Ovo je 5 najvećih banaka na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji
Marx.ba Uprkos ekonomskim izazovima poput sukoba između Rusije i Ukrajine, bankarska industrija je postavljena na 614,62 biliona dolara 2023. godine i očekuje se da će se do 2027. godine popeti na ogromnih 1.231,49 biliona dolara tržišta. Ovaj rast je vođen sve većim usvajanjem digitalnog bankarstva, jer sve više klijenata traži personalizovane i fleksibilne usluge. Kompanije također prihvataju arhitekturu koja je izvorna u oblaku kako bi poboljšala svoju ponudu. Oracle, na primjer, prednjači s inovativnim bankarskim uslugama zasnovanim na oblaku. Sve u svemu, industrija se razvija kako bi zadovoljila promjenjive potrebe kupaca i spremna je za kontinuirani rast. Insider Monkey je objavio listu najvećih banaka, a veo kojih je prvih pet Royal Bank of Canada Tržišna kapitalizacija: 136,5 milijardi dolara Royal Bank of Canada je vodeća kanadska multinacionalna organizacija za finansijske usluge i najveća banka u Kanadi zasnovana na tržišnoj kapitalizaciji. Za kvartal koji je završio 31. januara 2024. godine zabilježen je porast neto prihoda od kamata za 2,1 posto, što predstavlja razliku između zarađenih kamata na kredite i kamata na depozite. Korigovani profit za ovaj period iznosio je 4,07 milijardi dolara, ili 2,85 dolara po dionici, što je premašilo prognozu analitičara od 2,80 dolara po dionici. Međutim, ova cifra je niža u poređenju sa 4,26 milijardi dolara ili 3,04 dolara po dionici prijavljenih u istom kvartalu prethodne godine. HSBC Tržišna kapitalizacija: 148,6 milijardi dolara HSBC Holdings plc, izvorno The Hongkong and Shanghai Banking Corporation, je britanska grupa za finansijske usluge sa sjedištem u Londonu, s poslovnim dosegom u istočnoj Aziji. Za godinu koja se završava 31. decembra 2023. prihod je porastao za 30% na 66,1 milijardu dolara, nadmašivši predviđanja. Neto kamatna marža porasla je na 1,66% sa 1,48% u 2022. godini, a koeficijent osnovnog kapitala 1 je poboljšan na 14,8% sa 14,2% u 2022. godini. Wells Fargo Tržišna kapitalizacija: 197,0 milijardi dolara Wells Fargo & Company je istaknuta američka multinacionalna korporacija za finansijske usluge sa značajnim prisustvom širom svijeta. Za kvartal koji se završava 31. decembra 2023, Wells Fargo je prijavio neto prihod od 3,45 milijardi dolara ili 86 centi po dionici, pokazujući blagi porast sa 3,16 milijardi dolara, ili 75 centi po dionici, u odnosu na prethodnu godinu. Na zaradu u ovom tromjesečju utjecala je naknada od 1,9 milijardi dolara iz posebne procjene Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) koja se odnosi na propuste Silicon Valley Bank i Signature Bank, kao i naplata od 969 miliona dolara za otpremnine. Bank of America Tržišna kapitalizacija: 270,4 milijarde dolara Bank of America Corporation, američka multinacionalna investiciona banka i holding kompanija za finansijske usluge, sa sjedištem u Sjevernoj Karolini, s dodatnim predstavništvima za investiciono bankarstvo i podršku na Menhetnu. Bruto dobit za dvanaest mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2023. godine iznosila je 98,581 milijardu dolara, što je povećanje od 3,82% u odnosu na prethodnu godinu. Godišnja bruto dobit Bank of America dostigla je 2023. godine 98,581 milijardu dolara, što predstavlja povećanje od 3,82% u odnosu na 2022. kada je bruto dobit iznosila 94,95 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 6,55% u odnosu na 2021. JPMorgan Chase Tržišna kapitalizacija: 533,7 milijardi dolara JPMorgan Chase & Co. je američka multinacionalna finansijska institucija sa sjedištima u Njujorku i Delaveru. Za dvanaest mjeseci koji su završili 31. decembra 2023, JPMorgan Chase je ostvario prihod od ukupno 158,10 milijardi dolara, 22,85% više u odnosu na prethodnu godinu. U kvartalu koji je završio 31. decembra 2023, prihod je iznosio 38,57 milijardi dolara, što pokazuje rast od 11,66% u odnosu na isti period prošle godine. Tokom cijele 2023. godine, JPMorgan Chase je zabilježio godišnji prihod od 158,10 milijardi dolara, što predstavlja stopu rasta od 22,85%.
Poslovni lider u 21. vijeku: Ne mora biti savršen, ali mora znati motivirati i pokrenuti ljude
Marx.ba O novom dobu liderstva svoja su iskustva iz modernog poslovnog svijeta podijelili Russell Dalgleish iz Škotske i Michael Anderson iz Kalifornije. Russell je serijski preduzetnik, investitor, inovator i poslovni savjetnik i ističe kako nikada nije postojalo bolje vrijeme za pokretanje posla od ovoga danas. Savremene tehnologije, omogućuju jeftina putovanja i besplatnu komunikaciju s bilo kime u svijetu, što znatno olakšava širenje poslovne strategije i globalni uspjeh bilo koje kompanije iz bilo koje zemlje. U preduzetništvu 21. vijeka najvažnije je iskoristiti mogućnosti koje se nude, a tu su prije svega važne društvene mreže kako bi korisnicima iskomunicirali svoju ponudu, smatra Russell. Za primjer navodi Twitter koji smatra odličnom platformom za dijeljenje iskustva i misli poput onoga što mi mislimo da će se dogoditi u svijetu, što je prilično važno za lidere, piše Žene i novac. Također, ključno je istražiti konkurenciju i odlučiti koje će biti vaše prednosti na tržištu. No, šta nas onda sprječava da pokušamo ostvariti svoje snove, bez obzira na to gdje se nalazili? Odgovor je, kaže, u našoj glavi. I Russell i Michael se slažu da najveći otpor sebi pružamo sami i to zbog straha od nečega novog. Svi se malo bojimo promjena, to je prirodna reakcija na nešto novo. Međutim, da bi bio inovativan, moraš riskirati, ističe Michael, osnivač instituta The Executive Joy. Hrabrost ne znači da nas nije strah, nego da me strah, ali ću svejedno to učiniti, jer znam da je potrebno. Michael je istakao i da postoje neki mitovi o liderstvu koji često obeshrabruju pojedince. Primjerice, mnogi misle da se ne može naučiti kako biti vođa ili da vođa mora imati određene kompetencije i znati odgovore na sva pitanja. Međutim, to nije točno. Bilo ko može biti lider, poručuje preduzetnik iz Kalifornije, ali na vještinama treba raditi, nije dovoljno samo se roditi s time. Ipak, to ne znači da vođa mora biti savršen, jer niko ne može znati sve odgovore. Michael priznaje da ni sam nije bio dobar lider kada se počeo baviti preduzetništvom, ali je mnogo ulagao u svoju daljnju edukaciju nakon čega je njegova kompanija bila sve uspješnija te naposljetku proglašena najboljim mjestom za rad u San Diegu. Lider treba znati kako iskoristiti potencijal svojih zaposlenika i steći njihovo povjerenje. A da bi stekao povjerenje, lider mora biti autentičan. To znači da ne smije skrivati informacije o poslovanju od svojih zaposlenika ili tražiti od njih nešto što sam ne poštuje. Na primjer, ako zaposlenicima nije dopušteno da kasne na posao, onda ni vođa ne bi trebao kasniti. Isto tako, svatko treba pronaći svoj vlastiti stil, a ne kopirati druge. Russell i Michael poručuju svima da rade na svojoj emocionalnoj inteligenciji kako bi prije svega dobro upoznali svoje zaposlenike i predvidjeli moguće izazove. Leaderima predlažu i da se povezuju s drugim preduzetnicima, jer sarađujući, svi imamo veće šanse za uspjeh – već dugo znamo da je networking poluga za svaki biznis. Spoznaja samog sebe, dobre komunikacijske i socijalne vještine, emocionalna inteligencija (prepoznavanje i reguliranje svojih i tuđih negativnih raspoloženja), upravljanje vlastitim emocijama (stresom, strahom od neuspjeha), vođenje drugih prema zajedničkom cilju, povećanje učinkovitosti zaposlenika, sve su to vještine koje se mogu naučiti. Jedan od najmoćnijih alata kojeg ne samo današnji lideri, nego i zaposlenici, redovno primjenjuju je mindfulness, odnosno mindful leadership. Ova vještina omogućuje vam da se uvijek „uprisutnite“ te vam daje alate kako da ih pretočite u svoj život – poslovni, ali i privatni, jer su granice više nego ikad izbrisane. Uvođenje mindfulnessa (skup tehnika i vještina koje nam omogućuju da upravljamo svojom pažnjom) u organizaciju donosi niz dobrobiti koje su potvrđene istraživanjima. Prvo, prakticiranje mindfulnessa povezano je s poboljšanom sposobnošću koncentracije i upravljanja stresom među zaposlenicima. Ovo će donijeti bolju produktivnost i smanjenjem pogrešaka na radnom mjestu. K tome, mindfulness vježbe potiču razvoj emocionalne inteligencije, što će poboljšati međuljudske odnose i sposobnost rješavanja sukoba. Također, istraživanja pokazuju da organizacije koje promiču mindfulness često bilježe nižu stopu fluktuacije zaposlenika i veći nivo angažiranosti. Konačno, integracija mindfulnessa u radnu kulturu može doprinijeti većoj prilagodljivosti organizacije na promjene u okruženju i povećati njenu otpornost na stresne situacije. Kroz redovnu praksu mindfulnessa, zaposlenici postaju osvješteniji o svojim potrebama, što rezultira većim osjećajem zadovoljstva na poslu. Također, mindfulness potiče dublje i bolje međuljudske odnose i razumijevanje unutar timova. Osjećaj sreće među zaposlenicima nije samo rezultat postignuća ciljeva, već i osjećaja povezanosti s vlastitim emocijama i okolinom, što mindfulness potiče. Stoga, implementacija mindfulness programa u organizaciji može biti ključni faktor u stvaranju radnog okruženja u kojem se potiče zadovoljstvo, sreća i osobni razvoj zaposlenika.
Prva Izvještajna Skupština: Članovi BUM-a djeluju zajedno na kreiranju prilika u biznis sektoru
Marx.ba Udruženje BUM je osnovano od strane grupe entuzijasta, vlasnika i menadžera uspješnih kompanija koji žele unaprijediti poslovni ambijent, jačati poduzetništvo i kreirati kvalitetne uslove za društvo i biznis zajednicu na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. U upravnoj zgradi kompanije Alma-Ras d.o.o. u Visokom održana je prva Izvještajna Skupština ovog Udruženja koju je vodio Predsjednik Skupštine, Rasim Memagić, a na kojoj su predstavljeni rezultati rada i planovi za naredni period. Upravnom odboru u sastavu sa Aleksandar Krunić, Emin Efendira i Maja Kulenović, pridružila su se dva nova člana, Matea Franjić i Aida Salkić, koje će svojim znanjem i iskustvom doprinijeti jačanju udruženja i širenju misije. – Jedno od osnovnih načela menadžerskog zanata je ostvarivanje rezultata. Vođeni time, inicijativa udruživanja menadžera iz cijele BiH je postala stvarnost i svakim danom raste i razvija se, što mene lično ispunjava velikim zadovoljstvom. Skupština je još jednom pokazala svu raskoš i širinu udruženja, jer su se na jednom mjestu okupili lideri organizacija iz cijele zemlje i iz vrlo različitih branši. Vizija nam je da budemo nosioci pozitivne promjene i postanemo vodeća biznis zajednica u Bosni i Hercegovini, a danas smo razgovarali i dogovorili aktivnosti koje ćemo provoditi ove godine na tom putu, izjavio je predsjednik Upravnog odbora Aleksandar Krunić. Ova zajednica okuplja uspješne pojedince iz poslovnog svijeta i jedino je udruženje menadžera s članovima iz cijele BiH. Članovi Udruženja su pojedinci koji teže unapređenju svog osobnog i profesionalnog razvoja, razvoju svojih timova i firmi iz kojih dolaze, dijeljenju iskustava i znanja te davanju prijedloga i inicijativa za razvoj poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. BUM je bosansko-hercegovačko udruženje koje ima za cilj umrežavanje vodećih menadžera kako bi međusobno dijelili najbolje poslovne prakse i na taj način aktivno oblikovali poslovni ambijent u BiH. Članovi BUM-a teže unapređenju svojih vještina i znanja kako bi unaprijedili timove i firme koje vode. Dijeljenjem najboljih poslovnih praksi, znanja i iskustva, BUM potiče poduzetničku kulturu, etički način poslovanja i unapređuje privredu i ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Rast na Wall Streetu, u fokusu izvještaj o kamatama u SAD
Marx.ba Na Wall Streetu su danas burzovni indeksi porasli, nakon dva dana pada i nakon što je predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio da se neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Dow Jones ojačao je 0.20 posto, na 38.661 bod, dok je S&P 500 porastao 0.51 posto, na 5104 boda, a Nasdaq indeks 0.58 posto, na 16.031 bod. U fokusu ulagača bio je izvještaj predsjednika Feda u Kongresu u kojem je poručio da je inflacija znatno popustila, nakon što je u 2022. dosegla najviše nivoe u 40 godina, ali da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prije nego što odluče smanjiti kamatne stopa. Powell je istako da bi se zbog prebrzog smanjenja kamata mogla izgubiti bitka s inflacijom, pa bi u tom slučaju kamate trebalo ponovno povećati, dok bi predugo čekanje sa smanjenjem kamata ugrozilo rast ekonomije. Unatoč agresivnom povećanju kamata Feda u posljednje dvije godine, američka ekonomija i dalje stabilno raste, a inflacija postupno popušta. Powellovi komentari nisu znatnije utjecali na procjene u vezi kamatnih stopa, pa većina analitičara smatra da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u junu. U devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u uslužnom i tehnološkom sektoru, oko 1 posto. U prethodna dva dana berzanski indeksi pali su više od 1 posto. I na evropskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0.43 posto, na 7679 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0.10 posto, na 17.716 bodova, a pariški CAC 0.28 posto, na 7954 boda.
Rekordna cijena zlata, raste potražnja za polugama i zlatnicima
Marx.ba Cijena zlata je probila apsolutni istorijski vrhunac i prvi put prešla psihološku granicu od 2.100 dolara, odnosno oko 1.950 eura za uncu. Ovo je dio dugoročnog trenda rasta cijene žutog plemenitog metala. Naime, prosječan godišnji rast cijene zlata u eurima u posljednjih 20 godina iznosi više od osam posto, a od početka ove godine cijena je porasla za više od pet posto. U posljednjih 12 mjeseci vrijednost zlata je porasla za 15,5 posto odsto sa današnje rekordne vrijednosti, prenosi Seebiz. Rast cijene zlata u posljednjih pet godina ukupno je više od 60 posto i u velikoj meri je uslovljen nestabilnom situacijom u svjetskoj ekonomiji. Pandemija koronavirusa, porast visoke inflacije širom svijeta i geopolitička nestabilnost doveli su do povećanja potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, koji imaju reputaciju sigurnog utočišta za kapital u neizvesnim vremenima. Kao i kod svake robe, ponuda i potražnja zlata imaju značajan utjecaj na njegovu cijenu. Pošto zlato ima mnogo više namjena nego samo kao investicija, široka industrijska primjena čini značajan dio tražnje za zlatom, pa je značajno utjecala i na rast cijene zlata. Prema mišljenju stručnjaka posljednje povećanje cijene zlata rezultat je pada povjerenja investitora u američki dolar i američku ekonomiju. Kako kažu, posljednji podaci tamošnjih institucija pokazuju razočaravajuće trendove koji upućuju na usporavanje privrednog rasta, zbog čega investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa, što je, historijski gledano, uvijek nagovještavalo rast cijene zlata. Zlato je alternativa američkom dolaru i državnim obveznicama, a povećanje potražnje dovodi do povećanja cijene.
Bh. proizvođači namještaja s hotelijerima i ugostiteljima iz Crne Gore
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna komora Crne Gore, uz podršku Evropske poduzetničke mreže (EEN), organizirale su Poslovni forum i B2B susrete privrednika drvoprerađivačkog sektora i opremanja objekata. Na forumu, koji je održan u Podgorici, učestvovali su predstavnici šest bh. kompanija i Drvnog klastera Hercegovine koji zastupa 26 kompanija te više od 20 kompanija iz Crne Gore. Poslovni forum otvorili su predsjednica Privredne komore Crne Gore dr. Nina Drakić i predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković. – Ovakvi forumi su prilika da se privrednici direktno upoznaju, predstave i ugovore saradnju. Tržište Crne Gore pruža velike mogućnosti za bh. proizvođače iz oblasti drvoprerađivačke industrije i opremanja objekata. Istovremeno, na biletarnim sastancima s predsjednicom Drakić dogovorili smo niz aktivnosti i uzajamne posjete, kako bi sagledali mogućnosti da tržište Crne Gore otvorimo i za druge robe iz Bosne i Hercegovine te definiramo koje su to oblasti u kojima Crna Gora može biti konkurentna na tržištu Bosne i Hercegovine, kazao je Vuković. On je izrazio nadu da će poslovni forum u Podgorici rezultirati zaključivanjem konkretnih ugovora među sudionicima i uspostavljanjem novih modela saradnje, što će unaprijediti trgovinske i ekonomske odnose između dvije zemlje. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr. Nina Drakić istakla je da su međudržavni odnosi sa Bosnom i Hercegovinom veoma dobri, a da postoji značajan prostor za unapređenje ekonomskih, naročito u drvopreradi. – Naša ekonomija zahtijeva dodatno privlačenje investicija i na tome posvećeno radimo. Bosna i Hercegovina je investirala u Crnu Goru 92 miliona eura, od čega 11 miliona u 2023. godini, kada smo ostvarili i ukupnu trgovinsku razmjenu u iznosu 4,5 milijardi eura, što je rast od 5,9 odsto. Bosna i Hercegovina je drugi izvozni partner naše zemlje nakon Srbije. I pored navedenih pozitivnih pokazatelja, vidimo da postoji prostor za unapređenje saradnje, pa su zato važni tematski skupovi poput ovog koji vode uspostavljanju poslovnih kontakata, rekla je Drakić. Nakon uvodnih obraćanja, Lejla Međedović, savjetnica za izvoz drvnog sektora VTK/STK BiH i Goran Popović, sekretar OU šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke, održali su prezentacije o stanju u drvnim sektorima dvije zemlje, njihovim potencijalima, izazovima i prilikama. Tokom prezentacije drvne industrije Bosne i Hercegovine istaknuto je, između ostalog, da je ukupan izvoz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru u 2023. godini iznosio 308 miliona eura i da je veći za 4,4 % u odnosu na 2022. godinu. Crna Gora je na sedmom mjestu naših izvoznih partnera sa udjelom od 3,5 %, a drvni sektor čini 2,9 % izvoza BiH u Crnu Goru, odnosno oko 9 miliona eura. Istovremeno, u 2023. godini ukupan uvoz BiH iz Crne Gore 2023. godini iznosio je 63 miliona eura, i manji je za 15,8 % u odnosu na 2022. godinu. Ukoliko se posmatra struktura, drvni sektor čini 15,9 % uvoza BiH iz Crne Gore, odnosno oko 10 miliona eura. U drugom dijelu foruma upriličena je prezentacija ponude proizvoda i usluga kompanija iz Bosne i Hercegovine za potrebe opremanja hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta na tržištu Crne Gore, a nakon toga su održani poslovni sastanci privrednika dvije zemlje.
U BiH u januaru 90.614 turista, 2,9 posto više u odnosu na isti mjesec 2023. godine
Marx.ba U Bosni i Hercegovini u januaru 2024. godine turisti su ostvarili 90.614 posjeta, što je manje za 18,5 posto u odnosu na decembar 2023. i za 2,9 posto više u odnosu na januar 2023. godine. Turisti su januaru ostvarili 212.251 noćenje, što je manje za 0,8 posto u odnosu na decembar 2023. i za 1,9 posto više u odnosu na januar 2023. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja u januaru učešće domaćih turista bilo je 36,2 posto dok je 64,8 posto bilo učešće stranih turista. Broj noćenja domaćih turista bio je manji za 12,1 posto u odnosu na decembar 2023. i veći za 3,9 posto u odnosu na januar 2023. godine. Broj noćenja stranih turista u januaru bio je veći za 7,0 posto u odnosu na decembar 2023. i veći za 0,8 posto u odnosu na januar 2023. godine. U strukturi noćenja stranih turista u januaru 2024. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (34,4 posto), Srbije (19,posto), Turske (6,9 posto), Crne Gore (6,6 posto), Slovenije (6,4 posto) i Njemačke (3,0 posto) što je ukupno 76,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 23,2 posto noćenja. Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz: Luksemburga sa 5,5 noći, Estonije sa 4,6 noći, Rumunije i Južnoafričke Republike sa po 4,2 noći, te Grčke, Malte i Egipta sa po 4,0 noći, u prosjeku. Turistima je u januaru 2024. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 19.178 soba, apartmana i mjesta za kampiranje što je što je za 6,0 posto više u odnosu januar 2023. i 42.382 raspoloživa kreveta što je više za 6,3 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine. U januaru 2024. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 17.857 soba i apartmana što je za 6,4 posto više u odnosu na januar 2023. i 38.071 krevet što je za 6,7 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Neto stopa iskorištenosti soba u januaru 2024. iznosila je 29,3 posto, a stalnih kreveta 25,1 posto, dok je u januaru 2023. stopa iskorištenosti soba iznosila 23,5 posto, a stalnih kreveta 18 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 97,6 posto.
10. FMCG Retail Summit: Stotine učesnika na konferenciji posvećenoj robi široke potrošnje
N. D. U Sarajevu se 5. i 6. marta održava 10. FMCG Retail Summit. Najznačajnija konferencija posvećena robi široke potrošnje, ove godine obilježaava 10 godina postojanja, a sa sobom je donijela deset godina inovacija, razmjene ideja i razvoja u FMCG sektoru. Događaj okuplja vodeće stručnjake, lidere najvećih i najjačih kompanija iz BiH i regije, kao i sve one koji posluju u ovom segmentu. Summit je postao platforma za prezentaciju najnovijih trendova, strategija i praksi u FMCG industriji. Glavni i odgovorni urednik InStore magazina i organizator 10. FMCG Summita, Rešid Muratović, istakao je da je ovogodišnji samit na osnovu mnogo čega poseban. – Deseti i jubilarni FMCG samit po mnogočemu je poseban. Više je od 557 učesnika ove godine. Zahvaljujemo se našim partnerima i sponzorima, današnjim govornicima. Pričat će se o očekivanjima i izazovima koji ove godine očekuju cijelu industriju, o posebnoj kategoriji – slatkom programu te ćemo imati panel trgovaca. Ono što sigurno možemo da kažemo je da iz godine u godinu ova industrija raste. To je naš izazov, kako rast održati u kontinuitetu. Edukacija je osnovna stvar koju moramo održati. Umrežavanje i razgovor, naprosto da sami sebi kažemo da vrijedimo. Više od 90 posto trgovačkog sektora čine domaće kampanje što automatski za domaće proizvođače znači potencijal, rekao je Muratović.
Kompanija dm deseti put proglašena Najpoželjnijim poslodavcem u BiH
N. D. Zahvaljujući izvanrednim radnim uslovima i brizi o zaposlenicima, kompanija dmBiH deseti put je proglašena najpoželjnijim poslodavcem u Bosni i Hercegovini, kao i najpoželjnijim poslodavcem u sektoru maloprodaje. Osim toga, kompanija dm izabrana je i kao najpoželjniji Family Friendly poslodavac. Rezultati su to izbora web portala Mojposao.ba, koji su pokazali da je s više od 230.000 glasova ocijenjen rad 500 nominovanih kompanija. Najveći drogerijski lanac u BiH kontinuirano je prepoznat kao kompanija koja uvažava svoje zaposlenike i pruža im brojne benefite: redovno povećanje plate, 13. platu i regres u visini plate, ulaže u stručne edukacije, brine o zdravlju zaposlenika i održavanju pozitivne radne atmosfere. – Biti deset puta izabran za Najpoželjnijeg poslodavca u BiH, za kompaniju dm je velika čast i odgovornost. Veoma smo ponosni na našu poslovnu filozofiju „Živjeti posao drugačije“ kojom svim našim zaposlenicima pružamo brojne prilike na poslovnom planu, u vidu edukacija, školovanja, aktivnog učešća u internacionalnim projektima, atraktivnih primanja. Također zaposlenike potičemo na održavanje balansa poslovnog i privatnog, brinemo za njihovo zdravlje, družimo se i zajedno slavimo uspjehe. Odgovornost koju nosi ovo priznanje obavezuje nas da u budućnosti radimo još bolje i predanije“, poručila je Emina Mušinović, članica Uprave i Poslovodstva i voditeljica resora Razvoj ljudskih resursa i Informatika dmBiH.Stvaranje poticajnog radnog okruženja dm čini uzorom i inspiracijom za druge kompanije u zemlji koje teže unapređenju svojih praksi upravljanja ljudskim resursima, što je i cilj projekta „Najpoželjniji poslodavac, poručili su. Kompanija dm priznanje Najpoželjnijeg poslodavca osvaja deseti put, od toga osmi put zaredom, dok se u top 3 poslodavca našla čak 14 puta. dm je na bh. tržištu prisutan od juna 2006. kada je otvorena prva dm prodavnica u sarajevskom naselju Dobrinja. Za 17 godina dm se sa više od 1.100 zaposlenika i 91 prodavnicom u 47 gradova te distribucijskim centrom u Sarajevu pozicionirao kao vodeća kompanija u kategoriji drogerija. U poslovnoj godini 2022/23. dm je u Bosni i Hercegovini ostvario promet od 344,1 miliona KM. Asortiman dm-a obuhvata više od 13.400 proizvoda etabliranih svjetskih i domaćih proizvođača, među kojima je 30 dm robnih marki kao što su Balea, alverde, Mivolis, trend !t up, Denkmit, babylove, dmBio i druge. U cjelokupnom asortimanu posebno mjesto zauzimaju organska hrana, prirodna kozmetika i ekološki prihvatljivi proizvodi. dm u BiH imidž Najpoželjnijeg poslodavca, priznanja koje mu je dodijeljeno deset puta, od toga osam puta zaredom, gradi kontinuiranom brigom o zaposlenicima te im, uz brojne pogodnosti kao što su redovni sistematski i stomatološki pregledi, školovanja i edukacije, svake godine isplaćuje regres i 13. platu.
Završeni Dani digitalnih inovacijskih hubova
Marx.ba Dani digitalnih inovacijskih hubova (DIH Days) održani su 5. i 6. marta 2024. godine u Sarajevu, tokom kojih su predstavljeni uspostavljeni digitalni inovacijski hubovi u Bosni i Hercegovini, ali i prezentirana iskustva iz regije i Evropske unije. Digitalni inovacijski hubovi su centri koji pružaju usluge digitalne podrške za preduzeća, pojasnila je Eva Näher, programska menadžerica u GIZ BiH, koja smatra da je digitalizacija neophodna kako bi preduzeća bila spremna za lokalna, ali i međunarodna tržišta. – Rezultati istraživanja kojeg smo radili u BiH pokazuju da samo 4% srednjih i malih preduzeća pripadaju najvišem digitalnom nivou, dok je veliki dio njih još uvijek na samom početku digitalizacije. Istovremeno, s obzirom na to da postoji veliki broj digitalnih rješenja, poseban izazov za kompanije jeste prepoznati koje od tih rješenja najbolje odgovara njihovim potrebama. Zato su Digitalni inovacijski hubovi, čiji je zadatak da pomažu pri identifikaciji, odnosno provedbi digitalnih rješenja, od velikog značaja. Mi u okviru projekta, podržavamo dva digitalna inovacijska huba iz Sarajeva i po jedan iz Banjaluke i Tuzle, istakla je Eva Näher, programska menadžerica u GIZ BiH. Ovaj događaj se organizira u okviru projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini / EU4DigitalSME”, kojeg sufinansiraju Evropska unija (EU) i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ). Projekat implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), a usmjeren je na stvaranje poticajnog okruženja za mala i srednja poduzeća u cilju uspješne digitalne i inovacijske transformacije, te u svrhu sveobuhvatnog unapređenja tzv. ekosistema za inovacije i digitalizaciju u Bosni i Hercegovini. – Jedan od ključnih ciljeva razvoja BiH jeste digitalizacija. Digitalna revolucija se upravo dešava i smatramo da BiH treba da iskoristi raspoložive resurse kako bi stvorila jedno pozitivno poslovno okruženje za razvoj privrede. U pogledu korištenja digitalnih tehnologija, BiH se nalazi pred izazovima kao i većina zemalja razvijenog svijeta. Što se tiče e-servisa tu smo u velikom zaostatku i to je ono na čemu trebamo poraditi kako bi sustigli ostatak Evrope. Akcent je na razvoju srednjih i malih preduzeća koja čine oko 90% ukupnog broja kompanija i generišu oko 70% poslova. Ako naša mala i srednja preduzeća žele biti tržišno konkurentna i žele povećati svoju produktivnost, neophodno je da uđu u proces digitalizacije, kazao je Armen Bukvić, savjetnik ministra komunikacija i prometa BiH. Kroz projekt ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“ uspostavljena su i podržana četiri Digitalna inovacijska huba (DIH): „Its4Health HUB“ i „DigitalStorm HUB“ iz Sarajeva, „IDEMO HUB“ iz Banja Luke, te „Industrijal HUB“ iz Tuzle. Oni su tokom dva dana predstavili svoje servise, govorili o izazovima u digitalnom svijetu, te razmijenili iskustva sa HUB-ovima iz Evrope. Evropska unija i vlada SR Njemačke kroz projekt „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“ podržavaju inovativne tehnologije, vještine i usluge čime se doprinosi stvaranju povoljnog poslovnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima u Bosni i Hercegovini.