Bazos prodaje novi paket dionica Amazona: Za to vam je potrebno pet milijardi dolara
Marx.ba Jeff Bezos najavio je planove za prodaju akcija Amazona vrijednih oko pet milijardi dolara samo nekoliko dana nakon što je tržišna vrijednost tehnološkog giganta prešla granicu od 2.000 milijarde dolara. Ova prodaja, koja će se realizovati u julu i obuhvatat će 25 miliona Amazonovih dionica vrednih 4,9 milijardi dolara, bila je otkrivena u regulatornim dokumentima. Prije toga, Bezos je prodao dionice vrijedne 8,5 milijardi dolara u februaru ove godine, prenosi Financial Times. Milijarder je napustio poziciju izvršnog direktora kompanije 2021. godine, ali je ostao njen izvršni predsjednik i najveći dioničar sa oko devet procenata udjela, prema podacima S&P Capital IQ. Amazon je prošlog mjeseca postao dio grupe američkih tehnoloških kompanija čija tržišna kapitalizacija je premašila 2.000 milijardi dolara, pridruživši se konkurentima Microsoftu i Alphabetu, matičnoj kompaniji Google. Dionice Amazona porasle su za trećinu ove godine, podstaknute uzbuđenjem investitora zbog potencijala vještačke inteligencije da pokrene rast u cloud diviziji kompanije. Međutim, njegova tržišna vrijednost zaostaje za proizvođačem čipova Nvidia, i kompanijama Apple i Microsoft, koje su prešle granicu od 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Bezos je osnovao Amazon 1994. godine, a kompanija je od prodavnice knjiga prerasla u ogromno carstvo koje obuhvata e-trgovinu, cloud računarstvo, video streaming, zdravstvo i druge djelatnosti. Nakon povlačenja sa mjesta izvršnog direktora Amazona, Bezos se fokusirao na svoju svemirsku kompaniju Blue Origin i američke novine Washington Post, koje je kupio 2013. godine za 250 miliona dolara.
BH Telecom isplaćuje dividendu od 35 miliona maraka
Bloomberg Adria BH Telecom isplatit će dioničarima dividendu od 1,103 KM po dionici, odnosno ukupno 35 miliona maraka, odlučila je Skupština tog dioničkog društva. Skupština BH Telecoma usvojila je 28. juna Izvještaj o poslovanju za 2023. godinu, Konsolidovani godišnji izvještaj o poslovanju grupe, Odluku o raspodjeli dobiti za 2023. godinu i Odluku o obračunu i isplati dividende putem Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Dio neto dobiti u iznosu od 35 miliona maraka raspoređeno je za isplatu dividende dioničarima, dva miliona je odvojeno za donacije, a 11 miliona maraka ostaje kao neraspoređena dobit. Odlukom o obračunu i isplati dividende utvrđen je ukupan iznos od 70 miliona KM, koji čine dio neto dobiti od 35 miliona ostvarene u 2023. i dio akumulirane dobiti iz prethodnih godina u iznosu od 35 miliona, koji će se upotrijebiti za isplatu dividende dioničarima. Vrijednost dividende po dionici za 2023. godinu iznosi 1,1031029688 KM, a isplaćuje se dioničarima koji su taj status imali na dan 28. juna. Dionicama ove kompanije trguje se na Sarajevskoj berzi, a posljednje trgovanje bilo je po cijeni od 13,30 KM po dionici. Ukupni prihodi ove kompanije prošle godine su iznosili 530 miliona maraka, dok su im rashodi bili 477 miliona KM. Dobit na kraju godine iznosila je 46 miliona KM, prema godišnjem izvještaju. BH Telecom je u većinskom vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 90 posto, dok ostatak dionica posjeduju manjinski akcionari u procentu manjem od po jedan posto.
Digitalna transformacija oblikovat će budućnost BiH
Marx.ba U Sarajevu održan je završni događaj na kojem su predstavljeni rezultati grandioznog projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/EU4DigitalSME“ čiji su pokretači i sufinansijeri Evropska unija i Vlada SR Njemačke. Uspostavljanje i podrška razvoja Digitalnih inovacijskih habova (DIH) jedna je od ključnih aktivnosti EU4DigitalSME projekta i naslijeđe projekta koji je implementirao GIZ. Cilj je bio razviti ekosistem za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. Opći je stav je kako će digitalna transformacija oblikovati budućnost BiH. – Počeli smo projekat prije tri godine, kolege iz Evropske unije i Vlade Njemačke bile su uvjerene da radimo dobru stvar. Otada, projekat je polučio mnoge uspjehe u kontekstu inovacija i digitalizacije u BiH. Uspjeh uključuje i razvijanje Akcionog plana za mala i srednja preduzeća u oba entiteta, ali i na državnom nivou. Oko 140 javnih institucija se digitaliziralo, a politički subjekti shvatili su važnost teme digitalizacije.Postavljena su dva centra za digitalnu transformaciju, omogućena saradnja između malih i srednjih preduzeća i institucija i fakulteta. I sve je to urađeno na osnovu ideje. Ovo je samo start. Razvijanje na polju inovacija i digitalizacije je vrlo važno za čitav region i sretni smo što vlada konsenzus da ovo zaista vrijedi i da su spremni nastaviti u istom pravcu razvoja, kazao je Daniel Bagwitz, državni direktor GIZ-a za BiH i Crnu Goru. Evropska unija (EU) kontinuirano jača poslovnu infrastrukturu na zapadnom Balkanu čiji je dio i BiH, u sklopu sveobuhvatnih napora uloženih u povećanje prosperiteta i stabilnosti u regionu. EU poboljšava pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća kroz EU investicionu platformu za region. – Jedan od ključnih elemenata inovacija jesu mladi ljudi. To je ekstremno bitno u kontekstu BiH, gdje je prisutna tendencija masovnog napuštanja zemlje upravo mladih ljudi. Stoga, kreiranje sistema i razvoj digitalizacije može ponuditi razne prilike i perspektive za mlade ljude da izraze svoj talenat ovdje u BiH, umjesto negdje drugo. Druga stvar vezana za digitalizaciju je da je ostvariva jedino ako postoji saradnja među ljudima. Da bi nešto postigli neki uspjeh potrebno je raditi zajedno, po strani ostaviti lične interese, ambicije, politička uvjerenja i konekcije. Digitalna Evropa je sjajna prilika za BiH, sedam i po milijardi eura bit će namijenjeno za zemlje kandidatkinje, no niko neće moći privući sredstva bez zajedničkog, jakog, transparentnog rada i saradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora. Stoga sam ponosan na saradnju EU i Vlade Njemačke kroz ovaj projekat koji će nadam se biti prvi korak ka razvoju digitalizacije i inovacija u BiH, kazao je Stephano Ellero, Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH. Događaju je prisustvovao i ministar saobraćaja i komunikacija u Vijeću ministara BiH Edin Forto. – Na svakodnevnoj bazi u BiH razgovaramo o tome kako je teško nešto razviti i usvojiti. Bosna i Hercegovina mnogo radi na usvajanju nečega što drugi rade dobro godinama i dekadama. Pa i pored otpora da se prihvate promjene u svakoj organizaciji i instituciji, kao ministar komunikacija i saobraćaja mogu potvrditi da imamo mnoštvo pilot-projekata širom BiH koji bi trebali naknadno biti integrirani u zajedničke projekte. Dao sam sebi zadatak da pokrenemo što je moguće više uspješnih projekata i s te strane želio bih se zahvaliti GIZ-u i Vladi Njemačke na uspostavi mreže digitalnih inovacionih habova (DIH) koji će biti centri znanja u nadolazećim godinama, riječi su Forte. Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) podcrtao je da je digitalna transformacija u BiH nemoguća bez podrške institucija. – Zahvalio bih se prvenstveno Delegaciji EU koja nam je mnogo pomogla, i slobodno mogu reći da bez njih IDDEEA ne bi postojala, također Vladi Njemačke, a posebno GIZ-u koji je radio sa nama na implementaciji jednog od pet pilot-projekata na evropskom nivou vezano za digitalizaciju. Prvi put nakon 18 godina imamo Zakon o elektronskom potpisu. Nadam se da će Vijeće ministara do kraja godine usvojiti još jedan zakon, Zakon o zaštiti podataka. Oba ova zakona su osnova za digitalnu transformaciju i bez nje ona neće biti moguća, smatra Badnjević. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija na zadovoljstvo svih. U projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME i digitanu transformaciju preduzeća u BiH zajedničkim sredstvima EU i vlade Njemačke uloženo je 6,1 milion EUR.
Istraživači CNT-a prvi u jugoistočnoj Evropi konstruirali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika
Marx.ba Istraživači iz Javne ustanove Centar za napredne tehnologije Kantona Sarajevo prvi su u jugoistočnoj Evropi konstruirali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika. Uz podršku Ministarstva privrede i Vlade Kantona Sarajevo, Centar za napredne tehnologije u Sarajevu vodio je ovaj projekt, a istraživači, dr. sci. Dalibor Karačić i dipl.ing.maš. Ibrahim Nuhić temeljili su svoj rad na istraživanjima objavljenim u radu Hodges i drugi. Njihova saradnja obuhvatila je sintezu katalizatora, konceptualizaciju arhitekture elektrolizera, odabir materijala i razvoj tehničkih parametara. Inače, vodik iz obnovljivih izvora ili tzv. zeleni vodik igra značajnu ulogu u dekarbonizaciji industrije i transporta, čime se smanjuje globalno zatopljenje. Međutim, njegova šira upotreba nailazi na izazove u konkurentnosti cijene u odnosu na fosilna goriva, prvenstveno zbog umjerene energetske efikasnosti postojećih elektrolitičkih sistema i relativno visokih troškova proizvodnje. Uvođenjem novog koncepta kapilarnog elektrolizera 2022. godine u radu Hodges i drugi pravi se značajan iskorak u proizvodnji vodika u kojem se impresivno podiže energetska efikasnost do 98%, uz mali utrošak energije za sam proces. Obzirom da je ovo nova tehnologija i u svijetu je proizvedeno nekoliko arhitektura kapilarnog elektrolizera za potrebe laboratorijskih istraživanja i jedna komercijalna arhitektura može se reći da je ovo veliki uspjeh Centra za napredne tehnologije u Sarajevu (CNT), jer je među prvima u svijetu koji je razvio ovu tehnologiju sa svojom arhitekturom, pri čemu je zasigurno prvi u jugoistočnoj Evropi. Istraživači iz CNT-a su istakli da njihov prvi prototip kapilarnog elektrolizera sada treba biti optimizovan, kako bi iskoristivost energije podigli na viši nivo. – Ova kapilarna tehnologija i u ovom slučaju pokazuje superiornost u odnosu na postojeće sisteme, ali postoji još dosta mjesta za unaprijeđenjem ove tehnologije do jednog zaokruženog i efikasnog sistema, za što je potrebno daljnje ulaganje u infrastrukturu i kadar. Ovim je pokazano da možemo ići u korak sa svijetom s naučnog i tehnološkog stanovišta, naglasili su iz CNT-a. Objasnili su da postojeći komercijalni PEM elektrolizeri imaju efikasnost u rasponu od 50 do 83% uz energetsku potrošnju od oko 47,5 kWh po kilogramu proizvedenog vodika. Za razliku od ovih elektrolizera, kapilarni elektrolizer ima energetsku potrošnju od samo 40,4 kWh po kilogramu proizvedenog vodika. Komercijalni elektrolizeri premašuju granice koje je definisala Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA). Cilj je da potrošnja energije bude manja od 42 kWh po kilogramu vodika, a kapilarni elektrolizer je ispod ove definisane granice. U ovom slučaju ćelija kapilarnog elektrolizera pri sličnim uslovima smanjuje potrošnju energije za oko 7.1 kWh po kilogramu proizvedenog vodika, odnosno poboljšava efikasnost za 15%. Koristi ovog istraživačkog poduhvata, kada bude finaliziran i dobijen zaokružen i stabilan sistem, mogu biti višestruke. Vodik koji se dobije elktorizom vode pomoću kapilarnog elektrolizera u vremenu kada je potrošnja elektične energije niska tj. kada se proizvodi energije više nego što je potrebno, način je da se višak energije efikasno, uz minimalne gubitke uskladišti. U vremenu kada elektane imaju problem da isprate potrebe za električnom energijom, energija skladištena u vodiku se pretvara u električnu. Pored toga, energija koja se dobije korištenjem obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli I vjetroelektrane može se na jeftin način pomoću kapilarnog elektrolizera uskladištiti u obliku vodika i poslije koristiti za razne namjene, čime se zaokružuje proces proizvodnje i skladištenja energije koji je u potpunosti “zelen” , tj. koji ne zagađuje. Zainteresovanim investitorima, u saradnji s Vladom Kantona Sarajevo, može se ponuditi oblik saradnje za daljnje razvijanje sistema s krajnjim ciljem industrijskog pokretanja proizvodnje „zelenog“ vodika, što nadalje omogućava otvaranje novih radnih mjesta, kreiranje energenta za izvoz i prodaju, zaštitu okolišu, poboljšanje sveopšteg zdravstvenog stanja građana.
Čepovi koji se ne skidaju postaju obavezni na svim flašama u Evropi
Marx.ba Dizajn sa čepom koji se ne skida sa flaše i dizajniran je da ostane pričvršćen pomoću poklopca stupa zvanično na snagu. Dizajn koji mnoge nervira postaje obveza. Ovakav čep sprječava njegovu disperziju u životnoj sredini i treba da podstakne potrošače da ga recikliraju zajedno sa flašom. Ova mjera je dio plastične direktive za jednokratnu upotrebu iz 2019. kojom je Brisel zabranio prodaju plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu od 2021., od tanjira do pribora za jelo, uključujući slamke i pamučne štapiće. Mapa puta koju je postavila evropska direktiva sada predviđa da će od jula tekuće godine na snagu stupiti i zahtjevi za projektovanje čepova i poklopaca plastičnih posuda za piće za jednokratnu upotrebu, tako da imaju manji utjecaj na životnu sredinu. ‒ Plastične kapice i poklopci su među plastičnim predmetima za jednokratnu upotrebu koji se najčešće nalaze na plažama EU, navodi Evropska komisija u direktivi. Dodaje se da su oni među pet najboljih predmeta pronađenih tokom operacija čišćenja i nadgledanja nekog otpada. Teško je tačno procijeniti obim štete koju nanose životnoj sredini, kako kopnenoj tako i morskoj, ali za više od 30 godina pronađeno je preko dvadeset miliona čepova i poklopaca za flaše tokom aktivnosti čišćenja plaža širom svijeta. Primena evropske direktive odnosi se na plastične flaše, ali i kompozitnu ambalažu kao što su kartoni od mlijeka ili voćnih sokova, dok se ne odnosi na posude veće od tri litra, kao ni na one sa metalnim ili staklenim poklopcima. Države EU bi trebalo da recikliraju do 90 posto plastičnih boca za jednokratnu upotrebu do 2029. godine (sa srednjim ciljem od 77 posto do 2025). Sve zalihe flaša koje nisu u skladu sa zakonodavstvom EU morat će biti povučene sa tržišta. Već nekoliko godina, kompanije u sektoru počele su da se prilagođavaju ovom novom pravilu, što je rezultiralo da su u mnogim evropskim zemljama čepovi pričvršćeni za boce već na tržištu. Dok pravilo stupa na snagu u celoj Evropi, Italija ostaje „posebno zapažanje“ o primjeni direktive o plastici za jednokratnu upotrebu – Evropska komisija je krajem maja pokrenula prekršajni postupak protiv Italije jer nije potpuno ispoštovala direktivu i prekršila je obaveze utvrđene pravilima o transparentnosti jedinstvenog tržišta. Brisel čeka odgovore do kraja jula ili će se krenuti sa pravnim procesom.
Već sada izvjesno: Ova godina oborit će rekorde po broju turista u KS
Marx.ba Tekuća 2024. godina mogla bi biti rekordna kada se o radi o broju turista u Kantonu Sarajevo. Prema statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo tokom juna 2024. godine ostvareno je povećanje dolazaka turista za 55 posto, dok je 53 posto više noćenja u poređenju sa junom 2023. godine. Statistička povećanja dolazaka i noćenja bilježimo u periodu prve polovine ove godine, kada je Kanton Sarajevo posjetilo 34 posto više turista, a ostvareno je 30 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. U navedenom periodu najviše turista zabilježeno je iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, UAE, Srbije, Slovenije, Njemačke, Kine, Crne Gore i SAD. – Prema dosadašnjim statističkim podacima vidljivo je da bi tekuća 2024. godina mogla oboriti dosadašnje rekorde, budući da već u prvoj polovini godine imamo značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Naše je veliko zadovoljstvo i motivacija za bolji i uspješniji rad činjenica da Kanton Sarajevo doživljava oporavak nakon teškog perioda pandemije koronavirusa i inflacije, koji su značajno utjecali na industriju turizma u globalu, potvrdio je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Oboren rekord: Aerodrom Sarajevo prvi put u junu imao više do 200.000 putnika
Marx.ba Aerodrom Sarajavo je u junu ove godine ostvario 202.515 putnika (133.945 u junu 2023.). Ovo je prvi put da Aerodrom Sarajevo preskače 200.000 putnika u šestom mjesecu. Brojka je i više nego fascinantna u usporedbi sa 2019. obzirom da je ovo 169,9 posto putnika iz istog mjeseca 2019. godine (119.205). Aerodrom je imao 1798 operacija (1.349 u junu 2023.). Sarajevo je ostvarilo 247,1 tonu carga (248,5 tona u junu 2023.), piše Zamaaero. Tako je Aerodrom Sarajevo ostvario 722.981 putnika u prvih pola godina, 7.177 operacija i 1.490,1 tonu carga, što je itekako dobar poslovni rezultat. Inače, kako je poznato većina aerodroma bivše države mogla bi imati rast i u julu. Ryanair će zadržati poziciju najvećeg avioprevoznika u regionu, ispred Air Serbia i Wizz Aira. Sarajevski aerodrom ima 311.684 planiranih sjedišta na tržištu u julu, što predstavlja snažan porast od 36,8% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 40% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 10,3% kapaciteta, a slijedi ga od strane Turkish Airlinesa sa 8,8%. Ryanair, koji je ovog ljeta počeo sa radom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, bit će šesta najveća aviokompanija u julu.
Powell zadovoljan: Fed nadomak smanjivanja kamatnih stopa
Marx.ba Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell izrazio je zadovoljstvo napretkom inflacije tokom prošle godine, ali je rekao da želi vidjeti više prije nego što bude dovoljno samouvjeren da počne smanjivati kamatne stope. – Napravili smo veliki napredak u vraćanju inflacije na cilj, rekao je Powwl na forumu za centralno bankarstvo u Sintri u Portugalu. – Poslednje očitavanje (inflacije) i ono prije nje sugeriraju u manjoj mjeri da se vraćamo na dezinflatorni put. Želimo da budemo sigurniji da se inflacija kreće na održivi pad ka dva posto prije nego što započnemo proces smanjivanja ili popuštanja politike, dodao je on. Powell je govorio na forumu kojem su prisustvovali predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde i guverner brazilske centralne banke oberto Campos Neto. Komentari dolaze dok tržišta pomno prate poteze Feda i njegovih globalnih partnera dok inflacija pokazuje znakove popuštanja, a neke centralne banke, uključujući ECB, polako su počele da smanjuju kamatne stope. Indeks cijena rashoda za ličnu potrošnju Ministarstva trgovine, na koji se Fed fokusira kao glavni mjerač inflacije, porastao je 2,6 posto u maju svojim dvanaestomjesečnim tempom. Taj nivo je u stalnom opadanju sa oko četiri posto prije godinu dana, iako kreatori politike ne očekuju da će dostići Fedov cilj od 2 posto do 2026. Dok je Powell rekao da vidi napredak u inflaciji, on je oprezan da počne prerano i da ugrozi silaznu putanju rasta cijena, koji je prije dvije godine dostigao najbrži tempo od ranih 1980-ih godina. – Veoma smo svjesni da ako počnemo prerano, možemo da poništimo dobar posao koji smo uradili. Ako to uradimo prekasno, mogli bismo nepotrebno da potkopamo oporavak i širenje. Rizici od prekasnog kretanja u odnosu na prerano su došli u bolju ravnotežu ove godine jer je inflacija pala, a privreda i tržište rada ostali jaki, rekao je. Nasuprot tome, Fed je proveo veći dio prošle godine zabrinut da prerano snižavanje stopa i omogućavanje da inflacija ponovo poraste predstavlja veće rizike. Ranije ove godine, tržišta su očekivala smanjenje stope Feda za najmanje šest četvrtine procenta. Od tada su tržišne cijene prilagođene kako bi se predvidjela dva smanjenja, jedno u septembru, a drugo prije kraja godine. Međutim, članovi Saveznog komiteta za otvoreno tržište za utvrđivanje stopa na svom sastanku u junu ušli su samo u jedan.
Digitalno poslovanje preduslov je konkurentnosti
Marx.ba Danas su u Sarajevu, u prostorijama SSST-a, predstavljeni rezultati dva digitalna inovacijska huba (DIH) koji su uspostavljeni kroz projekat “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”. Projekat su sa 6,1 miliona eura sufinanisirali Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementirao GIZ. Cilj projekta je stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući im bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Projekat smo započeli 2021. godine kako bismo donijeli inovativne ideje i digitalna rješenja u kompanije u BiH. U početku su mnoge kompanije imale pitanja i nedostatak kapaciteta za transformaciju. Organizovali smo edukativne programe za 700 preduzeća i podržali 70 kompanija kroz inovacijske vaučere za testiranje novih tehnologija. Uspostavili smo četiri digitalna inovacijska huba (DIH) koji pružaju podršku u digitalizaciji, umrežavanju, edukaciji i testiranju. Podržali smo Centar za digitalnu transformaciju i pokrenuli sinergiju istraživačkog i privatnog sektora, primjer je Green Agenda Innovation Acceleration (GAIA). U tri godine postigli smo mnogo na polju digitalne transformacije, a taj proces će se nastaviti. Kompanije će morati digitalizovati i ozeleniti svoje poslovanje, a DIH-ovi će im pružiti podršku i rješenja, izjavila je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a u BiH. Agenda 2030 Ujedinjenih nacija ističe potencijal tehnologije za napredak, prevazilaženje ekonomskih i društvenih razlika te izgradnju naučnih zajednica s pristupom kvalitetnim javnim uslugama. U skladu s tim, its4Health DIH podržava digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema u BiH, osiguravajući siguran, transparentan i učinkovit pristup medicinskim uslugama. Its4Health DIH uspostavljen je na čelu Sarajevskom školom za nauku i tehnologiju (SSST), Institutom za metrologiju BiH (IMBIH), Verlab Institutom, te Institutom za standardizaciju BiH (ISBIH). – inovacijski hub its4Health osnovan je kako bi pružio zdravstvenim organizacijama priliku za unapređenje poslovanja putem digitalnih rješenja. S obzirom na visoke troškove i ograničene budžete, DIH omogućava testiranje digitalnih rješenja kako bi organizacije utvrdile njihovu prikladnost i našle odgovarajuća rješenja. Pored toga, DIH podržava IT kompanije u razvoju aplikacija koje poboljšavaju kvalitetu zdravstvene zaštite. Također, osnovan je Centar za digitalnu transformaciju koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da unaprijede interne procese. Proces transformacije traje duže i uključuje saradnju s deset certificiranih konsultanata, koji kompanijama pružaju detaljnu strategiju digitalne transformacije, a ne samo ad hoc podršku, dodala je Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta. Na događaju su predstavljeni i uspjesi kompanija koje su koristile podršku projekta.Nejra Vranić iz Poliklinike Atrijum, Lilijan Sulejmanović iz Bardo d.o.o., Arslan Hajdarević iz e387 d.o.o., Nejra Aljović iz kompanije Bosona Food d.o.o., i Mevlida Tabaković iz kompanije SunsetPro d.o.o. podijelili su svoja iskustva i rezultate koje su postigli zahvaljujući digitalizaciji. Digitalizacija je ključna za mala i srednja preduzeća jer omogućava efikasnije poslovanje i bolje upravljanje resursima, što je od suštinskog značaja za njihov rast i konkurentnost na tržištu. To je ovom prilikom potvrdila i Lilijan Sulejmanović, direktorica kompanije Bosona Food. – Kompanija je osnovana prije dvije godine s ciljem donošenja inovativnih proizvoda na tržište BiH. Počeli smo s uvozom Marlenka torti iz Češke i hladno presovanog suncokretovog ulja, te smo brzo ušli u 90% tržnih centara. Centar nam je pomogao razviti strategiju i fokusirati se na ključne procese. Implementirali smo program Optimus koji prati rad na terenu, predlaže rute i pruža izvještaje o radu i unapređenju. Također, omogućava nam praćenje proizvoda pred istekom roka u tržnim centrima, osiguravajući da ništa ne bude štetno za poslovanje, istakla je Sulejmanović. Digital Storm DIH drugi je predstavljeni DIH i on je nastavak uspješne saradnje kompanije FabLab-a i QSS-a koja je započeta još 2015. godine radom na projektima digitalizacije u oblasti Clouda, sigurnosti podataka i zaštite intelektualnog vlasništva. Edin Škaljić, direktor Fab Lab-a, istakao je važnost povezivanja akademske zajednice s realnim sektorom kroz projekte poput EU4DigitalSME. Maria Roca iz Funding Box-a iz Španije predstavila je saradnju s DIH-ovima u BiH unutar EU4DigitalSME projekta i naglasila: “Funding Box, kao ključni partner u projektu, pruža vitalnu podršku digitalnim inovacijama kroz DIH-ove, potičući kompanije da koriste najnovije tehnologije i osiguravajući im pristup investicijama koje su ključne za njihov daljnji razvoj.” Zaključeno je da je digitalno poslovanje preduslov konkurentnosti, kao da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima, što će dovesti do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Prihodi BiH od indirektnih poreza ponovo rastu: U kasi 422 miliona KM više
Bloomberg Adria Uprava za indirektno oporezivanje je za šest mjeseci 2024. godine privredi vratila milijardu i 23 miliona KM. Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2024. godine iznosili su pet milijardi i 422 miliona KM i veći su za 422 miliona KM ili 8,42 posto u odnosu na isti period 2023. godine, kada su iznosili pet milijardi KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su četiri milijarde i 398 miliona KM i veći su za 487 miliona KM u odnosu na prihode koje su s Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine. – U junu 2024. godine prikupljeno je 924 miliona KM indirektnih poreza, što je za 14 miliona KM više u odnosu na jun 2023. godine. Za finansiranje državnih institucija za šest mjeseci 2024. godine raspoređen je iznos od 500 miliona KM, saopćili su iz UIO. Prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko BiH s pripadajućim vanjskim dugom za šest mjeseci 2024. godine u poređenju s istim periodom prošle godine vidljiv je u tabeli ispod. Prema prikupljenim podacima, najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Federaciji BiH u šest mjeseci 2024. godine raspoređeno dvije milijarde i 395 miliona KM, Republici Srpskoj milijarda i 342 miliona KM i Brčko distriktu 135 miliona KM. Ermin Cero, ekonomista i univerzitetski profesor s IBU-a, za Bloomberg Adria TV kazao je kako PDV s pravom možemo zvati bh. “zlatnom kokom” jer on najviše doprinosi punjenju budžeta. – Činjenica je da kod nas nije došlo do zahvata na PDV-u i akcizama, ali nije mnogo toga bilo ni u zemljama regije, kazao je.