Svjetsko tržište: Cijene kakaa potonule na najniži nivo u 20 mjeseci
Marx.ba Pobjednički niz kakaa posustaje nakon što su cijene ove dedmice pale na gotovo dvogodišnji minimum – ali investicijske banke upozoravaju da je roba postala “ekstremno preprodana”. Američki terminski ugovori za kakao s isporukom u fecembru pali su u srijedu za 1,4% na oko 6.090 dolara po toni, produljujući gubitke zbog kojih su ugovori izgubili 10% vrijednosti u sedmici koji je završio 3. oktobra. To je označilo promjenu putanje za kakao, čije su cijene ostale povišene posljednje dvije godine. Američki terminski ugovori dosegli su najvišu cijenu od 12.931 dolara sredinom decembra, ali ove sedmice cijene su dosegle najniže nivoe od početka 2024. godine. Izazovni poljoprivredni uvjeti, najezde štetnika i kontrole izvoza iz zapadne Afrike podigli su cijenu kakaa posljednjih godina, ali uzlazna putanja zaustavila se prošle sedmice jer su vlade Obale Slonovače i Gane podigle minimalnu cijenu koja se plaća uzgajivačima kakaa.
Fond za zaštitu okoliša FBiH i Svjetska banka: Partnerstvo za zelenu tranziciju
Marx.ba Predstavnici Svjetske banke posjetili su Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, gdje su sa direktorom Fonda Slađanom Bevandom razgovarali o mogućnostima uspostavljanja suradnje u oblastima energetske efikasnosti i poboljšanja kvalitete zraka, s posebnim naglaskom na identificiranje potencijalnih zajedničkih projekata koji bi mogli doprinijeti zelenoj tranziciji i smanjenju emisija štetnih plinova. Predstavnici Svjetske banke izrazili su interes za pokretanje partnerskih aktivnosti s Fondom, prepoznajući njegovu važnu ulogu u provedbi razvojnih i okolišnih inicijativa na području FBiH, te ga ocijenili kao sposobnog i pouzdanog partnera za realizaciju projekata od strateške važnosti. Predstavnici Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH istakli su spremnost da se, kroz suradnju sa Svjetskom bankom, ponovi uspjeh projekta koji je ranije realiziran uz podršku Evropske unije, u okviru kojeg je dodijeljeno 24.964.912,45 KM za projekte energetske efikasnosti širom Federacije BiH. Bevanda je naglasio da Fond raspolaže stručnim i institucionalnim kapacitetima za provedbu zahtjevnih projekata, te izrazio uvjerenje da bi saradnja sa Svjetskom bankom mogla značajno doprinijeti unaprjeđenju energetske efikasnosti i kvalitete zraka u Federaciji BiH. Sastanak je ocijenjen vrlo konstruktivnim, a obje strane izrazile su spremnost za nastavak komunikacije i konkretizaciju suradnje u narednom periodu, saopćeno je iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.
EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasila svoju industriju
Marx.ba Evropska unija kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika. Evropska komisija je saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, kako bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koju smatra nepravednom. Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi X potpredsjednik Komisije Stefan Sežurne. Osim toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem “sa 25 na 50 odsto”, rekao je Sežurne. Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primjenjuju u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, po prijedlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament. “Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine”, rekao je Sežurne. On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa. “Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna”, rekao je on. EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji. Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel, prenosi BHRT. Evropske zemlje su slabije – Njemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11. Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene. Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika “u crveno”. Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posljedica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mjesta u EU.
Izvoz oružja iz BiH obara rekorde: SAD i Češka najveći kupci
Marx.ba Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište. Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM. Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM. – Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju, kazali su iz UIO BiH. Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM. Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih. – Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije, kazao je Ristić, pišu Nezavisne. Dodao je da domaće kompanije, kako u RS, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni. – Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno, pojasnio je Ristić. Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države. – Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije, poručio je Ristić. Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom augusta, i za BiH određena stopa od 30 posto. – Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike, kazao je Ristić. Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica. – Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u Famosu i Rudiju Čajavcu, remonta avionskih motora u Orlu itd. , kazao je Gavran. Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.
Svjetska banka: Šta očekuje našu regiju kada se radi o radnoj snazi
Marx ba Šest država zapadnog Balkana u 2026. trebale bi ostvariti prosječni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,1 posto što bi bilo neznatno više u usporedbi s ovom godinom i nedovoljno je da ispuni potrebe njihovih građana, procjena je koju sadrži novi redovni izvještaj Svjetske banke (WB) objavljen u utorak. Analitičari WB navode kako je ekonomski rast na zapadnom Balkanu usporio tokom 2025. jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to unatoč solidnom rastu zarada i kredita. Rast BDP-a za ovu godinu za cijelu regiju procijenjen je na tri posto što je 0,2 posto manje u odnosu na ranije projekcije. Najveći rast očekuje se na Kosovu i vjerovatno će biti na nivou od 3,8 posto, slijedi ga Albanija sa 3,7 posto dok je rast ispod regionalnog prosjeka procijenjen za Srbiju i BiH gdje bi on trebao biti 2,8 odnosno 2,6 posto. Iako je rast BDP-a skroman u Svjetskoj su banci označili važnim to što je fiskalna politika na zapadnom Balkanu ostala disciplinirana i pored blagog popuštanja tako da je deficit bio ispod tri posto a javni dug i dalje se kreće silaznom putanjom. Jači ekonomski napredak tek za 2027. Nešto jači ekonomski napredak u regiji u WB prognoziraju tek za 2027. godinu kada bi on trebao biti na prosječnom nivou od oko 3,6 posto. Najbolje perspektive odnosno rast BDP-a od četiri posto prognoziraju za Srbiju te za Kosovo gdje bi BDP trebao rasti po stopi od 3,9 posto, piše Seebiz. No uvjet za to promjene su na tržištu rada. Xiaoqing Yu, direktorica WB za zapadni Balkan izjavila je kako bi države regije u transformaciji ka savremenoj ekonomiji morale razmotriti promjene strategija zapošljavanja. “To su poticanje većeg udjela na tržištu rada, promicanje vještina građana i jačanje kompanija kroz digitalnu transformaciju”, ocijenila je. Zapadni Balkan zapravo je suočen je s paradoksom na tržištu rada jer radnika nedostaje u nekim sektorima a istodobno su visoke stope nezaposlenosti. Demografska kretanja te izazove pojačavaju jer je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050. “Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od preko 190 hiljada radnika tokom narednih pet godina”, navodi se u izvještaju WB. Zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu Da bi “otključao” ekonomski rast, zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite te povećanje stope učestvovanja u radnoj snazi, posebno među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost. Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje potpore politikama kojima se potiče ekonomski rast, usporedo s kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Preporučeno je i poticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih kompanija, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim start up-ovima .
Evropa ove godine kupuje rekordne količine američkog ukapljenog plina
Marx.ba Evropske zemlje će ove zime morati kupiti do 160 dodatnih narudžbi ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD, zbog manjih količina u evropskim skladištima, i zbog smanjenja dotoka plina preko plinovoda iz Rusije i Alžira, kažu analitičari iz te industrije, i napominju da će se time povećati evropska ovisnost o američkom plinu. Uvoz ukapljenog plina će tako skočiti na 820 tankera, u odnosu na 660 prošle godine, što predstavlja 48 posto ukupne potrošnje plina u EU. Analitičari predviđaju da će ove zime Evropi biti potrebno oko 16 milijardi kubičnih metara (bcm) plina. Savremeni tankeri za LNG obično imaju kapacitet od oko 0,1 bcm. Prije desetak godina američki ukapljeni plin je pokrivao samo 10 posto evropskih potreba, a do 2021. taj je udio iznosio 23 posto, prije ruske invazije na Ukrajinu i potom prekida uvoza plina putem ruskih plinovoda. Uvoz ukapljenog plina iz SAD spasio je Evropu od dublje plinske krize 2022. godine, ali ta sve veća ovisnost postage neugodna, budući da je Trumpova vlada ove godine svojim trgovinskim partnerima uvela brojne carine – a Evropi je u sklopu novog trgovinskog sporazuma uvjetovala i garantiranu kupovinu energenata. U periodu od 2026. do 2029. SAD će snabdijevati oko 70 posto evropske potrošnje ukapljenog plina, u odnosu na sadašnjih 58 posto, budući da EU namjerava potpuno zabraniti uvoz ruskog ukapljenog plina od 2027. godine, te sav uvoz plina iz Rusije do 2028. Istovremeno, američka proizvodnja i izvozni kapaciteti bilježe velik rast, dok će istovremeno ponuda drugih dobavljača biti ograničena, kažu analitičari iz konsultantske kuće Energy Aspects. Uvoz iz Alžira je u padu, a najveći evropski proizvođač Norveška također smanjuje proizvodnju. Cijene dugoročnih ugovora za uvoz plina preko plinovoda općenito su manje volatilne od cijena ukapljenog plina koje su ovisnije o stanju na tržištu i ponudi i potražnji. To znači i da evropsko planiranje plinske opskrbe sve više oblikuju vanjski rizici i promjene, poput kineske potražnje za ukapljenim plinom, koji onda mogu dovesti do naglih promjena nabavnih cijena, što smanjuje stvaranje zaliha, kaže Arne Lohmann Rasmussen, analitičar pri investicijskoj kompaniji Global Risk Management. Skladišta plina u EU su 4. oktobra bila na 82,75 posto popunjenosti, odnosno na 944 teravatsati (TWh), što je pad u odnosu na 94,32 posto na isti datum prošle godine, i najniži nivo za ovo doba godine od 2021., pokazuju podaci iz sektorskog udruženja Gas Infrastructure Evrope. U martu 2025. skladišta su bila na samo 35 posto popunjenosti, što je najniži zabilježeni nivo još od 2022. Smanjenje dotoka plina preko plinovoda i veća ovisnost o ukapljenom plinu znače i da će u budućnosti biti naglih povlačenja i deponiranja količina na skladišta, kaže Florence Schmit, analitičarka za energetiku pri Rabobanku. Do kraja ovog zimskog perioda, u martu 2026., volumen uskladištenog plina mogao bi pasti na tek 29 posto kapaciteta, po podacima platforme Kpler – što bi bio najniži nivo u posljednjih sedam godina. A time bi se na evropske cijene plina u 2026. godini dodala značajna premija na rizik, kažu stručnjaci iz Energy Aspects.
U Sarajevu počeo Sajam poslova pod motom ‘Gledaj sebi posla’
Marx.ba Pod motom “Gledaj sebi posla” danas je u Sarajevu započeo dvodnevni Sajam zapošljavanja čiji je cilj da na jednom mjestu okupi poslodavce koji nude radna mjesta, kako bi se predstavili svima onima koji traže svoj prvi posao ili žele napraviti promjenu u karijeri. Organizator je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz podršku Federalnog zavoda za zapošljavanje, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i UN Women u BiH. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić čestitao je organizatorima Sajma poslova, ističući važnost praktičnih efekata takvih susreta. “Ona narodna uzrečica ‘gledaj sebi posla’ danas postaje stvarnost. Poslodavci imaju priliku da ponude konkretne poslove, a oni koji traže zaposlenje mogu direktno razgovarati s njima. Prošli sajam je već pokazao rezultate jer su neki ljudi zahvaljujući tim susretima danas zaposleni ili su prošli prekvalifikaciju – naveo je Nikšić. Cilj sajma je povezivanje poslodavaca sa nezaposlenim osobama, te podsticanje konkretnih razgovora i rješenja za dugogodišnji problem nesklada između ponude i potražnje na tržištu rada. “Nadamo se da ćemo konačno riješiti dilemu i paradoks koji živimo, s jedne strane poslodavci tvrde da im nedostaje između 20.000 i 50.000 radnika, a s druge strane imamo evidenciju od 250.000 nezaposlenih osoba”, rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Naglasio je i potrebu za izmjenama postojećih zakonskih rješenja, posebno Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, te razdvajanju aktivnih od neaktivnih tražilaca posla. “Nadam se da ćemo u narednom periodu usvojiti zakone koji će doprinijeti i kvalitetnijem kreiranju mjera i politika zapošljavanja na nivou Federacije BiH”, istakao je ministar. Direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar je rekla da sajam predstavlja dodatnu priliku za jačanje direktnih kontakata između poslodavaca i nezaposlenih. “Zavod pruža podršku ne samo finansijski, već i kroz koordinaciju sa službama zapošljavanja kako bi se što više nezaposlenih i poslodavaca uključilo. Naša uloga je i da službama pružimo podršku u socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, ali i u povezivanju sa tržištem rada”, rekla je Lončar. Direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Ahmet Baljić podsjetio je da Fond ima specifičnu ulogu, odnosno djelatnost od posebnog javnog interesa za FBiH. “Kao i prošli put Fond je kroz ovaj javni poziv priredio značajna sredstva, više od osam miliona KM je obezbjeđeno za nova zapošljavanja osoba sa invaliditetom na području FBiH, za održivost zaposlenosti je obezbjeđeno 2,4 miliona KM, razvoj zaposlenosti 3,6 miliona KM, za profesionalnu rehabilitaciju 120.000 KM i za održivost zaposlenosti osoba sa invaliditetom u organizacijama osoba sa invaliditetom 180.000 KM. Sve zajedno to je 16,7 miliona KM”, rekao je Baljić, dodajući sa je Sajam poslova odlična prilika da se pozovu svi zainteresirani da apliciraju prema sredstvima Fonda. Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop je rekla da je 59 posto žena u BiH nezaposleno i da će ovogodišnji sajam biti snažna platforma za inkluzivno zapošljavanje i podizanje vidljivosti žena na tržištu rada. “Tokom sajma poseban fokus stavljamo na pitanje neplaćenog rada u oblasti njege, koje i dalje predstavlja prepreku većem zapošljavanju žena. Kroz panel-diskusije, štandove i program Geronto domaćice, želimo pokazati da se inkluzivnim zapošljavanjem jačaju porodice, zajednice i društvo u cjelini”, istakla je Bishop. Sajam je ove godine dodatno osnažen novom digitalnom platformom “Sajam poslova” putem koje poslodavci mogu besplatno oglašavati otvorene pozicije, a nezaposleni aplicirati online. Organizatori su osigurali i besplatan prevoz iz svih krajeva Federacije BiH kako bi omogućili učešće što većem broju građana.
Cijene zlata na rekordnim nivoima nakon zatvaranja američke vlade
Marx.ba Cijena zlata porasla je šesti put zaredom i dosegla novi rekord od 3895 dolara po unci, jer je zatvaranje američke vlade potaknulo potražnju investitora za sigurnim utočištima. Na skok cijene utjecali su i relativno loši podaci o zaposlenosti, koji su pojačali očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi (FED), izvijestio je Trading Economics. Zatvaranje vlade također prijeti odgodom ključnih ekonomskih objava, uključujući podatke o zaposlenosti, izvorno zakazane za petak. Osim toga, objava o inflaciji potrošačkih cijena, zakazana za 15. oktobra, mogla bi se produžiti, što bi moglo ostaviti Fed s ograničenim podacima prije nadolazećih odluka o politici. Zaposlenost u privatnom sektoru u Sjedinjenim Državama neočekivano je pala u septembru, prema najnovijem izvještaju ADP-a, što je potaknulo trgovce da uračunaju dva smanjenja kamatnih stopa od 25 postotnih bodova prije kraja godine. Cijena zlata sada je porasla za gotovo 50 posto od početka godine, što je njen najjači godišnji učinak od 1979. godine.
FBiH: Zabilježeno da je za 4.861 porastao broj zaposlenih u mjesec dana
Marx.ba Broj zaposlenih osoba u Federaciji BiH u mjesec dana porastao je za 4.861 potvrdio je federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević na temelju podataka Porezne uprave FBiH koja je u sastavu Federalnog ministarstva finansija. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH koji se zasnivaju isključivo na uredno izvršenim prijavama i odjavama radnika u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa na dan 30. septembra 2025. godine, na evidenciji zaposlenih nalazile su se ukupno 546.782 osobe, dok je na dan 31. augusta 2025. godine ta brojka bila 541.921 osoba. Kako su ranije objasnili iz Porezne uprave FBiH, pad broja zaposlenih tokom određenog dijela godine je uobičajen sezonski trend, koji se pretežno odnosi na sektor obrazovanja te je posebno izražen u razdoblju od juna do septembra.
UIO: Prihodi od indirektnih poreza u prvih devet mjeseci veći za 6,04 posto
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci 2025. iznosili su devet milijardi i sedam miliona KM i veći su za 513 miliona KM ili 6,04 posto u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili osam milijardi i 494 miliona KM. Uprava je za devet mjeseci ove godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od milijardu i 634 miliona maraka. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za devet mjeseci ove godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su sedam milijarde i 373 miliona KM i veći su za 5,73 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za devet mjeseci 2024. godine. U septembru ove godine prikupljena je milijarda i 120 miliona KM indirektnih poreza, što je za 130 miliona KM više u odnosu na septembar 2024. godine. Za finansiranje državnih institucija za devet mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 749 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila četiri milijarde i 72 miliona KM, Republika Srpska dvije milijarde i 281 milion KM i Brčko distrikt 228 miliona KM. Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 185 miliona KM, Republika Srpska 122 miliona KM i Distrikt Brčko šest miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.