Komora će i dalje nastaviti provoditi edukativne, promotivne i sve ostale aktivnosti koje će doprinijeti, kroz ovaj projekt, afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, rekao je predsjednik VTK/STK BH dr. sc. Vjekoslav Vuković. Na Festivalu su održane radionice o autohtonim sortama vina i povezivanju vina i umjetnosti te panel o trendovima u vinskom turizmu. -Ovaj projekt ujedinjuje Hercegovinu kao regiju i radimo na tome da organiziramo što više manifestacija koje će promovirati turizam. Ulazak Vinske ceste u Iter vitis i proglašenje Mostara evropskim gradom vina su mnogo pomogli, jer je ova vinska cesta u regionu najaktivnija u zadnje vrijeme i sigurno je da ćemo imati sve veći broj turistički posjeta, istakao je predsjednik Vijeća Vinske ceste Hercegovine Radovan Vukoje. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka, Vinarije su najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
Zovu ga leteći auto, a u prodaji bi se trebao naći iduće godine
Marx.ba Među brojnim projektima letećih automobila u posljednjim desetljećima, najčešće se radi o modificiranim avionima s krilima na razvlačenje, malim helikopterima i letjelicama nalik dronovima s multirotornim pogonom. Kompanija Pegasus Aerospace Corporation sada je najavila da će se njen “električni auto” Pegasus E-Klase naći u prodaji 2025. godine i da će omogućiti svima koji imaju vozačku dozvolu za automobil i pilotsku licencu za let sportskim avionom, da se voze cestom, a kada im se jako žuri polete u zrak i odvezu se na žaljenu destinaciju. Kod Pegasusa se pojavljuje ista stara priča. Čim ga vidite jasno je da se radi helikopteru pa opet mnogima nije jasno zašto ga zovu električnim autom. Možda zato što će se moći registrirati za vožnju prometnicama, ali veliko je pitanje hoće li ikada biti u prometu, piše Vidi. No australsku kompaniju koja svoje poslovanje širi na SAD to uopće ne brine. – Sa svojim hibridnim pogonskim sistemom, E-klasa ima domet od 300 milja i može letjeti do tri sata bez prekida prije nego što je potrebno dopuniti gorivo. A punjenje spremnika je jednostavno. Samo stanete na bilo kojoj benzinskoj stanici i natočite normalni visokooktanski benzin, a kao automobil, E-klasa može postići više od 75 milja na sat na čistu električnu energiju, poručili su. Asortiman proizvoda Pegasus obuhvaća jednosjede i dvosjede te zračni taksi s 4 sjedišta, Pegasus Air-Taxi, a njegove potencijalne primjene obuhvataju raspon civilnih, medicinskih, logističkih, policijskih i hitnih službi. Kompanija navodi da su Pegasus vozila u prednosti pred drugim projektima letećih automobila, jer su već dobili dozvolu za vožnju kod Australske uprave za sigurnost civilnog zrakoplovstva (CASA) prema postojećim propisima o zračnom prostoru. U svakom slučaju, mada kažu da je upravljanje Pegausom na cesti, ali i u zraku jednostavno poput vožnje gokarta, činjenica je da vam treba pilotska licenca za upravljanje.
Odluka stupila na snagu: Evo koliko će iznositi dodatne uvozne carine na kineske automobile u Evropi
Marx.ba Devet mjeseci po pokretanju istrage kineskih državnih subvencija tamošnjim proizvođačima električnih vozila, Evropska je komisija i službeno uvela protivmjere za takvo ponašanje Kine. Kako je nedavno bilo i najavljeno, od 5. jula uvode se dodatne uvozne carine na sva baterijsko-električna vozila. Ona se, naime, u NR Kini proizvode uz nepoštene subvencije, zaključila je Komisija u svojoj istrazi, što ekonomski šteti europskim proizvođačima istog tipa vozila. Posljednjih sedmica predstavnici EU i Kine vode intenzivne pregovore, traži se rješenje kompatibilno s preporukama Svjetske trgovinske organizacije, a s kojim bi i EU i Kina bili zadovoljni. Iz Komisije poručuju da ustraju na tome da svako rješenje, koje bi se zajednički iznašlo, mora na neki način uključivati poništavanje štetnih posljedica kineskih subvencija. Dok se takvo rješenje ne dogovori, EU će cariniti sva baterijsko-električna vozila uvezena iz Kine, i to sljedećim stopama, ovisno o proizvođaču: U usporedbi s ranije predloženim carinama, ove implementirane nešto su niže. Prilagođene su, naime, novim kalkulacijama, koje su dostavili određeni proizvođači. Nakon 5. jula, ova će dodatna pravila o carinjenju vrijediti najmanje naredna četiri mjeseca. Tokom tog vremena države članice morat će glasanjem potvrditi finalne visine carina, a jednom kad one budu prihvaćene, odnosit će se na period od najmanje pet godina. Samo jedan proizvođač, koji električne automobile sklapa u Kini, mogao bi nešto kasnije proći bolje od ostalih. Riječ je, dakako, o Tesli, iz koje su podnijeli “dobro potkrijepljen zahtjev”. EU će o njemu odlučiti kroz najviše devet mjeseci, piše Autonet.
Eurostat: Šta se događa sa cijenom čokolade
Marx.ba Kancelarija Evropske unije zadužena za statistiku poznatija kao Eurostat, navodi da je cijena kakaa i čokolade u prahu u porastu još od početka 2022, a značajno uvećanje zabilježeno je u posljednjem kvartalu te godine, sa godišnjom stopom inflacije većom od 10 posto. Većina zemalja Evropske unije u maju 2024. prijavila je povećanje godišnje stope inflacije za kakao i čokoladu u prahu, a najveći rast u odnosu na maj 2023. zabilježen je u Estoniji (17,4 posto), Hrvatskoj (15,5) i Austriji (12,6). Nasuprot tome, dvije zemlje su zabilježile pad stope inflacije za pomenute proizvode – Slovačka (za 6,3 posto) i Kipar (0,3 posto). Inače, kako je ranije objavljeno, cijene kakaa su ove godine porasle zbog loše žetve na zapadu Afrike, gdje je proizvodnja kojom se zadovoljava najveći dio globalne potražnje za kakaom. Meteorološka pojava El Nino uzrokuje suše u Gani i Obale Slonovače koje su dva najveća svjetska proizvođača kakaa. Više temperature i promjene u obrascima padavina su posljedica klimatskih promjena, a utječu i na žetvu.
Direktna konektiranost u aviosaobraćaju: BiH ostvarila značajan napredak
Marx.ba ACI (Airport Council International) je objavio izvještaj o konektiranosti avionskim saobraćajem za 2023/24. U ovom momentu u Evropi je direktna konektiranost (sve linije i broj frekvencija po linijama) manja za 8% nego u 2019, indirektna konektiranost (konektiranost preko hubova) je manja za 17%, a ukupna konektiranost (spojena direktna i indirektna konektiranost) za 14%, piše Zamaaero. U EU zemljama direktna konektiranost je manja za 6%, indirektna je manja za 16%, a ukupna za 13%. Dok je u nonEU zemljama direktna konektiranost manja za 13%, indirektna za 25%, a ukupna za 20%. Slovenija ima treći najveći pad konektiranost u Evropi (-29%), odmah iza Finske i Švedske. Najbolji rezultat ukupne konektiranost u EU zemljama ima Grčka (+22% spram 2019. i +16% spram 2023.), pa Island (+7% spram 2019. i +27% spram 2023), te Portugal (+4% spram 2019. i +7% spram 2023). Hrvatska je na 8. mjestu u EU sa -7% spram 2019. i +14% spram 2023, dok je Slovenija na 29. od 32 mjesta sa -29% spram 2019. i +6% spram 2023. Od nonEu zemalja Albanija ima najbolji rezultat (55% spram 2019. i 44% spram 2023.), pa Uzbekistan (+29% spram 2019. i 42% spram 2023), te Turska (+24% spram 2019. i 4% spram 2023). U nonEU zemljama regije najbolji rezultat ima BiH koja je 5. među nonEU zemljama i ima +18% spram 2019. i +16% spram 2023, slijedi Makedonija koja je 9. (+1% spram 2019. i +1% spram 2023)., Srbija koja je 10. (-1% spram 2019. i +6% spram 2023), Crna Gora koja je 11. (-14% spram 2019. i +45% spram 2023.), Kosovo koje je 12. (-17% spram 2019. i +10% spram 2023). Rusija je na trećem mjestu odozada, pa je Bjelorusija, a Ukrajina je posljednja. Najbolji rezultat direktne konektiranosti u Evropi i spram 2019. i spram 2023. ima Istanbul. Od srednje velikih aerodroma (1 do 10 miliona putnika) Zadar je osvojio 3. mjesto sa +108% direktne konektiranost spram 2019. Dok je u istoj kategoriji direktne konektiranosti spram 2023. godine 3. mjesto osvojilo Sarajevo sa +54% direktne konektiranosti. Najbolji rezultat hub konektiranosti (konektiranost zračne luke koja je hub) ima Frankfurt u usporedbi sa 2019. i 2023. Prema realnim brojevima ukupne konektiranosti najbolji rezultat u Evropi ima Velika Britanija, pa Njemačka i Španija. U regiji najbolji rezultat ima Hrvatska koja je 21. u Evropi.