Više od pola svjetske ekonomije testira digitalne valute
Marx.ba Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalne ekonomije, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Sve zemlje grupe G20, izuzumajući Argentinu, sada u nekoj od naprednih faza. Sjedinjene Države sve više zaostaju. Dok i dalje napreduju u “veleprodajnom” digitalnom dolaru za banke, izdanje za širu populaciju SAD zasad stoji. Šef Federalnih rezervi Jerome Powell rekao je ovog mjeseca kako nisu ni blizu situacije u kojoj bi se tako nešto moglo dogoditi. Američki predsjednik Joe Biden naredio je dužnosnicima razmatranje mogućnosti uvođenja digitalnog dolara još 2022. godine. U međuvremenu je to postalo političko pitanje. Kandidat republikanaca u ovogodišnjoj izbornoj utrci u SAD Donald Trump obećao je kako to neće dopustiti. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Nastavi li SAD zaostajati, rezultat bi mogao biti fragmentiraniji sistem međunarodnog plaćanja, a službeni bi Washington mogao izgubiti dio svoje globalne finansijske moći ako neće učestvovati u postavljanju novih standarda. Trenutno je u toku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 miliona ljudi u 25 gradova te u Evropi, gdje Evropska centralna banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druge vodeće velike ekonomije. Bahami, Jamajka i Nigerija već imaju svoje funkcionalne sisteme digitalnih valuta, iako je Eastern Caribbean Currency Union – koja se sastoji od osam država – nedavno postala prva koja je isključila jednu nakon što korisnici zbog problema nisu mogli pristupiti digitalnim novčanicima. Trenutno je u toku trinaest prekograničnih veleprodajnih projekata, uključujući mBridge koji povezuje Kinu, Tajland, Ujedinjene Arapske Emirate i Hong Kong, a proširit će se na još 11 država ove godine. Sve zemlje članice BRICS-a – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika – u naprednoj su fazi. Kineski digitalni juan trenutno je najveći i najnapredniji pilot projekt, isproban u raznim scenarijima od karata za javni prijevoz i testova za COVID do kupnje nafte i plemenitih metala, piše Reuters, prenosi Bug.
Cijene nafte u padu, očekuje se poboljšanje u snabdijevanju
Marx.ba U subotu ujutro cijene nafte na američkom tržištu su se kretale naniže, te je tako WTI nafta, referentna za američko tržište iznosila 81,04 dolara, a Brent nafta 85,34 dolara za barel, prenio je Oil Price. Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 85 dolara budući da su nagađanja da bi američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), mogla sniziti kamatne stope tek početkom ljeta prevagnula nad padom zaliha. Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podneva bila niža 55 centi nego na zatvaranju trgovine u četvrtak i iznosila je 84,83 dolara. U četvrtak je zaključio trgovinu u plusu 1,39 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 56 centi višoj cijeni, od 80,7 dolara. U četvrtak je zaključio trgovinu u plusu 1,54 dolara. Tržišta su u četvrtak ohrabrile prognoze Međunarodne agencije za energiju (IEA) koje signaliziraju poboljšanje u snabdijevanje u ovoj godini. Agencija procjenjuje da će globalna potražnja za naftom u prvom tromjesečju porasti 1,7 miliona barela dnevno, snažnije nego što su bili očekivali, zbog poboljšanih izgleda u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i pojačane potražnje za gorivom pod utjecajem putovanja brodova dužom rutom oko Rta dobre nade. IEA je u februaru prognozirala da će potražnja u ovoj godini porasti za 1,22 miliona barela dnevno, dok je OPEC u svom februarskom izvještaju naveo procjenu rasta od 2,25 miliona barela dnevno. Razlika u prognozi odgovara količini od jedan posto dnevne svjetske potražnje.
Bitcoin nadmašio zlato u raspodjeli portfelja investitora
Marx.ba Bitcoin je pretekao zlato u raspodjeli portfelja investitora kada se prilagodi volatilnosti, prema analitičaru JP Morgana. Izvršni direktor JPMorgana Nikolaos Panigirtzoglou navodno je rekao da je, kada se prilagodi volatilnosti, alokacija bitcoina u portfeljima ulagača 3,7 puta veća od zlata. Analitičar je istakao značajne priljeve od preko 10 milijardi dolara u spot Bitcoin fondove kojima se trguje na berzi (ETF-ove) od njihovog odobrenja u januaru i ustvrdio da bi potencijalna veličina tržišta Bitcoin ETF-a mogla doseći 62 milijarde dolara, koristeći zlato kao referentnu vrijednost, piše Cointelegraph. Drugi izvještaj JPM Securitiesa predviđa da bi spot tržište Bitcoin ETF-ova moglo narasti do čak 220 milijardi dolara u sljedeće dvije do tri godine. – Procjenjujemo da će 220 milijardi dolara inkrementalnih tokova stići u ETF-ove tokom sljedeće tri godine, što bi također moglo biti prilično utjecajno na cijenu Bitcoina s obzirom na multiplikator kapitala, poručeno je. Bitcoin ETF-ovi su se pokazali neto pozitivnim za kripto tržište, pri čemu je najveća svjetska kriptovaluta u februaru dobila više od 45% tržišne kapitalizacije. Neto prodaja spot Bitcoin ETF-ova popela se na 6,1 milijardu dolara u fabruaru, u usporedbi s 1,5 milijardi dolara u januaru. Najveći dnevni priljevi u spot Bitcoin ETF-ove dosegnuli su 12. marta vrhunac od preko 1 milijarde dolara, a analitičari vjeruju da bi taj iznos mogao dodatno porasti nakon što odljevi iz Grayscale Bitcoin Trust ETF-a prestanu. S prepolovljenjem Bitcoina za nešto više od mjesec dana, dnevna ponuda BTC-a bila bi prepolovljena, što bi moglo dodatno potaknuti potražnju i dovesti do krize ponude u sljedećih šest mjeseci, predviđa Ki Young Ju, izvršni direktor kripto analitike kompanije CryptoQuant. Nakon produžene kripto zime koja je trajala gotovo tri godine, spot odobrenja Bitcoin ETF-a postala su katalizator za ogromnu akciju cijena BTC-a koja ga je gurnula iznad rekordne vrijednosti posljednjeg bikovskog ciklusa od iznad 69.000 dolara, kao i otvaranje vrata institucionalnom usvajanju predvođenom najveći svjetski upravitelj imovinom, BlackRock.
Uspješno “meko slijetanje” Evropske centralne banke
Marx.ba Evropska centralna banka je uspela da ukroti inflaciju bez izazivanja ekonomskog pada, rekao je član Upravnog savjeta Evropske centralne banke Janis Sturnaras. – Monetarna politika je bila uspešna, uprkos svim kritikama. Ostvarili smo meko sletanje, rekao je grčki zvaničnik na događaju u Londonu, prenio je njegove reči Bloomberg. Uprkos velikom pesimizmu otkako je počeo ratni sukob u Ukrajini, inflacija je u povlačenju, rekao je Stournaras. – Da, u Evropi nemamo značajan rast, ali također nemamo ni recesiju, rekao je. Inače, da je inflacija u fazi popuštanja, ali da rizike poput kretanja na tržištu rada te plaća, kao i geopolitičke prilike, treba pratiti, ocijenjeno je na skupu guvernera centralnih banaka većine zemalja Adria regije održanom u petak na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Na okruglom stolu u Splitu učestvovali su hrvatski guverner Boris Vujčić, slovenski guverner Boštjan Vasle, guvernerka Centralne banke Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhovska, Crne Gore Irena Radović te viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Željko Marić. U fokusu je bila tema učinaka inflacije i podizanja kamatnih stopa u tim zemljama, posebno u smislu finansijske, odnosno kreditne situacije korporativnog sektora i domaćinstava.
Mostar dobio 900.000 eura za zagrebačke letove
Mrrx.ba Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o dodjeli 900.000 aura Gradu Mostaru u cilju poboljšanja zračne povezanosti grada Mostara. Sredstva su namijenjena za aktivnosti i programe koji će se provoditi tokom 2024. godine uključujući i one koji već jesu u toku, kao i programe koji se planiraju pripremiti u saradnji sa faktorima zračnog prometa sektora. Kako piše portal Zamaaero, oni su od Marka Đuzela, direktora Arodroma Mostar dobili još konkretnije informacije. Prema tom informacijama, novac će se utrošiti na Croatijinu liniju Zagreb-Mostar. Linija ima trošak od oko 700-800.000 eura za cijelu godinu. Ostali novac će se prebaciti na početak iduće godine kako ne bi linija stala i kako ne bi bilo diskontinuiteta linije. Nije nelogično. Naravno, tri sedmična leta prema Zagrebu nisu dovoljno, a kako piše Zamaaero Đuzel radi na tome da uskoro dobije pet sedmičnih letova sa intencijom da poveća broj letova na svakodnevno u doglednoj budućnosti. Prema istom izvoru, load faktor na liniji Mostar – Zagreb sa 30 porastao na preko 50 posto, te da u zadnjih par dana ima i load faktor od 65 posto.
Kako Svjetska banka danas vidi BiH
Bloomberg Adria Bosna i Hercegovina je u proteklih dvadeset godina prošla kroz fazu makroekonomske stabilnosti i rasta, što je označilo značajan napredak za zemlju. Sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i prelazak iz kategorije zemlje niskog dohotka u zemlju višeg srednjeg dohotka između 1999. i 2010. godine predstavljaju samo neke od ključnih prekretnica u tom periodu. Ovaj napredak bio je rezultat stabilne ekonomske putanje, koja je omogućila vidljive promjene u strukturi zaposlenosti, smanjujući uobičajenu zaposlenost u poljoprivrednom sektoru i signalizirajući razvoj ekonomskog ambijenta unutar zemlje. – Svjetska banka ističe da je makroekonomska stabilnost u Bosni i Hercegovini rezultat nekoliko ključnih elemenata, rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomist Svjetske banke i jedan od autora najnovijeg izvještaja, gostujući u emisiji Start Bloomberg Adria TV. – To uključuje nisku i stabilnu inflaciju podržanu valutnim odborom. Takođe, važna je bila fiskalna konsolidacija koja se dogodila između 2015. i 2019. godine, koja je bila potpomognuta jedinstvenom stopom PDV-a i rezultirala je relativno niskim nivoom javnog duga od nekih tridesetak odsto bruto domaćeg proizvoda, poručio je. Međutim, iako je BiH ostvarila značajan napredak u različitim segmentima, treba istaći da su izazovi i dalje prisutni. Rast realnog BDP-a po stanovniku nadmašio je druge zemlje u regiji, ali je važno naglasiti da je taj trend djelomično potaknut emigracijom, a ne isključivo većim stopama rasta proizvodnje, koja stagnira već petnaest godina. Osim toga, iako je BiH ostvarila određeni napredak u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, i dalje zaostaje za strukturno i aspiraciono usporedivim zemljama poput baltičkih zemalja, Slovačke i Moldavije. Životni standard u BiH i dalje je znatno ispod prosjeka Evropske unije, zadržavajući se na samo 40 posto tog prosjeka posljednjih petnaest godina. – Također, važan je i značajan pad stope nezaposlenosti, kao i pad deficita na tekućem računu platnog bilansa koji je bio nekih petnaestak odsto, a sada se spustio na 4 odsto BDP-a, dodao je Stučka.
Evropski berzanski indeksi uglavnom u porastu, pala cijena nafte, poskupjelo zlato
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, dok je istovremeno zabilježen pad cijena nafte i skok cijena zlata. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 38.905,66 poena, indeks S&P 500 na 5.150,48 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 16.128,53 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 80,787 dolara, a cijena nafte Brent na 85,014 dolara. Indeks frankfurtske berz DAX je danas u 9:00 sati porastao na 17.944,15 poena, francuski CAC 40 je išao na 8.172,86 poena, londonski FTSE 100 na 7.743,25 poena, dok je moskovski MOEX pao na 3.295,06 poena. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 26,4 eura za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.167,09 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice pala na 5,3185 dolar za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Nakon ovosedmičnih rekorda: Bitcoin pao na 68.000 dolara
Marx.ba Najpopularnija svjetska kriptovaluta, Bitcoin, bilježi pad nakon postavljanja rekordno visoke vrijednosti peti put u posljednjih sedam dana. Najstarija kriptovaluta pala je čak 6,3%, na 68.549 američkih dolara, nakon što je ranije dosegnula rekordnu cijenu od 73.797 američkih dolara. I druge kriptovalute bilježe pad. Prinosi na državne obveznice su porasli, a američke dionice su pale nakon još jednog izvještaja o visokoj inflaciji koji je ojačao mišljenja da američki FED neće žuriti s rezanjem kamatnih stopa čak i dok neka područja ekonomije pokazuju znakove usporavanja. Niže kamatne stope obično povećavaju privlačnost kriptovaluta, piše Bloomberg. – Tržišta kriptovaluta u zadnje vrijeme su bila nešto više povezana s američkim tržištima dionica, posebno tehnološkim dionicama, rekao je Shiliang Tang, predsjednik kompanije Arbelos Markets. U međuvremenu, u sektoru tzv. “memecoina”, ludilo oko nekih od najspekulativnijih tokena se nastavilo. Dogwifhat je zabilježio više od 20% dobitka u proteklom danu, pokazuju podaci CoinGecka. Ukupna tržišna vrijednost memetokena je porasla na više od 60 milijardi američkih dolara, a podaci blockchain kompanije Kaiko pokazuju kako je sedmični volumen trgovanja najpopularnijim memecoinima dosegnuo gotovo 80 milijardi američkih dolara. Volumen trgovanja je najviši od kraja 2021. godine. – Definitivno postoji puno optimizma i novi sudionici konačno počinju prepoznavati memecoine. Ali općenito još uvijek postoji osjećaj nesigurnosti koliko dugo cijene mogu ostati ovako visoke i koliko poluge mogu postojati na tržištu, posebno za najrizičnije imovine u memecoinima, rekao je Zaheer Ebtikar, osnivač kripto fonda Split Capital.
Kako to izgleda: Magnetno levitacijski voz na običnoj pruzi
Marx.ba Magnetno levitacijski vozovi ili Maglevi, podrazumijevaju specijalnu “prugu”, odnosno infrastrukturu koja omogućuje da voz “levitira” u zraku iznad šine, čime se eliminira svako trenje, što omogućuje postizanje znatno većih brzina u odnosu na standardne vlakove. Italijanski startup IronLev smatra kako su ulaganja u takvu infrastrukturu preskupa i neekonomična pa razvija i testira projekt istoimenog magnetskog voza koji može levitirati iznad obične željezničke pruge. IronLev je osnovan 2017. kao zajednički pothvat između inženjerskog inovacijskog studija Girotto Brevetti i Ales Tech startupa koji su osnovali studenti univerziteta koji su razvili sistem ovjesa za takmičenje SpaceX Hyperloop. Umjesto korištenja značajnih količina energije za pokretanje maglev transportnog sistema temeljenog na elektromagnetima, IronLev je iskoristio pasivne magnetske sile kako bi se stvorio “zračni jastuk koji fizički odvaja vozilo od tračnice. Tehnološki demonstrator tehnologije pasivne feromagnetske levitacije u obliku slova U već je bio izgrađen i testiran u laboratorijskim uvjetima 2018. s platformom kolica na koja su postavili električni Tesla auto težak 2 tone i prikazali da ga mogu pomaknuti jednostavnim laganim pritiskom ruke. Novi prototip s električnim motorima koji se trenutno testira težak jednu tonu, uspio je postići brzinu od 70 km/h, s time da mu je brzina namjerno ograničena. Tim nije otkrio nikakve daljnje detalje o najnovijem prototipu, ali naglašava da nisu napravljene nikakve izmjene na željezničkoj pruzi i da nikakvi elementi nisu dodani infrastrukturi. Zasad još nije poznato hoće li i kada projekt doći do faze komercijalizacije.
Saudijski fond priprema rasprodaju imovine kako bi finansirao post-naftnu ekonomsku ekspanziju
Marx.ba Saudijski državni investicijski fond (PIF) razmatra planove ubrzanja prodaje dugova ili dobivanja bankovnih kredita dok traži nove izvore kapitala kako bi pomogao u finansiranju projekta ekonomske transformacije vrijednog bilion dolara. PIF je glavno tijelo zaduženo za vođenje programa Vizija 2030 Saudijske Arabije, inicijative koja ima za cilj diversifikaciju ekonomije ovisne o nafti. Ovo je najnoviji znak da se u saudijskoj kraljevini formiraju rastući pritisci u naporima da se ostvari ambiciozna inicijativa koju već usporavaju rastuće kamatne stope i nedostatak značajnih stranih direktnih ulaganja. Krajem prošle godine saudijska vlada je po prvi put priznala da realizacija nekih projekata može biti odgođena iza 2030. godine, piše Bloomberg. I dok nastoji pojačati svoje napore u prikupljanju kapitala, PIF je oprezan da ne iscrpi previše likvidnosti iz lokalnog bankarskog ssistema. Umjesto toga, fond potiče svoje podružnice da se oslanjaju na zaduživanje u dolarima kada je to moguće, doznaje Bloomberg. To bi lokalnim bankama, a koje se bore s rastućim troškovima zaduživanja, ostavilo mogućnost da se fokusiraju na finansiranje velikih nekretninskih projekata u Saudijskoj Arabiji. U PIF-u planiraju redovnu emisiju obveznica, nakon što su ove godine već izdali dvije odvojene obveznice kojima su prikupili 7 milijardi dolara kapitala. – Ne vjerujemo da će se PIF zaustaviti na toj brojci, rekao je Pascal Bode, strateg u Morgan Stanleyju, u bilješci klijentima, pozivajući se na “pad trezorskih sredstava PIF-a i kontinuirane potrebe za troškovima”. PIF također priprema prodaju dionica kompanija iz svog portfelja putem poslovne jedinice odgovorne za program tzv. “recikliranja kapitala”. Kombinirano, PIF posjeduje udjele u kompanijama ukupne vrijednosti od 170 milijardi dolara. PIF je odigrao važnu ulogu u poticanju IPO aktivnosti u Saudijskoj Arabiji nudeći udjele u naftnim kompanijama ADES Holding i Arabian Drilling. Sada za IPO navodno pripremaju Nupco, najveću kompaniju za nabavku medicinske opreme i lučkog operatera Saudi Global Ports. PIF ključnu ulogu igra u projektu Neom – nekretninskom megaprojektu vrijednom više od 1,5 biliona dolara duž obale Crvenog mora.