Јahorina dobro otvorila ljetnu turističku sezonu
Marx.ba Јahorinu je od početka ljetne turističke sezone 27. juna posjetilo više od 7.500 gostiju, saopćeno je iz Olimpijskog centra “Јahorina”. Gosti su ostvarili oko 12.000 prolaza na ljetnjim atrakcijama, a posebna je bio snijeg koji su iz Olimpijskog centra proizvodili. Iz Olimpijskog centra ističu da se Јahorina sa čak 26 atrakcija pretvara u zeleno utočište tokom ljetnih mjeseci i pruža nezaboravno iskustvo za svakog posjetioca. Napominju da je na početku sezone Јahorina ugostila i rukometni i košarkaški kamp sa oko 800 djece. – Naš cilj je jasan – želimo stvoriti planinu koja je pristupačna svima i na kojoj će djeca rasti i razvijati se. Uvijek ističemo da smo do sada iskoristili samo 10 odsto potencijala Јahorine, a već smo prepoznati kao destinacija koja nudi mnogo, naveli su. Svaki dan na Јahorini od 10.00 do 20.00 sati gosti mogu uživati u panoramskoj vožnji gondolom “Poljice” i najdužem alpin kosteru u Јugoistočnoj Evropi, dok su adrenalinske aktivnosti poput baterflaja, tavera, lupstera, nautikdžeta, skajdajva i ziplajna dostupni od 10. do 18.00 sati. Za otkrivanje svih prirodnih ljepota planina gostima je na raspolaganju i turistički vozić “Srećko”, a svi zaineresovani mogu istraživati prirodu i jahanjem konja od 11.00 do 18.00 časova po planinskim vrhovima. Za ljubitelje avanture na raspolaganju su jedini of-roud karting u regionu, iks rejser, trampolina i olimp tubing na vrhu planine, dva dječija parka “Poljice“ i “Rajska”, plaža na 1.879 metara nadmorske visine, pedaline, kajaci i lopte za hodanje po vodi, bajk park, biciklističke staze, tereni za fudbal i košarku, kao i staze za šetnju. Iz Olimpijskog centra “Јahorina” pozvali su sve da dođu, istraže i uvjere se zašto je Јahorina prava ljetna oaza puna avanture.
Grupa finansijskih kompanija pokrenula sistem za mobilno plaćanje
Marx.ba Grupa evropskih banaka i finansijsko-tehnoloških kompanija objavila je da je trgovcima i potrošačima omogućila mobilno plaćanje sistemom wero, signaliziravši konkurenciju američkim kartičarskim i digitalnim divovima i finansijsko-tehnološkim kompanijama. Trgovci koji koriste Computopovu platformu Paygate sada imaju pristup werou, objavila je Evropska inicijativa za plaćanje (EPI). Sistem je osmišljen po uzoru na švicarski Twint, a obuhvata 14 evropskih banaka, uključujući nizozemske ABN Amro i ING, francuske BNP Paribas, Societe Generale i Credit Agricole, Deutsche Bank. Cilj je evropskim trgovcima i potrošačima omogućiti međusobne novčane transfere i transakcije u maloprodaji digitalnim novčanikom koji bi trebao eliminirati posrednike u plaćanju i smanjiti troškove. EPI želi konkurirati američkim finansijskim divovima poput Mastercarda i Vise, te Googleovim i Appleovim aplikacijama i Paypalu, napominje novinska agencija dpa. – Uz transakcije, vizija za wero obuhvata i usluge s dodanom vrijednošću, uz potencijalno uključivanje inovativnih opcija “kupi odmah, plati kasnije” koje bi podržale banke, te provjeru digitalnog identiteta (e-ID) i integraciju programa maloprodajnih kompanijai za nagrađivanje lojalnosti, stoji na internetskoj stranici EPI-ja. Wero će ojačati evropski suverenitet u platnom prometu, ustvrdio je član upravnog odbora Njemačke udruge štedionica (DSGV) i predsjednik nadzornog odbora EPI-ja Joachim Schmalzl. – U Evropi do sada nismo imali vlastiti zajednički sitem plaćanja, rekao je Schmalzl. – Čak i etablizirani sistemi poput njemačkog Girocarda i francuskog Cartea Bancaira obavljaju prekogranična plaćanja uz podršku kompanija izvan Evrope. Wero će dokinuti tu ovisnost održivo i na duži rok i ponuditi evropsku alternativu i time, između ostalog, zadržati dodanu vrijednost na području transakcija plaćanja u Evropi, poručio je, prenosi Zimo.
Transport robe: Kako stoje cijene kontejnerskog prijevoza
Marx.ba Cijena prijevoza teretnih kontejnera iz Indije u Evropu porasla je nakon što su glavni prijevoznici podigli cijene od 1. jula. Mogli bi ih povećati i dodatno jer su pošiljke iz Indije u Evropu porasle na oko 500 dolara za kontejner od 20 stopa i oko 900 dolara za kontejner od 40 stopa. Prije jula cijene su bile oko 280 dolara za kontejner od 20 stopa i oko 450 dolara za kontejner od 40 stopa. Trošak prijevoza kontejnera od 20 stopa iz Indije u Evropu pao je za najmanje 70% na oko 300 dolara s oko 1.100 dolara u avgustu prošle godine usred pada međunarodne trgovine. Cijena prijevoza kontejnera od 40 stopa u Evropu pala je na oko 450 dolara s 2.500 dolara. Kako bi vratili stope na održivi nivo, prijevoznici uključujući Maersk Line, Mediterranean Shipping Co. SA, CMA CGM SA, Hapag-Lloyd AG i Hanjin Shipping Co. Ltd namjeravaju nametnuti povećanja od 100 do 300 dolara za kontejner od 20 stopa i između 200 i 500 dolara za kontejner od 40 stopa od jula. Ohrabreni uspjehom julskih povećanja stope, brodarske kompanije ponovno su od 1. vagusta uvele faktor prilagodbe bunkera (BAF), dodatnu naknadu za brodsko gorivo, također poznatu kao bunker, koju su prestale prikupljati ranije ove godine kada je Azija u Evropi trgovala otišao u slobodni pad. Maersk Line sa sjedištem u Kopenhagenu, najveća svjetska kompanija za prijevoz kontejnera, najavila je da će od 1. septembra podići cijene za 150 dolara za kontejner od 20 stopa i za 300 dolara za kontejner od 40 stopa za Evropu. Mediterranean Shipping, drugi najveći kontejnerski prijevoznik na svijetu, rekao je da će povećati cijene za 200 dolara za kontejner od 20 stopa i za 400 dolara za kontejner od 40 stopa od 1. septembra na trgovačkim linijama iz Indije u Sjevernu Evropu, Ujedinjeno Kraljevstvo, zapadni i istočni Mediteran i Crno more. Očekuje se da će mnogi drugi prijevoznici slijediti Maersk i Mediterranean Shipping podizanjem stopa na indijsko-evropskom sektoru. – Naš opstanak je bio u pitanju jer su stope dosegle najniže nivoe. Morali smo poduzeti nešto drastično kako bismo spriječili da propadnemo, rekao je izvršni direktor Hapag-Lloyda, pete najveće svjetske kompanije za prijevoz kontejnera. Odbio je biti imenovan zbog politike tvrtke o razgovorima s medijima. – Postojao je određeni stepen očaja među kontejnerskim brodskim linijama. Povećanje stope se moralo dogoditi, rekao je Jasraj. Naglasio je da je učinak velikog broja kontejnerskih brodova koji su globalno stajali zbog nedostatka tereta i povlačenja usluga utjecao na vozarine. Broj neiskorištenih kontejnerskih brodova povećao se u posljednje dvije sedmice na 10% svjetske flote jer je više brodova uklonjeno iz aktivne službe. Ukupno 520 brodova trenutno miruje, što predstavlja 1,28 miliona standardnih kontejnera, prema bazi podataka kontejnerske industrije sa sjedištem u Parizu AXS-Alphaliner. U međuvremenu, neki kontejnerski prijevoznici podižu cijene za SAD, gdje se troškovi trenutno kreću između 1300-1400 dolara za prijevoz kontejnera od 20 stopa, piše u analizi Seebiz.
Vijeće stranih investitora obilježilo je 18 godina uspješnog rada u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Vijeće stranih investitora (Foreign Investors Council), obilježilo je 18 godina uspješnog rada u Bosni i Hercegovini. Tokom gotovo dvije decenije postojanja, ova organizacija je postala ključni akter u unapređenju investicijske klime i poslovnog okruženja u zemlji. Od osnivanja, Vijeće stranih investitora je neumorno radilo na prevazilaženju brojnih izazova s kojima se suočavaju strani i domaći investitori. Kroz aktivnu saradnju s vlastima i relevantnim partnerima, Vijeće je dalo značajan doprinos stvaranju boljih uslova za poslovanje, što je rezultiralo mnogim uspjesima i poboljšanjima u investicijskoj klimi. – Kontinuirana podrška svih naših članica koje su do sada investirale više od 9 milijardi konvertibilnih maraka u BiH je od vitalnog značaja za realizaciju naših aktivnosti i izradu preporuka za poboljšanje poslovnog ambijenta, čime značajno doprinose ostvarivanju temeljne misije i vizije Vijeća stranih investitora, istaknuo je predsjednik Vijeća stranih investitora, Branimir Muidža. Ostvareni rezultati ne bi bili mogući bez kontinuirane podrške sponzora i partnera. Tokom svih ovih godina, Vijeće stranih investitora uvijek je imalo podršku kompanija i organizacija koje su prepoznavale njihovu misiju i viziju. Ovaj put za ceremoniju obilježavanja 18.godišnjice posebna zahvalnost ide generalnom sponzoru Heidelberg Materials BiH, te zlatnim sponzorima BBI Banka, Raiffeisen Banka, Telemach i Lukavac Cement. Događaj je podržan i od strane srebrenih sponzora: Adriatic Metals, Messer i Telemax, te bronzanih sponzora EuroLimun i ProCredit Banka, kao i partnera Coca-Cola Hellenic i Molson Coors. "Ponosna sam na sve što smo postigli tokom ovih 18 godina. – Naš rad je bio usmjeren na poboljšanje investicijske klime u Bosni i Hercegovini, a uspjehe koje smo ostvarili dugujemo našim članovima, partnerima i saradnicima. Zahvaljujem se svima koji su podržavali naš rad i vjerujem da ćemo zajedno nastaviti graditi bolje poslovno okruženje u budućnosti, izjavila je Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora. Vijeće stranih investitora će i dalje ostati posvećeno svojoj misiji unapređenja poslovnog okruženja i podrške investitorima. Uz podršku naših partnera i sponzora, nastavit će raditi na projektima i inicijativama koje će doprinijeti ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Proslava godišnjice održana je u Sarajevskoj Vijećnici, gdje je prisustvovalo oko 200 zvanica, uključujući i Ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, i Federalnog ministra rada i socijalne politike, Adnana Delića. Goste i partnere zabavljala je Nina Badrić, doprinoseći svečanoj atmosferi ovog značajnog događaja.
Zarada kompanije Nike u drugom kvartalu iznad očekivanja
Marx.ba Kompanija Nike objavila je rezultate za drugi kvartal koji su nadmašili očekivanja analitičara u pogledu zarade, ali su prihodi i marže bili ispod očekivanja. To ukazuje na izazovne uslove za američkog giganta proizvodnje sportske opreme u budućnosti. Dionice kompanije Nike Inc pale su za pet procenata u trgovanju nakon radnog vremena poslije objave izvještaja. Kompanija je izvijestila o prilagođenoj zaradi po dionici od 1,01 dolar na prihod od 12,61 milijardu dolara. Analitičari su predviđali zaradu po dionici od 0,84 dolara na prihod od 12,86 milijardi dolara, prenosi Investing. Zalihe su pale za 11 posto na 7,52 milijarde dolara, što je manje u odnosu na godinu dana ranije, ali ispod procjene od 7,99 milijardi dolara. Bruto marža je porasla za 130 baznih poena na 44,7 procenata, u poređenju sa procjenama od 45,3 posto. Gledajući unaprijed, kompanija je izjavila da su rezultati za četvrti kvartal „istakli izazove koji su nas naveli da ažuriramo našu prognozu za fiskalnu 2025. godinu.“
“Oskara za komercijalno zrakoplovstvo” osmi put osvojio Qatar Airways
Marx.ba Qatar Airways je po osmi put dobio nagradu “Skytrax”, poznatu kao “Oscar za komercijalno zrakoplovstvo”, koja se dodjeljuje najboljoj aviokompaniji na svijetu kao priznanje za kvalitetu usluga koje nudi putnicima. – Ovo je izvanredno postignuće za Qatar Airways, budući da je ove godine po osmi put proglašen najboljim avioprijevoznikom na svijetu, rekao je izvršni direktor Skytraxa Edward Plaisted na svečanosti dodjele nagrada koja je u dvorcu u blizini londonskog aerodroma Heathrow okupila direktore najvećih svjetskih avioprijevoznika, javlja CNN. Bliskoistočni prijevoznik izgradio je snažnu reputaciju tokom proteklog desetljeća, pomažući katarskom nagrađivanom međunarodnom aerodromu Hamad da postane globalni avionski centar, parirajući regionalnim rivalima Dubaiju i Abu Dhabiju. Katarska flota od 230 aviona kreće se od devet A380 superjumboa, do Boeinga 777-300ER, Boeinga 787-8 i 787-9, Airbusa A350-900 i A350-1000, s velikim brojem aviona manjeg kapaciteta. – Ovo je trenutak ponosa za Qatar Airways i čast mi je podijeliti nagradu sa svojim kolegama, rekao je izvršni direktor Qatar Airwaysa Badr Mohammed Al-Meer.
Za većinu aerodroma u regiji predviđa se pozitivan juli: Snažan rast za Sarajevo
N. D. Većina aerodroma bivše države mogla bi imati rast u julu. Ryanair će zadržati poziciju najvećeg avioprevoznika u regionu, ispred Air Serbia i Wizz Aira, piše EX YU aviation. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u julu, sa 983.929. Brojka predstavlja povećanje od 0,6% u odnosu na 2023. Ne uključuje čarter usluge koje bilježe značajan obim tokom mjeseca. Wizz Air je glavni krivac za nisku stopu rasta, smanjujući svoj kapacitet za 25% u odnosu na prethodnu godinu. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 57,3% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Zagreb slijedi kao drugi po veličini sa 545.744 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 17,6% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 32,8% raspoloživog kapaciteta. Iza njega slijedi Ryanair sa 30,1% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, na koji je utjecalo smanjenje frekvencije Wizz Air-a, ima 325.094 sjedišta u julu, što je pad od 5,1%. Wizz Air, koji je smanjio kapacitet za 14,3%, imat će 57% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Pegasus Airlines drugi sa 9,8% udjela. Turkish Airlines, koji je tradicionalno bio drugi po veličini po kapacitetu, bit će peti tokom mjeseca. Sarajevski aerodrom ima 311.684 planiranih sjedišta na tržištu u julu, što predstavlja snažan porast od 36,8% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 40% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 10,3% kapaciteta, a slijedi ga od strane Turkish Airlinesa sa 8,8%. Ryanair, koji je ovog ljeta počeo sa radom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, bit će šesta najveća aviokompanija u julu. Prištinski aerodrom će imati 310.196 slobodnih mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 5,9% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,6% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 15,3%. Aerodrom Podgorica ima 217.256 sjedišta na redovnim letovima u julu, što je povećanje od 9,9% u odnosu na 2023. Wizz Air je najveći sa 22,6% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Ryanair sa 17,8%. Air Montenegro je šesti, iza dva najveća, kao i Air Serbia, Austrian Airlines i Turkish Airlines. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog jula ima na raspolaganju 164.650 sedišta, što je 14,9% više u odnosu na prošlu godinu. Aerodrom takođe ima značajan broj čartera tokom meseca koji nisu uračunati u statistiku. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 11,7% planiranog kapaciteta.
Ulaganjem u digitalne tehnologije preduzeća postaju agilnija i inovativnija
Marx.ba Tokom druženja s novinarima u mostarskom INTERA Tehnološkom parku danas su javnosti predstavljeni rezultati projekta ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”, kao i neke od brojnih uspješnih preduzeća koji su kroz projekte Boost i DigiMet digitalizovali svoje procese. Projekat kojeg sa 6,1 milion eura sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u BiH, ima za cilj stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Kompanije iz BiH posluju za globalne partnere i u tom smislu digitalna rješenja jako puno pomažu, a također predstavljaju i preduslov za partnerske odnose. U tu svrhu malim i srednjim preduzećima potrebne su inovacije, odnosno digitalna rješenja, međutim ne znaju kako to raditi sami. Stoga je jedna od ključnih aktivnosti bila podizanje svijesti, odnosno obuka za kompanije. U okviru aktivnosti koje smo proveli tokom projekta, više od 700 kompanija je imalo priliku da nauči nešto o digitalnim rješenjima, da ista sprovedu i postanu konkurentniji na tržištu, kazala je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a. Tehnološki park INTERA imao je zadatak pomoći kompanijama iz Hercegovine da digitaliziraju svoje procese i uvedu inovacije. Vedran Šimunović, direktor INTERA Tehnoločkog parka ističe da je INTERA kroz projekte unutar programa ‘Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME’ sarađivala sa Sveučilištem u Mostaru, dok su kroz Boost projekat za oko 70 kompanija obezbijeđeni vaučeri za uvođenje digitalizacije. – To su izvanredni projekti jer direktno povezuju akademsku zajednicu s realnim sektorom. Koncept je zasnovan tako da kompanije dobivaju vaučer, a taj vaučer mogu iskoristiti tako što angažiraju eksperte iz akademske zajednice digitalnih inovacijskih hubova (DIH) koji su osnovani od strane GIZ-a. Implementacija tog vaučera znači da će eksperti iz DIH-ova i akademskog sektora provesti određene inovacije u tim kompanijama. Imali smo odličnih primjera inovacija, a kada su kompanije shvatile koliko će im to donijeti dobrobiti uložile su i vlastita novčana sredstva. Boost projekat je doslovce opravdao svoje ime jer je dao neki početak poduzećima koja su sudjelovala u okviru ovog projekta, pojasnio je Šimunović. Predstavnici kompanije Emerus iz Širokog Brijega podijelili su svoja iskustva digitalizacije, pojasnili šta im je bio cilj te koje su benefite ostvarili. Ova kompanija broji 300 uposlenika i digitalizacija nije smanjila njihov broj. – Bavimo se proizvodnjom aluminijskih profila. U saradnja sa Sveučilištem koji su izradili softverske alate unaprijedili smo poslovanje u smislu predviđanja kvarova, a ne da čekamo da do njih dođe i zaustave proces proizvodnje. Također, radimo na digitalizaciji skladišta ulazne sirovine. Cilj nije smanjivanje broja radnih mjesta, već olakšavanje dosadnih, zamornih poslova. Što se tiče daljih koraka, nastavljamo s digitalizacijom u smislu da jednim klikom miša imamo bolji uvid u podatke. Na taj način konkurentniji smo na tržištu. U suštini, 90 posto smo okrenuti tržištu EU i još jedan od naših projekata je dekarbonizacija, gdje ćemo razvijati održive izvore energije, kazao je Josip Tomić, predstavnik kompanije. Kompanija SIK d.o.o. Mostar se bavi proizvodnjom metalnih sklopova po tehničkim crtežima kupac, te je kroz projekat njihov cilj bio unaprijediti provjere na rotacijskim dijelovima i uređajima te dijagnostiku kako bi spriječili kvarove i preventivno djelovali na zastoje. – Kroz program koji je trajao pola godine postavljena su četiri senzora koja provjeravaju način rada strojeva. Time je značajno povećana i učinkovitost radnika. U planu nam je i uvođenje dva robota, s obzirom na visok udio fizičke radne snage, rekla je Sanja Jedvaj, predstavnica kompanije SIK d.o.o. ističući da im je podrška projekta kojeg implementira GIZ značajno pomogla. OMV INDOIL iz Čapljine proizvodi ventile za industrijsku namjenu. Digitalizacija im, između ostalog, pomaže da imaju uvid da li nešto rade valjano ili pogrešno. – Koristimo sustav za praćenje realnih događaja u proizvodnji i povezujemo ih s radnim nalozima. Bio nam je cilj da digitaliziramo praćenje radnih naloga – kada je izdan, potom ide na prvo radno mjesto, radnik dobije digitalni uređaj gdje skenira radni nalog čime potvrđuje da je počeo s radom. Mi tako pratimo stvarni utrošak vremena rada, kazao je Krešimir Miličević iz ove kompanije. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Predstavljeni finansijski rezultati: BH Telecom kao vodeći digitalni integrator BiH
Marx.ba Danas je u prostorijama BH Telecoma održana press konferencija na kojoj je predstavljeno finansijsko poslovanje BH Telecoma u 2023. godini i poslovanje u I kvartalu 2024. godine kao i planovi aktivnosti i planovi korporacije za naredni period. Prisutnim medijima se obratio Premijer Vlade Federacije BiH, Nermin Nikšić. – Pred Upravom i Nadzornim odborom BH Telecoma su ozbiljni izazovi, ali i čvrsto opredjeljenje da se pronađu sistemska rješenja kako bi ova kompanija postala dugoročno održiva, visoko profitabilna, te osigurala svoju poziciju u izgradnji digitalnog bh. društva. Vizija novog menadžmenta je da BH Telecom bude vodeći digitalni integrator bh. društva, čemu će Vlada FBiH dati svoju punu podršku, poručio je. Kako je objavljeno, fBH Telecom je u 2023. godini ostvario ukupan prihod od 530,5 miliona KM, što predstavlja rast od 20,5 miliona KM ili 4% u odnosu na godinu ranije i ostvaren je u visini plana za 2023. godinu. Ostvarena bruto dobit BH Telecoma za 2023. godinu iznosi 52,7 miliona KM i manja je za 8,4 miliona KM ili za 14% u odnosu na prošlu godinu i 3,6 miliona ili 6% manja od planirane. EBITDA je ostvarena u visini od 147,8 miliona KM i zabilježila je rast od 1% u odnosu na godinu ranije. Pad dobiti BH Telecoma u 2023. godini je primarno rezultat povećanja plata zaposlenih uslijed usklađivanja osnovice sa godišnjom stopom inflacije u skladu sa Kolektivnim ugovorom, a što je rezultiralo povećanjem troškova za 12,8 miliona KM. Osim toga, nova Uprava je, s ciljem da prikaže objektivno finansijsko stanje kompanije izvršila detaljnu analizu postojećih sredstava i obaveza, ugovora te, u skladu sa preporukama revizora i Međunarodnim računovodstvenim standardima identificirala potrebu za dodatnim rezervisanjem za sudske sporove u iznosu od 5,4 miliona KM. Također, identifikovana su sredstva koja su već ranije ispunila uslove za stavljanje u upotrebu te je izvršeno njihovo aktiviranje što je, uz nove kupovine, rezultiralo rastom troškova amortizacije za 4,0 miliona KM. Dodatno, izvršeno je umanjenje vrijednosti softwarea za 1,0 milion KM, za koji je utvrđeno da ne pruža sve funkcionalnosti. Ove godine će iz dobiti BH Telecoma za 2023. godinu kao i iz akumulirane dobiti iz ranijeg perioda biti isplaćeno ukupno 70 miliona KM dividende, i to 63 miliona KM prema većinskom vlasniku kapitala, Vladi FBiH i 7 miliona KM malim dioničarima. V.d. generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević je prezentirao pozitivne finansijske pokazatelje u tekućoj 2024.godini. Ostvarena bruto dobit za I kvartal ove godine iznosi 13,6 miliona KM i veća je za 3,7 miliona KM ili za 37% u odnosu na bruto dobit u istom periodu prošle godine. Ostvarena bruto profitna marža je iznosila 10,33%, što je porast za 27,4% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je ostvarena EBITDA marža 27,5% i u odnosu na isti period prethodne godine veća je za 2,2 %. Ukupni rashodi u I kvartalu ostvareni su u iznosu 118,4 milion KM, što je više za 5,6 miliona KM ili za 5% u odnosu na ostvarenje iz istog perioda 2023. godine. – BH Telecom je u prvih pet mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode u iznosu od 223,4 miliona KM, koji su za 14,4 miliona KM ili za 7% veći u odnosu na ostvarenje iz istog perioda 2023. godine, istakao Kovačević. U dijelu svog izlaganja koji se odnosio na planove poslovanja u narednom periodu, g. Kovačević je naglasio da je strateško opredjeljenje BH Telecoma kontinuirano ulaganje u kvalitetu infrastrukture, prvenstveno u proširenje optičke mreže, kao i neophodno proširenje kapaciteta mobilne mreže i pripreme za 5G mrežu i zadovoljstvo korisnika čime se postavljaju temelji za budućnost i omogućava dugoročan rast korporacije. “BH Telecom će u narednom periodu provesti tri ključne aktivnosti kako bi osigurao dugoročnu održivost na tržištu; prva je reorganizacija korporacije koja će nas približiti tržištu i našim korisnicima, a koja će se provesti do kraja 2024.godine, druga aktivnost se odnosi na širenje širokopojasne optičke mreže i proširenje kapaciteta mobilne mreže kako bi cjelokupno bh.društvo bilo povezano kvalitetnim internetom i treća se odnosi na digitalni razvoj i inovativna rješenja. Vizija da postanemo vodeći digitalni integrator bh. društva je zaista ambiciozna i obavezuje nas da gradimo strateška partnerstva sa javnim i privatnim sektorom u Bosni i Hercegovini ali i šire, a sve u cilju kreiranja platformi koje će omogućiti uspostavu digitalnog društva. “, naglasio je Amel Kovačević, v.d. generalni direktor BH Telecoma.
Svjetska tržišta: Wall Street i evropske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu Dow Jones indeks oslabio je 0,76 posto, na 39.112 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,39 posto, na 5.469 bodova, a Nasdaq 1,26 posto, na 17.717 bodova. Rast S&P i Nasdaq indeksa zahvaljuje se oporavku cijena dionica tehnoloških divova, posebno proizvođača čipova, nakon pada prethodnih dana. Među najvećim dobitnicama našla se dionica Nvidie, čija je cijena skočila gotovo sedam posto, nakon što je u prethodna tri dana pala 13 posto. Znatno su, više od dva posto, porasle i cijene dionica drugih tehnoloških divova, kao što su Alphabet i Meta Platforms. Kako iza toga ne stoje neke značajnije vijesti, radi se, kažu analitičari, o uobičajenom uljepšavanju portfelja pred kraj tromjesečja. I dok su tehnološki i komunikacijski sektor jučer porasli, trgovački je sektor osjetno pao. To je pritisnulo Dow Jones indeks koji je izgubio dio dobitaka od prethodnih pet dana. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,31 posto, na 8.275 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,66 posto, na 18.297 bodova, a pariški CAC 0,44 posto, na 7.695 bodova. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora, nakon pada prethodnih dana. Cijene dionica u tom sektoru jutros su u prosjeku porasle 0,8 posto, a u industrijskom sektoru 0,7 posto. S druge strane, najviše su pale cijene dionica u automobilskom sektoru, 0,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Jutros je japanski Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 0,3 posto. U Hong Kongu, Šangaju i Australiji pale su, pak, između 0,1 i 0,8 posto. Najviše su pale cijene dionica u Australiji jer se ulagači plaše novog povećanja kamatnih stopa zbog rasta inflacije. Jutros je, naime, objavljeno da je u toj zemlji inflacija u maju porasla s 3,6 posto, koliko je iznosila u aprilu, na četiri posto. Veća nego što se očekivalo inflacija izazvala je strahovanja od povećanja kamata jer je guvernerka centralne banke Michele Bullock nedavno kazala da je i na posljednjoj sjednici bilo razgovora o povećanju kamata. Iznenađenje je tim veće što se na tržištima smatra da je ciklus povećanja kamata u svijetu završen i da slijedi popuštanje monetarne politike. S druge strane, podršku tržištima jutros pruža oporavak tehnološkog sektora. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,50 bodova. Pritom je kuzrs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,60 na 159,75 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0710 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0735 dolara. Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,39 posto, na 85,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,48 posto, na 81,20 dolara, piše Lider.