Unatoč smanjenim očekivanjima u vezi nižih kamata, cijene dionica ove godine snažno porasle
Marx.ba Na Wall Streetu su u četvrtak berzanski indeksi skliznuli s rekordnih nivoa dok su ulagači analizirali koliko je snažan rast cijena dionica proteklih dana održiv. Dow Jones oslabio je 0,10 posto, na 39.869 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,21 posto, na 5.297 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 posto, na 16.698 bodova. Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica dodatno porasle, nakon snažnog rasta dan prije, pa se Dow Jones po prvi put u historiji probio iznad nivoa od 40.000 bodova. No, kasnije su svi najvažniji indeksi skliznuli s rekordnih nivoa, koje su dosegnuli dan prije nakon objave podataka koji su ukazali na blago popuštanje inflacijskih pritisaka u aprilu u SAD. Nakon tih podataka ponovno su oživjele špekulacije da će američka centralna banka u drugoj polovici godine u dva navrata smanjiti kamatne stope, u julu i decembru, za po 0,25 postotnih bodova. No, pitanje je koliko je to dobra vijest, s obzirom da se početkom godine špekuliralo da će Fed u ovoj godini kamate smanjiti u barem pet navrata, za ukupno 1,5 postotnih bodova. Unatoč smanjenim očekivanjima u vezi smanjenja kamata, cijene su dionica ove godine snažno porasle, pa se postavlja pitanje je li taj trend održiv. Tim više što je odnos cijene i zarade po dionicama znatno povećan. – Cijene su dionica snažno porasle, pa ulagači analiziraju podatke. Ove godine zarade su znatno porasle, pa bi mogle i iduće, no odnos cijene i zarade ipak je dosegnuo 21 do 22 puta. Imali smo dobrih vijesti i mnogo je toga ugrađeno u cijene, pa se tržište sada mora s time hrvati, kaže Thomas Hayes, predsjednik u kompaniji Great Hill Capital. I u idućem periodu kretanja na tržištu ponajviše će ovisiti o špekulacijama u vezi smanjenja kamatnih stopa. I na evropskim su berzama cijene dionica jučer skliznule s rekordnih nivoa. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,08 posto, na 8.438 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,69 posto, na 18.738 bodova, a pariški CAC 0,62 posto, na 8.188 bodova. Na azijskim su burzama u petak cijene dionica blago pale, kao i jučer na Wall Streetu, dok je dolar ojačao prema košarici valuta i tako nadoknadio dio gubitaka od prethodnog dana. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u 15 mjeseci. Jutros je japanski Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1 posto. U Hong Kongu su, pak, blago porasle. Podršku kineskim berzama pružaju najave vlasti o novim mjerama za suzbijanje krize na tržištu nekretnina i nada ulagača u nove poticajne mjere, s obzirom na slabost ekonomije, piše Lider.
Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva: Dodatno ohrabriti domaće kompanije
N. D. IKT Asocijacija Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, tradicionalno, već osam godina, obilježava 17. maj, Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva. Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) sa sjedištem u Ženevi, svake godine bira aktuelnu temu kojom se obilježava ovaj značajan datum, a ovogodišnja je „Digitalne inovacije za održivi razvoj“. Zbog nedostatka politika, ulaganja i digitalnih vještina, mnoge se zemlje bore da održe korak u digitalnom svijetu koji se jako brzo mijenja te je upravo ovaj dan prilika za podsjećanje kako digitalna inovacija može pomoći u povezivanju svih i obezbjeđenju održivog prosperiteta za sve. Inovativna tehnologija može pomoći u rješavanju najhitnijih svjetskih izazova, od borbe protiv klimatskih promjena do smanjenja gladi i siromaštva. Zapravo, digitalne tehnologije mogu pomoći u postizanju 70% ciljeva u okviru UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Istovremeno, 2,6 milijardi ljudi još uvijek su izvan mreže i nemaju mogućnost povezivanja, komunikacije, interneta i digitalnih usluga koje bi im zasigurno promijenile i poboljšale život. Zato je važno da nosioci zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama, aktivno djeluju na osiguranju neohodnih uslova, kako bi domaće IKT kompanije dodatno ohrabrili za kontinurano iznalaženje novih tehnoloških rješenja, koja će podržati održivi razvoj naše zajednice i doprinijeti stvaranju boljeg svijeta za buduće generacije koje dolaze. Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva obilježava se još od 1969. godine.
Viceguvernerka Ernadina Bajrović na EWPN: Brži razvoj digitalnog društva u BiH
Marx.ba Viceguvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine mr. Ernadina Bajrović učestvovala je u radu druge regionalne fintech konferencije Evropske ženske platforme u industriji platnih i finansijskih usluga (EWPN) koja je održana 13. maja 2024. godine u Gradskoj vijećnici u Sarajevu. Ovom prilikom viceguverka Bajrović istakla je važnost dalje modernizacije platnih sistema, pri čemu je fokus postavljen na integraciji u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) i instant plaćanja usklađene sa karakteristikama TIPS-a. Također, ukazala je na potrebu kontinuiranog rada na promociji i edukaciji o digitalnim plaćanjima kako bi se povećala upotreba ovih usluga i smanjio strah od novih tehnologiji, u konačnici doprinoseći bržem razvoju digitalnog društva u Bosni i Hercegovini.
NLB želi preuzeti Addiko Bank AG, nudi 20 eura po dionici
Bloomberg Adria Nova Ljubljanska banka u srijedu je putem Ljubljanske berze objavila namjeru preuzimanja svih dionica Addiko Bank AG, krovne austrijske banke pod čijom kapom posluju Addiko banke u regiji. NLB vlasnicima nudi 20 eura za svaku dionicu Addiko Banka, što predstavlja premiju od dvadesetak odsto u odnosu na prosječnu cijenu dionice u proteklih šest mjeseci i premiju od pet odsto u odnosu na zaključnu cijenu dionice od srijede. NLB trenutno ne posjeduje nijednu akciju Addiko i namjerava da stekne većinski udio u Addiko pokretanjem ponude za preuzimanje. – Ponuda po cijeni od 20 eura predstavlja vrlo atraktivnu i rijetku priliku za sve akcionare Addiko da izađu i prodaju sve svoje akcije. Ponuda po akciji implicira premiju od 22,15 odsto u odnosu na šestomjesečni prosječan ponderisani obim akcija od 16,37 evra. Takođe, implicira premiju od 4,99 odsto u odnosu na tržišnu cijenu zatvaranja od 15. maja 2024. godine, posljednjeg dana trgovanja prije najave NLB da će pokrenuti potpunu ponudu za preuzimanje Addiko, i premiju od 32,01 odsto u odnosu na cijenu zatvaranja akcija od 15,15 evra 22. marta 2024. godine, posljednje cijene zatvaranja prije najave Agri Europe Cyprus Limiteda 25. marta 2024. godine da namjerava da pokrene djelimičnu ponudu za preuzimanje akcija Addiko, naveli su u NLB-u. Blaž Brodnjak, generalni direktor NLB-a, kaže da je NLB impresionirana razvojem Addiko Grupe kao specijalizovane banke za potrošače i mala i srednja preduzeća, sa sve važnijim modelom digitalnog poslovanja. – Vjerujemo da bi ove sposobnosti značajno dopunile univerzalni bankarski model NLB-a i ubrzale ostvarenje naših ambicija koje smo nedavno komunicirali kao dio naše Strategije 2030. Pored toga što bi NLB Grupi pružio veći obim i sposobnosti u četiri zemlje gdje smo prisutni (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora), Addiko bi dodao našim matičnim tržištima i za nas nakon usvajanja evra i aktivacije ‘Šengenskog graničnog režima’ izuzetno važno tržište susjedne Republike Hrvatske, najveće ekonomije u našem regionu, most ka svim ostalim tržištima i jedino u kojem NLB trenutno nije prisutna, naglasio je Brodnjak. Dodao je da je od 2020. godine NLB razvila snažnu mjeru akvizicija. Završetak ponude biće uslovljen sticanjem značajnog većinskog učešća u Addiko, dobijanjem odobrenja relevantnih bankarskih i organa za kontrolu spajanja, kao i daljim uobičajenim uslovima za zatvaranje tržišta. Memorandum o ponudi sa svim potrebnim prilozima biće odmah podnijet austrijskoj Komisiji za preuzimanje, a NLB planira da objavi memorandum o ponudi u skladu s austrijskim Zakonom o preuzimanju. Detalji o sadržaju i obimu ponude biće navedeni u memorandumu o ponudi.
Scandinavian Airlines povećava broja letova iz Sarajeva
Marx.ba Sarajevo je ove godine istinski dobilo ogroman broj novih linija i dodatnih frekvencija. No, od početka ljetnog reda letenja vrlo često čitamo o povećanju frekvencija na postojećim linijama, te produžavanja linija. Kako sada donosi Zamaaero, najnovija linija na kojima ima povećanja je linija Copenhagen-Sarajevo Skandinavske avio kompanije SAS (Scandinavian Airlines) koja se trebala operirati od 3. jula do 21. avgusta. No, sada je SAS dodao i tri leta u junu, pa će letjeti u srijedu 19. juna, petak 21. juna i utorak 25. juna Sarajevo će ove godine stvarno imati značajno povećanje broja putnika spram prošlih godina. Inače, Aerodrom Sarajevo je nedavno učestvovao na Routesu u danskom Aarhusu. Tamo su imali sastanke sa Wizz Airom, Eurowingsom, Voloteom, Norwegianom, Transaviom, Condorom, SAS-om, easyJetom, TUI-em i LOT-om. Aerodrom ima za cilj otvoriti letove za Berlin, Rim, Stockholm, Dusseldorf, Copenhagen, Paris, Amsterdam, Eindhoven, Strasbourg, Veronu i Hamburg. Predstavnici, najvećeg bh. aerodroma su učestvovali učestvovali i na Passenger Terminal Expo u Frankfurtu koji je okupio predstavnike svjetskih aerodroma kako bi upoznali i iskusili inovacije u industriji putničkih terminala. Naši predstavnici su imali priliku da posjete aerodrom u Frankfurtu, te se upoznaju sa tehnologijama njihovog rada i to: organizacijom, nadzorom i radom zimske službe, službe prihvata i otpreme putnike te metodologijom i načinom rada BHS (Bagagge handling system). Također su održani sastanci sa predstavnicima proizvođača aerodromske opreme, te su se upoznali sa novim tehnologijama rada i rješenjima, koji bi se mogli u budućnosti implementirati na Međunarodnom aerodromu Sarajevu.
Uspješni ljudi: Znate li koji je grad s najvećim rastom broja milionera na svijetu
Marx.ba Kineski Shenzhen je zabilježio najbrži rast milionera u proteklom desetljeću, a taj će se trend nastaviti u nadolazećim godinama, prema nedavnom izvještaju. Shenzhen je zabilježio rast od 140% u broju milionera, prema izvještaju savjetnika za New World Wealth i migraciju ulaganja Henley & Partners, piše CNBC. Rast je daleko veći nego u drugim gradovima prvog nivoa u Kini, uključujući Peking i Šangaj čija je milionerska populacija porasla za 90%, odnosno 84%. Samo u 2023. Shenzhen je zabilježio rast milionera od 10%, dok su Peking i Šangaj zabilježili pad od oko 5% usred egzodusa bogatih pojedinaca iz Kine. – Ukupno, broj milionera u Kini pao je za 3% u 2023., tako da je Shenzhen značajno nadmašio ukupnu zemlju u 2023., rekao je Andrew Amoils, analitičar u New World Wealthu, za CNBC. Najveći dio ovog porasta milionera u Shenzhenu posljedica je novih poslova i organskog rasta prihoda unutar grada, dok se oko 30% rasta duguje priljevu iz gradova kao što su Peking, Šangaj i Hong Kong, rekao je Amoils. Očekuje se da će Shenzhen, također poznat kao kineska Silicijska dolina, nastaviti rasti “vrlo snažno” sve do 2040., u usporedbi s Pekingom i Šangajem, koji će vjerovatno zabilježiti umjereni rast, dodao je Amoils. Ovo se događa u pozadini posrnule kineske ekonomije u posljednjih nekoliko godina, povučenog posrnulim nekretninskim sektorom. Ekonomija Shenzhena porasla je 6% u 2023., nadmašivši rast u Pekingu i Šangaju. Kineski grad Hangzhou bio je drugi po rastu milionera sa 125%, dok su indijski Bengaluru i grad Austin u SAD zauzeli treće i četvrto mjesto. Kineski Guangzhou zauzeo je peto mjesto, rekao je Amoils za CNBC. – U posljednja tri desetljeća, ono po čemu se Shenzhen izdvajao od ostalih gradova prvog nivoa je njegovo relativno lagano upravljanje i njegov stav dobrodošlice prema migrantima. U usporedbi sa Šangajem, koji svoju ekonomsku snagu crpi iz državnih poduzeća, korporativnim krajolikom Shenzhena dominiraju poduzetnici iz privatnog sektora, rekla je Erica Tay, direktorica makro istraživanja u Maybanku. Shenzhen, osim što je vruća tačka za startupe, također je i osnovni grad za globalne tehnološke divove kao što su Tencent, Huawei i BYD. Metropola je 1980. proglašena jednom od prvih posebnih ekonomskih zona Kine, što je grad otvorilo stranim ulaganjima, tehnologiji i tržišno orijentiranim reformama. – Njegova blizina Hong Konga, koji je karakteristično pogodan za poslovanje i učinkovit, također je pomogla Shenzhenu da nauči kako razviti svoju ekonomiju, rekao je Zhiwei Zhang, glavni ekonomist u Pinpoint Asset Managementu.
Prognoza IEA: Kolika će ove godine biti potražnja za naftom
Marx.ba Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će globalna potražnja za naftom ove godine biti niža od prethodnih procjena. Trebao bi porasti za 1,1 milijun 159-litarskih barela dnevno odnosno 140.000 barela manje nego što je IEA predvidjela u travnju. Prognoza je snižena, među ostalim, na temelju tromjesečnih podataka o potrošnji, koja je bila niža u svjetlu blage zime. Potražnja u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pala je za 70.000 barela dnevno u prvom kvartalu, objavila je IEA sa sjedištem u Parizu. Prema organizaciji, povijesno blaga zima, kao i strukturni izazovi, poput manjeg broja dizelskih goriva, pridonijeli su nižoj potrošnji nafte. “Ti su izazovi posebno izraženi u Europi, no potrošnja dizela se smanjuje i na nekim drugim ključnim tržištima”, rezimira izvješće agencije francuska novinska agencija AFP. IEA očekuje da će najveća potražnja za naftom ove godine biti u Kini. Očekuje se da će ove godine porasti za 510.000 barela nafte dnevno, a sljedeće godine za još 360.000 barela dnevno. IEA je prognozu za iduću godinu zadržala gotovo nepromijenjenom. Očekuje se da će globalna potražnja porasti za 1,2 milijuna na 104 milijuna barela od 159 litara dnevno, prenosi Seebiz.
Ima nade za robotaksije: Waymo ostvaruje više od 50 hiljada plaćenih vožnji sedmično
Marx.ba Waymo One, koji ima odobrenja lokalnih vlasti za vožnje u San Franciscu, Phoenixu i Los Angelesu objavio je da sada obavlja više od 50 hiljada plaćenih vožnji sedmično u ta tri grada. To je bitan rast u odnosu na 10 hiljada u maju prošle godine. Waymo upravlja voznim parkom od približno 250 automobila bez vozača u San Franciscu, s oko 100 tih vozila na cesti u bilo kojem trenutku, prema zadnjim dostupnim informacija, a sličan broj je i na drugim lokacijama. Alphabet, krovni vlasnik, tvrdoglavo već petnaest godina gura taj projekt, na kojem gubi i time izaziva negodovanje investitora. Očito vjeruju da su robotaksiji način prijevoza u skoroj budućnosti. Nisu jedini, jer se i General Motors tome nada sa svojim projektom Cruise, Elon Musk je također bombastično najavio proizvodnju robotaksija, a da ne govorimo o entuzijazmu, nadama i uzbuđenjima najavljenim na domaćem terenu. Cilj svih tih projekata je napraviti revoluciju u urbanoj mobilnosti uvođenjem flote taksija bez vozača, eliminirajući potrebu za ljudskim vozačima i pružiti sigurniji i učinkovitiji prijevoz. Vlasnici Waymo One imaju planove proširenja pa je tako na redu grad Austin u Teksasu. Očekuje se da će do druge polovice 2024. porasti “do 10 puta” u odnosu na prošlogodišnje brojke, rečeno je iz kompanije. Waymo je prikupio 5,5 milijardi dolara finansiranja od vanjskih investitora kao i od Alphabeta i nekoć je bio procijenjen na 30 milijardi dolara, prema podacima iz PitchBooka. Pred kraj prošle godine Waymo je objavio analizu vožnji 11 miliona kilometara kako bi uvjerio javnost da su njihovi automobili sigurniji od onih s vozačima. Oni su, prema toj analizi, učestvovali u manje nesreća s povredama i imali manje policijskih prijava nego klasična vozila. Waymovi automobili bez vozača imali su 6,7 puta manju vjerovatnost da će učestvpovati u sudaru koji je rezultirao povredama nego ljudski vozači, ili smanjenje od 85 posto u odnosu na referentnu vrijednost za ljude, i 2,3 puta manje vjerovatnost da će biti u sudaru koji je prijavila policija, ili smanjenje od 57 posto . Njihov reklamni slogan zato glasi: „Waymo Driver je najiskusniji vozač na svijetu“, piše Autonet.
Evropska unija i ostatak svijeta: Kolika je bila vrijednost trgovine sirovinama
Marx.ba U 2023. godini, ukupna vrijednost trgovine sirovinama između Evropske unije i ostatka svijeta iznosila je 165 milijardi eura. Izvoz (68 milijardi eura) bio je manji od uvoza (97 milijardi eura), što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 29 milijardi eura. Između 2013. i 2023. godine ukupna trgovina sirovinama u EU porasla je za 37 posto, što je ekvivalentno prosječnom godišnjem rastu od 3,2 posto. U ovom periodu izvoz je rastao brže (3,8 posto) od uvoza (2,8 posto). Trgovane sirovine se mogu podijeliti u tri glavne grupe: životinjske i biljne sirovine, zatim drvo, papir i tekstil, i treća grupa su gume, metali i minerali. Kada je riječ o vrijednosti izvoza u 2023. godini, najveći izvoz zabilježen je u kategoriji guma, metala i minerala od 26 milijardi eura, odnosno 38 posto ukupnog izvoza. Na drugom mjestu je grupa životinjskih i biljnih sirovina od 22 milijarde eura, odnosno 32 posto i na trećem mjestu je udio grupe u koju spadaju sirovine kao što su drvo, papir i tekstil od 21 milijarda eura, ili 30 posto. Guma, metali i minerali činili su skoro polovinu uvoza (48 milijardi eura, 49 posto), zatim životinjske i biljne sirovine (35 milijardi eura, 37 posto) i drvo, papir i tekstil (14 milijardi eura, 14 posto).
Guvernerka Jasmina Selimović na Sarajevo Innovation Summitu: Želimo biti uspješan primjer u energetskoj tranziciji
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Jasmina Selimovića učestvovala je kao keynote govornik na šestom Sarajevo Innovation Summit koji je pod nazivom „Zelena ekonomija: Kreiranje budućih koraka“ (Green Economy: Shaping Future Pathways) održan danas 2024. godine u Sarajevu, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Ekonomskog instituta u Sarajevu, u saradnji sa Misijom USAID u BiH. Sarajevo Innovation Summit je regionalni događaj o inovacijama koji okuplja stručnjake, poduzetnike, donosioce politika i entuzijaste koji dijele zajednički motiv – kako inovacijama unaprijediti i kreirati bolje društvo. Cilj ovogodišnjeg samita je da temama o zelenim inovacijama, održivoj energetskoj tranziciji, zelenom finansiranju i inovacijama, podstakne na djelovanje ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja i prelaska na karbon neutralnu ekonomiju. – Centralna banka Bosne i Hercegovine želi biti uspješan primjer u energetskoj tranziciji na način da je krenula investirati dio svojih deviznih rezervi u „zelene obveznice“, te aktivno radi na prilagođavanju svog poslovanja ESG principima, baveći se relevantnim pitanjima za klimatske rizike. Pored toga, Centralna banka je uspostavila ESG Radnu grupu i time želi razviti mapu puta za druga specifična ESG pitanja vezana za Centralnu banku. Banka je također podnijela aplikaciju za članstvo u Mreži za ozelenjavanje finansijskog sistema (NGFS), koja broji 138 članica – centralnih banaka i tijela za nadzor finansijskog sektora, istakla je guvernerka Selimović na Sarajevo Innovation Summit.