Konzorcijum Logistika BiH: Inicijativa za uvođenje sistema povrata akciza za međunarodne prevoznike
Marx.ba Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine uputio je predsjednicima i članovima političkih klubova u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine inicijativu u cilju hitnog pokretanja zakonodavnih izmjena koje će omogućiti povrat trošarina (akciza) na dizel gorivo koje se koristi za međunarodni drumski prijevoz. Konzorcijum u obrazloženju navodi da transportne firme iz BiH trenutno snose puno trošarinsko opterećenje na gorivo, dok istovremeno njihove konkurentske kompanije iz EU i regiona uživaju povrat akciza u svojim matičnim državama. Ta razlika stvara nelojalnu konkurenciju i ugrožava opstanak sektora u BiH. – Bosanskohercegovački prijevoznici su najveći izvoznici usluga, generatori deviznog priliva i direktno učestvuju u lancima snabdijevanja EU tržišta, ali im država BiH ne pruža sistemsku podršku. Evropska praksa jasno pokazuje da je povrat trošarina standardna politika fiskalnog rasterećenja u međunarodnom transportu. Mehanizmi se oslanjaju na licenciranje, digitalnu evidenciju i kontrolne procedure koje su u potpunosti primjenjive i u BiH. Bosanskohercegovački prevoznici su jedini bez prava povrata trošarine u okruženju (zemlje zapadnog Balkana i EU), ističu iz Konzorcijuma Logistika BiH. Inicijativa se odnosi na izmjene Zakona o akcizama i Zakona o PDV-u. – Očekujemo od svih parlamentarnih klubova da u duhu ekonomske održivosti, jednakosti i poštovanja međunarodnih obaveza BiH, prepoznaju ovu inicijativu kao neodložan akt ekonomske pomoći sektoru koji izdržava desetine hiljada porodica i osigurava trgovinsku protočnost države. Ukoliko ne dođe do pozitivnog odgovora, Konzorcijum Logistika BiH zadržava pravo na institucionalne i demokratske oblike pritiska, uključujući mirne proteste, privremenu obustavu prijevoza i informisanje EU institucija o diskriminatornim fiskalnim praksama u BiH, saopćeno je iz Konzorcijuma Logistika BiH. VEZANO Investitori i dioničari posjetili pogone Adriatic Metals
Investitori i dioničari posjetili pogone Adriatic Metals
Marx.ba Kako su objavili iz kompanije Adriatic Metals, oni su jučer u svojim pogonima imali posebnu posjetu. – Jučer smo poželjeli dobrodošlicu našim investitorima i dioničarima na cjelodnevnoj posjeti pogonima Adriatic Metalsa – uključujući podzemni rudnik Rupice, pogon za preradu Vareš i rezervoar za otpad Veovača. Ponosni smo na rad naših timova i ovo je bila sjajna prilika da podijelimo taj napredak i našu dugoročnu viziju. Hvala svima koji su učestvovali u posjeti, poručili su iz kompanije. Inače, u februaru je objavljeno da je kompanija za istraživanje i razvoj Adriatic Metals sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu primila je čvrstu obavezu investitora da će prikupiti približno 80 miliona australskih dolara (50,01 miliona dolara) u kapitalu putem institucionalnog plasmana u dvije tranše. Kako je tada rečeno, sredstva će biti iskorištena za osiguranje dugotrajnih stavki za ubrzanje proširenja tvornice za preradu u Varešu i podršku rastu proizvodnje u rudniku Rupice. VEZANO Ubilježen iskorak: BH-Gas kao uzor odgovornog poslovanja
AS Holding na jednom od najznačajnijih međunarodnih sajmova privatnih robnih marki
Marx.ba Na jednom od najznačajnijih međunarodnih sajmova privatnih robnih marki PLMA – World of Private Label, koji se održava 20. i 21. maja u Amsterdamu, među izlagačima su i predstavnici grupacije AS Holding, vodeće bosanskohercegovačke prehrambene grupacije. PLMA sajam okuplja više od 2.800 izlagača iz cijelog svijeta i predstavlja ključnu platformu za povezivanje proizvođača i distributera privatnih marki. – Učešće AS Holdinga na ovom događaju još jednom potvrđuje njegovu poziciju regionalnog lidera u prehrambenoj industriji, ali i pokazuje kapacitet bh. privrede da se takmiči na zahtjevnom evropskom tržištu. Na zajedničkom štandu, predstavnici AS Holdinga prezentuju širok asortiman svojih najpoznatijih brendova, s posebnim fokusom na proizvode iz portfolija koji zadovoljavaju visoke standarde kvalitete i mogu odgovoriti na potrebe međunarodnih kupaca. Ovakvi nastupi ne doprinose samo promociji brendova, već i jačanju imidža Bosne i Hercegovine kao zemlje sposobne za izvozni rast, tehnološki razvoj i konkurentnu proizvodnju u sektoru hrane i pića, poručili su iz bh. kompanije. VEZANO Za godinu putem Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera: Deveta smo zemlja na svijetu po broju narudžbi
Šta donosi prijedlog Zakona o elektronskoj trgovini
Bloomberg Adria Novi Zakon o elektronskoj trgovini je u finalnoj izradi i uskoro će biti upućen na mišljenja relevantnih institucija, potvrdili su za Bloomberg Adriju iz Federalnog ministarstva trgovine. Nakon razmatranja na sjednici Vlade Federacije BiH, a u slučaju odobrenja Prednacrta, zakon će ići u daljnju parlamentarnu proceduru, što će ga učiniti primjenjivim. Kako je ranije rečeno, cilj izrade ovog zakona je da se uvede red na online tržištu, ojača zaštita potrošača i suzbije siva ekonomija koja godinama dominira digitalnim kanalima prodaje – posebno putem društvenih mreža. Zahvaljujući ovakvim zakonskim rješenjima, prvi put u Bosni i Hercegovini jasno se definiraju pravila za elektronsku trgovinu, ko može prodavati putem interneta, koja su prava potrošača, a koje obaveze trgovaca. Ovim zakonom želi se osigurati fer tržišna utakmica i eliminirati nelegalna trgovina koja šteti i građanima i poštenim trgovcima. – Kupujemo od nepoznatih profila, bez računa, bez garancije, bez sigurnosti. Tome mora doći kraj, poručuju iz Ministarstva. Novi Zakon uvodi i obavezne registracije za sve trgovce koji posluju putem interneta, uključujući i one koji koriste društvene mreže poput Facebooka i Instagrama – platforme koje su dosad bile najveće središte neregulirane online prodaje. Prema odredbama zakona, svaki trgovac će biti dužan pružiti osnovne informacije o sebi, uslovima kupovine, načinu reklamacije i mogućnostima povrata proizvoda. Uz to, nadležne inspekcije će imati ovlasti za nadzor nad digitalnim prodajnim kanalima, dok će se kroz saradnju s platformama omogućiti uklanjanje nelegalnih sadržaja i oglasa. Za potrošače to znači veću sigurnost, jasno definirana prava na reklamaciju i zaštitu od online prevara. Fer tržište i podsticaj za domaće trgovce Novi zakon, kako najavljuju, donosi mnoge benefite za domaće trgovce. Omogućava fer tržišnu utakmicu i pruža veću pravnu sigurnost onima koji legalno posluju. Više neće biti u nepovoljnom položaju u odnosu na neregistriranu konkurenciju. Kupci će imati više povjerenja u registrirane trgovce, što može direktno utjecati na povećanje prodaje. Također, legalno registrirani trgovci će imati pristup državnim i međunarodnim programima za digitalizaciju i razvoj e-trgovine. – Uvođenjem Zakona o e-trgovini pravimo iskorak ka modernom, sigurnom i fer digitalnom tržištu koje će odgovarati standardima EU i omogućiti našim trgovcima da rastu i razvijaju se u skladu s vremenom, kazali su iz Ministarstva. Zakon ima ključnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije, jačanju fiskalne discipline i stvaranju povjerenja potrošača u online kupovinu, što je temelj svakog modernog tržišta. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u ranijim izjavama za medije kazao kako svakodnevno primaju pritužbe prevarenih potrošača koji su trgovali na ovaj način, te da najveći problem predstavlja to što e-trgovina nije zakonski regulirana. – S predstavnicima svih zainteresiranih strana, što je matrica po kojoj djelujemo i koja se pokazala do sada uspješnom, krenuli smo u rješavanja ovih problema, kazao je Hasičević. Nacrt zakona je, na prijedlog Ministarstva trgovine, Federalna vlada utvrdila u martu prošle godine i uputila u parlamentarnu proceduru, a kojim je, između ostaloga, predviđeno uvođenje i eksplicitno uređenje pojma online trgovine. Ekspanzija nakon covida Predsjednik radne grupe Jasmin Kadić tada je kazao da je e-trgovina posljednjih godina imala svoj zamah, naročito od perioda covida, a o značaju regulacije ove oblasti govore i brojne evropske direktive koje je usvojio Evropski parlament kako bi stao ukraj prevarama i zaštitio potrošače. – Koristeći iskustva i zakonska rješenja iz okruženja, te obavezu koju je BiH prihvatila otvaranjem pristupnih pregovora s EU, pripremamo inicijalni okvir Zakona o e-trgovini, koji će biti usaglašen s evropskim zakonodavstvom i postaviti temelje za reguliranje pravila elektronske trgovine, proizvoda i usluga. Očekujemo od članova radne grupe da svako iz svoje oblasti i prakse ponudi najefikasnija rješenja u ovom procesu, kazao je tada Kadić. Tržište Federacije BiH, gdje online kupovina i prodaja sve više uzimaju maha, postat će uređenije i transparentnije, što predstavlja značajan korak ka modernizaciji i približavanju ekonomskim standardima Evropske unije. Bh. građani danas češće kupuju online nego prije dvije godine, a sve generacije su bar jednom obavile kupovinu putem interneta. – Iako milenijalci dominiraju među online kupcima, online trgovci bi trebali obratiti pažnju i na generaciju Z, ali i na stariju populaciju. Zanimljivo je da čak 15 posto osoba u dobi od 60 do 75 godina sada kupuje online, navodi se u ShoppersMind istraživanju, koje je kompanija Valicon provela u februaru 2025. godine. Modni asortiman u 2025. činio je 40 posto svih online kupovina, što je rast u odnosu na 28 posto u 2023., dok je prosječna vrijednosti narudžbe u ovoj kategoriji, tačnije potrošeni iznosi na kupovinu odjeće, obuće, modnih dodataka, ostala skoro nepromijenjena – u prosjeku 109 KM. U istraživanju se navodi da u obzir treba uzeti i to da modni asortiman nije zabilježio značajna poskupljenja, kao što je to recimo slučaj s prehrambenim artiklima, gdje se svakako vidi pad u narudžbama gotove hrane, ali i kupovine navedenih proizvoda u odnosu na prethodno mjerenje. Neradna nedjelja kao prilika Neradna nedjelja, kao značajna odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, otvara nove mogućnosti za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Ograničenja u radu fizičkih trgovina nedjeljom usmjeravaju potrošače ka digitalnim platformama dostupnim 24/7, što povećava promet i prodaju. Online trgovci na ovaj način imaju priliku nadoknaditi gubitke iz fizičkih trgovina, dok potrošači postepeno mijenjaju navike, sve više se oslanjajući na e-commerce tržište. Prvi put se u Zakonu o unutrašnjoj trgovini spominje i pojam internet/online trgovina, tačnije e-commerce. Zapravo su Zakonom o unutrašnjoj trgovini tretirani prodaja na daljinu i elektronska trgovina kao oblik prodaje na daljinu. Prodaja na daljinu je definirana kao trgovina robom na malo i pružanje usluga upotrebom sredstava za komunikaciju između fizički udaljenih osoba. U članovima 50. i 51. novousvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je stupio na snagu u novembru 2024. godine, definira se nekoliko osnovnih temelja za uspostavljanje legitimne online trgovine u BiH. Zakonom se podrazumijeva nekoliko značajnih regulativa, jedna od njih je da trgovac mora biti registriran za ovu vrstu trgovine, uz osiguranje adekvatnih administrativnih prostora i skladišta, s izuzetkom “dropshipping” modela, gdje trgovac nije obavezan posjedovati vlastiti skladišni prostor. Zakon također, što je izuzetno važno za povećanje povjerenja kupaca, propisuje obavezu
Udruženje poljoprivrednika FBiH: Srbija zabranila uvoz mlijeka iz BiH, uvesti recipročne mjere
Marx.ba Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH je saopćilo da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište. – Na takve jednostrane odluke treba adekvatno odgovoriti, tražimo da se uvedu recipročne mjere. Tražimo da se hitno reaguje jer će u suprotnom doći doći do nesagledivih šteta. Neminovno je da će kod domaćih prerađivača dolaziti do viškova otkupljenog mlijeka. Hitno zabraniti uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz Srbije, navodi se u saopćenju Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH. VEZANO Za godinu putem Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera: Deveta smo zemlja na svijetu po broju narudžbi
Ubilježen iskorak: BH-Gas kao uzor odgovornog poslovanja
Marx.ba Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno je da kompanija BH-Gas, nakon nekoliko godina, bilježi značajan iskorak u poslovanju, te je prvi put dobila pozitivno mišljenje nezavisnog vanjskog revizora na finansijske izvještaje za 2024. godinu. Revizorski nalaz potvrđuje da BH-Gas posluje zakonito, transparentno i u skladu s najvišim profesionalnim standardima. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da ovaj rezultat nije slučajan, već predstavlja rezultat odgovornog upravljanja i ozbiljnog pristupa menadžmenta kompanije. – Pokazali smo da javna preduzeća mogu poslovati profesionalno, stabilno i u interesu građana. Transparentnost i zakonitost nisu opcija, one su temelj svakog ozbiljnog poslovanja – poručio je ministar Lakić. Naglasio je i da će Uprava BH-Gasa, predvođena direktorom Dževadom Bečirevićem i izvršnim direktorom Edisom Bakovićem, nastaviti putem odgovornosti, stabilnosti i razvoja ove značajne energetske kompanije. – Federalno ministarstvo nastavit će pružati podršku svim javnim preduzećima koja jasno pokazuju da žele biti dio moderne, pouzdane i zakonite privrede Federacije BiH, zaključio je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta
Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvom kvartalu 2025. godine ostvario je rast aviooperacija od 28 posto, broja putnika od 42 posto i tereta od osam posto, u odnosu na isti period prošle godine. Na prezentaciji poslovnih rezultata danas je u Sarajevu precizirano da je u tri mjeseca 2025. aerodrom opslužio 333.802 putnika i obavio 3.447 aviooperacija. Istaknuto je da je rast svih parametara nastavljen i u aprilu i maju, nakon što je u 2024. postavljen rekord aerodroma. Najavljena je daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta, izrada novog master plana i izgradnja nove višespratne garaže. Rečeno je da će naglasak u budućem radu Međunarodnog aerodroma Sarajevo biti na svjetskom nivou iskustva, te na uspješnom modelu javnog poslovanja koji će biti pokretač ekonomskog razvoja i simbol moderne i otvorene Bosne i Hercegovine. VEZANO Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
VTK BiH u Briselu: U prvom planu problem mobilnosti profesionalnih vozača
Marx.ba U Briselu je u organizaciji Eurokomore, održan sastanak predstavnika privrednih komora zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji sa komesarkom Evropske komisije za proširenje, gđom Martom Kos. Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine predstavljao je potpredsjednik dr. sc. Vjekoslav Vuković. Sastanak je pružio jedinstvenu priliku za direktan dijalog sa Evropskom komisijom o izazovima s kojima se suočava poslovna zajednica regiona. U ime bh. privrednika, dopredsjednik Vuković jasno je ukazao na dugogodišnje probleme koji značajno utiču na konkurentnost i pristup tržištu EU, te je predstavio konkretne prijedloge za njihovo rješavanje. Tokom sastanka razmatrani su ključni aspekti procesa proširenja EU, uključujući modernizaciju trgovinskih odnosa, postepenu integraciju u jedinstveno tržište, podršku privredi tokom pristupnih pregovora, implikacije Zelene agende i CBAM-a, jačanje regionalne saradnje, ulogu komora u obnovi i oporavku, te važnost javno-privatnog dijaloga i kvalitetne komunikacije u procesu pridruživanja. Vuković je posebno istakao problem mobilnosti profesionalnih vozača, navodeći da je Komora već u više navrata upućivala inicijative i urgencije za rješavanje ovog pitanja. Ograničen boravak vozača na teritoriji EU ozbiljno ugrožava poslovanje ne samo bosanskohercegovačkih, već i prijevoznika iz cijelog regiona. Predloženo je uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana × 24 sata = 2160 sati), čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu. Ovaj prijedlog su podržali i učesnici sastanka, predstavnici iz Turske, Srbije i Crne Gore. Jedna od nezaobilaznih tema bila je i primjena CBAM-a te podrška privredi u tranziciji. U kontekstu planiranih izmjena Mehanizma za ugljenično prilagođavanje na granicama, Vuković naglasio je važnost tehničke i finansijske pomoći za mala i srednja preduzeća iz zemalja kandidata, uključujući BiH. Posebno je ukazano na činjenicu da bh. kompanije do sada nisu imale direktan pristup dostupnim fondovima, te da je nužno osigurati njihovo aktivno uključivanje u tehničke radionice, platforme za razmjenu podataka i konsultativne procese vezane za CBAM. Na kraju, Vuković je naglasio da je upravo Komora, kao krovna privredna institucija, ta koja ima kapacitet i legitimitet da institucionalno zastupa interese bosanskohercegovačkih kompanija pred evropskim institucijama, rame uz rame sa kolegama iz regiona. Ovaj sastanak još jednom potvrđuje ulogu Komore kao ključnog partnera domaće privrede u procesu evropskih integracija – partnera koji ima pristup relevantnim forumima i sposobnost da pokreće inicijative za rješavanje konkretnih problema sa kojima se suočavaju bh. privrednici na međunarodnom tržištu. VEZANO EBRD razmatra novu liniju od 30 miliona eura za osiguranje depozita u BiH
EBRD razmatra novu liniju od 30 miliona eura za osiguranje depozita u BiH
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra davanje stand-by kreditne linije od 30 miliona eura Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, koja će biti dostupna u okviru državnog zajma Bosni i Hercegovini. Nova kreditna linija se daje jer trenutna stand-by kreditna linija EBRD-a ovoj agenciji od 30 miliona eura ističe u oktobru 2025. godine. Finansiranje EBRD-a je osmišljeno da osigura neposredna sredstva Agenciji za osiguranje depozita BiH, ako i kada to bude potrebno, kako bi ispunila svoj mandat za isplatu obeštećenja osiguranim štedišama ili sudjelovanje u sanaciji banaka, piše Indikator. U programu osiguranja uključena je 21 banka u Bosni i Hercegovini, a maksimalan iznos osiguranog depozita zajedno s obračunatom kamatom, koji isplaćuje Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, po deponentu po banci, iznosi najviše do 70.000 KM. VEZANO Ukupna aktiva finansijskog sektora u BiH na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM
Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
Marx.ba Svi aerodromi u glavnim gradovima zemalja nastalih iz bivše Jugoslavije će zabilježiti porast kapaciteta u junu, a Ryanair će ostati najveći prevoznik u regiji, piše EX YU aviation. Kako je objavljeno, Aerodrom Sarajevo ima 309.750 planiranih sjedišta na tržištu u tom mjesecu, što predstavlja porast od 19,9% u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 155% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prevoznik sa 14,6% sjedišta, a slijedi ga Pegasus Airlines sa 11,3%. Beogradski aerodrom ima najviše raspoloživih sjedišta na redovnim letovima u junu, sa 1.026.394. Ova brojka predstavlja povećanje od 14,8% u odnosu na 2024. godinu. Air Serbia će povećati broj sjedišta na aerodromu za 8,8% i nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 52,8% svih raspoloživih redovnih kapaciteta. Wizz Air, koji je u oživljavanju, povećat će svoj kapacitet za 42,8%. Zagreb slijedi kao drugi najveći prevoznik sa 574.280 raspoloživih sjedišta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 12,2% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon dva mjeseca, Croatia Airlines vraća svoje mjesto najvećeg prevoznika na aerodromu sa 34,4% ukupnog kapaciteta, a slijedi Ryanair sa 32%. Dok će nacionalna aviokompanija povećati svoj kapacitet za 15,6% u odnosu na prethodnu godinu, Ryanair će povećati broj sjedišta za 16,2%. Aerodrom Priština će imati 387.880 dostupnih sjedišta, a planirani rast kapaciteta trenutno se predviđa na 3,2%. GP Aviation ima najveći broj sjedišta, držeći 31% udjela. Slijedi ga easyJet sa 13,6% ukupnog kapaciteta. Aerodrom Skoplje će se u junu moći pohvaliti sa 338.988 sjedišta, što je porast od 15,3%, uprkos tome što Wizz Air nastavlja smanjivati svoj kapacitet, što je pad od 1,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. I dalje će imati najveći udio sa 46,3%. Podgorička zračna luka ima 226.176 sjedišta na redovnim letovima u junu, što je povećanje od 18,3% u odnosu na 2024. godinu. Wizz Air, koji povećava svoj kapacitet za 29% u odnosu na prošlu godinu, najveći je prijevoznik sa 22% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Air Montenegro sa 18,7% udjela. Ljubljana ima ukupno 185.226 sjedišta na redovnim letovima, što je povećanje od 18,6% u odnosu na juni 2024. godine, pri čemu je većina prijevoznika povećala svoj kapacitet u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti najveći aerodrom sa 15,6% svih sjedišta, a odmah iza nje slijedi Turkish Airlines sa 14,1%. Turski prijevoznik će dodati najveći kapacitet na aerodromu u junu u odnosu na prošlu godinu, s rastom od nešto više od 7.200 sjedišta, a slijede ga novi učesnici KLM i Eurowings. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo