Ovo je 50 najprofitabilnijih kompanija na svijetu prošle godine
Marx.ba Saudi Aramco bila je najprofitabilnija kompanija na svijetu u 2024. godini, zabilježivši profit od 120,7 milijardi dolara prošle godine, prema Fortuneu. Nacionalna naftna kompanija Saudijske Arabije bila je takođe šesta najveća kompanija na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji i najvrednija kompanija izvan SAD-a, zaključno s januarom 2025. Sa najvećim potvrđenim rezervama nafte na svijetu, troškovi proizvodnje Saudi Aramca iznose 3 dolara po barelu—što je djelić troškova zapadnih proizvođača nafte—što joj omogućava da ostvari više profita nego bilo koja druga kompanija na svijetu. Na drugom mjestu je Apple, potaknut svojim odjeljenjem visokih marži za usluge i prodajom iPhone-a, ostvarivši 97 milijardi dolara profita. Konglomeratna holding kompanija Warrena Buffetta, Berkshire Hathaway, zauzela je treće mjesto sa 96,2 milijarde dolara profita. Berkshire Hathaway se takođe pridružio klubu tržišne kapitalizacije od 1 trilion dolara ovog avgusta, pridruživši se tehnološkim gigantima poput Apple-a, Microsoft-a i Nvidia-e. Među 50 najprofitabilnijih kompanija, 14 je u finansijskoj industriji, zatim 12 u energetici, i osam u tehnologiji, piše Bankar. Fortune je prikazao i grafiku 50 najprofitabilnijih kompanija na svijetu u 2024. godini. Rangiranje uključuje javne i privatne kompanije koje objavljuju finansijske podatke. VEZANO Tranzicijski tim Donalda Trumpa najozbiljnije razmatra uspostavu Federalne rezerve bitcoina
Šta nam donosi devet novih CEFTA sporazuma
Marx.ba Iz Institucije Ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini objavljeno je da kontinuirano rade na promoviranju prava potrošača i poboljšanju njihovog položaja, a da usvajanje devet novih sporazuma u okviru CEFTA-e predstavlja značajan korak u tom smjeru. Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić naveo je da Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA) ima ključnu ulogu u osiguravanju slobodnog kretanja robe i usluga, što direktno doprinosi ekonomskom razvoju i integraciji. – Novi sporazumi će kreirati snažniji ekonomski prostor, olakšavajući rast i razvoj preduzeća, dok će potrošači imati koristi kroz unaprijeđenu zaštitu prilikom kupovine van lokalnih tržišta, istakao je Marić. Jedan od ključnih sporazuma odnosi se na sprečavanje neopravdanog geo-blokiranja, što će omogućiti potrošačima iz BiH neograničen pristup online tržištima u regiji i povećati konkurenciju među trgovcima, te proširiti ukupnu ponudu proizvoda i usluga koji nisu dostupni na domaćem tržištu. Također, novi sporazumi olakšat će trgovinu uslugama turističkih agencija i turoperatora, što će, prema riječima predstavnika Ombudsmana, otvoriti mogućnosti za rast tog sektora u BiH. – Povećanje tržišta omogućit će povoljnije ponude smještaja, avionskih karata i drugih usluga. Istovremeno, povećan broj turista može generirati nova radna mjesta u turističko-ugostiteljskom sektoru i doprinijeti rastu privrede, zaključio je Marić. Osim toga, implementacija novog sistema za upravljanje rizikom u okviru CEFTA-e također će unaprijediti iskustvo potrošača. Brže procesuiranje manje rizičnih pošiljki rezultirat će kraćim rokovima isporuke i boljom dostupnošću proizvoda iz drugih CEFTA zemalja, prenosi Fena. Nadalje, elektronska razmjena podataka će omogućiti carinskim službama efikasnije prepoznavanje visokorizičnih pošiljki, povećavajući sigurnost i brzinu trgovine. Uz to, standardizacija usluga dostave paketa dodatno će poboljšati regulaciju i zaštitu potrošača, dok će nova pravila o intelektualnoj svojini štititi i potrošače i preduzeća od krivotvorene robe. Što se tiče uvođenja ovlaštenih privrednih subjekata (AEO) u CEFTA zemljama, predstavnik Ombudsmana naglasio je kako taj status donosi značajne pogodnosti za kompanije, što bi se moglo odraziti i na niže maloprodajne cijene. – Povećana konkurencija omogućit će preduzećima da dio ušteda usmjere na povoljnije prodajne cijene, što direktno doprinosi boljem položaju potrošača dodao je Marić. Institucija Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, osnovana Zakonom o zaštiti potrošača 2007., nastavlja se zalagati za efikasnu provedbu politike zaštite potrošača i osiguranje prava građana na sigurno i transparentno tržište, saopćeno je. VEZANO Porezna uprava objavila podatke: Evo koliko je prihoda naplaćeno ukupno i po kantonima prošle godine
Porezna uprava objavila podatke: Evo koliko je prihoda naplaćeno ukupno i po kantonima prošle godine
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH objavila je podatke o naplati javnih prihoda u prošloj godini. – Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da je naplata javnih prihoda u prošloj godini imala trend rasta i da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – decembar 2024. godine uplatili rekordnih 7.949.633.244 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar – decembar 2023. godine više za 603.872.728 KM, ili za 8,22%, poručili su. Uplate javnih prihoda u periodu januar – decembar 2024. godine u odnosu na januar – decembar 2023. godine po kantonima prikazujemo u sljedećoj tabeli: U strukturi javnih prihoda za period januar – decembar 2024. godine: -porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica naplaćeni su u iznosu 769.719.230 KM, -porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su iznosu 668.255.153 KM, -porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 97.989.453 KM, -porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 48.274.418 KM, -zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 430.197 KM, -takse i naknade su naplaćene u iznosu 759.872.120 KM, -novčane kazne su naplaćene u iznosu 75.165.760 KM, -članarine su naplaćene u iznosu 17.205.900 KM, -ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 4.231.789 KM. U periodu januar-decembar 2024. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 5.508.039.044 KM. U strukturi doprinosa u periodu januar-decembar 2024. godine naplaćeni su: -doprinosi za PIO/MIO u iznosu 3.066.931.166 KM, -doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 2.188.583.880 KM, -doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 252.523.998 KM. Broj zaposlenih u Federaciji BiH Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.12.2024. godine je 551.452. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.12.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 544.345, ovaj broj je veći za 7.107. Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica Stanje broja zaposlenih na dan 31.12.2024. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku. Na dan 31.12.2024. godine u Federaciji BiH zaposleno je 306.389, ili 55,56% muškaraca i 245.063, ili 44,44% žena Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.12.2024. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 105.663 fiskalnih uređaja, putem kojih je u 2024. godini evidentiran ukupan promet u iznosu 68.011.111.999,22 KM. U odnosu na 31.12.2023. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 5.198, a evidentirani promet u 2024. godine je veći u odnosu 2023. godinu za 3.388.124.446,26 KM ili za 5,24 % više. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.12.2024. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.977 fiskalnih uređaja. Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u 2024. godine je Općina Ilidža na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu 5.695.252.116,86 KM, što predstavlja preko 8% učešća u ukupnom prometu čitave Federacije BiH. Podatke o evidentiranom prometu putem fiskalnih uređaja možete preuzeti na linku. Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni. Izvršeni inspekcijski nadzori Porezna uprava Federacije BiH je u 2024. godini izvršila 6.626 inspekcijskih nadzora u kojima je doneseno 28.968 rješenja od čega je 1.564 rješenja o dodatno utvrđenim obavezama. Iznos dodatno utvrđene porezne obaveze po rješenjima u 2024. godini je 133.468.863 KM. Izdato je 3.756 prekršajnih naloga i izrečena novčana kazna za učinjeni prekršaj u iznosu 9.318.078 KM. U okviru obavještajno-istražnih radnji podneseno je 48 krivičnih izvještaja (prijava) i obavijesti o počinjenom krivičnom djelu, a procjena utaje poreza po krivičnim izvještajima i obavijestima o počinjenom krivičnom djelu u 2024. godini bila je 8.406.523 KM. Postupanja po zahtjevima tužilaštava i sudova svih nivoa bilo je 383, a po zahtjevima drugih organa vlasti 2.529 postupanja. Nadležnim tužilaštvima i drugim agencijama za provođenje zakona i drugim organima dostavljeno je 17 informacija za druga krivična djela osim poreznih krivičnih djela. Rad poreznih ispostava U 2024. godini u poreznim ispostavama zaprimljeno je 3.719.835 prijava. Od ukupnog broja podnesenih prijava elektronskim putem je podneseno 2.579.315 prijava što predstavlja skoro 70% od ukupnog broja podnesenih prijava. U skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi FBiH za 2024. godinu podneseno je 23.679 prijava u ime poreznog obveznika, a prema članu 36. Zakona o porezu na dohodak podneseno je 108.506 Godišnjih poreznih prijava (GPD-1051). Od ovog broja za 18.944 porezna obveznika doneseno je rješenje o pravu na povrat poreza. U 2024. godini izdato je 19.105 naloga za plaćanje, a iznos duga po nalogu za plaćanje je 321.400.060 KM. Porezne ispostave su u prošloj godini izdale 370.461 uvjerenje iz službene evidencije Porezne uprave. Aktivnosti prinudne naplate Pored redovne naplate poreznih obaveza u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH provodi se i prinudna naplata dužnih javnih prihoda. U toku 2024. godine prinudnim putem naplaćeno je 147.833.657,98 KM. U 2024. godini doneseno je 49.860 rješenja po raznim osnovama. Broj poreznih obveznika čija je imovina prodavana je 230, a vrijednost prodate imovine je 6.073.947,78 KM. Zaključeno je 308 sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga u ratama. Iznos duga po zaključenim sporazumima u 2024. godini bio je 60.106.289,56 KM, a otpisana kamata prema Zakonu o visini stope otpisane kamate je 6.269.396,55 KM. Porezna uprava zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i poziva porezne obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu s poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja. VEZANO Tranzicijski tim Donalda Trumpa najozbiljnije razmatra uspostavu Federalne rezerve bitcoina
Tranzicijski tim Donalda Trumpa najozbiljnije razmatra uspostavu Federalne rezerve bitcoina
Marx.ba Tranzicijski tim Donalda Trumpa evaluira mogućnost uspostave federalne bitcoin rezerve u sklopu šire strategije upravljanja digitalnom imovinom SAD. Cirkuliraju dva detaljna dokumenta od 50 stranica koji definiraju operativni okvir predloženih rezervi. Znači, to što je Trump govorio tokom kampanje u ljeto 2024. nije samo puko naklapanje da se uzbude mase. Tada je predstavio koncept “Bitcoin rezervi” kao federalnu inicijativu za stvaranje dugoročne nacionalne vrijednosti. Danas, kada američki nacionalni dug doseže 36 biliona dolara, potencijal rasta vrijednosti bitcoina kao instrumenta za ublažavanje fiskalnih izazova ima smisla. Sjedinjene Američke Države posjeduju značajnu količinu bitcoina zaplijenjenog od kriminalaca, čija se vrijednost procjenjuje na čak 19 milijardi dolara. Iako je vlada nedavno odlučila prodati ovu digitalnu imovinu, čelnici kripto kompanija pozivaju Trumpa da je zadrži u državnom vlasništvu, što bi mogao ostvariti jednostavnom izvršnom odlukom. David Sacks, poduzetnik zadužen za politiku kriptovaluta i umjetne inteligencije u tranzicijskom timu, koordinira razvoj inicijative. Finansijski stručnjaci iznose različita mišljenja o prijedlogu. Mnogi finansijski stručnjaci odbacuju plan kao samopromocijski trik, podsjećajući na izrazitu nestabilnost cijene bitcoina. – U ovoj ideji nema ništa strateško ni razumno. To bi bila izvrsna prilika za trenutne vlasnike bitcoina, ali loš posao za porezne obveznike, izjavio je Eswar Prasad, ekonomist sa Sveučilišta Cornell. Pokret za usvajanje kriptovaluta širi se i na nivou saveznih država. Texas, Ohio, Pennsylvania, New Hampshire, Sjeverna Dakota i Oklahoma razmatraju formiranje vlastitih rezervi kriptovaluta. Ovi prijedlozi temelje se na modelu zakonodavstva koji je razvio Satoshi Action Fund, postavljajući potencijalni okvir za nacionalnu politiku. Implementacija zahtijeva koordinaciju izvršne i zakonodavne vlasti zbog značajnog finansijskog opsega operacije. Ministarstvo finansija moglo bi preuzeti nadzor nad rezervama, uz mogućnost da operativno upravljanje preuzmu specijalizirane kompanije poput Anchorage Digitala. Treba podsjetiti da je Trumpova pozicija prema kriptovalutama doživjela transformaciju od njegove ranije karakterizacije bitcoina kao “prijevare” 2021. godine do trenutne javne podrške tokom kampanje. Promjena stava manifestirala se na bitcoin konferenciji u Nashvilleu u julu 2024., gdje je predstavio koncept nacionalnih rezervi. Na istom događaju senatorica Cynthia Lummis prezentirala je zakon koji predviđa nabavu milion bitcoina tokom pet godina. Tokom izbornog perioda, kripto kompanije su finansijski podržale političke akcijske odbore (PAC), među kojima su Fairshake, Defend American Jobs i Protect Progress. Ove su organizacije usmjeravale donacije kandidatima, većinom republikancima, koji su podupirali razvoj kriptovaluta i, što je najvažnije, nagovještavali da će podržati promjenu regulativa. Trump je u kampanji predstavio planove koji su privukli pažnju kripto zajednice, posebno inicijative za razvoj Sjedinjenih Država kao središta za rudarenje bitcoina te formiranje nacionalne bitcoin rezerve. Veza s kripto sektorom dodatno se istaknula u decembru kada je bitcoin dosegao vrijednost od 100.000 dolara, na što je Trump reagirao objavom “YOU’RE WELCOME!!!” na svojoj društvenoj mreži, piše Bug. VEZANO Usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji: FBiH će i dalje imati jednu kompaniju za transport plina
Usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji: FBiH će i dalje imati jednu kompaniju za transport plina
N. D. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine donio je Zakon o Južnoj interkonekciji, čime je završena parlamentarna procedura za usvajanje ovog zakona koji su Sjedinjene Američke Države označile kao ključan za Bosnu i Hercegovinu. Danas je održana vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je donesena ova odluka. Arman Zalihić, zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine oglasio se nakon donošenja odluke. – Danas smo na Domu naroda Parlamenta FBiH usvojili Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, integralno onako kako je i predložen. BH-Gas će biti nositelj aktivnosti u provedbi ovog zakona koji će u konačnici znači izgradnju plinovoda od Posušja do Zenice, s odvojkom prema Mostaru. Problematizirala se ova tema posljednjih mjeseci u medijima, tražili su se politički pobjednici i gubitnici. Na kraju, imajući u vidu da ovaj projekt smanjuje ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu i da ćemo dobiti alternativni pravac snabdijevanja plinom putem LNG terminala na Krku smatram da su isključivo na dobitku građani Bosne i Hercegovine. Važnost ovog projekta posebno se vidi kroz prizmu problema s kojima se u posljednje vrijeme susreće Srbija kroz sankcije NIS-u. Što se tiče reorganizacije BH-Gasa ona je neophodna s obzirom na nove plinovode i obim poslova. Regionalne direkcije sastavni su dio svih velikih energetskih i distribucijskih kompanija pa ne vidim razlog da ih nema i BH-Gas. Ono što je važno, FBiH će i dalje imati jednu kompaniju za transport plina, s jednim nadzornim i upravnim odborom, a to je BH-Gas, poručio je Zalihić. VEZANO Vijeće stranih investitora pisalo parlamentarcima: Reformirati fiskalnu politiku
Agencija za sigurnost hrane BiH: Obuka za stjecanje dodatnih saznanja
Marx.ba Radionicom koja je održana danas u Mostaru, u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, završen je prvi ciklus obuka o potvrđivanju sukladnosti sa specifikacijom proizvoda zaštićenih oznakama porijekla, geografskog porijekla i garantovano tradicionalnog specijaliteta. Nakon Bijeljine i Livna, proizvođači tradicionalnih prehrambenih proizvoda koji nose jednu od oznaka kvalitete imali su prigodu za stjecanje dodatnih saznanja o potvrđivanju sukladnosti sa specifikacijom proizvoda, kao i kontrolama kojima podliježu zaštićeni proizvodi. Radionica je održana u sklopu projekta „EU4AGRI“ u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda i Češkom razvojnom agencijom. Kako bi potrošači imali garanciju da način proizvodnje, sastav i karakteristike proizvoda odgovaraju proizvođačkoj specifikaciji, kontrole proizvoda sa zaštićenim oznakama provode se prije i nakon stavljanja na tržište. U skladu s odobrenim planom kontrole, prije stavljanja proizvoda na tržište kontrole provode ovlaštena kontrolna tijela, a nakon stavljanja na tržište mjerodavna inspekcijska tijela. Svaki proizvođač proizvoda sa zaštićenim nazivom, odnosno korisnik oznake, kao i svaki sudionik u lancu proizvodnje, prerade i distribucije naveden u proizvođačkoj specifikaciji mora dobiti potvrdu sukladnosti sa specifikacijom proizvoda. To je preduvjet za stavljanje proizvoda za zaštićenom oznakom na tržište. U Bosni i Hercegovini trenutačno je, u skladu s Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode, zaštićeno 20 prehrambenih proizvoda, i to šest oznakom porijekla, 11 oznakom geografskog porijekla i tri oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta. – Posebno me raduje činjenica da je jedan od zaštićenih proizvoda, Livanjski sir, nakon postupka registracije u Bosni i Hercegovini, upisan i u registar zaštićenih oznaka Evropske unije. Smatram značajnim istaknuti da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u procesu pristupanja EU iz naše regije koja ima prehrambeni proizvod zaštićen na nivou EU. Iskreno se nadam da će ove naše zajedničke aktivnosti doprinijeti još boljoj promociji Bosne i Hercegovine koja svojom gastronomskom ponudom može konkurirati drugim svjetskim turističkim destinacijama, istakao je u svom obraćanju učesnicima radionice dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Prema “Studiji Evropske komisije o ekonomskoj vrijednosti shema kvalitete, geografskih oznaka i garantovano tradicionalnih specijaliteta” objavljenoj 2021. godine, jedinična prodajna vrijednost proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla u prosjeku je dvostruko veća od vrijednosti sličnog necertificiranog proizvoda. U 2017. godini, proizvodi sa zaštićenim oznakama porijekla, geografskog porijekla i garantovano tradicionalnog specijaliteta imali su udio od 7 % ili 77 milijardi eura u ukupnoj prodajnoj vrijednosti evropskih poljoprivrednih proizvoda. Registrirani nazivi prehrambenih proizvoda zaštićeni su od ilegalne komercijalne prakse, kao što je direktna ili nedirektna komercijalna upotreba, nezakonito korištenje registriranog imena, lažno oglašavanje i imitacija. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu
Shein u BiH: Kakav to utjecaj može imati na lokalno tržište
Bloomberg Adria Shein, globalni lider u online prodaji brze mode, sada je dostupan i kupcima u Bosni i Hercegovini. Ova popularna platforma, prepoznatljiva po bogatom asortimanu modernih i pristupačnih proizvoda, predstavlja značajan iskorak u širenju međunarodnih brendova na bosanskohercegovačko tržište, unoseći novu energiju i izazove u domaći sektor e-trgovine. Shein, osnovan 2008. godine u Kini, doživio je eksplozivan rast tokom pandemije, povećavši promet na 23 milijarde dolara do 2022. godine. Platforma se ističe svojom agilnom proizvodnjom, koja omogućava brze reakcije na modne trendove, smanjenje zaliha te povoljne cijene. Uz dostavu u više od 150 zemalja, Shein se često poredi s platformama poput AliExpressa i Temua. Iako dijele sličan asortiman, Shein je prepoznatljiv po fokusiranju na modu i trendove. Kupci u BiH sada imaju pristup proizvodima koji su ranije bili nedostupni ili su morali biti naručivani preko posrednika. Dominirajući tržištem brze mode, s 28 posto udjela u SAD do 2023., Shein koristi jeftinu proizvodnju, inovacije i agresivno oglašavanje kako bi redefinirao globalne potrošačke trendove. Analitičari Bank of Americe krajem 2022. godine označili su Shein kao “najveću prijetnju online trgovcima modom”. Dolazak Sheina dolazi ubrzo nakon što je Temu, još jedna vodeća globalna platforma, započela svoje poslovanje u BiH. Ove platforme niskim cijenama i agresivnim marketinškim kampanjama privlače veliki broj potrošača, često postajući glavni izbor za kupovinu. Ulazak ovih brendova na tržište Adria regije potencijalno mijenja pravila igre. S jedne strane, potrošači uživaju u širem izboru i nižim cijenama, dok se domaći trgovci suočavaju s izazovom da unaprijede usluge, prošire ponudu i prilagode se novim standardima. Mnogi stručnjaci predviđaju da bi konkurencija mogla rezultirati inovacijama i poboljšanjem kvaliteta lokalnih usluga, iako postoji rizik da manji trgovci neće moći izdržati pritisak. Međutim, popularnost ovih globalnih platformi otvara i pitanja o održivosti i etici. Kritičari ističu ekološke izazove povezane s brzim trendovima i jeftinom proizvodnjom, kao i potencijalni utjecaj na radne uvjete u lokalnim zajednicama. Sheinov dolazak u BiH dodatno ubrzava digitalnu transformaciju tržišta, gdje online kupovina sve više preuzima primat nad tradicionalnim načinima trgovine. Kako će domaći trgovci odgovoriti na ovaj izazov i hoće li potrošači prepoznati vrijednost lokalnih proizvoda, ostaje da se vidi. VEZANO Bogati ulagači planiraju investirati 5 milijardi dolara: Žele stvoriti konkurenciju NBA ligi
Vijeće stranih investitora pisalo parlamentarcima: Reformirati fiskalnu politiku
Marx.ba Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini uputili su danas dopis na adrese oba doma Parlamenta Federacije BiH, nadležnih ministara i premijera Federacije BiH. Dopis izražava njihov stav o aktuelnoj temi povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH, uz istovremeni apel donosiocima odluka da pristupe izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. U dopisu ističu da Vijeće aktivno djeluje u Bosni i Hercegovini već 18 godina i trenutno okuplja 80 stranih i domaćih kompanija koje zapošljavaju više od 20.000 radnika iz BiH, a koje su do sada investirale u BiH više od devet milijardi KM i revitalizirale brojne manje, nerazvijene i geografski distancirane lokalne zajednice, te doprinijeli podizanju kredibiliteta i sigurnosti investiranja u BiH i FBiH. – Budući da Vijeće stranih investitora već skoro dvije decenije posvećeno sarađuje sa vlastima i institucijama u BiH i FBIH i drugim relevantnim partnerima u prevazilaženju poteškoća i prepreka sa kojima se suočavaju privrednici u zemlji, podržavamo da se važne odluke koje utječu na pravne subjekte i građane donose kroz otvoren i konstruktivan dijalog između vlasti i predstavnika poslovne zajednice, kako bismo osigurali inkluzivnost i dugoročne koristi za društvo u cjelini. Obraćamo Vam se ovim putem sa željom da iskazemo našu punu podršku reformskim procesima vezanim za fiskalnu politiku i izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Vijeće se nije protivilo povećanju minimalnih neto primanja radnika na 1.000 KM i to smo više puta isticali, pogotovo uzevši u obzir da naše članice već duže vrijeme svojim radnicima osiguravaju primanja i u većim iznosima od zakonskog minimalca. Ono što moramo spomenuti kao problem jeste neprovođenje paralelne porezne reforme, te smanjenja stopa poreza i doprinosa u skladu sa tržištima rada koja nas okružuju, zajedno sa aktivnostima na povećanju minimalne plaće, a sve kako bi se osigurala jednakost u postupanju prema svim učesnicima na tržištu rada, i kako bi se održala konkurentnost naših poslovnih subjekata, ali i konkuretnost FBiH u privrednom i investicijskom smislu, istakli su između ostalog. Konkretno, dodaju, smatraju da nedavno usvojena odluka povećanja minimalne plaće u neto iznosu, a prema svim parametrima, znači samo povećanje ukupnog bruto iznosa što će imati posljedice na privredu, jer su poslodavci prisiljeni prilagoditi se potpuno neplaniranim i značajno većim troškovima poslovanja, a što može isključivo rezultirati značajnim povećanjem troškova poslovanja, naglo zaustavljanje investicija ili podizanje cijena proizvoda/usluga. Dodatno je, kako ističu, problematično što je ovakva odluka donesena bez ostavljanja perioda za prilagođavanje, u situaciji kada su poslodavci već napravili budžete i planove za narednu godinu, što značajno ugrožava poslovanje i izvjesno je da će negativno utjecati na investicijske cikluse, ali i šalje pogrešnu poruku za buduce investitore. – Naše su članice izrazile veliku zabrinutost zbog mogućeg pritiska na poslovanje, naročito u sektorima s nižom profitabilnošću, kao što su tekstilna industrija ili uslužne djelatnosti. Povećanje troškova rada moglo bi dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili odlaska poslodavaca u druge susjedne ekonomije, što bi poništilo neke od očekivanih koristi. Moramo istaći da ne posluju svi investitori u visokoprofitnim granama, te jasno ističemo da mi ne zastupamo interese pojedinačnih firmi i poslovnih subjekata, nego pokušavamo ukazati na potrebu provođenja reformi koje će istovremeno obuhvatiti i povećanja plaća, ali i umanjenje tereta doprinosa i drugih nameta za poslodavce – istakli su. Zato je, kako napominju, važno da se ovakve mjere provode uz širi društveni konsenzus i uvažavanje specifičnosti različitih sektora. – Mjere poput smanjenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poslodavcima, uvođenja olakšica za mala i srednja preduzeća, mogle bi postići balans između zaštite prava radnika i osiguravanja održivosti poslovnog sektora. Imajući u vidu važnost i osjetljivost ove teme, te kako bismo dali naš doprinos fiskalnim reformama koje za cilj imaju pozitivan učinak na životni standard radnika, smanjenje siromaštva i povećanje kupovne moći stanovništva, te rasterećenje privrede što bi posljedično moglo stimulirati domaću ekonomiju, apelujemo na Vas kao donosioce odluka da se što hitnije djeluje na izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak – naglasili su. Vijeće stranih investitora stoga, kako naglašavaju, podržava predložena rješenja kojima se zakonski definiše umanjenje doprinosa na plaću, te pozivaju delegate da glasaju za ove amandmane, uz očekivanje da će ih kroz zakonske procedure podržati oba doma parlamenta. – Svjesni da uvijek uzimate u obzir interese i sugestije poslovne zajednice prilikom izrade i donošenja novih zakonskih rješenja, nadamo se da ćete i ovoga puta uzeti u razmatranje naše komentare, te da ćemo u konačnici dobiti kvalitetan propis koji štiti interese svih subjekata u Federaciji BiH, naglasili su. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu
Bivša zaposlenica Googlea otkrila “najteže pitanje na razgovoru za posao”
Marx.ba Bivša zaposlenica Googlea na društvenim je mrežama otkrila nevjerovatno zbunjujuće pitanje koje se navodno postavlja kandidatima na razgovorima za posao. Ono je, kaže, koncipirano tako da će u nedoumicu dovesti i najpametnije ljude. Vjeruje se kako je 2023. godine Google imao nevjerovatnih 182.500 zaposlenika, od kojih je većina morala proći zahtjevan proces intervjuiranja za posao u ovom tehnološkom divu, piše UNILAD. “Postoji kafić u San Franciscu. Ima neograničene zalihe i potražnju — što znači da ima sve kafe, šoljice, čajeve na svijetu, a red kupaca se proteže niz ulicu. Kafić je otprilike veličine 500 kvadratnih stopa. Dakle, koliko šoljica kafe ovaj kafić može proizvesti u jednom danu”, otkrila je najteže Googleovo pitanje bivša zaposlenica. Ljudi su brzo podijelili svoje teorije o tačnom odgovoru, a bilo ih je nekoliko različitih. TikTokerica je odgovorila na desetke komentara, ali nije zapravo potvrdila je li ijedan od njih tačan. Međutim, otkrila je odgovor u sljedećem videu. – Nema pravih ili pogrešnih odgovora, ispitivač samo pokušava shvatiti vaš način razmišljanja. Zato su ga učinili nejasnim, kako bi razumjeli vaše vještine donošenja odluka, poručila je. VEZANO WTC kao dio rješenja za saobraćajne gužve u Sarajevu
Ohrabrujuće informacije o proizvodnji slane vode
Marx.ba U periodu januar – novembar 2024. godine u odnosu na plan prema kupcima, obim realizacije proizvodnji slane vode u Tuzlanskom kantonu bio je manji za 107.857 m3 ili za 3,41 posto. To je ohrabrujuća činjenica imajući u vidu da se radi o izvještaju za prvih jedanaest mjeseci, navodi Vlada Tuzlanskog kantona. U 2023. godini kupci Sisecam Soda doo Lukavac i Solana dd Tuzla su preuzeli nešto veće količine slanice, i to Soda Sisecam 51.880m3 ili 1,76% više, a Solana 85.520m3 ili 16.36% više. JKP Pannonica je preuzela nešto manje količine slanice, odnosno 5.606 m3 ili 44.41% manje, piše Indokator. Preostale industrijske rezerve ležišta Tetima sa stanjem 30.11.2024. godine iznose 30.443.356,61 tona soli ili 98.204.376,16 m3 slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3. Slane voda je osnova za razvoj hemijske industrije u Tuzlanskom kantonu. VEZANO Centrotrans: Obilježen dan vozača i automehaničara