Svjetska tržišta: Wall Street i evropske berze porasle
Marx.ba Na Wall Streetu Dow Jones indeks oslabio je 0,76 posto, na 39.112 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,39 posto, na 5.469 bodova, a Nasdaq 1,26 posto, na 17.717 bodova. Rast S&P i Nasdaq indeksa zahvaljuje se oporavku cijena dionica tehnoloških divova, posebno proizvođača čipova, nakon pada prethodnih dana. Među najvećim dobitnicama našla se dionica Nvidie, čija je cijena skočila gotovo sedam posto, nakon što je u prethodna tri dana pala 13 posto. Znatno su, više od dva posto, porasle i cijene dionica drugih tehnoloških divova, kao što su Alphabet i Meta Platforms. Kako iza toga ne stoje neke značajnije vijesti, radi se, kažu analitičari, o uobičajenom uljepšavanju portfelja pred kraj tromjesečja. I dok su tehnološki i komunikacijski sektor jučer porasli, trgovački je sektor osjetno pao. To je pritisnulo Dow Jones indeks koji je izgubio dio dobitaka od prethodnih pet dana. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,31 posto, na 8.275 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,66 posto, na 18.297 bodova, a pariški CAC 0,44 posto, na 7.695 bodova. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora, nakon pada prethodnih dana. Cijene dionica u tom sektoru jutros su u prosjeku porasle 0,8 posto, a u industrijskom sektoru 0,7 posto. S druge strane, najviše su pale cijene dionica u automobilskom sektoru, 0,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Jutros je japanski Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 0,3 posto. U Hong Kongu, Šangaju i Australiji pale su, pak, između 0,1 i 0,8 posto. Najviše su pale cijene dionica u Australiji jer se ulagači plaše novog povećanja kamatnih stopa zbog rasta inflacije. Jutros je, naime, objavljeno da je u toj zemlji inflacija u maju porasla s 3,6 posto, koliko je iznosila u aprilu, na četiri posto. Veća nego što se očekivalo inflacija izazvala je strahovanja od povećanja kamata jer je guvernerka centralne banke Michele Bullock nedavno kazala da je i na posljednjoj sjednici bilo razgovora o povećanju kamata. Iznenađenje je tim veće što se na tržištima smatra da je ciklus povećanja kamata u svijetu završen i da slijedi popuštanje monetarne politike. S druge strane, podršku tržištima jutros pruža oporavak tehnološkog sektora. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,50 bodova. Pritom je kuzrs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 159,60 na 159,75 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0710 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0735 dolara. Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,39 posto, na 85,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,48 posto, na 81,20 dolara, piše Lider.
Od 1. jula sa TAG-om iz FBiH kroz mrežu Hrvatskih autocesta: Evo kako i gdje izvršiti registraciju
Marx.ba Kako suobjavile Autoceste FBiH, svi korisnici ACC TAG uređaja moći će od 1. jula ove godine koristiti svoj TAG uređaj i za prolaze kroz mrežu Hrvatskih autocesta uz prethodnu registraciju uređaja na nekoj od naplatnih stanica. Također, i za vozače iz Hrvatske vrijedi isto u Federaciji BiH, ali će morati imati uplaćena sredstva na ACC TAG uređaju. Autoceste FBiH su objavile kako i gdje izvršiti registraciju. ACC TAG uređaje možete registrirati u sljedećim prodajnim uredima Hrvatskih autocesta: • Lučko, Ured prodaje pretplate• Zagreb, Širolina 4, prizemlje• A3 N.P. Bregana• A3 N.P. Zagreb Istok• A3 N.P. Slavonski Brod – Zapad• A3 N.P. Lipovac• A5 N.P. Osijek• A4 N.P. Varaždin• A1 N.P. Ogulin• A1 N.P. Zadar Istok• A1 N.P. Dugopolje• A6 N.P. Rijeka Kako su objavili od dokumentacije su vozačima potrebni: • Osobna iskaznica – fizičke osoba• Podaci o poduzeću (ID, PDV) – pravne osobe/obrtnici• Potvrda o registraciji automobila i• ACC TAG uređaj Ugovaranje usluge: Potrebno je povezati svoju platnu karticu, a koju Hrvatske autoceste prihvaćaju, za svoj ACC TAG-a kako biste mogli koristiti uslugu plaćanja cestarine Hrvatskih autocesta. Korisnik će imati dva korisnička računa i jedan uređaj, pri čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje, poručili su između ostalog iz Autocesta FBiH.
Znate li gdje je u Evropi najskuplje graditi
Marx.ba Izvještaj International Construction Market Survey (ICMS) za 2024., koje je priredila globalna konsultantska kompanija Turner & Townsend sa sjedištem u Leedsu (Ujedinjeno Kraljevstvo), pokazalo je da je Švicarska i dalje najskuplja zemlja za gradnju u Evropi, a Zürich i Ženeva uvršteni su među pet za gradnju najskupljih svjetskih gradova. Istraživanje je obuhvatilo 91 grad, a Zürich je nadmašio Ženevu i zauzeo treće mjesto na svjetskoj ljestvici kao najskuplje mjesto za gradnju u Evropi, s prosječnom cijenom gradnje od 5.035 američkih dolara (4.688 eura) po kvadratnom metru, što je 8,2 posto više u odnosu na cijenu prije godinu dana. Četvrta u svijetu i druga u Evropi je Ženeva s prosječnom cijenom gradnje od 4.676 eura (5.022 dolara) po četvornom metru. Slijede London (4.164 eura), München (3.535 eura), Dublin (3.515 eura) i Beč (3.515 eura). Svih navedeni gradovi rangirani su među 25 najskupljih na svijetu. S približavanjem Olimpijskih igara, ulaganja u nekretnine u Francuskoj su porasla, posebno u Parizu, gdje je povećana potražnja uzrokovala povećanje troškova gradnje za 0,1 postotni bod, na prognoziranih 2,5 posto. Prosječna cijena gradnje iznosi 2.979 eura po četvornom metru. Potražnja širom Evrope raste i za podatkovnim centrima i modernim tehnološkim pogonima, u skladu s EU Zakonom o nultoj neto industriji koji promiče ulaganja u nove tehnologije. Potražnja za naprednim proizvodnim pogonom u Amsterdamu je podigla trošak gradnje na 3.575 eura po kvadratnom metru. U Münchenu je porasla potražnja za vrhunskim uredskim prostorom, jer poslodavci nastoje privući talentirane mlade stručnjake. A München je sjedište mnogim tehnološkim kompanijama u usponu. Posljedica je rast prosječnih troškova gradnje na 5.222 eura po kvadratnom metru. Ukupnu cijenu nekretnina na tržišta dodatno podižu visoki prosječni troškovi rada od 77,85 eura po satu. U 15 evropskih gradova obuhvaćenih istraživanjem troškovi rada u prosjeku iznose 63,88 eura po satu- Troškovi rada najviši su u Ženevi (116,59 eura) i Zürichu (116,31 eura). Klijentima koji su suočeni s nedostatkom radne snage Turner & Townsend savjetuju da daju prioritet prepoznavanju pravih strategija nabave i da sarađuju s opskrbnim lancem kako bi ublažili rizik isporuke. – Nakon nekoliko godina ekonomskih turbulencija i snažnog utjecaja rata u Ukrajini, vrlo je ohrabrujuće vidjeti toliko potencijala u evropskom građevinskom sektoru. Vidjeli smo sve veću aktivnost u raznim industrijama, uključujući ulaganja kompanija koje žele iskoristiti sektor slobodnog vremena oko Olimpijskih igara i UEFA EURO 2024., te rastuću potražnju za naprednom proizvodnjom kao dijelom šireg globalnog trenda nearshoringa, rekao je Euan Reaper, direktor upravljanja troškovima u Evropi u kompaniji Turner & Townsend. – Međutim, trebamo biti oprezni zbog sve veće cijene rada širom kontinenta, koja bi, bez zajedničkih napora da se poveća broj kvalificiranih radnika, mogla povisiti cijene i potaknuti nedostatak radnika. Također, važno je pratiti utjecaj sve većih zahtjeva vezanih za održivost u sektoru nekretnina, i kako će to promijeniti obrasce ulaganja i vrijednosti imovine. Ako kompanije žele iskoristiti obnovljeno povjerenje Europe, procjena modela ugovora i troškova ugljika pokazat će se ključnima za ublažavanje rizika, dodao je, prenosi Točka na I. Globalno istraživanje ICMS-a o troškovima gradnje pokazalo je da po visini troškova i dalje dominiraju Sjedinjene Američke Države: u deset najskupljih gradova na svijetu je šest američkih. Drugo godinu zaredom New York drži poziciju grada s najvišim troškovima gradnje, s prosječnom cijenom od 5.723 američka dolara po četvornom metru. Slijedi ga San Francisco s 5.489 dolara, a uz Zürich i Ženevu u deset najskupljih gradova su Los Angeles, Boston, Seattle, Chicago, Hong Kong i London.
Vanjaskotrgovinska komora organizira Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira Festival Vinske ceste Hercegovine, koji će biti održan 4. jula 2024. godine u Ljetnikovcu Radobolja u Mostaru. Na Festivalu će se predstaviti dvadesetak izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Festival Vinske ceste Hercegovine predstavlja savršenu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i turističke ponude. Ponosni smo što možemo okupiti toliko značajnih partnera i sponzora kako bismo osigurali uspjeh ovog događaja. Očekujemo da će festival privući mnogobrojne posjetitelje i medije te doprinijeti daljnjoj afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, izjavio je Darko Pehar, tajnik Grupacije za turizam i ugostiteljstvo BiH u VTK/STK BiH i tajnik Vijeća Vinske ceste Hercegovine. Cjelodnevni program uključuje kurseve, panele i radionice, s naglaskom na potencijal vinskog turizma i povezivanje vinske industrije s drugim granama umjetnosti i turizma te zabavni program u večernjem dijelu. Festival je komercijalnog karaktera, ulaz i edukacijski sadržaj su besplatni, dok se degustacija vina i hrane plaća po konzumaciji, po promotivnim cijenama. Festival se organizira uz podršku Vlade Hercegovačko–neretvanskog kantona, Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko – neretvanskog kantona, Turističke zajednice Hercegovačko–neretvanskog kantona, Turističke zajednice grada Mostara, Grada Mostara i USAID Turizam. Festival su podržale i kompanije HT Eronet, MediaWin, Anetika, Mercedes Benz – Auto Lijanović, Croatia osiguranje, Jana voda, Sarajevski kiseljak te Radio Arena i Bljesak.info. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka te mnoge međunarodne vinske sorte. Vinarije su najvidljivi dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
Airbus objavio prognozu dobiti za cijelu godinu
Marx.ba Prema posljednjoj procjeni, evropski proizvođač aviona Airbus ove će godine kupcima isporučiti 770 aviona, što je 30 manje od prvobine prognoze. Zbog toga je prognoza cjelogodišnje operativne dobiti proizvođača aviona spuštena na 5,5 milijardi eura, dok bi prema prvobitnim prognozama ona iznosila između 6,5 i 7 milijardi eura. Isporuke su ključne za Airbusove finansije, budući da kompanija dobiva novac nakon što preda avione kupcima, objavila je francuska novinska agencija AFP. Prošle godine Airbus je isporučio 735 komercijalnih aviona. Dionice Airbusa, jedne od najvećih kompanija na pariškom berzanskom indeksu CAC 40, izgubile su oko 11 posto svoje vrijednosti u uvodnom dijelu trgovanja nakon što su snizile prognoziranu cjelogodišnju dobit. Riječ je o najvećem padu vrijednosti dionica Airbusa u posljednje dvije godine, navodi AFP. Zbog toga su pale i vrijednosti dionica ostalih dionika u sektoru avijacijea, uključujući kompanije Safran, Thales i Dassault Aviation, prenosi Seebiz.
Konferencija Connecto 2024: Susret više od 260 poslovnih ljudi iz BiH i dijaspore iz 29 zemalja
Marx.ba Konferencija “Connecto 2024.”, poslovni događaj koji okuplja više od 260 poslovnih ljudi iz BiH i dijaspore iz 29 zemalja regije, Evrope i svijeta s ciljem jačanja privrede i privlačenja investitora koji će uložiti u matičnu zemlju, počela je u utorak u Mostaru. – Cilj nam je kao i svake godine okupiti pripadnike dijaspore i lokalnih poduzetnika da međusobno komuniciraju i nađu nove načine za ostvarivanje poslovnih odnosa. U BiH veliki je problem odlazak mladih ljudi, ali i odlazak ljudi općenito. Ti ljudi koji su postali dijaspora često su uspješni u zemljama u koje su otišli, a naš cilj je da prepoznaju da se isplati investirati u BiH i surađivati s lokalnim kompanijama te da taj način mogu ostvariti dodatne zarade, kao i da se potencijalno mogu ostvariti postojeće investicije ili mogu otvoriti nove kompanije, kazao je direktor INTERA Tehnološkog parka (TP) Vedran Šimunović. Ukazao je na nekadašnji temeljni problem nedostatak posla, a danas nedostatak ljudi koji će raditi poslove. – INTERA TP nastala je 2011., a 2013. bila je prva Connecto konferencija. Tada je temeljni problem bio nedostatak posla, a danas je temeljni problem nedostatak ljudi koji će raditi poslove i to je imalo veliki utjecaj upravo na dijasporu. Sada moramo privući ljude iz dijaspore da dođu nazad u BiH i da rade odavde. No, da bi ih privukli oni moraju imati jednake uvjete kao u inozemstvu u smislu plaća, te tako dobili realno bolje životne uvjete, poručio je Šimunović. Dodao je kako je prema procjenama iz BiH u zadnjih deset godina otišlo oko 600 hiljada ljudi. – Kada gledate računicu obrazovanja i koliko ono košta, to je direktni gubitak od 131 milijardu maraka koje smo izgubili u zadnjih deset godina. Možda se to ne mjeri na taj način, a možda bi i trebalo. A s druge strane, prema nekim procjenama u odnosu na BDP, kad jedna osoba ode ona pravi trošak za državu i sve nas otprilike 100.000 godišnje. Dakle mi gubimo ogroman kapital samo kroz odlazak ljudi. Jedino rješenje je ovdje stvarati tako dobre uslove, a možemo to jer imamo sav potencijal da se ljudi počnu vraćati i raditi na globalnom tržištu iz Bosne i Hercegovine, kazao je Šimunović. Vlasnik Ruff Cyclesa Petar Desnica kazao je kako je u BiH našao dobro educiranu i motiviranu ekipu koja ga može pratiti u realizaciji svojih snova i ići s njim u rizike. – Inače sam iz Zadra, živim u Njemačkoj, a naše sve tvornice i operacije su u BiH. Ja u BiH osjećam samo pozitivne stvari. Suvlasnik sam porodične GS grupacije koja drži jednu tvornicu u Travniku i nismo razočarani nego nam je dobro ovdje. Imamo odlične uslove i rastemo, a trenutno imamo oko 750 zaposlenih u BiH. Ove godine se otvaraju dvije nove tvornice; jedna u Prozor-Rami i druga u Novom Travniku tako da ćemo i dalje investirati jer mislim da je ovdje bolji život nego u Njemačkoj. Mislim da oni koji žele otići tamo neće svoju sreću naći, radit će od jutra do večeri, uvijek će ih se gledati kao strance i mislim da će se vratiti za par godina i bit će im dobro, naglasio je Desnica. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto naglasio je kako je jedan od najvećih potencijala koje Bosna i Hercegovina posjeduje trenutno u inozemstvu. – Ja ih volim zvati našim ljudima koji žive vani. Jako je bitan i sam koncept koji vidimo ovdje u tehnološkom parku gdje se sastaju naučno-istraživačke institucije, univerziteti, privatni sektor što je jako bitno za BiH. Dokazano je da svaka marka uloženo u naučno-istraživački rad vraća četverostruko kroz ekonomsku aktivnost. Zbog toga, kao neko ko dolazi iz državnog sektora, stalno zagovaram da država ulaže u ovakve projekte upravo zbog ovog omjera ulaganja. To nikad nije podrška koja je neka vrsta troška nego je uvijek ulaganje u ekonomsku aktivnost, ocijenio je ministar. Smatra kako je INTERA TP takozvani evropski digitalni informacijski hub. – Kao ministar nedavno sam potpisao međunarodni sporazum BiH s Europskom komisijom vezano za digitalnu Europu, a INTERA je europski digitalni informacijski hub i želim reći da ukoliko oni budu imali kapaciteta okupiti naučno-istraživačke ustanove, privatni sektor, univerziteta i možda i neke državne institucije i konzorcije, možemo zajedno nastupiti prema Evropskoj komisiji i uzeti poticajna, bespovratna sredstva koja su na raspolaganju, dodao je. Radi se o milijardama eura za cijelu Evropu i Zapadni Balkan, a do sada je BiH iz ovih fondova povukla ravno nula eura i uvjerljivo smo posljednji u regiji po tome. Imajući u vidu da smo sada potpisali navedeni sporazum ono što možemo je pokušati sustići ono što su drugi već postigli – istaknuo je Forto. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić podsjetio je kako Grad Mostar tokom cijelog mandata ove gradske uprave poziva privatnike da budu partneri. – Sve ono što radimo donoseći odluke u Gradskom vijeću je upravo u tom smjeru da pojednostavimo tu “šumu” administracije koja je često odvraćajući faktor od ulaganja u ovu regiju. Čak i neke odluke koje smo donosili su direktno bile poziv govore da smo jako angažirani da probamo podići ekonomsku aktivnost u Mostaru. Sve ono što smo radili zadnje tri i pol godine u kontekstu donošenja planova za industrijske zone i sve ostalo je potvrda naše opredijeljenosti za investicije u Mostaru. Nije sve tako bajno, imamo ozbiljnih problema kad je u pitanju državno zemljište te smo direktno u kontaktu s OHR-om i pokušavamo naći neki model bez želje da se petljamo u državne teme i nacionalne priče, nego ostajemo na lokalnom nivou, kazao je Kordić. Kad je u pitanju privlačenje investicija u Mostar, dodaje kako je Grad trenutno partner s USAID-om. – Naša tema upravo je dijaspora i projekti koji se tiču IT-a. Sa zadovoljstvom mogu reći da su četiri lokalne firme u Mostaru zagovorile sve kriterije koje smo tražili i da se već ti projekti događaju na terenu. Budžet Grada Mostara isto tako ima ogromni potencijal kad je ekonomija u pitanju, jedan zamašnjak da nastavimo ovu građevinsku operativu koja je krenula zadnje tri godine. Mi kao Grad dat ćemo dodatni napor privatnom sektoru jer
Održan 8. Innovation day AS Holdinga i nagrađeni najbolji inovatori
Marx.ba Prošlog vikenda na Igmanu , u hotelu Monti, održan je 8. po redu Innovation day AS Holdinga.Jedna od najvećih prehrambenih grupacija u BiH tradicionalno održava Innovation day koji je prva uvela u svoje poslovanje i koji je postao dio korporativne kulture i najvažnijih vrijednosti grupacije. Najveće kompanije članice AS grupacije su Klas, AS Jelah, Vispak, Solana, Napredak, Fortitudo koje zajedno sa drugim kompanijama čine jednu od najuspješnih grupacija u BiH a njihovi brandovi Zlatna Dzezva, Oaza, Zlatni puder, Maza, Kent, Vispak i drugi nalaze se na policama preko 30 zemalja. Na ovom događaju nagrađuju se uposlenici koji su u toku godine davali najbolje prijedloge za inovacije i uštede u svim kompanijama grupacije. Specijalni gost, Abas Arslanagić, proslavljeni rukometni igrač i trener, najtrofejniji sportista Bosne i Hercegovine, sa oko 120 uposlenika AS grupacije podijelio je svoja iskustva koja je stekao na putu do uspjeha. Na putovanje u”svijet naših vrijednosti” kroz interaktivnu radionicu vodio nas je multidisciplinarni HR i IT tim. Nagrađeni inovatori koji su primili priznanja i novčane nagrade su: Amir Ibrahimagić iz Solane Tuzla dobio je prvu nagradu u kategoriji inovacija a u kategoriji ušteda prvu nagradu je dobio Mehemed Agić iz AS Holdinga. Ostali dobitnici nagrada su : Kata Dusper, Muris Saltagić, Irhad Hadžimehmedagić, Muhamed Muzaferija, Amir Džakmić, Hasan Čimić, Belma Karahasanović, Amna Saračević, Adisa Mervan. Nagradu za najviše poslanih prijedloga za inovacije i uštede u ovom ciklusu dobila je kompanija Klas. – Drago mi je da je innovation day postao tradicionalni događaj koji je postao i dio naše korporativne kulture . Ove godine smo imali 98 prijava inovacija i ušteda preko naše specijalno razvijene web platforme za unapređenje inovacija čime je pokazano veliko interesovanje uposlenika za unapređenje procesa i razvoj novih proizvoda, izjavio je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga. Pored dodjele nagrada i dobre zabave učesnici su kroz team building aktivnosti i planinarenje uživali u prirodnim ljepotama Igmana.
Norwegian Air Sweden ponovo uspostavio avioliniju iz Sarajeva za Oslo
Marx.ba Norwegian Air Sweden, švedska podružnica niskobudžetne aviokompanije Norwegian Air Shuttle, ponovno je pokrenula svoje direktne ljetne letove iz Sarajeva do Osla, saopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Avioprijevoznik će letove obavljati dva puta sedmično, ponedjeljkom i petkom, do 21. augusta. Ovo je druga destinacija aviokompanije Norwegian AS iz Sarajeva, pored uspostavljene direktne linije za Štokholm. Norwegian Air Shuttle obustavio je svoje direktne ljetne letove na relaciji Oslo-Sarajevo 2019. godine. Inače, Aerodrom Sarajevo u ovoj godini ostavruje rekordne rezultate, a najveća bh. zračna luka se nalazi na četvrtom mjestu među srednjim i manjim aerodromima u Evropi po procentu rasta. Aerodrom Sarajevo ima 149,9 posto u odnosu na april 2023. godine i 149,0 posto u odnosu na april 2019. godine.
Grad na Uni sve popularniji: Turistička sezona u Bihaću mogla bi oboriti rekord
Marx.ba Ako je suditi prema prvih šest mjeseci ove godine, turistička sezona u gradu Bihaću mogla bi nadmašiti prethodnu, rekordnu. Sve je više domaćih i stranih turista, koji umjesto mora biraju rijeku Unu i prirodu kojom je okružena, a gostima se nastoji ponuditi i niz zabavnih i kulturnih događaja. Vrijeme je godišnjih odmora. Većina je u dilemi gdje i kako otići na more, ali značajan broj ljudi bira Bihać. Oni koji prvi put dođu, oduševljenje ne skrivaju, a za Unu i prirodu kojom je okružena kažu da je raj na zemlji. Bihać nudi sve vidove odmora turistima kojih je dolaskom toplijih dana sve više. Da se neumorno radi i na poboljšanju ponude, ističu i u Upravi Nacionalnog parka Una, a jedinstven pečat ovoj sezoni će dati tradicionalna Una-regata, jubilarna 50. – Ove godine od 24. do 27., putujemo iz Martin Broda, a završavamo u Bosanskoj Krupi. Bit će bogat kulturno-zabavni program, naše je da vodimo računa o gostima i njihovoj sigurnosti te da svi učesnici ponesu najljepše uspomene sa Une, ističe direktor Nacionalnog parka “Una” Alen Zulić za BHRT. – Mi se trudimo da uz prirodu i ovo što imamo, da ponudimo dodatni sadržaj kako bi ostali što duže kod nas, pokušavamo produžiti taj njihov boravak”, kaže v.d. direktorice Turističke zajednice Grada Bihaća Dijana Pečenković. A ovih dana svi koji dođu u Bihać mogu uživati i u već tradicionalnom “Bihaćkom ljetu” ili kako organizatori kažu – scenskoj magiji. – Ove godine na repertoaru imamo devet predstava, jednu promociju knjige, jednu izložbu i dva koncerta… Zaista nam dolaze sa raznih strana, iz Srbije, Hrvatske, BiH… Tretiramo naše domaće autore i glumce. Dolazi nam Enes Kozličić sa Kamernim teatrom 55, Tanja Kecman sa svojom predstavom, i ona je također Bišćanka…, navodi Erna Begatović, direktorica Kulturnog centra Bihać. Ko će ovog ljeta biti u minusu, a ko u plusu – teško je reći s obzirom na sve ono što je pripremljeno. Smještajni kapaciteti uglavnom su puni, a razvojem turizma u ovom dijelu zemlje, i njihov broj rapidno raste. Lepeza ponude je široka, a kako naši sagovornici kažu – postoji sve za svakoga. Jedno je sigurno, ko odluči svoj odmor provesti u Bihaću i na Uni, požaliti neće, piše BHRT.
Telefoni i pametni satovi sve više mijenjaju kartice i fizički novac
Marx.ba Beskontaktno plaćanje telefonom ili pametnim satom u Njemačkoj u pojedinim potrošačkim grupama, prije svega među mladima, postaje standard. Prema studiji udruženja za digitalizaciju Bitkom, danas svaki četvrti potrošač u ovoj zemlji robu i usluge svakodnevno plaća telefonom ili satom, a skoro svaki drugi najmanje jednom sedmično. Međutim, dvije petine među više od 1.000 ispitanika još nikada nije koristilo mogućnost beskontaktnog plaćanja svojim pametnim uređajem, navodi Bitkom u studiji objavljenoj u ponedeljak. Taj vid plaćanja se drastično raširio od prethodne studije, u jesen 2022. Tada je telefon ili sat za plaćanje svakodnevno koristilo 13 posto ispitanika, jedan od troje najmanje jednom sedmično, a 55 posto nije nikada. Ne neočekivano, pametno plaćanje je uobičajenije među mladima. Sada je već 83 posto građana između 16 i 29 godina starosti najmanje jednom u prethodnih godinu dana prislonilo svoj uređaj uz terminal za plaćanje. Taj udeio je sa 75 posto nešto manji u grupi 30-49 godina, a sa 68 posto još manji među onima stasrosti između 50 i 64 godine. Oni sa najmanje 65 godina telefonom ili satom plaćaju daleko rjeđe – samo jedan od pet ispitanika je odgovorio potvrdno. Kada se saberu svi oblici beskontaktnog plaćanja, dakle i kreditnim ili debitnim karticama, neku od opcija svakodnevno koristi oko 40 posto građana, a 94 posto najmanje jednom sedmično. Tu mogućnost nikada nije koristilo samo dva posto ispitanika, naspram 10 posto nepune dvije godine ranije, navodi Bitkom.