Osiguravajuće kuće u BiH bilježe rast premije od 11,69 posto
Bloomberg Adria Društva za osiguranje u Bosni i Hercegovini u 2023. godini bilježe rast premije od 11,69 posto u odnosu na godinu ranije. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 784,5 miliona maraka, što je za 13,2 posto više od 2022. godine. Premije u segmentu životnih osiguranja porasle za šest posto na 199,5 miliona maraka. Najveći udio u premiji ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila te osiguranje od nezgode. U BiH postoji zakonska obaveza osiguranja od autoodgovornosti, koje upravo zbog toga čini najveći dio neživotnih vrsta osiguranja. U ovoj vrsti premije najveći udio imaju životno osiguranje i dodatna osiguranja uz osiguranje života, pokazuju podaci Agencije za osiguranje BiH. Lider po naplaćenoj premiji je ASA osiguranje, a slijede ga Adriatic osiguranje, Uniqa osiguranje i Euroherc osiguranje. Ove kuće bile su na vrhu liste po naplaćenoj premiji i u prvoj polovini prošle godine. Najmanju premiju imaju Krajina osiguranje, SAS-Super P osiguranje i Central osiguranje. Sabina Mujanović, CEO Vienna Osiguranja, ističe izazove poslovanja u zemlji s niskim životnim standardom. “Bosna i Hercegovina nije poznata po visokom standardu, ali je izuzetno kompleksna država, što čini rad u svim branšama izazovnim. Posebno u osiguravateljskoj industriji, gdje obavezna osiguranja od autoodgovornosti čine značajan udio, oko 80 ili 70 posto.” U periodu januar-decembar 2023. godine osiguravajuće kuće isplatile su ukupno 429,4 miliona na ime šteta. Za neživotna osiguranja isplaćene su štete od 320,7 miliona, a za životna osiguranja 108,6 miliona KM. U BiH posluje ukupno 25 osiguravajućih društava. O načinima na koje možemo oblikovati ovu poslovnu zajednicu, doprinijeti većoj zaštiti stanovništva i boljoj saradnji s državom razgovarali smo prošle godine s direktorima UNIQA osiguranja Eldarom Dudom, Wiener osiguranja Borislavom Doderom i Dunav osiguranja Bojanom Popovićem. Doder je istakao da su zbog nepovoljne ekonomske situacije osiguravajuća društva morala uskladiti cijene jer bi došlo do podosiguranosti klijenata. Dodao je da je najmanje zadovoljan učešćem životnog osiguranja u ukupnoj prodaji osiguranja. – U BiH će i dalje prosječan čovjek prije osigurati kasko svoj automobil nego svoj život. Ja imam duboko uvjerenje da to nije dobro. Osiguranje stana, ako vas ne natjera bankarski sektor, rijetko je. Ne nađe se na listi prioriteta, ali tu imamo neke pomake, kazao je Doder. – Pandemija je promijenila same načine prodaje, komunikacije s klijentom, promijenila je i svijest osiguranika prema osiguravaču, sve su to neki procesi koji će se i nastaviti. Digitalizacija će, bez obzira na to što neko daje prednost živoj riječi, olakšati poslovanje i jednima i drugima, skratit će se vrijeme potrebno da se zaključi osiguranje, naglasio je Popović.
Banja Luka: Počeo 2. Balkan solar summit
U Banja Luci je počeo 2. Balkan solar summit. Kako je rečeno, prisutno je oko 500 učesnika, a ovaj vrhunski događaj će imati 57 moderatora i panelista. Vrhunski učesnici i govornici oblikovat će diskusije i panel sesije na ovom prestižnom događaju koji će biti održan 8. i 9. februara uključujući regionalne lidere industrije, stručnjake u oblasti obnovljivih izvora energije, donosioce odluka i inovatore. Banja Luku očekuje dva dana izvrsnih predavanja, razgovora i zaključaka. Balkan Solar Summit nije samo mjesto za učenje i razmjenu iskustava, već i platforma za povezivanje i stvaranje novih poslovnih prilika u dinamičnom sektoru obnovljivih izvora energije. Banja Luku će ovog februara, pored predstavnika kompanija iz BiH i Srbije, posjetiti i predstavnici kompanija iz Kine, Turske, Egipta i drugih zemalja.
Dobre najave: Šta donosi februar aerodromima glavnih gradova bivše Jugoslavije
Marx.ba Očekuje se da će svi aerodromi glavnih gradova s područja bivše Jugoslavije ostvariti rast broja putnika u februaru u odnosu na isti mjesec prošle godine, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta. Sa druge strane, Wizz Air će samo ostati najveća aviokompanija u regionu ispred Air Serbije. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u februaru i iznosi 651.158. Ova cifra predstavlja povećanje od 25,5% u odnosu na 2023. Air Serbia će nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prijevoznika, držeći 50,4% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Zagreb je drugi po veličini sa 337.593 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 19,9% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 42,2% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 24,2% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje u februaru ima 215.400 sjedišta, što je povećanje od 30,9%. Wizz Air će imati 57,2% udjela u raspoloživim sjedištima. Aerodrom Podgorica će zasjeniti Ljubljanu, sa 113.810 sjedišta, što je 14,4% više u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 19,2% kapaciteta. Naime, Pegasus Airlines se pomjera na drugo mjesto na aerodromu, sa lansiranjem dvije nove linije za glavni grad Crne Gore ovog mjeseca (Izmir i Ankara), sa udjelom od 17,2%, dok je Air Serbia na trećem sa 17% udjela. Nacionalni avioprevoznik ove zemlje, Air Montenegro, zauzima četvrto mjesto u Podgorici po raspoloživim kapacitetima. Aerodrom Ljubljana je odmah iza svog crnogorskog kolege sa 113.192 sjedišta na redovnim letovima u februaru, što je povećanje od 36,7% u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 17,3% ukupnog kapaciteta. Konačno, sarajevski aerodrom u februaru ima 106.521 raspoloživih mjesta, što je za 28,3% više u odnosu na prošlu godinu. Turkish Airlines će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 20,1% udjela u kapacitetu, piše EYA.
Spotify premašio broj od 600 miliona korisnika: Evo detalja o zaradi
Marx.ba Kompanija Spotify objavila je izvještaj o poslovanju u posljednjem kvartalu prošle godine, a rezultati su i više nego zadovoljavajući. Tokom posljednja tri mjeseca 2023. godine, Spotify je povećao svoj MAU broj (mjesečno aktivni korisnici) za 28 miliona, nadmašivši tako svoja očekivanja i dostigavši preko 600 miliona korisnika ukupno, što je novi rekord za švedsku kompaniju. Kada govorimo o prihodima, prihod za cijelu 2023. godinu iznosio je 3,7 milijardi eura, što je 16% više u odnosu na 2022. godinu. Operativni prihod kompanije zabilježio je minus od 75 miliona eura, ali kompanija se pohvalila da su njeni prihodi od reklama dostigli maksimum od 501 milion eura, piše Bajtbox. Spotify sada broji 602 miliona aktivnih korisnika, a od tog broja 236 miliona koristi Premium nivo pretplate. Ostatak su besplatne usluge koje dolaze s reklamama i raznim ograničenjima. U četvrtom kvartalu 2022. godine ovaj broj iznosio je 205 miliona, što znači da je Spotify zabilježio porast takvih korisnika od 15% na godišnjem nivou. Navodno se 225 miliona korisnika uključilo u Spotify Wrapped kampanju krajem godine, koji uključuje personalizovan sadržaj za svakog korisnika na temelju njegovih navika slušanja. Finansijski izvještaj otkrio je da je švedska kompanija zadržala godišnji rast korisnika u svim regijama, a posebno je impresivan rezultat u Južnoj Americi. Korisnici koji plaćaju uslugu u SAD-u sada imaju izbor od preko 200.000 audio knjiga sa do 15 sati pristupa mjesečno. Očekivanja za prvi kvartal 2024. godine su da će baza korisnika dostići broj od 618 miliona, dok će navodno broj korisnika koji plaćaju uslugu biti za 3 miliona veći.
Wall Street i azijske berze porasle, ulagači i dalje oprezni
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene su dionica u srijedu porasle, ali trguje se oprezno dok se čekaju nove mjere podrške kineskim tržištima i dok se špekulira kada bi mogao početi ciklus smanjenja kamata. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši drugi dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu skliznule 0,4 posto. U Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,4 i 1,1 posto. Nakon što su jučer kineski burzanski indeksi skočili više od tri posto, zahvaljujući odluci vlasti o novim poticajnim mjerama tržištu kapitala, jutros su ulagači bili oprezniji. U Šangaju su cijene dionica dodatno porasle, no u Hong Kongu su pale, dok ulagači čekaju daljnje poticajne mjere. Oprezni su i zbog sporog rasta kineske ekonomije i mogućeg produbljivanja krize na nekretninskom tržištu. Upravo zbog toga cijene su dionica nedavno pale na najniže nivoe u pet godina, što je navelo vlasti na uvođenje novih poticaj. – Tržište je pokazalo da ne može postati optimistično po pitanju ekonomije preko noći. Uz to, ulagači su nesigurni po pitanju dugoročnog pristupa vlasti prema tržištima, kaže Galvin Chia, strateg u kompoaniji NatWest. Na većini ostalih berzi u regiji cijene su dionica porasle, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones ojačao 0,4 posto, S&P 500 oko 0,2, a Nasdaq indeks 0,1 posto. Tokom cijelog trgovanja indeksi su se izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području, a tek su pred kraj trgovanja ponešto porasli. Ulagači su oprezni jer su sasvim splasnule špekulacije o rezu kamata u martu, nakon što je u nedjelju predsjednik Feda Jerome Powell kazao da će centralna banka vjerovatno smanjivati kamate znatno sporijim tempom nego što se na tržištu očekuje. Jučer su u fokusu ulagača bili komentari još nekoliko dužnosnika Feda i svi su, svako na svoj način, kazali isto – inflacija je i dalje iznad ciljanih nivoa Feda, pa je prerano za smanjenje kamata. – Nekoliko čelnika Feda potvrdilo je ono što je Powell kazao u nedjelju i to je malo pritisnulo tržište, kaže Peter Tuz, predsjednik u firmi Chase Investment Counsel. S druge strane, podršku tržištu pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati većine američkih kompanija. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,14 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,38 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 148,60 na 147,85 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0760 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0750 dolara. Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,05 posto, na 78,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,12 posto, na 73,40 dolara.
Još uvijek volite svoj fiksni telefon: Sve bliži definitivan odlazak u historiju ovih uređaja
Marx.ba Odlazak fiksnog telefona u historiju usljed tehnološkog buma trenutno koče nostalgičari i navika građana da imaju tu mogućnost, pa će ova vrsta usluge nestajati. Prošle sedmice, AT&T je podnio zahtjev za izuzeće koje bi mu omogućilo da prestane da servisira tradicionalne fiksne telefone u Kaliforniji. AT&T i Verizon su ranije izjavili da žele da budu u potpunosti operativni na novijoj infrastrukturi u narednih nekoliko godina. To je dio sveobuhvatnog poteza provajdera telefonskih usluga da zamijene starije telefonske sistemske linije zasnovane na bakarnoj žici, poznate i kao POTS, bržom i naprednijom tehnologijom koja ne radi sa fiksnim telefonima. Provajderi širom svijeta se pomjeraju ka ponudi optičkih kabala i pristupa internetu i povlače stariju opremu, uključujući i same bakarne žice. Proces je također u toku u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Potrošači će morati da odluče da li će odustati od svojih fiksnih telefona ili će se potencijalno suočiti sa većim troškovima zbog složenih, skupih rješenja telefonskih kompanija. Alternative možda nisu ni tako pouzdane kao staromodne fiksne telefone, a proces zamjene stare opreme za novu mogao bi biti ogroman poduhvat. Kao dio promjene, američki provajderi usluga su dužni da ponude korisnicima alternativu fiksnim telefonima i da koriste uređaje za pretvaranje analognih signala u digitalne, bilo preko optičkih kablova ili bežične tehnologije, kao što je LTE/5G. U Sjedinjenim Državama, pomjeranje sa bakarnih fiksnih telefona će najverovatnije utjecati na ljude starije od 65 godina i vlasnike malih preduzeća. Ovo će utjecati i na bolnice, klinike i ljekarske ordinacije. Konverzije, koje će koštati kupce između 200 i 400 dolara, također će morati desiti sa bilo kojim analognim alarmima i kutijama za hitne pozive unutar liftova. Jedna analiza pokazuje da će do 2030. ostati samo oko 5% fiksnih telefona. Ali da bi se svi oni uklonili, „moglo bi trajati duže – decenijama“. Postoji nekoliko velikih izazova sa potpunim ukidanjem fiksnih telefona i prateće opreme, kaže Will McKeon-White, viši analitičar u Forrester Researchu. Na primjer, ne znaju sve zgrade sa fiksnim sistemima gdje se nalazi njihova oprema — neke su zacementirane na zidove fabrike ili se čuvaju u teško dostupnim prostorijama. Pošto će radnici telefonskih usluga morati da budu raspoređeni tokom procesa uklanjanja, ovo bi moglo da produži vrijeme završetka. – Fiksni telefoni se polako uklanjaju i zamjenjuju, ali to je spektar i teško je izračunati zapreminu uređaja od bakarne žice zbog toga koliko različitih oblika oni imaju i činjenice da se čini da organizacije otkrivaju desetine ovih uređaja tokom operacija zamjene, kaže McKeon-White. Pored toga, ponekad bakarne žice mogu biti pouzdanije od VoIP usluga jer sistemi zasnovani na bakru i dalje mogu da rade čak i kada je struja nestala, za razliku od sistema zasnovanih na Internetu. Ruralna područja takođe često nemaju pouzdane internetske usluge velike brzine.
Festival svjetla u Sarajevu: Atrakcija koju je do sada pohodilo više od 30.000 ljudi
Bloomberg Adria Sarajevo je ove zime obasjano novim sjajem, zahvaljujući Festivalu svjetla koji se održava u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Ovaj festival, koji traje protekla dva mjeseca, privukao je više od 30.000 posjetitelja, a predviđanja govore da će do kraja trajanja, 1. marta, taj broj dostići 50.000. Adnan Čomor, glasnogovornik Festivala svjetla Sarajevo, izrazio je očekivanja brojke od 50.000 do kraja trajanja festivala, objašnjavajući da bi to pozicioniralo festival kao jednu od najatraktivnijih destinacija u glavnom gradu, posebno tokom zimske sezone. Četvrtkom je posebno živo, jer tada posjetitelji, osim uživanja u svjetlosnim čarolijama, imaju priliku obići i izložbe u Zemaljskom muzeju BiH, zahvaljujući akciji “Četvrtkom izlazim u Zemaljski muzej BiH”. – Te zbirke će od 1. februara biti obogaćene stalnom postavkom “Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”, kao i izložbom “EX-SITU – Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu Bosne i Hercegovine”, što će zasigurno doprinijeti atraktivnosti posjete Zemaljskog muzeja BiH, ali i Festivala svjetla Sarajevo četvrtkom, kazao je Čomor. Tokom zimske sezone primjetan je porast broja turista iz Srbije i Hrvatske, što se odražava i na posjećenost Festivala svjetla Sarajevo. Čomor je dodao da očekuju nastavak ovog trenda tokom februara, s obzirom na školske raspuste u Sloveniji, te kraće odmore u Srbiji i Hrvatskoj. Festival svjetla Sarajevo pruža posjetiteljima nezaboravno iskustvo kroz atraktivne svjetlosne postavke inspirisane ambijentom botaničkog vrta i kulturno-historijskim blagom Zemaljskog muzeja BiH. Njegova jedinstvenost proizlazi iz fokusa na prirodno bogatstvo, osvjetljavanje stećaka, predstavljanje replike Glasinačkih kolica, te instalacije Bosanskog ćilima od svjetla, koja tematizira kulturno-historijsko naslijeđe BiH. Nataša Musa, autorica koncepta festivala i predsjednica Fondacije Sarajevo Navigator, ranije je rekla kako se, radeći Sarajevo Holiday Market, popularni praznični događaj u BiH, “zaljubila u lampice”. Osim domaćih umjetnika, festival uključuje i rad umjetničke grupe Tilt iz Francuske i Ignata Radua iz Rumunije. Na ideji je, kaže Musa, rađeno temeljno i pristupom koji bi građanima, ali i turistima, omogućio inspirativno iskustvo vrijedno cijene ulaznice (za stanovnike BiH 10 KM za odraslu osobu, pet KM za djecu i 20 KM za porodicu, za strance duplo od navedenih iznosa). Musa budućnost vidi svijetlom. – Platforma se dokazala u praksi, a želja nam je da uz prave partnere osvijetlimo i čitavu regiju, zaključila je ona.
Wizz Air smanjuje broj letova sa više aerodroma u našoj regiji
Marx.ba Wizz Air će očigledno u skorom periodu sanjiti broj letova u regiji. Kako piše Zamaaero povećava se broj letova u Splitu i Skoplju, ali smanjuje Beograd. Objavljena je i lista drugih aerodroma u regionu i jasno je da slijedi rezanje u regiji.
Javni prihodi Federacije BiH veći za 10,85 posto
Marx.ba Porezni obveznici Federacije BiH uplatili su u januaru ove godine 10,85 posto javnih prihoda više u odnosu na isti mjesec lani. Samo je u Tuzlanskom kantonu uplaćeno manje novca nego u januaru 2023. godine. Najveća razlika ostvarena je u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, Zapadnohercegovački kanton je u odnosu na prvi mjesec prošle godine imao najveći procentualni rast uplate javnih prihoda. Slijede ga Hercegovačko-neretvanski kanton te Unsko-sanski kanton. Kanton Sarajevo je i dalje lider prema uplati javnih prihoda te čini 36,51 posto od ukupnih uplata. U januaru ove godine porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba naplaćeni su u iznosu 55.673.292 KM, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit u iznosu 33.855.130 KM, porez na imovinu, naslijeđe i poklon u iznosu 7.560.206 KM. Porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 7.432.074 KM, zaostali prihodi od ostalih poreza u iznosu 34.004 KM, takse i naknade u iznosu 70.567.537 KM, novčane kazne u iznosu 4.802.108 KM, članarine u iznosu 919.408 KM, te ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 228.783 KM. Također, naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 402.925.052 KM. Doprinosi za PIO/MIO naplaćeni su u iznosu 227.623.538 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 156.776.619 KM, a doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti naplaćeni su u iznosu 18.524.895 KM, piše Bloomberg.
Nvidijina tržišna kapitalizacija dosegla 1,7 biliona dolara, dvostruko više od bitcoina
Marx.ba Nedavni procvat umjetne inteligencije i pompa oko nove industrije bili su ogroman dobitak za proizvođača čipova Nvidiju i njegove dioničare. Toliko da je tržišna kapitalizacija kompanije sada više nego dvostruko veća od bitcoina. Američki poluvodički div Nvidia jedan je od najvećih dobitnika porasta interesa za sve što je povezano s industrijom umjetne inteligencije (AI). Makroekonomski časopis Kobeissi Letter primijetio je da je Nvidia imala tržišnu kapitalizaciju od oko 950 milijardi dolara na kraju oktobra. Od tada je porasla za 79 posto i upravo dosegla najveću tržišnu kapitalizaciju od 1,7 biliona dolara. – Drugim riječima, Nvidia je dodala 750 milijardi dolara tržišne kapitalizacije u 70 dana trgovanja, piše u Kobeissi Letteru. To iznosi prosječno 10,7 milijardi dolara dnevno tokom 70 dana trgovanja zaredom, dodaje se. To je ekvivalent dodavanju ukupne tržišne kapitalizacije kriptovalute tron svakog dana u tom razdoblju. Nvidijina tržišna kapitalizacija više je od šest puta veća od ethereuma i više nego dvostruko od bitcoina. Nvidia je manje od tri posto udaljena od toga da pređe Amazon kao peta najveća javna kompanija na svijetu. Prije samo dvije godine, Nvidia je jedva bila među 20 najvećih javnih kompanija na svijetu, primijetio je Kobeissi. – Sada kontroliraju 70-90 posto globalnog tržišta AI čipova. AI je Nvidiju učinio jednom od najvećih kompanija svih vremena, dodaje se. Nadalje, cijene dionica kompanije premašile su 700 dolara u after-market trgovanju 5. februara. Cijena dionice Nvidije porasla je 6,2 posto od početka trgovanja ove sedmice. Nvidijina linija moćnih čipova sastavni je dio planova proširenja divova računarstva u oblaku kao što su Microsoft i Alphabet uz Metu i Amazon. Štaviše, kompanija je spremna dodati još jedan moćni čip, sljedeću generaciju B100 Blackwell, svojoj liniji usmjerenoj na AI kasnije ove godine. Analitičar Goldman Sachsa Toshiya Hari ciljao je na cijenu dionice od 800 dolara, navodeći kontinuirani rast. – Više ne pretpostavljamo pad prihoda podatkovnih centara ove godine i umjesto toga modeliramo dosljedan rast kroz prvu polovicu sljedeće godine potaknut stalnim trošenjem velikih pružatelja usluga u oblaku na generativnu AI infrastrukturu, piše u bilješci. Dodao je da će Nvidia ostati zlatni standard industrije u doglednoj budućnosti, s obzirom na rast AI inovacija.