Festival svjetla u Sarajevu: Atrakcija koju je do sada pohodilo više od 30.000 ljudi
Bloomberg Adria Sarajevo je ove zime obasjano novim sjajem, zahvaljujući Festivalu svjetla koji se održava u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Ovaj festival, koji traje protekla dva mjeseca, privukao je više od 30.000 posjetitelja, a predviđanja govore da će do kraja trajanja, 1. marta, taj broj dostići 50.000. Adnan Čomor, glasnogovornik Festivala svjetla Sarajevo, izrazio je očekivanja brojke od 50.000 do kraja trajanja festivala, objašnjavajući da bi to pozicioniralo festival kao jednu od najatraktivnijih destinacija u glavnom gradu, posebno tokom zimske sezone. Četvrtkom je posebno živo, jer tada posjetitelji, osim uživanja u svjetlosnim čarolijama, imaju priliku obići i izložbe u Zemaljskom muzeju BiH, zahvaljujući akciji “Četvrtkom izlazim u Zemaljski muzej BiH”. – Te zbirke će od 1. februara biti obogaćene stalnom postavkom “Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”, kao i izložbom “EX-SITU – Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu Bosne i Hercegovine”, što će zasigurno doprinijeti atraktivnosti posjete Zemaljskog muzeja BiH, ali i Festivala svjetla Sarajevo četvrtkom, kazao je Čomor. Tokom zimske sezone primjetan je porast broja turista iz Srbije i Hrvatske, što se odražava i na posjećenost Festivala svjetla Sarajevo. Čomor je dodao da očekuju nastavak ovog trenda tokom februara, s obzirom na školske raspuste u Sloveniji, te kraće odmore u Srbiji i Hrvatskoj. Festival svjetla Sarajevo pruža posjetiteljima nezaboravno iskustvo kroz atraktivne svjetlosne postavke inspirisane ambijentom botaničkog vrta i kulturno-historijskim blagom Zemaljskog muzeja BiH. Njegova jedinstvenost proizlazi iz fokusa na prirodno bogatstvo, osvjetljavanje stećaka, predstavljanje replike Glasinačkih kolica, te instalacije Bosanskog ćilima od svjetla, koja tematizira kulturno-historijsko naslijeđe BiH. Nataša Musa, autorica koncepta festivala i predsjednica Fondacije Sarajevo Navigator, ranije je rekla kako se, radeći Sarajevo Holiday Market, popularni praznični događaj u BiH, “zaljubila u lampice”. Osim domaćih umjetnika, festival uključuje i rad umjetničke grupe Tilt iz Francuske i Ignata Radua iz Rumunije. Na ideji je, kaže Musa, rađeno temeljno i pristupom koji bi građanima, ali i turistima, omogućio inspirativno iskustvo vrijedno cijene ulaznice (za stanovnike BiH 10 KM za odraslu osobu, pet KM za djecu i 20 KM za porodicu, za strance duplo od navedenih iznosa). Musa budućnost vidi svijetlom. – Platforma se dokazala u praksi, a želja nam je da uz prave partnere osvijetlimo i čitavu regiju, zaključila je ona.
Wizz Air smanjuje broj letova sa više aerodroma u našoj regiji
Marx.ba Wizz Air će očigledno u skorom periodu sanjiti broj letova u regiji. Kako piše Zamaaero povećava se broj letova u Splitu i Skoplju, ali smanjuje Beograd. Objavljena je i lista drugih aerodroma u regionu i jasno je da slijedi rezanje u regiji.
Javni prihodi Federacije BiH veći za 10,85 posto
Marx.ba Porezni obveznici Federacije BiH uplatili su u januaru ove godine 10,85 posto javnih prihoda više u odnosu na isti mjesec lani. Samo je u Tuzlanskom kantonu uplaćeno manje novca nego u januaru 2023. godine. Najveća razlika ostvarena je u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, Zapadnohercegovački kanton je u odnosu na prvi mjesec prošle godine imao najveći procentualni rast uplate javnih prihoda. Slijede ga Hercegovačko-neretvanski kanton te Unsko-sanski kanton. Kanton Sarajevo je i dalje lider prema uplati javnih prihoda te čini 36,51 posto od ukupnih uplata. U januaru ove godine porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba naplaćeni su u iznosu 55.673.292 KM, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit u iznosu 33.855.130 KM, porez na imovinu, naslijeđe i poklon u iznosu 7.560.206 KM. Porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 7.432.074 KM, zaostali prihodi od ostalih poreza u iznosu 34.004 KM, takse i naknade u iznosu 70.567.537 KM, novčane kazne u iznosu 4.802.108 KM, članarine u iznosu 919.408 KM, te ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 228.783 KM. Također, naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 402.925.052 KM. Doprinosi za PIO/MIO naplaćeni su u iznosu 227.623.538 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 156.776.619 KM, a doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti naplaćeni su u iznosu 18.524.895 KM, piše Bloomberg.
Nvidijina tržišna kapitalizacija dosegla 1,7 biliona dolara, dvostruko više od bitcoina
Marx.ba Nedavni procvat umjetne inteligencije i pompa oko nove industrije bili su ogroman dobitak za proizvođača čipova Nvidiju i njegove dioničare. Toliko da je tržišna kapitalizacija kompanije sada više nego dvostruko veća od bitcoina. Američki poluvodički div Nvidia jedan je od najvećih dobitnika porasta interesa za sve što je povezano s industrijom umjetne inteligencije (AI). Makroekonomski časopis Kobeissi Letter primijetio je da je Nvidia imala tržišnu kapitalizaciju od oko 950 milijardi dolara na kraju oktobra. Od tada je porasla za 79 posto i upravo dosegla najveću tržišnu kapitalizaciju od 1,7 biliona dolara. – Drugim riječima, Nvidia je dodala 750 milijardi dolara tržišne kapitalizacije u 70 dana trgovanja, piše u Kobeissi Letteru. To iznosi prosječno 10,7 milijardi dolara dnevno tokom 70 dana trgovanja zaredom, dodaje se. To je ekvivalent dodavanju ukupne tržišne kapitalizacije kriptovalute tron svakog dana u tom razdoblju. Nvidijina tržišna kapitalizacija više je od šest puta veća od ethereuma i više nego dvostruko od bitcoina. Nvidia je manje od tri posto udaljena od toga da pređe Amazon kao peta najveća javna kompanija na svijetu. Prije samo dvije godine, Nvidia je jedva bila među 20 najvećih javnih kompanija na svijetu, primijetio je Kobeissi. – Sada kontroliraju 70-90 posto globalnog tržišta AI čipova. AI je Nvidiju učinio jednom od najvećih kompanija svih vremena, dodaje se. Nadalje, cijene dionica kompanije premašile su 700 dolara u after-market trgovanju 5. februara. Cijena dionice Nvidije porasla je 6,2 posto od početka trgovanja ove sedmice. Nvidijina linija moćnih čipova sastavni je dio planova proširenja divova računarstva u oblaku kao što su Microsoft i Alphabet uz Metu i Amazon. Štaviše, kompanija je spremna dodati još jedan moćni čip, sljedeću generaciju B100 Blackwell, svojoj liniji usmjerenoj na AI kasnije ove godine. Analitičar Goldman Sachsa Toshiya Hari ciljao je na cijenu dionice od 800 dolara, navodeći kontinuirani rast. – Više ne pretpostavljamo pad prihoda podatkovnih centara ove godine i umjesto toga modeliramo dosljedan rast kroz prvu polovicu sljedeće godine potaknut stalnim trošenjem velikih pružatelja usluga u oblaku na generativnu AI infrastrukturu, piše u bilješci. Dodao je da će Nvidia ostati zlatni standard industrije u doglednoj budućnosti, s obzirom na rast AI inovacija.
U protekloj godini u FBiH ostvareno 2,5 miliona noćenja
Marx.ba Federalni Instittut za statistiku odgovorio je na zastupničko pitanje Admira Čavalića o stanju turizma u Federaciji BiH u kojem je navedeno da je u 2023. godini bilo oko 2,5 miliona noćenja, a od toga u Kantonu Sarajevu 1.432.133 noćenja. Prema podacima, nakon Kantona Sarajevo najveći broj noćenja je imao Hercegovačko-neretvanski kanton 537.885, a na trećem mjestu je Zeničko-dobojski kanton sa 162.774 noćenja. Još samo tri kantona su imala više od 100.000 noćenja i to Zeničko-dobojski 162.774 noćenja, Srednjobosanski 114.435 noćenja i Tuzlanski kanton 102.514 noćenja. U Kantonu 10 bilo je 23.965 noćenja, Zapadnohercegovačkom 17.611 noćenja, Posavski 10.385 noćenja i Bosansko-podrinjski 7.740 noćenja. Čavalić je istakao da su podaci dosta interesantniji kada se kompariraju gradovi/opštine. Tako Olovo (99.684) ima veći broj evidentiranih turističkih noćenja od Zenice (34.361), Tuzle (71.022), ali i Bihaća (79.581). Ilidža svakako dominira sa 605.544 noćenja – više od Hercegovačko-neretvanskog kantona. Jedini bosanskohercegovački grad na moru, Neum je imao 290.299 noćenja, a Mostar je imao 130.670 noćenja, a veliki broj noćenja je imao i Čitluk 88.319. Što se tiče Kantona Sarajevo u Centru je zabilježeno 291.717 noćenja, Ilidži 605.544 noćenja, Starom Gradu 268.800 noćenja, a Novom Gradu 99.563 noćenja Statistika pokazuje i porast broja noćenja. U 2021. godini, kada su još uvijek bile aktivne mjere protiv koronavirusa bilo je 1.496.230 noćenja i to 571.570 domaćih turista, 924.600 noćenja stranih turista. U 2022. godini bilo je 2.162.713 noćenja, 1.503.004 noćenja stranih turista i 659.709 noćenja domaćih turista. U 2023. godini, strani turisti su ostvarili 1.846.367 noćenja, a domaći 668.572 noćenja.
Svjetske berze: Dolar ojačao, cijene nafte blago porasle
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene su dionica danas pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok su kineski berzanski indeksi snažno porasli nakon što su jučer skliznuli na najniže nivoe u pet godina. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,8 posto, nadoknadivši jučerašnji pad od 0,7 posto. Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,5 i 0,8 posto. U Hong Kongu i Šangaju skočile su više od 3 posto. Nakon što su jučer indeksi na kineskim berzama skliznuli na nove najniže nivoe u pet godina, jutros su na tržište ušli državni investicijski fondovi, a regulatori su poručili da će institucionalnim investitorima omogućiti veće ulaganje u dionice i uvesti poticajne mjere da bi kompanije mogle više otkupljivati svoje dionice na tržištu. Ostaje za vidjeti koliko dugo će to podržavati tržišta, koja su pod pritiskom zbog sporog rasta kineskoe ekonomije i strahovanja od produbljivanja krize na nekretninskom tržištu. Na ostalim su berzama u regiji cijene dionica pale, među ostalim, zbog neočekivane poruke australske centralne banke da proces povećanja kamata možda još nije završen. Na današnjoj su sjednici čelnici australske centralne banke ostavili kamate nepromijenjene, kao što se i očekivalo, no poručili su da zbog visoke inflacije nije isključeno da će kamate trebati dodatno povećati. Zbog toga većina burzi prati jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,71 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,32, a Nasdaq indeks 0,20 posto. A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta kreće nedaleko najviših nivoa u više od dva mjeseca. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,38 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,18 bodova. Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 148,60 jena, kao i jučer u ovo doba. No, američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0750 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara. Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,22 posto, na 78,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,21 posto, na 72,95 dolara.
Pojačane rezervacije: Evropske avio-kompanije očekuju rekordan broj putnika na ljeto
Marx.ba Evropske avio-kompanije pripremaju se za rekordan broj putnika tokom predstojećeg ljeta, jer je velika potražnja za rezervacijama unaprijed, uprkos ekonomskim nedaćama i visokim cijenama karata. Najnoviji rezultati u tri velike evropske niskobudžetne kompanije Rayanair, Easyjet i Wizz Air, pokazuju na rane znakove jake ljetnje potražnje, kao i na povećanje cijena karata, prenosi Financial Times. Indikacije da potrošači daju prioritet putovanjima podstakli su avio-kompanije da povećaju broj letova tokom ljeta. Procjenjuje se da će evropski avio prevoznici imati na raspolaganju 817,5 miliona sjedišta u periodu od aprila do oktobra, što je najveći zabilježen broj. – Potražnja je i dalje veoma jaka širom svijeta, naveo je izvršni direktor kompanije Wizz Air Jozef Varadi. Easyjet je potvrdio da su cijene znatno više od prošlogodišnjih, kao i da je tokom najprometnijih perioda rezervacija od početka ove godine, punio dva aviona za minut. Očekuje se da će prilagođeni operativni prrofit za šest najvećih evropskih avio-kompanija dostići 10,5 milijardi eura u 2024. godini, prema procjenama softverske kompanije FactSet, u odnosu na 9,2 milijarde eura prošle godine. Januar je jedan od najprometnijih perioda rezervisanja za odmor, koji pruža uvid u trgovanje do kraja godine. Prema podacima koje je EU objavila u oktobru, cijene avionskih karata u Evropi bile su između 20 i 30 posto više tokom ljeta 2023. godine u poređenju sa cijenama iz 2019. godine.
Direktori finansija u regionu snažno vjeruju u digitalizaciju poslovanja
Marx.ba Iako optimizam direktora finansija u vezi sa ekonomskim kretanjem opada zbog izazovnih vremena koja su pred njima, trećina ispitanika vjeruje da će ekonomski razvoj i dalje biti pozitivan tokom 2024. godine, dok nešto manji procenat predviđa da će kompanije u kojima rade ostati na pozitivnom razvojnom putu. Međutim, 15 posto CFO-ova prije svega očekuje oporavak od poteškoća kakve su rat u Ukrajini i inflacija, koje su utjecale na poslovanje tokom 2022. i 2023. godine, dok 18 posto njih smatra da će se poslovanje zadržati na niskom nivou i tokom ove godine. Prema istom istraživanju, na povoljnu poslovnu klimu tokom 2024. više nego ranije utjecat će pravilno korištenje podataka i cyber bezbjednost. Čak do 86 posto finansijskih direktora ističe važnost pravovremenog ulaganja u poslovne modele koji omogućavaju adekvatnu analizu i upotrebu podataka, kao i investicije u zaštitu od cyber prijetnji, kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva i povećala zarada. Dodatno, više od 92 odsto direktora finansija koji su učestvovali u istraživanju naveli su da je proces digitalizacije poslovanja jedan od ključnih razvojnih ciljeva u oblasti finansija. Transformacija u kompaniju orijentisanu ka podacima i investicije u prekvalifikaciju postojećeg kadra, također su visoko rangirane. – Dok se prilagođavaju složenom poslovnom okruženju, CFO-ovi pomjeraju fokus ka razvoju zaposlenih, stvaranju novih vrijednosti i ovladavanju neophodnim kompetencijama za dalji napredak poslovanja. Među strateškim ciljevima su i harmonizacija, standardizacija i optimizacija finansijskih procesa, integracija podataka u operacije i različite data platforme, kao i značajno povećanje investicija u digitalizaciju svih sektora, objašnjava Marija Boldor iz konsultantske kuće Horvath. CFO-ovi se suočavaju i sa izazovom premošćavanja jaza između ubrzavanja digitalizacije i upotrebe podataka zbog neophodnih procesa prilagođavanja, korištenja novih alata i učenja dodatnih vještina. Glavne prepreke i dalje su funkcionalna ograničenja, kao i nedostatak upravljanja i otpor ka promjenama. – Važno je istaći da je više od tri četvrtine CFO-ova spremno da izdvoji značajne resurse za digitalizaciju, a prema istraživanju, prosječan godišnji budžet za transformaciju u kompaniju orijentisanu ka podacima iznosi 23 posto. Iz ovoga je jasno da direktori finansija prepoznaju vrijednost podataka u naprednom planiranju, proaktivnom prognoziranju i usavršenom donošenju odluka radi poboljšanja ukupnog poslovnog performansa, zaključuje Boldor. Očekuje se da će iskorištavanje podataka povećati profit putem novih izvora prihoda i smanjenja troškova, a predviđeni rast prihoda kroz Data monetizaciju premašuje 12, dok je moguće smanjenje troškova na oko 11 posto. Jedan od glavnih zaključaka Horvathovog istraživanja jeste da je kultura podataka temelj za uspješnu digitalnu transformaciju, ali lideri moraju da počnu da „sade sjeme promjene“ na vrijeme. Najvažnije prepreke u izgradnji povoljne kulture podataka su kvalitet samih podataka i razvoj infrastrukture, pri čemu su projekti, komunikacija unutar tima i poslovni alati u fokusu mjera za prelazak na slijedeći nivo. Zato, CFO-ovi vide ogroman potencijal u tranziciji na putu kompanije orijentisane ka podacima, ali su svjesni da je dug put do toga još uvijek pred njima.
Šef FED-a: Dolazi vrijeme za smanjenje kamatnih stopa, “budite strpljivi”
Marx.ba Predsjednik Američke centralne banke (FED), Jerome Powel, rekao je da “dolazi vrijeme za smanjenje kamatnih stopa”, ali je zamolio Amerikance za malo više strpljenja dok se Banka bori s inflacijom. – Američka ekonomija je jaka i centralna banka će, vjerovatno, kasnije ove godine sniziti kamatne stope – izjavio je Powel dodavši da, ipak, “nije vjerovatno” da će se to dogoditi ovog marta, kao što je Vall Street nekada očekivao, prenosi CNN. Podsjećamo, FED je u srijedu prošle sedmice saopštio da je zadržao kamatne stope u rasponu od 5,25 do 5,5 posto. – Naše samopouzdanje raste. Samo želimo malo više samopouzdanja prije nego što preduzmemo taj veoma važan korak i počnemo da smanjujemo kamatne stope, istakao je Pauel u emisiji koja se jučer emitovala na kanalu CBS. Finansijska tržišta smatraju da “vjerovatnoća da FED snizi kamatne stope u martu iznosi 20 oposto, a vjerovatnoća da se to desi u maju iznosi 71,3 posto”. FED će, inače, slijedeću odluku o kamatnim stopama donijeti za sedam sedmica.
Održan sastanak o priključenju BiH u Jedinstveno područje plaćanja u eurima
Marx.ba Prije nekoliko dana, u prostorijama Centralne banke Bosne i Hercegovine, održan je sastanak o priključenju Bosne i Hercegovine u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). Prisustvovali su predstavnici iz CBBiH, Ministarstva finansija Republike Srpske, Federalnog ministarstva finansija, Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Agencije za bankarstvo Republike Srpske, Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, Evropske komsiije, Svjetske banke i USAID-a. Guvernerka CBBiH dr. Jasmina Selimović naglasila je prednosti koje donosi SEPA za privredu i građane BiH, te potrebu za jačanjem međuinstitucionalne saradnje i usklađivanjem sa EU regulativama. Naglašeno je i nastojanje CBBiH u praćenju trendova, modernizaciji i primjeni najboljih praksi u oblasti platnih sistema, što će direktno uticati na efikasno zadovoljavanje potreba privrede i građana u procesu plaćanja.